v v v

PUSACKE NAVIKE ZAGREBACKIH

SREDNJOKOLACA
Slavko Sakoman
Klinika bolnica "Sestre milosrdnice", Zagreb
Marina Kuzman
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb
Vlado aki
Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
UDK 316.644-053.6:178.7
178.7-053.6
Izvorni znanstveni rad
Primljeno: 26. 5. 1997.
P
rovedeno je istraivanje na reprezentativnom uzorku uenika
prvih razreda srednjih kola u Zagrebu (N 958), prosjene i-
votne dobi od 15,6 godina. Anketnim upitnikom (1995. god.) ispi-
tana je rairenost puake navike, stavovi srednjokolaca prema
puenju kao i mogui uljecaj naina na koji provode slobodno vri-
jeme na prihvaanje puenja duhana. Rezultati su pokazali da je
u posljednjih mjesec dana svaki dan puilo jednu ili vie cigareta
24,5 %ispitanika. Njihovi roditelji su puai u priblino 60% slua-
jeva (oevi 63%, majke 52%), ali puako ponaanje unutar obi-
telji nije znaajno povezano s puakim ponaanjem mladih. Ue-
nici koji slabije ue ili odabiru vrstu kole koja ne ukazuje na nji-
hovu orijentaciju da naprave kolsku karijeru, a osobito oni koji
izostaju s nastave, znatno ee i vie pue i ranije poinju pui-
ti. Ispitanici koji su u slobodno vrijeme orijentirani na TV, izlaen-
je "van", igranje na "automate" i vonju motorom pod znatno su ve-
im rizikom prihvaanja puake navike, dok su pod manjim rizi-
kom oni koji bolje ue, bave se sportom, itaju knjige ili imaju ne-
ke druge hobije. Potrebno je znatno unaprijediti kvalitetu kolskih
preventivnih programa kao i organizirati niz drutvenih mjera ko-
jima e se tititi interesi i zdravije mladei.
1. UVOD
J
O je 1975. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO, 1975) iznijela stajal-
ite da je puenje duhana najvaniji pojedinani faktor oteivanja zdrav-
Ija ljudi u svijetu te da bi se smanjenjem puenja dao veliki, ako ne i najvei,
doprinos prevenciji mnogih bolesti (US-DHHS, 1987). U civiliziranom svijetu
puenje se iri od 15. stoljea. Dok je dio najrazvijenijih zemalja svijeta
posljednih desetljea, ulaui golema sredstva u preventivne kampanje, uspio
donekle reducirati broj puaa, u mnogim nerazvijenim izemljama u razvoju u
513
DRU.ISTRA. ZAGREB/GOD. 6 (1997), BR. 4-5 (30-31), STR. 513-535 SAKOMAN, S.I SUR.: PUAKE ...
porastu je uporaba duhana (US-DHHS, 1993). Jo prije samo nekoliko de-
setljea puenje je bilo odlika mukaraca, a danas ima zemalja u kojima se
broj puaa u odnosu na spol gotovo izjednaio (Maisto i sur., 1995).
Nakon to je poela gubiti bitku s odraslim mukarcima duhanska je industri-
ja, ulaui golema novana sredstva u promidbu puenja, usmjerila svoje po-
ruke prema enama, a u posljednje vrijeme sve vie i prema mladima (Pierce
i sur., 1991). Ipak nije jednostavno objasniti zbog ega toliki postotak tinej-
dera zapoinje s puenjem cigareta unato spoznaji o rizinosti puakog
ponaanja. U nastojanju da se pobolja uinkovitost pristupa prevenciji tog
tekog javno-zdravstvenog problema i nakon to se spoznalo da tradicionalni
pristup, koji je u edukaciji naglaavao zdravstvene posljedice puenja, ne da-
je rezultate (Thompson, 1978), mnogim se istraivanjima nastojalo dobiti od-
govor na dva pitanja: to sve utjee na inicijaciju puakog ponaanja i zbog
kojih dodatnih razloga dio ispitanika nastavlja s razvojem ovisnosti o puenju?
Razvoj puake navike mogue je povezati s brojnim individualnim karakteris-
tikama kao to su socijalne vjetine (Biglan i sur., 1985), samokontrola (Gil-
christ i sur., 1986), samoefikasnost i socijalna kompetentnost (Pentz, 1985),
generalna osobna kompetentnost (Botvin i sur., 1984) te s nizom ostalih kao
to su elja za smanjenjem stresa, uzbuenje radi preuzimanja rizika, dosada,
potreba za prihvaenosti od drugih, elja za neovisnou, nezrelost (Smith
and Caldwel, 1989; Gordon, 1986; Mosbach and Leventhal, 1988). Temeljem
tako dobivenih spoznaja razvija se posve drukiji pristup prevenciji puenja
duhana, kojim se nastoji istodobno djelovati na pojedinca (pomo u uenju iv-
otnlhi socijalnih vjetina i njegovanju samopotovanja), na obitelj i kolu te na
iru drutvenu zajednicu, osobito na kontrolu medija i oglaavanja puenja
duhana te na poreznu politiku i zakonsku regulativu, kojom se nastoji cigarete
uiniti to manje prihvatljivim i dostupnim za mlade (Roper, 1991).
Mnoga su istraivanja pokazala znaajnu povezanost izmeu puenja vrnja-
ka i stavova spram puenja (odobravajui stavovi, isticanje puenja kao ugo-
de, minoriziranje utjecaja puenja na zdravije) s puenjem adolescenata
(McKirnan and Johnson, 1986; Pirie i sur., 1988; Lo i sur., 1993). Takoer su se
znaajnim za zapoinjanje i nastavljanje puenja pokazali puenje roditelja ili
roaka.
Dakle utjecaj socijalne okoline (vrnjaka, obitelji, kole i ire zajednice) te in-
dividualnih karakteristika i vjetina imaju znaajnu ulogu u zapoinjanju i nas-
tavljanju puenja kod adolescenata.
U duhanu se nalazi nikotin, droga za koju je ustanovljeno da u razmjerno
kratko vrijeme moe izazvati stanje ovisnosti (Blum, 1984; Huges i sur., 1987;
Jones, 1987; Miller i sur., 1991). Upravo zbog te injenice nije bilo teko - uz vje~
tu promidbu vrlo bogate duhanske industrije i potporu politikog establi-
menta zainteresiranog za punjenje dravnog prorauna u zemljama u razvoju
i tranziciji, optereenim brojnim drugim, uvijek vanijim problemima - prihvati-
ti i dopustiti prekomjerno poveanje pojavnosti puenja pod krinkom ovjeko-
514
DRU.ISTRA. ZAGREB/GOD. 6 (1997), BR. 4~5(30-31), STR. 513-535 SAKOMAN, S. I SUR.: PUAKE ...
va slobodnog izbora da to ini ili ne. tovie, puenje se podrava kao izraz
mogunosti pojedinca da, meu ostalim, uiva i u blagodatima potroakog
drutva. U stvarnosti se zapravo radi o jo jednom nainu na koji se puanst-
vo, neupueno zbog loe prevencije i "prisiljeno" na slabu kvalitetu ivota, po-
dravalo u tom tipu ponaanja radi materijalnog iskoritavanja. To je razlogom
zbog kojeg institucije i pojedinci, strunjaci u takvim zajednicama, imaju vrlo
slabu potporu drave u realizaciji svojih nastojanja da unaprijede preventivne
programe ciljane na smanjenje potronje duhana. Sredstva za takve projekte
mahom su vrlo ograniena, a u odnosu na sredstva koja za promidbu pue-
nja izdvajaju duhanske kompanije, neusporedivo mala. Uzimajui u obzir go-
leme tetne posljedice (ekonomske, zdravstvene, ekoloke, zakonske, etike
i druge) koje zbog puenja trpi zajednica, nuno se namee potreba da se
znanstveno utemeljenim istraivanjima, osobito nakon to je i u Hrvatskoj s
dravnog vrha pokrenuta kampanja protiv puenja, prakticira pristup prevenci-
ji uz puno uvaavanje naeg socio-kulturnog konteksta. Istraivanje pojavnos-
ti i karakteristika puenja ima viestruke implikacije na procjenu kvalitete
zdravlja, a time i kvalitete zdravstvene zatite stanovnitva. Praenjem pojav-
nosti puakih navika adolescenata evaluira se uinkovitost kolskih preven-
tivnih programa suzbijanja svih vrsta ovisnosti. Kvalitetni antipuaki programi
integrirani u programe zatite i unapreenja zdravlja (afirmacija zdravih stilova
ivljenja) imaju pozitivan odraz na smanjenje interesa za uzimanjem ilegalnih
droga (Tobler, 1986).
