Za Praksu - Print

Elaborat strune prakse 2010
1. Opi podaci o preduzeu

Firma ANS Drive d.o.o. osnovana je 1996. godine, kao drutvo sa mijeanim bosansko
- njemakim osnivakim kapitaom. ! protekom periodu, steka je "avidnu reputa#iju i
uestvovaa u i"gradnji i rekonstruk#iji vie od stotinu objekata na teritoriji $osne i
%er#egovine. Na dananji dan, &irma raspoa'e sa posovnom "gradom i proi"vodnim
pogonima ukupne korisne povrine (.)** m+, otvorenim skadinim prostorom povrine
16.*** m+, te modernom te,nookom opremom.
-vorni#a gra.evinske stoarije u vasnitvu &irme, ima kapa#itet do (*.*** vrata i /*.***
pro"ora godinje. 0roi"vodni program tvorni#e ra"ra.en je u" primjenu najnoviji,
evropski, standarda, a inija "a proi"vodnju ba"irana je na najsavremenijoj
"apadnoevropskoj te,nookoj opremi.
-okom +**+. godine, kompanija je i"vria usagaavanje naina posovanja i
#erti&ika#iju, u skadu sa "a,tjevima standarda ISO 9001:2000. Na taj nain, &irma ANS
Drive otia je jo korak daje u podi"anju nivoa kvaiteta koji je "agarantovan naim
kup#ima.
1ao i"u"etno respektabian kijent, ANS Drive je komintent najjai, banaka u $osni i
%er#egovini. 2sim reputa#ije &irme, podrka banaka sa kojim kompanija sara.uje,
obe"bje.uje dodatnu garan#iju kijentima priikom reai"a#ije ra"iiti, investi#ioni,
projekata.
3e.u onim koji su uka"ai povjerenje &irmi ANS Drive priikom reai"a#ije svoji,
projekata, naa"e se i mnoge me.unarodne organi"a#ije. 4vropska !nija, 5o#a-5oa
$everages, !SA6D i 7484SA $ar#eona samo su neki od kijenata s kojim je &irma
imaa kvaitetnu i korektnu saradnju.
Strunost kadrova, moderna te,nooka oprema i &eksibian pristup i"vo.enju radova,
garantuje kijentima &irme ANS Drive isporuku robe evropskog kvaiteta i potivanje
spe#i&ini, individuani, "a,tjeva ii 'eja.
1
Sarajevo City Centar
1.1. Djelatnosti preduzea iz podruja graditeljstva:
Visokogradnja
6"gradnja stambeni, i posovni, objekata po sistemu 9kju u ruke9
7ekonstruk#ija, adapta#ija i sana#ija postoje:i, objekata
6"gradnja ra"iiti, komunani, i proi"vodni, objekata
$etonski radovi
;idarski radovi
8ra.evinsko - "anatski radovi
;avrni radovi
6"vo.enje enterijera
2dr'avanje objekata

iskogradnja
0riprema i ure.enje gra.evinskog "emjita
Sana#ija ki"ita
<anjsko ure.enje
6"gradnja ra"iiti, objekata i" obasti niskogradnje
1.2. !ra"evinski projekti na koji#a se radi :
<rtovi sun#a, pionirska doina
7ijaset, kovai
2
$ogosovija, sarajevo
Asa, ned'ari:i
5ivina avija#ija, ned'ari:i
1.$. %roj i struktura zaposleni& po zani#anji#a i kvali'ika(ija#a
Svoj uspje,, kompanija duguje i pomno odabranoj radnoj sna"i. Danas, &irma
"apojava stotinu etrdeset dva radnika ra"iiti, spe#ijanosti=
koovani, tesara - 9*
"idara i stoara - 1*
armiraa -1+
kranista > /
vo"aa- 1*
dipomirani, in'injera, ekonomista i pravnika-16
1ao "aog svog budu:eg uspje,a, kompanija svojim radni#ima omogu:ava
usavravanje u stru#i i upo"navanje sa najnovijim te,noogijama rada..
1.). Vrste sektora u preduzeu
3
1.*. Strojevi i opre#a s koji#a se raspola+e:
1ran ( komada marke ?64$%477 (/1 i )61
1amioni= / kamiona marke 3er#edes
Skip ( komada marke N4@%2?AND
7ovokopa marke N4@%2?AND
$udo"er marke ?64$%477
Dostavna vo"ia =#adA, kombinovano vo"io
0ored gore navedeni, strojeva &irma raspoa'e s mnogobrojnim prenosnim mainama i
aatima potrebnim "a obavjanje djeatnosti s kojima se bavi kao sto su= pumpe "a
#rpjenje vode, #irkuari, agregati, buii#e, motorne pie, kokpresori i dr.