Prema odrednicama Nacionalne strategije SUZbijanja ovisnosti u RH (koju je
prihvatio Sabor), u programima primarne prevencije suzbijanje se puenja du-
hana u mladih organizirano provodi zajedno s programom SUZbijanja ostalih
ovisnosti (alkohol, droga). Odbacujui klasian medicinski model prevencije ovi-
snosti, u na kolski sustav, u odgojno-obrazovni program hrvatskih kola nas-
toji se integrirati suvremeni "Social influence" odnosno "Life Skills Model of
Drug education" (Buisman, 1995).
Budui da modele prevencije razvijene u zapadnoeuropskim dravama nije
mogue jednostavno preslikati u na kontekst, ve ih je potrebno prilagoditi
naim specifinostima, ovo istraivanje upravo i treba odgovoriti toj potrebi. U
odgovoru na pitanje to naim tinejderima ponuditi "umjesto" puenja, nasto-
jali smo ponajprije ustanoviti moguu povezanost puakih navika petnaesto-
godinjaka s nainom na koji provode slobodno vrijeme, da bismo od niza
mogunosti u odgojnom procesu nastavnicima i roditeljima mogli sugerirati
ona rjeenja koja su mladi svojim odgovorima u anketi najrjee povezali s pri-
hvaanjem puake navike.
2. PROBLEM
2.1. Ustanoviti pojavnost puakih navika uenika prvih razreda srednjih ko-
la u Zagrebu, roenih 1979. i 1980. godine.
515
DRU.ISTRA. ZAGREB/GOD. 6 (1997), BR04-5 (30-31), STR. 513-535 SAKOIIt1AN,S.I SUR.: PUAKE ...
2.2. Ustanoviti odnos izmeu izmeu puakih navika, stavova prema puen-
ju i procjene pojavnosti puenja kod vrnjaka-prijatelja, s jedne strane, i nekih
osobnih karakteristika, naina provoenja slobodnog vremena, puakih navi-
ka roditelja te vrstom srednje kole koju pohaaju, s druge.
3. METODOLOGIJA
3.1. Ispitanici
Ispitivanje je provedeno na reprezentativnom 9%-tnom uzorku prvih razreda
srednjih kola na podruju grada Zagreba. Uzorkom je obuhvaeno ukupno
953 ispitanika (494 mukih i 454 enskih), prosjene ivotne dobi M = 15,6 go-
dina (SD = 0,02), i to 261 uenik gimnazije, 447 uenika etverogodinje
strune kole i 244 uenika trogodinje strune kole.
3.2. Instrument
Upitnik, koji se uz podatke o spolu i godini roenja sastoji od ukupno 16 pitanja
sastavni je dio upitnika koji su zajedniki izradili eksperti za epidemiologiju
ovisnosti u okviru pokrenutog zajednikog europskog projekta pri Vijeu
Evrope (Council of Europe - Pompidou Group). Pitanja u upitniku bila su tipa
viestrukog izbora ili otvorenoq'tlpa, a odnosila su se na puake navike, sta-
vove prema puenju, puake navike roditelja i vrnjaka, nain provoenja
slobodnog vremena i sl.
3.3. Prikupljanje podataka
Anketiranje je provedeno 1995. i bilo je anonimno. Provedeno je grupno, tj.
odjednom za itav razred, uz prisutnost nekog od strunih suradnika ili nas-
tavnika kole, koji su prije samog anketiranja djeci pojasnili nain popunjavan-
ja upitnika i motivirali ih za to bolju i iskreniju suradnju.
3.4. Definicija skupovavarijabli
Najvanija kriterijska varijabla bila je uestalost puenja cigareta ukupno do
sada i u zadnjih mjesec dana. Zatim slijede varijable dob zapoinjanja puen-
ja , stavovi prema puenju i procjena puakih navika prijatelja.
Prediktorne varijable razvrstane su u 4 podkategorije: osobne karakteristike is-
pitanika (spol, uspjeh u koli,izostajanje s nastave), neka obiljeja njihove obi-
telji (puake navike roditelja,obrazovna razina roditelja),nainprovoenjaslobodnog
vremena te vrsta kole koju pohaaju.
516
DRU.ISTRA. ZAGREB/GOD. 6 (1997), BR. 4-5 (30-31), STR. 513535 SAKOMAN, S.I SUR.: PUAKE ...
4. REZULTATI
4.1. Puake navike adolescenata
U tablici 1 prikazane su puake navike adolescenata s obzirom na razliita
vremenska razdoblja.
Tablica 1
Puake navike adolescenata s obzirom na vremenska razdoblja.
Vremensko razdoblje
Broj popuenih cigareta
O 1-2 3-19 20 i vie
Ukupno do sada n 278 155 207 303
(N= 943) % 29,5
16,4
21,9 32,1
Manje od Manje od 1-10 Vie od
Uope ne 1 tjedno 1 dnevno dnevno 10 dnevno
Zadnjih 30 dana n 634 50 31 142 89
(N= 946) % 67,0 5,3 3,3 15,0 9,4
Iz tablice 1 slijedi da priblino treina adolescenata nije kuala puenje, daljn-
jih 16,4% ih je tek kualo, 21,9% vie puta kualo, a priblino treina pui
ee od obinog kuanja. U tablici 2 prikazani su rezultati koji otkrivaju po-
etke puakih navika u adolescenata.
Tablica 2
Poeci puakih navika u adolescenata
Poetak puenja
estina puenja Nikada 11 g. ili manje 12 g. 13 g. 14 g. 15 g. 16 g.
Prva cigareta n 285 173 106 137 155 49 9
(N=914) % 31,2 18,9 11,6 15,0 17,0
5,4
1,0
Svakodnevno puenje n 626 23 38 64 97 50 13
(N=911) % 68,7 2,5 4,2 7,0 10,6 5,5
1,4
Iz tablice 2 vidljivo je da osim treine adolescenata koji nikada nisu probali cig-
arete, najvei ih je broj prvu cigaretu popuio izmeu jedanaeste i etrnaeste
godine. Svakodnevno puenje, meutim, uestalije je u kasnijim adoles-
centskim godinama.
4.2. Stavovi prema puenju
Stavovi adolescenata prema puenju analizirani su na temelju njihova odobra-
vanja/neodobravanja povremenog puenja ili puenja vie od 10 cigareta dne-
517
DRU.ISTRA. ZAGREB/GOD. 6 (1997), BR. 4-5 (30-31), STR. 513-535 SAKOMAN, S. I SUR.: PUAKE ...
vno (tablica 3a), procjene rizika koje puenje ima za zdravlje puaa (tablica
3b) te epidemioloke procjene puenja u adolescenata (tablica 3c).
Tablica 3a
Odobravanje/neodobravanje puenja
ESTINA PUENJA Odobravam Ne odobravam Izrazito ne odobravam
Povremeno puenje n 615 154 37
(N=806) % 76,3 19,1 4,6
Vie od 10 cigareta dnevno n 286 376 152
(N=814) % 35,1 46,2 18,7
Tablica 3b
Procjena rizika od puenja
ESTINA PUENJA Ne riskiraju Malo riskiraju Umjereno riskiraju Jako riski raj u
Pue povremeno n 199 358 246 67
(N=870) % 22,9 41,1 28,3 7,7
Pue 1 ili vie kutija n 42 81 207 558
dnevno (N=888) % 4,7 9,1 23,3 62,8
Tablica 3c
Epidemioloka procjena puenja u adolescenata
Procjena estine (N=939)
Nijedan Malo Poneki Veina Svi
N 28 103 299 456 53
% 3,0 11,0 31,8 48,6 5,6
Podaci u tablicama 3a, 3b i 3c upuuju na zakljuak da su stavovi adolesce-
nata prema povremenom puenju vrlo liberalni, dok su prema stalnom puen-
ju neto kritiniji. S takvim stavovima usklaena je i njihova epidemioloka
procjena.
4.3. Povezanost puakih navika, stavova prema
puenju i epidemioloke procjene sa spolom, dobi
i kolskim navikama adolescenata
Rezultati korelacijske analize Cr)varijabli koje se odnose na puake navike s
varijablama spola, dobi, kolskim uspjehom i nekim kolskim navikama pri-
kazani su u tablici 4.
518
o .:",
DRU.ISTRA. ZAGREB/GOD. 6 (1997), BR. 4-5 (30-31), STR. 513-535 SAKOMAN, S.I SUR.: PUAKE ...
Tablica 4
Korelacije izmeu puakih navika, stavova prema puenju i epidemioloke
procjene sa spolom, dobi, kolskim uspjehom i nekim kolskim navikama
1 2 3 4 5 6 7 8 9
SPOL -0,09** -0,09** 0,05 0,02 0,12** -0,10** -0,01 0,11** 0,01
DOB 0,08** 0,14** 0,14** 0,12** 0,00 0,06 -0,03 -0,08* 0,08**
kolski uspjeh
-0,25** -0,28** -0,19** -0,26** -0,03 -0,23** 0,01 0,15** -0,27**
Izostanak zbog
bolesti 0,14** 0,17** 0,04 0,14** 0,03 0,09** 0,01 0,05 0,11**
Izostanak zbog
"markiranja" 0,32** 0,38** 0,17** 0,29** 0,10** 0,26** -0,12** -0,20** 0,24*-
Izostanak zbog
drugog razloga 0,10** 0,14** 0,08 0,15** 0,04 0,08* -0,07 -0,04 0,13**
Legenda:
1 - popuio(la) cigareta ukupno do sada
2 - popuio(la) cigareta u zadnjih mjesec dana
3 - populo prvu cigaretu
4 - poeo puiti 1 cigaretu dnevno
5 - odobravanje povremenog puenja
6 ~odobravanje puenja vie od kutije cigareta dnevno
7 - procjena rizika ako pue povremeno
8 - procjena rizika ako pue vie od kutije cigareta
9 - epidemioloka procjena puenja
Rezultati pokazuju da je spol znaajno povezan s puakim navikama i sta-
vovima prema puenju. Pri tome muki ispitanici pue vie cigareta i vie odo-
bravaju puenje 10 ili vie cigareta dnevno. S druge strane, enski ispitanici
vie odobravaju povremeno puenje cigareta i vie od mukaraca misle da se
ljudi izlau zdravstvenom riziku ako pue jednu ili vie kutija cigareta dnevno.
Dob je znaajno povezana s puakim navikama, procjenom rizika i epidemi-
olokom procjenom. Uoava se da stariji ispitanici vie pue, ranije su poeli
puiti te vie njihovih prijatelja pui. S druge strane mlai ispitanici smatraju da
je rizik vei ako ljudi pue jednu ili vie kutija cigareta dnevno.
kolski uspjeh je znaajno povezan s puakim navikama, stavovima prema
puenju, procjenom rizika i epidemiolokom procjenom. Pri tome bolji uenici
manje pue, kasnije su poeli puiti te manje njihovih prijatelja pui cigarete.
Isto tako bolji uenici ocjenjuju veim rizikom ako ljudi pue jednu ili vie kuti-
ja cigareta dnevno.
Izostanak iz kole zbog bolesti znaajno je i pozitivno povezan s puakim
navikama, stavovima prema puenju i epidemiolokom procjenom. Rezultati
upuuju na to da to uenik vie izostaje zbog bolesti, to je vie puio, ranije
je poeo puiti svaki dan baremjednu cigaretu, vie odobrava puenje te proc-
jenjuje da vie njegovih prijatelja pui.
519
DRU.ISTRA. ZAGREB/GOD. 6 (1997), BR. 4-5 (30-31), STR. 513-535 SAKOMAN, S. I SUR.: PUAKE ...
Izostanak iz kole zbog "markiranja" znaajno je povezan sa svim varijablama
puakih navika, stavova prema puenju i epidemioloke procjene puenja.
Drugim rijeima, to vie uenik izostaje zbog "markiranja", vie pui, ranije je
poeo puiti, vie odobrava puenje, ima vie prijatelja puaa i rizik od
puenja procjenjuje manjim.
Izostanak iz kole zbog drugih razloga znaajno je povezan s puakim
navikama, stavovima prema puenju i epidemiolokom procjenom. To znai da
to je vie uenik izostajao iz kole zbog nekih drugih razloga, vie pui, rani-
je je poeo puiti svaki dan jednu cigaretu, vie odobrava puenje 10 ili vie
cigareta dnevno te vie njegovih prijatelja pui.
4.4. Navike u slobodnomvremenu ispitanika
U tablici Sa i Sb prikazane su neke od navika adolescenata u slobodnom vre-
menu.
Tablica 5a
Navike adolescenata u slobodnom vremenu (N =953)
Ponekad 1-2 puta 1 ili vie Skoro
Odgovori u % Nikada godinje mjeseno puta tjedno svaki dan
Vonja moped om 51,7 29,0 7,5
6,4
5,5
Igra na automatima 85,1 11,6 1,8 1,0
0,4
Igra na kompjutoru 18,6 26,2 20,5 19,9 14,7
itanje knjiga iz zabave 21,0 31,3 25,3 12,5 10,0
Izlasci na veer, disko, kafi, tulum 13,1 16,9 23,0 34,9 12,1
Hobi kao crtanje, pisanje, pjevanje 35,9 10,5 13,5 17,4 22,7
Tablica 5b
Slobodno vrijeme adolescenata igledanje televizije (N =953)
Odgovor %
Ne gledam uope 0,7
Pola sata ili manje 3,6
Oko 1 sat
11,4
Oko 2 sata 18,0
Oko 3 sata 26,7
Oko 4 sata 19,9
5 ili vie sati 19,7
520
DRU. ISTRA. ZAGREB/GOD. 6 (1997), BR. 4-5 (30-31), STR. 513-535 SAKOMAN, S.I SUR.: PUAKE ...
Bez dvojbe, gledanje TV programa najraireniji je nain na koji ispitanici pro-
vode slobodno vrijeme. Vjerojatno je to i nain na koji se utroi najvie slo-
bodnog vremena, jer gotovo 40% uenika prosjeno dnevno sjedi pred TV
ekranom 4 ili vie sati. Pozitivnim se moe ocijeniti podatak da se svega oko
3% uenika vie od jednom mjeseno igra na automatima. Oko 55% ih najma-
nje jednom mjeseno koristi raunalo za igru. Ispod 50% ih obiava jednom ili
vie od toga itati knjige, oko 20% se jednom ili vie puta mjeseno zabavlja
vozei moped, nikakvim se posebnim hobijem ne bavi oko 36% uenika. U od-
nosu na dob (15 god.) visok postotak njih izlazi na veer vie od jednom mje-
seno, a gotovo svakodnevno ak 23%. Pozitivnim se moe ocijeniti interes
mladih za bavljenjem sportskim aktivnostima. Oko 65% se na taj nain zabavl-
ja jednom ili vie puta tjedno, dok se uope ne bavi nikakvim fizikim aktivnos-
tima toga tipa ili to uini koji puta godinje 26% ispitanika.
4.5. Povezanost navika u slobodnom vremenu s
puakim navikama, stavovima prema puenju
i epidemiolokim procjenama
Tablica 6
Korelacije navika u slobodnom vremenu s puakim navikama,
stavovima prema puenju i epidemiolokim procjenama
1 2 3 4 5 6 7 8 9
Vonja mopedom 0,25** 0,25** 0,16** 0,21** 0,10** 0,23** -0,06 -0,13** 0,22**
Igra na automatima 0,14** 0,11** 0,09** 0,14** 0,03 0,08* -0,03 0,05 0,10**
Igra na kompjuteru 0,01 -0,02 0,03 -0,01 0,03 0,04 -0,00 0,01 -0,03
Bavljenje sportom -0,09** -0,11** -0,01 -0,12** -0,08* -0,08* 0,04 0,01 -0,09**
itanje knjiga
iz zabave -0,11** -0,12** -0,11** -0,14** 0,03 -0,13** 0,03 0,09** -0,05
Izlasci na veer 0,44** 0,42**
0,28** 0,40**
0,25** 0,37** -0,18** -0,17** 0,30**
Drugi hobiji -0,07* -0,06 -0,05 -0,04 -0,05 -0,10** 0,02 0,05 -0,05
Legenda:
1 - popuio(la) cigareta ukupno do sada
2 - popuio(la) cigareta u zadnjih mjesec dana
3 - popuio prvu cigaretu
4 - poeo puiti 1 cigaretu dnevno
5 - odobravanje povremenog puenja
6 - odobravanje puenja vie od kutije cigareta dnevno
7 - procjena rizika ako pue povremeno
8 - procjena rizika ako pue vie od kutije cigareta
9 - epidemioloka procjena puenja
Rezultati pokazuju da je navika vonje na mopedu znaajno pozitivno pove-
zana s puakim navikama, stavovima prema puenju i epidemiolokim proc-
jenama. to se vie uenik vozi na mopedu, vie pui, ranije je poeo puiti,
vie odobrava puenje, vie njegovih prijatelja pui, a dri da je rizik od pue-
nja manji.
521
DRU.ISTRA. ZAGREB/GOD. 6 (1997), BR. 4-5 (30-31), STR. 513-535 SAKOMAN, S.I SUR.: PUAKE ...
Isti trend pokazuju i povezanosti navike igranja na automatima s puakim na-
vikama, stavovima prema puenju i epidemiolokim procjenama.
Navika igranja igara na raunalu nije pokazala nijednu znaajnu korelaciju s
ciljanim varijablama, to znai da nema povezanosti izmeu igranja igara na
raunalu i puakih navika, stavova prema puenju i epidemioloke procjene
rizika od puenja.