4
Fio"o&ija stanog uaganja u budu:nost oituje se i u postojanom uaganju u novu
opremu i gra.evinsku te,niku, koja omogu:ava moderan pristup vo.enju gra.evinske
operative.
2. ,oda(i o gradili-tu i sa#oj gra"evini
2.1. .e&niki poda(i
6"vedbeni projekt Sarajevo 5itA 5entra je i"ra.en na osnovu gavnog projekta i
odobravanja "a gra.enje broj= *)-+(-1B191C*D od 1*.*B.+**9.godine. 2bjekt posovnog
#entra 3arijin Dvor smjeten je u naju'oj gradskoj je"gri, neposredno u" administrativni
#entar Sarajeva i $osne i %er#egovine. ! neposrednoj bi"ini predmetne oka#ije
smjetene su, "grade <ade $i% i 0aramenta $i%.S druge strane ui#e %iseta, sa
sjeverne strane okaiteta naa"i se austro-ugarska etvrt po"natija kao 3arijin Dvor koja
predstavja "avretsk gsvne pjeake "one. S ju'ne strane okaiteta predvi.ena je
i"gradnja kon#ertne dvorane, te posovno stambeni, objekata. S istone strane oka#iaj
je de&inirana ui#om Sa&eta 3uji:a, dok je sa "apadne strane oka#ija de&inirana manjim
trgom, odnosno ui#om <rbanja. !kupna dimen"ija oka#ije je +** E 6)-D* metara dok je
gra.evinskom inijom pre#i"no de&iniran maksimani do"vojeni gabarit objekta.
2bjekat $ussines 5entar 3arijin Dvor je muti&unk#ionani objekt koji sadr'i pet
&unk#ionani, #jeina sa prate:im podrujima i to=
- 0od"emna gara'a kapa#iteta 1*1) mjesta sa prate:im te,nikim sadr'ajima
- %Apermarket sa skaditima i trgovinama smjeten u suterenskoj eta'i
- %ote visoke kategorije
- !redski dio sa prostorima "a i"namjivanje ii prodaju
- S,opping mai sa "abavom i gastronomjom
;a gradnju predmetnog objekta je obe"bje.ena gra.evinsku jamu dimen"ija ##a
1/BE)6 metara dubine od +*,** do +1,** metara. 1ako je de&inirano 7egua#ionim
panom projektnom dokumenta#ijom je obe"bije.eno preko ,ijadu parking mjesta.
5
!pravo "bog veiine jame i potrebom "a ubr"anom dinamikom gradnje, ai i "a,tjevima
odabrane te,noogije gradnje "atitne konstruk#ije gra.evinske jame odabran je
kon#ept &a"ne i"gradje.
0rva &a"a i"gradje podra"umijeva i"radu konstruk#ije "atite gra.evinske jame. Drugom
&a"om bi:e tretiran probem i"gradnej konstruk#iej objekta do kote terena, te do
"avretka tornja ,oteskog dijea objekta.
2.1.1 /unk(ionalna organiza(ija
Sadr'aji smjeteni u pod"emnom dijeu objekta su de&inirani gavnim projektom na
osnovu kojeg je i"dato odobrenje "a gra.enje broj=*)-+(-1B191C*D do 1*.*B.+**9.
godine.
0od"emni dio objekta, na koji se odnosi ova &a"a objekta, je organi"iran kao vieeta'na
pod"emna gara'a &ormirana od nivoa -+ do nivoa -), dok je na nivou -1 organi"iran
,Apermarket sa prate:im sadr'ajima.
! pod"emju su organi"irane sjede:e &unk#ijeF ua"na partija ,otea, ua"na partija
uredskog dieja i s,opping, na prvom i drugom katu su projektirani s,opping sadr'aji,
dok je na tre:em katu organi"iran &ood-#ourt i entertainment #entar. Na etvrtom katu je
smjeten Geness sa ba"enom u ,oteskom dieju i uredski dio i"nad preostaog
dijeadispo"i#ije. 6"nad etvrtog kata kata je te,nika eta'a sa mainskim
postrojenjima , pumpnim stani#ama, sprinkerom. 2d nivoa )-1D organi"irani smjetajni
kapa#iteti ,otea u "apadnom dijeu dispo"i#ije, odnosno uredski dio od nivoa )-1B u
istonom dijeu dispo"i#ije.