Aktivno sudjelovanje u sportu, atletici ili tjelovjebi znaajno je i negativno po-
vezano s puakim navikama, stavovima prema puenju i epidemiolokom
procjenom, to upuuje na to da to se uenik vie bavi sportom, manje pui,
kasnije je poeo puiti jednu cigaretu svaki dan, manje odobrava puenje te
manje njegovih prijatelja pui.
itanje knjiga radi zabave znaajno je negativno povezano s puakim navika-
ma i stavovima prema puenju, to upuuje na to da to vie uenik ita radi
zabave, manje pui, kasnije je poeo puiti te manje odobrava puenje 10 ili
vie cigareta dnevno. Pozitivna znaajna korelacija ove varijable s procjenom
rizika od puenja znai da to vie uenik ita, vie misli da ljudi riskiraju ako
pue jednu ili vie cigareta dnevno.
Izlasci na veer s prijateljima znaajno su pozitivno povezani s puakim navi-
kama, stavovima prema puenju i epidemiolokom procjenom, to znai da
to vie uenik izlazi na veer, vie pui, ranije je poeo puiti, vie odobrava
puenje te vie njegovih prijatelja pui. Negativna povezanost ove varijable s
epidemiolokom procjenom znai da to vie uenik izlazi na veer, smatra
rizik od puenja manjim. Ovdje je potrebno napomenuti da je povezanost iz-
meu izlazaka na veer i puakih navika, stavova prema puenju i epidemi-
oloke procjene o puenju najvea u odnosu na druge kriterijske varijable.
Bavljenje nekim drugim hobijem znaajno je negativno povezano s puakim
navikama i stavovima prema puenju, to znai da je uenik koji se bavi nekim
hobijem do sada popuio manje cigareta te manje odobrava puenje 10 ili vie
cigareta dnevno.
Tablica 7
Povezanost gledanja TVa s puakim navikama, stavovima
prema puenju i epidemiolokim procjenama puenja u okolini
1 2 3 4 5 6 7 8 9
Gledanje TV 0,12** 0,11** 0,11** 0,11** 0,10** 0,12** -0,07* -0,10** 0,12**
Legenda:
1 - popuio(la) cigareta ukupno do sada
2 - popuio(la) cigareta u zadnjih mjesec dana
3 - populo prvu cigaretu
4 - poeo puiti 1 cigaretu dnevno
5 - odobravanje povremenog puenja
6 - odobravanje puenja vie od kutije cigareta dnevno
7 - procjena rizika ako pue povremeno
8 - procjena rizika ako pue vie od kutije cigareta
9 - epidemioloka procjena puenja '
522
DRU.ISTRA. ZAGREB/GOD. 6 (1997), BR. 4-5 (30-31), STR. 513-535 SAKOMAN, S. I SUR.: PUAKE ...
Rezultati prikazani u tablici 7 upuuju na zakljuak da to vie uenik gleda
televiziju, vie pui, ranije je poeo puiti, vie odobrava puenje te vie nje-
govih prijatelja pui, a rizik od puenja smatra manjim.
4.6. Odnos obrazovne razine i puakih navika
roditelja s puakim navikama ispitanika
Tablica 8
Korelacije obrazovne razine i puakih navika roditelja s puakim navikama,
stavovima prema puenju i epidemiolokom procjenom puenja
1 2 3 4 5 6 7 8 9
Obrazovanje oca 0,02 0,00 -0,04 -0,01 0,07* 0,01 0,00 0,03 -0,02
Obrazovanje majke -0,01 -0,03 -0,05 -0,05 0,02 0,02 0,02 0,08* -0,05
Puake navike oca (A) -0,02 0,01 -0,01 -0,00 -0,02 0,05 0,02 -0,03 0,02
Puake navike oca (B) -0,07* -0,02 -0,05 -0,06 0,02 0,01 0,03 -0,00 -0,02
Puake navike oca (C) -0,08* -0,13** -0,02 -0,09* -0,03 -0,11** 0,00 0,00 -0,04
Puake navike majke (A) 0,03 0,08* -0,01 0,05 0,05 ,09* 0,04 -0,06 0,09**
Puake navike majke (B) -0,09** -0,05 -0,07 -0,08* -0,09** -0,03 0,04 -0,01 -0,02
Puake navike majke (C) -0,10** -0,16** -0,01 -0,11** -0,02 -0,11** 0,02 0,04 -0,13**
Legenda:
1 - popuio(la) cigareta ukupno do sada
2 - popuio (la) cigareta u zadnjih mjesec dana
3 - populo prvu cigaretu
4 - poeo puiti 1 cigaretu dnevno
5 - odobravanje povremenog puenja
6 - odobravanje puenja vie od kutije cigareta dnevno
7 - procjena rizika ako pue povremeno
8 - procjena rizika ako pue vie od kutije cigareta
9 - epidemioloka procjena puenja
Obrazovna razina oca jedino je (blago) znaajno povezana s povremenim
puenjem cigareta, no uglavnom se moe rei da nema znaajne povezanos-
ti izmeu obrazovne razine oca i puakih navika, stavova prema puenju i
epidemioloke procjene uenika.
Obrazovna razina majke slino je povezana s kriterijskim varijablama kao i
obrazovna razina oca - jedino je blago pozitivno povezana s procjenom rizika
od puenja jedne ili vie kutija cigareta dnevno. Drugim rijeima moe se rei
da nema znaajne povezanosti izmeu obrazovne razine majke i puakih
navika, stavova prema puenju i epidemioloke procjene uenika.
Korelacije iz tablice 8 pokazuju da nema znaajne povezanosti izmeu pro-
cjene je li otac ikada bio pua s puakim navikama, stavovima prema pue-
nju i epidemiolokom procjenom uenika.
523
DRU.ISTRA. ZAGREB/GOD. 6 (1997), BR. 4-5 (30-31), STR. 513-535 SAKOMAN, S.I SUR.: PUAKE ...
Varijabla oevog puenja manje od kutije cigareta dnevno pokazala je jedinu
(blagu) negativnu znaajnu korelaciju s puakim navikama. Moe se, tako-
er, na temelju rezultata iz tablice 8, rei da nema znaajne povezanosti iz-
meu procjene pui li otac manje od kutije cigareta dnevno i puakih navika,
stavova prema puenju i epidemioloke procjene uenika.
4.7. Odnos izmeu vrste kole koju ispitanik
pohaa i puakih navika, stavova prema
puenju i epidemiolokim procjenama
Tablica 9
Analiza varijance srednje kole i puakih navika
Puake navike
1 2 3 4
kola M F
P
M F
P
M F
P
M F
P
Gimnazija 2,92 1,48 3,73 1,57
4 godine
srednje kole 3,87 18,46 0.01 2,23 28,1 0.01 3,92 2,62 0.73 1,09 23,72 0.01
3 godine
srednje kole 4,12 2,72 3,94 2,65
Legenda:
1 - popuio(la) cigareta ukupno do sada; 2 - popuio(la) cigareta u zadnjih mjesec dana
3 - popuio prvu cigaretu; 4 - poeo puiti 1 cigaretu dnevno
Analiza varijance pokazuje da postoje statistiki znaajne razlike izmeu vrste
kole i svih promatranih varijabli koje se odnose na puenje osim varijable ko-
ja se odnosi na puenje prve cigarete. Srednje vrijednosti rezultata pokazuju
da uenici srednjih trogodinjih i etverogodinjih kola imaju razvijenije pu-
ake navike, pozitivnije stavove prema puenju i vee epidemioloke proc-
jene, s tim da uenici trogodinje srednje kole u tom smjeru pokazuju najvee
rezultate.
Tablica 10
Analiza varijance stavova prema puenju adolescenata u odnosu na vrstu
kole koju pohaaju (gimnazija, etverogodinja srednja strukovna kola i
trogodinja srednja industrijska i obrtnika kola)
Stavovi prema puenju
1 2 3 4
kola M F
P
M F
P
M F
P
M F
P
Gimnazija 2,69 1,96 3,73 1,57
4 godine
srednje kole 2,73
0,45
0.64 2,1918,43 0.01 2,20 0,18 0.84
3,42
12,71 0.01
3 godine
srednje kole 2,71 2,36 2,18 3,25
1 - odobravanje povremenog puenja; 2 - odobravanje puenja vie od kutije cigareta dnevno
3 - procjena rizika ako pue povremeno; 4 - procjena rizika ako pue vie od kutije cigareta
524
DRU.ISTRA. ZAGREB/GOD. 6 (1997), BR. 4-5 (30-31), STR. 513-535 SAKOMAN, S. I SUR.: PUAKE ...
Analiza varijance pokazuje da postoje znaajne razlike izmeu gimnazijalaca,
uenika etverogodinjih srednjih kola i trogodinjih srednjih kola u odnosu
na varijablu odobravanja puenja, i to izmeu svih grupa, a slijed vrijednosti
aritmetikih sredina pokazuje da uenici trogodinjih srednjih kola najvie
odobravaju puenje 10 ili vie cigareta dnevno, etverogodinjih srednjih ko-
la neto manje, a gimnazijalci najmanje.
Isto tako postoje znaajne razlike izmeu gimnazijalaca, uenika etvero-
godinjih srednjih kola i uenika trogodinjih srednjih kola u odnosu na vari-
jablu procjene rizika od puenja, a Scheffeov test pokazuje da su razlike zna-
ajne izmeu gimnazijalaca i uenika etverogodinjih srednjih kola te izme-
u gimnazijalaca i uenika trogodinjih srednjih kola, dok razlika izmeu ue-
nika etvero- i trogodinjih srednjih kola nije znaajna. Veliina artimetike
sredine pokazuje da rizik od puenja jedne ili vie kutija cigareta dnevno naj-
veim procjenjuju gimnazijalci, zatim uenici etverogodinjih srednjih kola, a
najmanjim uenici trogodinjih srednjih kola.
Nema velike razlike izmeu grupa u odnosu na ostale varijable.
Tablica 11
Analiza varijance epidemiolokih procjena adolescenata uodnosu navrstu
kole koju pohaaju (gimnazija, etverogodinja srednja strukovna kola i
trogodinja srednja industrijska i obrtnika kola)
kola
Arilm. sredina F-omjer ZnaajnosI
Gimnazija
3,07
elverogodinja srednja kola
3,47 40,84 0,01
Trogodinja srednja kola
3,73
Analiza varijance pokazuje da postoje znaajne razlike izmeu gimnazijalaca,
uenika etverogodinjih srednjih kola i uenika trogodinjih srednjih kola, i
to izmeu svih grupa, a vrijednosti aritmetikih sredina pokazuju da uenici tro-
godinjih srednjih kola najvie procjenjuju da njihovi prijatelji pue, uenici
etverogodinjih srednjih kola neto manje, a gimnazijalci najmanje.
S.RASPRAVA
5.1 Pojavnost puake navike ispitanika
Prema istraivanju koje je jo 1967. provedeno u Zagrebu (Prebeg, 1967) us-
tanovljeno je da je tada puilo 41% uenika i 11% uenica zagrebakih gim-
nazija. Istraivanjem koje je provedeno 1969.-1972. (Kular i sur., 1971) us-
tanovljeno je da je u to vrijeme u populaciji mukaraca starijih od 20 god. u
Hrvatskoj bilo neto vie od 45% puaa. Anketom provedenom meu stu-
525
DRU.ISTRA. ZAGREB/GOD. 6 (1997), BR. 4-5 (30-31), STR. 513-535 SAKOMAN, S.I SUR.: PUAKE ...
dentima upisanim 1979. god. na Sveuilite u Zagrebu ustanovljeno je da pui
41% studenata i 35% studentica (Javornik, 1981; Hudolin i sur., 1984). Anke-
tiranjem studenata 3., 7. i 9. semestra ustanovljeno je puenje kod 39,5% mu-
karaca i 38% ena. Anketom provedenom u Zagrebu 1982. god. (Sako-man,
1984) ustanovljena je puaka navika (puenje vie od 5 cigareta dnevno) kod
18,2% uenika drugih razreda, dok je u odnosu na spol, bez obzira na to u ko-
ji razred polaze, puaku naviku potvrdilo 37,5% uenika i 35% uenica. Isti
uzorak ispitanika odgovorio je da pui 48% oeva i 28,5% majki. Toje istraiva-
nje potvrdilo da je puaka navika uestalija kod uenika koji pokazuju slabiji
kolski uspjeh te da uenici skloniji puenju znatno ee konzumiraju i alko-
hol. Drutvo vrnjaka pokazalo se kao najodgovornije za prihvaanje puake
navike.
Premda navedena istraivanja nisu bila provedena istom metodologijom te je
upitna njihova komparabilnost, nedvojbeno se moe potvrditi da je devede-
setih godina dolo do prekomjernog porasta puake ovisnosti kod odraslih
graana Zagreba, to potvruje podatak o 63,4% puaa mukaraca i 52,1%
kod ena. Preliminarni rezultati paneuropskog istraivanja o uestalosti puen-
ja 15-godinjaka, u koje su bile ukljuene i srednje i istone europske drave,
pokazali su da je vie adolescenata u Hrvatskoj nego to iznosi prosjek Eu-
rope potvrdno odgovorilo da je u ivotu probalo cigaretu (njih 69%, a u Europi
66%), dok je postotak onih koji su puili posljednjih mjesec dana gotovo isti u
Europi i Hrvatskoj, njih 31%. Zagrebaki srednjokolci prema ovom istraiva-
nju pue neto vie od prosjeka za cijelu Hrvatsku, jer su odgovorili da su u
posljednjih mjesec dana popuili najmnaje jednu cigaretu u 33% sluajeva.
Neto manje od 20% ispitanika ukupnog uzorka izjavilo je da su prvu cigaretu
zapalili s 11 ili manje godina. Usporeujui pojavnost puake navike roditelja
i ispitanika, moe se zakljuiti da obiteljski i kolski odgoj, unato izrazito vi-
sokoj pojavnosti puenja odraslih, uspiju znatan broj djece zatititi od iskua-
vanja puenja do dolaska u srednju kolu. Tada se oito ti uljecaji naglo gube,
a broj puaa se do konca adolescencije dalje poveava uz poveanje broja
popuenih cigareta.
Ako usporedimo podatke o pojavnosti puenja meu srednjokolcima u
Zagrebu od 1966. do 1991. (Prebeg i sur., 1993) s podacima ovog istraiva-
nja, moemo zakljuiti da se u svega nekoliko godina (od 1991. do 1995.)
posve promijenio epidemioloki trend, koji je do tog vremena izgledao vrlo po-
voljno. Dok je u istraivanju Prebega i suradnika (1993) meu uenicima prvih
odnosno drugih razreda srednjih kola' bilo manje od 10% dnevnih puaa,
prema naem istraivanju taj se broj u nepune 4 godine poveao na 24,5%
(tablica 1); dakle poveanje je vie nego 100%. To upuuje da su se ratne go-
dine neposredno odrazile na mlade u smislu lakeg prihvaanja sredstava
ovisnosti kao i drugih oblika visokorizinog ponaanja (Sakoman, 1995). Us-
poreujui podatke ovih dvaju istraivanja moe se zakljuiti da danas ueni-
ci prvih razreda odluuju prihvatiti puenje u onom postotku koji je prije rata
izmjeren kod uenika zavrnih razreda. Vrlo je vjerojatno da je znatnom po-
526
DRU.ISTRA. ZAGREB/GOD. 6 (1997), BR. 4-5 (30-31), STR. 513-535 SAKOMAN, S.I SUR.: PUAKE ...
rastu puenja i kod odraslih pridonio rat protiv Hrvatske i sve frustracije koje
prate stanovnitvo u ovo vrijeme tranzicije. Mnoga istraivanja potvrdila su po-
rast puenja kao posljedicu porasta nezaposlenosti i poveanja socijalne ne-
sigurnosti ljudi. (US-DHHS 1993a). U uvjetima rata i istodobnog pada hrvatske
ekonomske moi, bilo je teko sprijeiti nastojanja duhanske industrije da po-
kae svoju velikodunost slanjem velikih koliina cigareta kao poklon naim
ratnicima. To je za duhansku industriju bila dobra investicija. S druge strane,
meutim, kampanja protiv puenja kao i provoenje programa suzbijanja
drugih ovisnosti zapoeli su u Hrvatskoj nekoliko godina prekasno. To moe
skupo stajati stanovnitvo i u budunosti, i to ne samo radi poveanja stopa
obolijevanja zbog puakih bolesti ve i ekonomski.
5.2 Stavovi prema puenju
Poznata je injenica da je mnogo jednostavnije poeti s puenjem nego pre-
kinuti tu naviku. Na odluku o zapoinjanju s puenjem umnogome utjeu
stavovi djece i mladei o tom obliku ponaanja. Ovo je istraivanje jasno po-
tvrdilo da mladi pokazuju znaajnu tolerantnost prema povremenom puen]u,
koje odobrava 80% ispitanika (tablica 3), dok puenje 10 ili vie cigareta
odobrava 54% ispitanika. Mladi takoer u 64 %sluajeva izraavaju stav da je
rizik umjerenog puenja mali ili nikakav (tablica 8). U tome i jest zamka koja je
odgovorna za injenicu da je vie od 50% nae odrasle populacije ovisno o
duhanu i da svakodnevno "moraju" puiti. Naime, poetna eksperimentiranja
puenja duhana mladi ne smatraju problemom, jer zbog loe edukacije usva-
jaju stav da probati puiti i puiti povremeno ili umjereno nije rizino. Pa ako
nije rizino, zato ne bi probali i time zadovoljili mladenaku znatielju i niz
drugih moguih motiva? Ovisnost o nikotinu razvija se kao i sve druge ovis-
nosti kao jedansamopodravajui proces, koji mladi nisu u stanju antcipirati.