2.1.2. ,odze#na gara+a
0od"emna gara'a je organi"irana na nivoima -+, -(, -/ i -). 0ristupi su obe"bje.eni i"
ui#a Sa&eta 3uji:a > istoni ua" i preko servisne saobra:ajni#e koja vodi do
1otromani:eve ui#e >ju'ni ua".
6stoni ua" omogu:uje ua" "a osobna vo"ia na nivou -+ preko duge rampe koja
poinje sa kote )(/,D*C -*,/* #m i na nivou suterena omogu:uje snadbijevanje
,Apermarketa i s,opping #entra. 7ampa irine 6** #m sia"i do nivoa -+ na kojem je
organi"irana prva pod"emna parking eta'a.
6
%Apermarket se snadbijeva preko skadita na nivou suterena dok se s,opping #entar
snadbijevanja putem tereni, di"aa koja pove"uju nivoe suterena, pri"emja, te nivoe H1,
H+, H( i H/. Na nivou suterena se naa"i i prirueno skadite "a prijem i pretovar roba
"a s,opping #entar.
0reko ju'nog ua"a omogu:en je ua" na nivou -+ kru'nom dvosmjernom rampom koja
pove"uje nivoe -) i pri"emje. ! jugo-"apadnom dijeu dispo"i#ije smjeteni su servisi
,otea sa prijemom robe, skaditima, ,adnim komorama, garderobama uposeni,,
veerajem itd. S nivoa -+ do supermarketa se pored i&tova mo'e pristupiti i
travoatorima kako bi se obe"bijedia komunika#ija "a kup#e ,Apermarketa koi#ima. Na
nivou -+ obe"bije.eno je ukupno +1+ parking mjesta.
Na nivoima -( i -/ pod"emna gara'a organi"irana je istovjetno kao na eta'i -+, s tim da
sje na pomenutim eta'ama projektiran samo gara'ni prostor sa je"grima "a
protupo'arna stepenita i i&tove, tako sa kapa#itet nivoa -( i -/ i"nosi po +6( parking
mjesta.
Nivo -) dispo"i#iono odgovara nivoima -( i -/ s tim da je nji,ov kapa#itet +B* parking
mjesta. -ako dobivamo ukupni kapa#itet pod"emne gara'e od 1*11 parking mjesta.
<ertikana komunika#ija u pod"emnoj gara'i je omogu:ena preko sigurnosni,
stepenita SS1, SS+, SS(, SS/, SS), SS6 i SSB koja su projektirana u skadu s
va'e:im propisima i preko koji, je omogu:ena evakua#ija korisnika gara'e najkra:im
putem van objekta na koti pri"emja.
2.1.$. 01per#arket sa pratei# sadr+aji#a
<eoma "naajna i kompeksna &unk#ija ,Apermarketa organi"irana je na nivou -1.
0ristupdostavnim vo"iima omogu:en je irokom dvosmjernom rampom do nivoa
suterena. Nakon uaska u "onu "a istovar organi"iran je manipuativni prostor.
3anipuativni prostor omogu:uje parkiranje etri dvoosovinska kamiona du'ine do D,)
do 9 metara. 6" manipuativnog prostora omogu:en je pristup skaditu ,Apermarketa,
ai i skaditima prodavni#a u s,opping "oni odake je pomo:u dva terena di"aa
omogu:en transport robe na gornje eta'e "a potrebe s,opping #entra.
0rostor ,Apermarketa organi"iran je u dvije "one i toF
-dio sa pre,rambenim artikima
-dio sa garderobom i bijeom te,nikom.
7
!poseni#i ,Apermarketa do garderobe doa"e sigurnosnim stepenitem SS / u muke i
'enske garderoeb sa sanitarijama koje su organi"irane na dva nivoa u suterenu. !
supermarketu je organi"iran dio "a prijem robe sa skaditem kao i dio sa ,a.enim
komorama "a meso, ribu, jaaj, sir, vo:e i povr:e. 0ored ostai, skadita predvi.eno je i
#entrano skadite povrine BBB,*( m+. ! ni"u u" komuniika#iju i"a kasa ,Apermarketa
projektirano je osam prodavni#a povrine ++-D*m+ pa potrebe kupovine kao to su=
deikatesni satkii, par&emi, 5DCD<D s,op, #vje:ara, asesoar itd. ! #entranom dijeu
i"a kasa smjetena je uprava ,Apermarketa, koja je organi"irana na dva nivoa i to
nivou ,Apermarketa ai i gaerije &ormirane i"me.u rastera B i 1* i od vanjskog "ida do
rastera %. Na donjem nivou uprave &ormirani su prostori "a 'abe i i"davanje rauna sa
ba#k o&&i#e-om, te ua"nom partijom i stepenitem "a gaeriju. Na gaeriji su smjeteni
knjigovodstvo, bagajna i uprava ,Apermarketa.
2.1.). 0otel
%ote visoke kategorije je smjeten na nivoima pri"emja, manjem dijeu dispo"i#ije
nivoa H(, na nivou H/ gdje su organi"irani Geness, &itness, masa'e i ba"en. Smjetajni
kapa#iteti projektirani su na nivoima H) do H1D.
! pri"emju je organi"irana ua"na partija sa ,oteskim obbA-em, re#ep#ijom, manjim
#a&eom, kontronim sobama, te sanitarijama.ukupni kapa#itet ,otea je ++/ sobe od
koji, su /+ jednini#e projektirane kao apartmani u dvije kategorije I superor 1+, uEurA
+D J. ! ,oteu je pored ostai, sadr'aja smjeten ,oteski restoran te saa sa
dorukovaonom. %ote je &unk#ionano pove"an sa s,oping "onom to omogu:uje
kioritenje&ood #ourt-a na nivou H( "a sve goste ,otea, ai i entertanment #entra te
uksu"ni, prodavni#a.
Na nivou -+ organi"irani su gospodarski sadr'aji ,otea i to= gospodarski ua" "a
osobje, dopremu namirni#a i ostai, roba potrebni, "a ,ote, odvo" sme:a itd. !
suterenskoj eta'i projektirane su ,a.ene komore "a skaditenje ,rane i napitaka,
gardarobe "a muko i 'ensko pavo i bijeo osobje, skadite "a ra"ne robe, radioni#e
"a sitne opravke, veeraj, prostor a prijem i prodaju uni&ormi osobja itd.
2.1.*. S&opping #ali sa gastrono#ijo# i entertaln#ento#
Funk#ija s,oppinga je projektirana na nivoima pri"emja, nivou H1 i H+. S,opping je
organi"iran u" pjeaki ma koji je "enitano osvijetjen preko ostakjenog krova.
<ertikana komunika#ijai"me.u eta'a omug:ena je preko dvas para eskaatora i etiri
sistema dupeE i&tova po eta'i.
8
Naravno, komunika#ija je omogu:ena i putem sigurnosni, stepenita posebno u dijeu
ve"e pri"emja, supermarketa i pod"emnog parkinga. !" je"gra u kojima su smjetena
sigurnosna stepenita i i&tovi organi"iran su sanitarije Ije"gro SS+J. 2rgani"a#ija
prodajni, sadr'aja podra"umijeva korisnike koji bi koristii ve:e posovne prostore u
kon#eptu Kmutibrand storesL I prodavni#e sa vie robni, marki organi"irani, u
"asebnim otvorenim #jeinamaJ.
Na tre:em katu projektiran je &ood #ourtsa est ugostitejski, pukova sa
samoposu'enjem i "ajednikim sjedenjem. 8ospodarski ua" je obe"bje.en preko
je"gara &ormirani, oko sigurnosni, stepenita SS1 i SS+. Sedma jedini#a projektirana
kao ne"avisan restoran sa vastitim gospodarskim dijeom, sanitarijama te dijeom "a
sjedenje.
4ntertaniment #entar predvi.a organi"a#iju vie sobodni, "ona "a "abavi na preko tri
,ijade kvadratni, metara, do koji, se pristupa preko "ajednikog predprostora.
2.1.2. 3redski dio
!a"na partija uredskog dijea je organi"irana na nivou pri"emja sa re#ep#ijom preko
koje se kontroira ua". 0reko uka"ne partije se i&tovima u tripeE sistemu penje do
nivoa H/ ii nivoa H) > 1B. Na nivou H/ organi"iran je posovni #entar sa
vienamjjenskim uredskim prostorima "a i"najmjivanje. Sanitarije su organi"irane u"
je"gra sa sigurnosnim stepenitima SS1, SS+, SS( i SS/. Na nivoima H/ projektirana je
vienamjenska kon&eren#ijska dvorana koja se mo'e podijeiti na dva dijea.