Nakon poetnog eksperimentiranja uz socijalni pritisak vrnjaka-puaa da
nastave puiti, nakon ponavljanja tog iskustva, sve se jasnije osjeaju psiho-
farmakoloki efekti nikotina koji u poetku stimulira receptore osjetljive na
acetilkolin (AC H) i oslobaanje epinefrina iz nadbubrenih lijezda, to dovodi
do osjeaja boljeg mentalnog funkcioniranja i raspoloenja (Julien, 1992; Krog,
1991). Opa prihvaenost puakog ponaanja, i u svezi s tim vrlo pozitivan i
tolerantan drutveni stav prema puenju, pogoduju mladom ovjeku u
donoenju odluke da nastavi s neim to mu ini ugodu. Nakon to se razvije
stanje ovisnosti osoba nastavlja puiti jer vie nije u stanju prekinuti to bez
potekoa. Tako je krug ovisnosti zatvoren.
U nekim drugim zemljama, kao npr. u SAD-u, puenje je javno stigmatizirana
kao rizian, manje vrijedan i ekonomski neprihvatljiv oblik ponaanja. Prihvaa-
nje puake navike tumai se kao znak primitivizma i openito loeg drut-
venog statusa pojedinca. Meu naim adolescentima se, meutim, puenje
prihvaa kao vrlo afirmativan oblik samopotvrivanja. Zato ne udi da je sve-
ga 3% ispitanika izjavilo da niti jedan njihov prijatelj ne pui, a da ih veina ili
527
DRU. ISTRA. ZAGREB/GOD. 6 (1997), BR. 4-5 (30-31), STR. 513-535 SAKOMAN, S.I SUR.: PUAKE ...
svi pue izjavilo je ak 54,2% mladih. Ovakvi rezultati upuuju da u kreiranju
preventivnih programa znatno veu pozornost treba pokloniti edukaciji kroz
koju e to vei broj mladih prihvatiti stav kako je rizino probati, a jo vie
nastavljati eksperimentirati s cigaretama zbog opasnosti razvoja stanja ovis-
nosti, pa se u tom kontekstu ne moe podravati koncept tzv. umjerene
potronje, to je sluaj s pijenjem alkohola, koji je ipak mnogo manje adiktivna
droga od nikotina.
5.3 Osobne karakteristike i puake navike
Korelacijskom analizom utvreno je da muki ispitanici ee pue, pue vie
cigareta na dan i vie odobravaju puenje od enskih. U nekim su se zemlja-
ma puake navike u odnosu na spol izjednaile. U nas je posljednjih 20 god-
ina zabiljeen izrazito velik porast ena puaa i puenje se sve vie smatra
odlikom neovisne, slobodne, suvremene ene. U mnogome taj trend valja prip-
isati monoj reklamnoj maineriji duhanske industrije, ali i promijenjenoj pozi-
ciji ene u drutvu.
Ovo je istraivanje potvrdilo da je kolski uspjeh znaajno povezan s pua-
kom navikom i stavovima prema puenju. to je kolski uspjeh bolji, manje je
puenja i stavovi prema puenju su negativniji. Slini su i rezultati studije
Johnsona i suradnika (1993). Slabiji kolski uspjeh pod utjecajem je niza im-
benika i kao takav ne moe biti koriten kao mehanizam adolescentova
samopotvrivanja. Tu se otvara prostor za neke druge mogunosti, pa i pue-
nja duhana kao jednog od najrairenijih ali nezdravih i openito loih naina da
se adolescent uini "vanim" u oima vrnjaka. Da su ispitanici koji prihvaaju
puaku naviku mnogo skloniji i drugim socijalno manje prihvatljivim ponaan-
jima te da su openito slabije motivirani za kolske obaveze, pa i zdravstveno
ugroeniji, potvruje znaajna povezanost izmeu puakih navika i izostanka
iz kole zbog bolesti, "markiranja" ili bilo kojeg drugog razloga.
5.4. Navike u slobodnomvremenu i puenje
Pomo mladima u organizaciji i kvalitetnom provoenju slobodnog vremena
jedna je od najvanijih toki kolskog preventivnog programa u okviru Nacio-
nalne strategije suzbijanja ovisnosti u RH (Sakoman, 1995). Tablice 5a i 5b da-
ju dobar pregled naina na koji nai petnaestogodinjaci provode svoje slo-
bodno vrijeme. Apsolutno je na prvom mjestu sjedenje pred TV ekranom. Taj
izvor primanja informacija i utjecaja, svojim sadanjim sadrajem oigledno ne
pridonosi prihvaanju zdravog stila ivljenja u mladih i, u okviru toga, odbaci-
vanju tetnih navika. ak 84% ispitanika prosjeno dnevno provede pred TV-
om 2 ili vie sati. Razmjerno mali broj ispitanika radi zabave ita knjige jednom
ili vie puta mjeseno (ispod 50%), dok ih na veer izlazi u disko, kafi ili na
tulum ee od jednom mjeseno ak 70%. Naa mlade u tom smislu nema
nikakvih zakonskih ogranienja i nije udo da ih odreeni sustavi u drutvu
528
DRU.ISTRA. ZAGREB/GOD. 6 (1997), BR. 4-5 (30-31), STR. 513-535 SAKOMAN, S.I SUR.: PUAKE ...
vjeto koriste u svoje komercijalne svrhe. Interes za sportom jo je uvijek do-
bar i jednom ili vie put tjedno bavi se nekom sportskom aktivnosti oko 65%
ispitanika. Igre na automatima (za novac) danas koristi razmjerno malo ado-
lescenata, to je znak pozitivnog uinka propisa kojim je takav nain zabave
posljednjih godina postao tee dostupan djeci. Pitanje na koje smo traili od-
govor u ovom istraivanju jest kako pojedini naini provoenja slobodnog vre-
mena mladih utjeu na "zdravost" njihova stila ivljenja, a time i na prihvaan-
je puake navike. U kojem odnosu pojedini naini na koje djeca provode svo-
je slobodno vrijeme utjeu na zdrav stil njihova ivljenja, c i time i na prih-
vaanje puake navike? Istraivanje je pokazalo da postoji znaajno pozitiv-
na korelacija puake navike i pozitivnih stavova prema puenju u mladih ko-
ji u slobodno vrijeme radi zabave preferiraju voziti moped (oblik rizinijeg pon-
aanja), igrati na automatima, mnogo gledati TV, dok je - u odnosu na sve
navedene mogunosti - najvea povezanost ustanovljena izmeu izlazaka na
veer i uestalosti puenja, stavova o puenju kao i epidemioloke procjene
puaa u krugu vrnjaka. Ispitanici koji preferiraju itanje knjiga manje su
skloni puenju i imaju negativan stav prema toj navici. U istom smislu od svih
ponuenih mogunosti izbor sporta kao naina zabave najpozitivnije se odra-
zio kao faktor zatite mladih od rizinosti puakog ponaanja. Varijabla igra-
nja na raunalu nije pokazala znaajnu korelaciju s puakim ponaanjem dok
se bavljenje nekim drugim hobijem odrazilo u smislu smanjenja prihvaanja
puake navike. Interkorelacije navika u slobodnom vremenu pokazale su da
uenici skloniji sportu ee kao zabavu prihvaaju itanje knjiga i bavljenje
nekim drugim hobijima, to u kombinaciji ini posebno dobru zatitu u odnosu
na prihvaanje nezdravog stila ivljenja. S druge strane interkorelacije su po-
kazale i znaajnu povezanost onih navika u slobodnom vremenu za koje se
pojedinano pokazalo da su u korelaciji s poveanim rizikom prihvaanja
puakog ponaanja, kao npr. izlasci na veer, igre na automatima, vonja
motorom i gledanje TV.
5.5 Obrazovna razina, puake navike
roditelja i puake navike ispitanika
Obrazovna razina roditelja gotovo da i nema nikakve znaajne povezanosti s
puakim navikama djece. Isto tako puaka navika oca, osim ako se radi o
tekom puau (preko 20 cigareta na dan), nema znaajne korelacije s pue-
njem u djece. Puaka navika majke znaajno je ali slabo povezana s pue-
njem u djece. Djeca majki koje vie pue neto su vie i sama sklonija pue-
nju i imaju neto pozitivnije stavove spram puenja.