Na nivoima H) do H1B organi"iran je uredski prostor koji je predvi.en "a koritenje
jedne ii vie pravni, subjekata. !" stepenino je"gro SS) i SS6 organi"iran je
sanitarni vor sa mukim i 'enskim sanitarijama koji su direktno ventiirane. Na
karekteristinoj dispo"i#iji predvi.ene su po dvije eektro prostorije, te po est uredski,
prostora povrine (9-6*m+.
2.1.4. .e&niko5te&nolo-ka postrojenja
<e:ina te,niko-te,nooki, postrojenja je smjetena na krovu ni'eg dijea objekta i u
te,nikoj eta'iu dijeu visokog dijea objekta. Na ravnom krovu ni'eg dijea objekta
smjetena su mainska postrojenja, kotovni#a, agregatske sobodno stoje:e stani#e,
ventiatorska postrojenja itd. 7adi te,nooki, "a,tjeva i "akonske reguative ve:ina
postrojenja je "atvorena aganim termo paneom otpornim na po'ar 9* minuta i
9
pokrivena aganom einom krovnom konstruk#ijom pokrivenom trepe"arijskim imom,
kamenom vunom i ,idro i"oa#ijom u sistemu nepro,odnog ravnog krova.
2.2. 6aterijaliza(ija
1onstruktivni sistem objekta u pod"emnom dijeu je de&iniran stubovima i patnima sa
vutama preko koji, su monoitne A$ poe prema debjinama de&iniranim u
konstruktivnom dijeu projekta. 2jekat je temejen na temejnoj poi ra"iiti, debjina od
1+* #m ispod najve:eg dijea objekta, odnosno ispod dieja objekta spratnosti 0H/, pa
do ++* #m debjine ispod dijea u kojem se naa"i toranj I pre#i"niji poda#i o debjini
temejni, poa i vuta su de&inirani i konstruktivnoj &a"i projektaJ.
Na temejnu pou osonjena je konstruk#ija pod"emnog dijea objekta, koja se sastoji
od A$ patna &ormiranog po obodu objekta i patana koja &ormirana u osovina 1-+* na
koja su osonjene A$ monoitne poe sa vutama do nivoa pri"emja. !" stepenina
je"gra projektirana su A$ patna ra"iiti, debjina radi krutosti objekta I vidjeti podatke u
konstruktivnoj &a"i J-
2d pri"emaj do nivoa -), u dieju ispod ,otea projektirana je ramovska A$ konstruk#ija.
0rojektanski raster je D**ED** #m sa armirano-betonskim je"grima unutar dispo"i#ija u
kojima su smjeteni i&tovi i stepenita od SS1 do SSB.
Nad"emni dio objekta je projektiran kao ramovska A$ konstruk#ija koja se sastoji od
stubova greda sa vutama i A$ monoitni, poa prema dimen"ijaam de&iniranim u
konstruktivnom dijeu projekta.
-oranj je projektiran kao ramovska A$ konstruk#iaja koja se sastoji os stubova greda sa
vutama i A$ monoitni, poa prema dimen"ijama de&iniranim u konstruktivnom dijeu
projekta.
-ornj je projektiran kao ramovska konstruk#ija dok je u dijeu ,otea i"nad te,nike
eta'e projektiran trans&er nivo na A$ gredama visine 16* #m a koji, je od nivoa H) do
nivoa H1D u dieju ,otea projektirana konstruk#ija koju ine A$ patna debjine 1) i +*
#m sa A$ poama debjine 1) #m.
6"nad nivoa H( projektirana je poa s vutama, dok je u dieju podne poe te,nike
eta'e projektirana ppa sa gredama, tako da je krovna poa deniveirana. 0reko
10
pomenute poe predvi.ena je neto aka konstruk#ija krova te,nike eta'e koja se
sastoji od A$ stubova i eine konstruk#ije krova.
!nutranji "idovi su projektirani kao pregradne stijene, "idne opeenim upjim bokom
ii kao pregrade "iddane punom opekom u pojedinim suajevima radi protupo'arni,
uvjeta. Sve "idane "idine materisati grubim i &inim materom i getovati tri puta.
0odovi su "avreni ovisno o namjeni pojedini, prostorijs, pa su tako gara'e preko
getovani, poa obra.ene epoksdnim ivenim podom u boji po i"boru projektanta,
re"ervne prostorije, ostave i po'arna stepenita su obra.ena strukturnom rati&i#iranom
gres keramikom &ormata (*E(*, (*E6* i (*E1+* #m, dok je u supermarketu preko
pivaju:i, podova poo'ena rati&i#irana gress keramika &ormata 6*E6* #m u boji i tipu po
i"boru projektanta. ! komer#ijanom dijeu objekta predvi.eni su pivaju:i podovi sa
akustinom i"oa#ijom, #ementnim estri,om i "avrnom obradom I keramika, drveni
pod, 0<5 pod ii s.J ovisno o namjeni prostora. 0odovi u ,oteskim dieju su projektirani
kao pivaju:i podovi sa vunenim podom kvai"ete $1 koji se montiraju preko gumenig
underaAera. ! uredskom dijeu projektiran je dupi pod sa nadvienjem od 1+ #m u
rasteru 6*E6* #m, dok je u sanitarijama podna oboga od rati&i#irane keramike ivedena
preko pivaju:i, podova.
Sputeni pa&oni su projektirani od gipsa kartonski, poa sa podsistemima od
per&orirani, gips-kartonski, poa i monoitni pa&oni, te akustiki pa&oni u sistemu S-2
Sient 0ane u uredskom dieju.
Fasada objekta je projektirana u nekoiko sistema i to pri"emni dio objekta u nivou
pri"emja 6 H1 u sistemu S#,u#o F@ D) ostakjen termopana stakom sa vanjskim
stakom kao A85 5?4A7<6S62N. Na eta'ama H+ do H/ projektirana je ventiirana
&asada po sstemu S-2 <ertote# Stone i -2 <erote# poom na koju je api#iran kamen
ii emejirano stako u tipu i boji po i"boru projektanta.
Na dijeu eta'a H+ do H/ projektirana je dupa &asada kao modi&ika#ija tipa S5%!52
!S5 6) S2ND4712NS-7!1-62N ostakjen termopan stakom, vanjsko stako A85
5?4A7<6S62N unitarnje oG 4, a preko &unk#ionane &asade opne projektirana je
vanjska opna &asade kao meda &asade kao tip L ag/ media &a#ade-3ediames,L
montirana na podkonstruk#iju od eini, pro&ia koji su topo #inani i pasti&i#irani u boji
po i"boru projektanta. <e"e eemenata &asade su inoEne.
-oranj je i"veden u dva &asadna sistema i to ,oteski dio u modi&i#iranom sistemu
S5%!52 !S5 6) S2ND4712NS-7!1-62N koji je ostakjen termopan stakom-
vanjsko stako A85 5?4A7<6S62N unitarnje oG4. 1od uredskog dijea kombinirana su
dva &asadna sistema S-2 <erote# > 8?ASS, kod koje je vanjsko stako emajirano u
boji po i"boru projektanta. !" predmetni sistem kombiniran je sistem "a otvore kao tip
11
S5%!552 A@S pasti&i#iran u boji po i"boru projektanta i ostakjen termopan stakom
kao A85 0anibe 5oured Dark 8reA sa okovima Avante#.
Stubovi u pri"emnom dijeu objekta su LobueniL bakei"iranom &asadnom poom
&urniranom prirodnim &urinom kao tip 0roderma ii s.
2.$. 0idroizola(ija
;a predmetnu jamu dubine +*-+1 metar primjenjen je primarni sistem aktivne betonske
,idroi"oa#ije kao <oteE ii s., dok je kao sekundarni sistem primjenjena voumenska
,idroi"oa#ija.
0rimarni sistem aktivne bentonitne ,idroi"oa#ije u sistemu K<oteEL ii s. i"vodi se
preko "aga.ene povrine konstruk#ije "atite gra.evinske jame koja se sastoji od
ipova i me.uprostora koji se nakon jet groutinga ispunjava pri# betonom.