Ovi podaci pokazuju da poetkom adolescencije, u vrijeme rjeavanja sepa-
racijske krize i formiranja odraslog ego-identiteta adolescenata, mnogi roditelji
nisu prihvaeni kao objekt za identifikaciju. Bilo bi potrebno ispitati tko ih zam-
jenjuje u tom smislu, a sukladno teorijskim spoznajama, to su najvjerojatnije
neto stariji vrnjaci (tzv. "peer-grupe").
529
DRU. ISTRA. ZAGREB/GOD. 6 (1997), BR. 4-5 (30-31), STR. 513-535 SAKOMAN, S.I SUR.: PUAKE ...
5.6 Puake navike ispitanika u odnosu na vrstu kole
Rezultati analize varijance pokazali su da postoji znaajna razlika izmeu gim-
nazijalaca, uenika 4-godinje strune kole i 3-godinje strune kole u odno-
su na prihvaanje puake navike, stavova prema puenju kao i procjene bro-
ja prijatelja koji pue. Gimnazijalci spadaju u kategoriju mladei koja ima vee
aspiracije za nastavak (fakultetskog) obrazovanja i, prema ve spomenutim is-
traivanjima, pod manjim su rizikom prihvaanja puake navike od ostalih
srednjokolaca. to su ambicije u odnosu na obrazovnu karijeru vee, to je iz-
bor puenja kao navike i ponaanja rjee. Puenje je u razvijenom svijetu sve
vie obiljeje drutvenih slojeva loijeg obrazovanja i sa slabijom pozicijom u
drutvu. U prilog tome govori i podatak da oko 27% uenika trogodinje kole
izjavljuje da pui vie od 6 cigareta na dan, dok je to sluaj kod svega 7%
uenika gimnazije (tablica 12).
Tablica 12
Puenje u zadnjih 30 dana u odnosu na vrstu kole
Vrsta kole uope ne manje od 1tjedno manje od 5 dnevno 6i vie dnevno
Gimnazija 82,2 % 5,8%
5,4 %
6,61%
4 god. srednja kola 65,8% 4,1% 12,0% 18,1%
3 god. srednja kola 52,3% 7,1% 14,1% 26,6%
Na takvu razliku teko da bi utjecala razlika u kvaliteti pedagokog rada s
uenicima i provoenje kolskih preventivnih programa u razliitim vrstama
kole, jer su ispitanici bili uenici prvih razreda i razmjerno su kratko vrijeme
proveli u novoj sredini. No podaci upuuju da bi trebalo znatno pojaati pre-
ventivne programe u svim kolama, a osobito u strukovnim.
Ako puenje prihvatimo kao izraz slabije brige za osobno zdravlje a time i dug
ivot, logino je zakljuiti da mladi koji olako prihvaaju puenje ive slabiju
kvalitetu ivota, vide slabiju perspektivu u budunosti, pa je i njihova motivaci-
ja da izbjegavaju rizine i za zdravlje ugroavajue oblike ponaanja manja.
Takvo psiholoko stanje koje u mnogome utjee i na temeljnu "ivotnu filozofi-
ju" najsnanije je pod utjecajem kvalitete obiteljskog ivota i odgojnog pristupa
roditelja, kole i medija u razdoblju prije adolescencije.
Ovo je istraivanje pokazalo da se usmjeravanjem djece i poticanjem da se
bave fizikim, rekreativnim, sportskim aktivnostima moe znatno umanjiti rizik
prihvaanja nezdravog stila ivljenja. Velik dio hrvatske mladei jo uvijek ima
interes za bavljenje sportom i druenjem kroz sport. U urbanim bi sredinama
trebalo osigurati dovoljno kvalitetnog, lako dostupnog prostora za takvu nam-
jenu. itanje knjiga radi zabave gubi na cijeni, sve se vie "konzumira" ponu-
eni sadraj s ekrana (TV i PC). Meutim, poruke iz tog najmonijeg medija
530
DRU.ISTRA. ZAGREB/GOD. 6 (1997), BR. 4-5 (30-31), STR. 513-535 SAKOMAN, S. I SUR.: PUAKE ...
oigledno ne utjeu na adolescente u smislu njihova opredjeljenja za zdravi,
nerizini stil ivljenja. Posve suprotno, to vie sjede pred TV-om, skloniji su
puenju.
Omoguavanje ranog, nekontroliranog i vremenski neogranienog izlaenja
adolescenata na mjesta zabave (kafi, disko i sl.) izrazito se nepovoljno odra-
ava na kvalitetu njihova odrastanja i formiranje stavova o prihvaanju pu-
akih navika. Posljedice i rizici od razvoja ovisnosti vee su to je adolescent
mlai u vrijeme kada poinje izlaziti s prijateljima. To vrijeme kroz koje se rjea-
va separacija od roditeljske kontrole u mnogih je prekratko, a i premladi su da
bi shvatili da ulaze pod kontrolu onih koji ih nametanjem svog sustava vrijed-
nosti (hedonistike ivotne orijentacije) ele komercijalno iskoristiti. Za znaa-
jan, i u budunosti sve vei dio, nae mladei obitelj e biti sve slabije utjeca-
jna okolina za odgoj. Pitanje je hoe li, i u kojoj mjeri, drutvena zajednica biti
u stanju tititi interese mladei kroz ponuene preventivne programe i omo-
guavanje kvalitetnog provoenja slobodnog vremena te sveukupnu brigu za
to kvalitetnije ivljenje djece. U tom kontekstu trebalo bi mnogo razboritije
pristupiti pokretanju inicijative i za izradu Zakona o zatiti mladei.
6. ZAKLJUCI
1. Od poetka rata do sada ne samo da je zaustavljen pad pojavnosti puake
navike u adolescenata ve se dogodio znaajan porast, tako da je meu
uenicima prvih razreda srednjih kola u Zagrebu 24% "svakodnevnih
puaa".
2. Obitelj i puake navike roditelja nemaju znaajnog utjecaja na puako
ponaanje adolescenata. Puenje je, kao vrlo rairena i od drutva iroko to-
lerirana pojava, najjednostavniji ponueni nain kojim adolescent u krugu
vrnjaka stvara privid svoje odraslosti.
3. Zbog nekvalitetnih programa prevencije, mladi povremeno "umjereno"
puenje ne procjenjuju osobito rizinim ponaanjem pa olako zapoinju s
eksperimentiranjem, ne znajui da seo nikotinu vrlo brzo stvara ovisnost.
4. Prihvaanje puake navike snano je povezano s uenikovim izvravan-
jem kolskih obveza. to je slabija motivacija uenika da naine obrazovnu
karijeru, to slabije ue i vie izostaju s nastave, rizik puakog ponaanja je
vei.
5. Kvalitetna organizacija slobodnog vremena uenika ima snaan utjecaj na
oblikovanje stila ivljenja. Pritom se ponajprije misli na rekreativno bavljenje
sportom, itanje knjiga i bavljenje drugim hobijima. Rano izlaenje, gledanje
TV-a, igrarije na automatu, visoko su povezani s ranim prihvaanjem puake
navike.
531
DRU.ISTRA. ZAGREB/GOD. 6 (1997), BR. 4-5 (30-31), STR. 513-535 SAKOMAN, S.I SUR.: PUAKE ...
6. Utjecaj obitelji na odgoj djece u sve veem postotku i sve ranije slabi, pa je
to razlog vie da se poboljavanjem pristupa prevenciji te nizom drutveno or-
ganiziranih mjera za poboljanje kvalitete ivota mladih tite njihovi dugoroni
interesi od izloenosti sustavu vrijednosti i negativnim stranama suvremenog
potroakog drutva.
LITERATURA
Biglan, A., Weissman, W, iSeverson, J. (1985) Coping with social influences to smoke. In Coping
i Substance Use, Eds. S. Shiffman & TA Wills, Orlio, Florida: Academic Press
Blum, K. (1984). Handbook of abuseable drugs. New York: Gardner Press.
Botvin, G.J., Baker, E., Renick, N.L., Filazzola, A.D., & Botvin, E.M. (1984). A cognitive-behavioral
approach to substance abuse prevention. Addict. Behav., 9:137-147.
Buisman, W.R. (1995) Drug education: Programmes & Methodology. An interview of Opportunities
for Drug Prevention. UNESCO.
Gilchrist, L.D., Schinke, S.P., Bobo, J.K., Snow, WH. (1986) Self-control skills for preventing
smoking. Addict. Behav., 11:169-174.
Gordon, N.P. (1986) Never smokers, triers & current smokers: Three distinc target groups for
school-based anti-smoking programs. Health Educ.Q., 13:163-180.
Hudolin, V., Javornik, N., Sakoman, S. (1984) Rairenost i karakteristike puenja duhana stu-
dentske omladine. Sigurnost 1:15-28.
Hughes, I.R., Girst, S.W, Pehacek, T.F. (1987) Prevalenee of Tobacco dependence and with-
drawal. American Journal of Psychiatry, 144: 205-208.
Javornik, N. (1980) Puenje 8000 studenata upisanih na prvu godinu studija Sveuilita u Zagre-
bu. Magistarski rad. Klinika za neurologiju, psihijatriju, alkohologiju i druge ovisnosti. K.B. "Dr. M.
Stojanovi". Zagreb.
Johnston,L.D, O' Malley, P.M., Bachman, J.G. (1993) National survey results on drug use from
monitoring the study, 1975-1992. Washington, D.C.: U.S. Government Printing Office
Jones, R.T. (1987) Tobacco dependence. In H.Y. Meltzer (Ed.) Psychofarmacology: The third ge-
neration of progress (1589-1595) New York: Raven Press.
Julien, R.M. (1992) A primer of drug action (6th edition). New York: WH. Freeman & Co.
Krogh, D. (1991) Smoking: The artificial passion. New York: WH. Freeman & Co.
Kular, ., Croceti, M.G., Lemkau, P.v., Kesi, B. (1971) Selected Aspects of the Epidemiology of
Psychosis in Croatia: II Pilot Studies on Communities, Amer. Journ. Epid. Vol. 94,2: 110-125.
Lo, S.K., Blaze-Temple, D., Binns, C.W, Ovendene, C. (1993) Adolescent Cigarette Consumption:
The influence of Attitudes and Peer Drug Use. Vo1.28, 14:
Maisto, SA, Galizio, M., Connors, G.J. (1995) DrugUse and Abuse. The Harcourt Press. Holt,
Rinehart i Winston, Inc.
Miller, N.S., Cocores, JA, Belkin, B. (1991) Nicotine dependence: diagnosis, chemistry i phar-
macological treatments. Annals of Clin/cal Psychiatry. 3: 47-53.
Mosbach, P., Levanthai, H. (1988) Peer group identification i smoking: implications for interven-
tion. J.Abnorm. Psychol., 97: 238-245.
Pentz, M. (1985) Social competence i self-efficacy as determinants of substance use in adoles-
cents. In: S. Shiffman i TA Wills, (eds.), Coping & Substance Abuse, Florida: Academic press.
532
DRU. ISTRA. ZAGREB/GOD. 6 (1997), BR. 4-5 (30-31), STR. 513-535
SAKOMAN, S. I SUR.: PUAKE...
Pierce, J.P., Gilpin, E., Burns, D.M. (1991) Does Tobacco advertising target young people to start
smoking? Joum. of Am. Med. Assot. 266: 3154-3158.
Pirie, P.L., Thompson, S.J., Mann, S.L., Peterson, A. V., Murray, D.M., Flay, B.R., Best, JA, (1989)
Tracking & attrition in longitudinal school-based smoking prevention research. Prev. Med., 18:249-
256.
Prebeg, ., Poekaj, A., Lei, M., Vragov l-K outl, A. (1993) Trends in smoking in Croatia.
Croat. Med. Joum. (34) 3: 251-256.
Prebeg, . (1967) Problem puenja kod zagrebake gimnazijske omladine. Magistarski rad. ko-
la narodnog Zdravija. Zagreb.
Rooper, W.L., (1991) Making smoking prevention a reality. Joum. of the Am. Med. Assot. 266:
3188-3189.
Sakoman, S. (1984) Rairenost i karakteristike puenja duhana meu kolskom omladinom.
Sigurnost 1:29-35.
Sakoman, S. (1995) Doktore, je li istina da trava isti plua. Sysprint. Zagreb.
Smith, EA, Caldewell, L.L. (1989) the perceived quality of leisure experiences among smoking
and non-srnokinq adolescents. J . Early Ado/esc., 9:153-162.
Thompson, E.L. (1978) Smoking education programs, 1960.1976. Am.J.Pub. Health, 68:250-257.
Tobler, N. (1986) Meta-analysis of 143 Adolescent Drug prevention Programmes: quantitative out-
come results of programme participants compared to a control group. Joum. of Drug Issues. 16
(4) 537-567
U.S. Department of Health and Human Services. (1987) The health consequences of smoking.
Nicotine addiction. A report of the Surgeon General. Washington, D.C.: US Public Health service.
U.S. Department of Health and Human Services. (1993a) National Household Survey on Drug
Abuse: Hioglights 1991. Washington, D.C.: Substance Abuse and Mental Health Service Admini-
stration.
WHO (1975) Smoking and its effects on health. Report of a WHO Expert Comitee. Technical Re-
port Series 568. WHO Geneva.
533
DRU.ISTRA. ZAGREB/GOD. 6 (1997), BR. 4-5 (30-31), STR. 513-535 SAKOMAN, S.I SUR.: PUAKE ...
SMOKING HABITS OF ZAGREB
SECONDARY SCHOOL STUDENTS
Slavko Sakoman
"Sestre milosrdnice" Clinical Hospital, Zagreb
Marina Kuzman
Croatian Institute for Public Health, Zagreb
Vlado aki
Institute of Social Sciences Ivo Pilar, Zagreb
T
he investigation has been conducted on a representative sam-
ple of Zagreb's secondary schools in their first c1asses (N=
958), their average age being 15.6 years. In 1995 a poll took pla-
ce which explored the extent of people's smoking habits, their at-
titudes against smoking, as well as the possible influence of the
way they spend their free time on the acceptance of tobacco
smoking. Results pointed out that in the last month of school there
was 24.5% of those who smoked one or more cigarettes each day.
Their parents are smokers in about 60% of the cases (fathers 63%,
mothers 52%), but smoking behaviour within the family is not sta-
tistically significantly bound with the smoking behaviour of youths.
Students who spend less time studying, those who choose the
kind of school that does not indicate their orientation towards an
educational career, and especially.these who skip CIasses, smoke
quite often, more in quantity and begin their bad habit earlier. Stu-
dents who spend their free time watching TV, going "out", playing
at "game-machines" or riding motor bikes, are under a consider-
ably higher risk of accepting the smoking habit, while those who
spend more time studying, doing sports, reading books or pursu-
ing other hobbies are under a much lower risk. It is advisable to
significantly increase the promotion of quality preventive pro-
grammes in schools, as well as organise a series of social mea-
sures in order to protect the interests and health of young people.
534
DRU.ISTRA. ZAGREB/GOD. 6 (1997), BR. 4-5 (30-31), STR. 513-535 SAKOMAN, S. I SUR.: PUAKE ...
RAUCHGEWOHNHEITEN UNTER
ZAGREBER MITTELSCHULERN
Slavko Sakoman
Klinikum "Sestre milosrdnice", Zagreb
Marina Kuzman
Kroatisches Institut far Gesundheitswesen, Zagreb
Vlado aki
Ivo-Pilar-I nstitut far Gesellschaftswissenschaften, Zagreb
I
n einer reprasentativen Gruppe von SchOlern des 9. Schuljahrs
aus verschiedenen Zagreber Mittelschulen (N = 958), die im
Durchschnitt 15,6 Jahre alt waren, wurde 1995 eine Umfrage durch-
gefOhrt, mit der die Verbreitung des Rauchens, ferner die Einstellung
der SchOler zum Rauchen sowie die mogliche Wechselwirkung
zwischen der Art der Freizeitgestaltung und dem Griff zur Ziga-
rette ermittelt werden sollten. Die Untersuchung ergab, dar.. 24,5%
der Befragten in dem vor der Umfrage liegenden Zeitraum von
einem Monat jeden Tag eine oder mehr Zigaretten geraucht hat-
ten. In etwa 60% der Falle waren die Eltern dieser Jugendlichen
seibst Raucher (63% der Vater, 52% der Matter), doch sind die
Rauchgewohnheiten innerhalb der Familie nicht ausschlag-
gebend fOr die Rauchgewohnheiten der Kinder. Wesentlich hau-
figer, mehr und fruher rauchen SchOler, die einen geringeren Lern-
erfolg erzieien oder eine Mittelschule besuchen, die das Anstre-
ben einer akademischen Laufbahn nicht vermuten lar..t, vor allem
aber jene SchOler, die den Unterricht schwanzen, Diejenigen un-
ter den Befragten, die in der Freizeit vor dem Fernseher sitzen,
ausgehen, an Spielautomaten spielen und Motorrad fahren, sind
eher in Gefahr, sich das Rauchen anzuqewohnen, als Jugend-
Iiche, die besser lernen, Sport treiben, BOcher lesen oder andere
Hobbys haben. Es ist daher notwendig, bessere Schulprogramme
zur Pravention anzubieten und gesellschaftliche Mar..nahmen zu
ergreifen, um die Interessen und die Gesundheit der Jugend-
lichen zu schOtzen.
535