0odoga mora biti ravna u" toeran#iju bagi, "aobjenja be" bitniji, ispupenja ii
udubjenja. 0reko "aga.ene povrine postavja se ki"ni soj od poietienske &oije
debjine *,*/ #m sa prekopom traka od 1* #m. 3e,aniko privr:enje &oije i"vodi se
privr:ivaima s ro"etom "ajedno sa bentonitnom membranom. %ori"ontana %6 se
i"vodi tako.er preko 04 &oije, a prekopi se ijepe neoprenskim jepiom, kako bi se
onemogu:io uijevanje svje'eg betona kro" prekope kod ,ori"ontane ai i kod
vertikane %6. 3e,aniko privr:ivanje vertikani, traka se i"vodi privr:ivaima s
ro"etom preko 04 &oije. 0reko ,ori"ontane %6 se i"vodi soj "atitnog betona u trakama
po )* #m, preko koji, se poa'e armatura temejne poe. Svi vertikani prodori kro" %6
temejne poe su do"vojeni i obra.uju se prema te,noogiji isporuio#a sistema
KbentoseaL patom ii bentonitnim granuama pomjeanim s vodom. 0rodori kro" A$
poe i"vode se obikovanjem brtvi od @aterstop 7M 1*1 trake ii s. oko eemenata
prodora u" prite"anje 'i#om. Svi ostai karakteristini detaji se i"vode prema te,noogiji
isporuio#a sistema ,idroi"oa#ije.
12
$. Detaljan opis rada nekoliko strojeva koji se koriste u
tekui# radovi#a
$.1. 7at8 )))9 rovokopa5utovariva
Standardna br"ina vo'nje stroja ///4 je /*kmC,. 0rovjereni 5at (*)/5 motor ra"vija
neto snagu od 99 1S.2premjen je Autos,i&t transmisijom,posti'e sve potrebne radne
karakteristike.3otor (*)/5 D6- IB( k@J kao 6 standard motori ispunjavaju odredbe 4!
smjerni#e 9BC6DC45 &a"a 66 "a ispune pinove i"dr'jiva "upasta vodena pumpa.
1arakteriu ga "ajedniki dijeovi s ostaim 5at strojevima.Fitar "a gorivoCseparator
vode kao jedna #jeina "a ni'e trokove odr'avanja,samo jedno pristupno mjesto "a
servisiranje toaka dopunjavanja. %idrauini ventii s ra"vo.enjem protoka
omogu:avaju boje upravjanje radnim ure.ajem tamo gdje je to potrebno. %idrauika je
osjetjiva na optere:enje 6 ra"vija punu siu radnog ure.aja kod svakog broja okretaja
motora. <isokotano M- #rijevo iskjuivo namjenjeno "a 5at strojeve.0ou"danost
jame spojevi s 2-brtvenim prstenom. 0iot ,idrauine komandne pai#e,bagerskog
tipa, privr:ene su kao standard na komande i utovarivaa i kopaa na svim
///4rovokopaima 6 utovarivaima.1omande, kojima se rukuje be" napora i
jednostavno,umanjuju strojarev umor i "natno pobojavaju pregednost nad stra'njim
dijeom stroja.
5at utovariva s paraenim di"anjem=
- Sna'na sia kidanja utovarivaa
-!tovarna 'i#a 1,( m(
- Divergentni krakovi "a di"anje i niskopro&ini pokopa#
13
omogu:avaju maksimanu pregednost radnog aata.
-7obustan di"ajn smanjuje tor"ijsko savijanje kod di"anja teki, tereta.
-Automatski povratak u poo'aj "a kopanje kao standard
-<rsna svestranost radnog aata
-%idrauika br"a spojni#a kao op#ija
-Standardno samoniveiranje
!tovariva s paraenim di"anjem ///4 ima vro sna'nu 'i#u i veiku siu kidanja, pa
ostvaruje kra:e radne #ikuse u" manje napora. 2sim toga, nudi samoniveiranje kao
standard, to omogu:ava br'e utovarne #ikuse. Dostupan s op:enamjenskom
ii vienamjenskom 'i#om od 1,( m(, stroj ///4 se mo'e najboje priagoditi vaim
potrebama. 1ao i uvijek, pregednost radnog aata je odina, "a,vajuju:i uskom
nagnutom pokop#u motora i divergentnim krakovima utovarivaa, ime se posti'e jasan
poged na rubove 'i#e. <eika tor"ijska #ijev pru'a tor"ijsku krutost kakva je potrebna
"a "a,va:anje teki, predmeta nepravinog obika 'i#om utovarivaa ii kod ravnanja
terena utovarivaem. <eike prednje gume pru'aju ve:u stabinost kad je potreban
utovar teki, tereta. 1rakovi su i"mijenjene konstruk#ije kako bi se pobojae
per&ormanse utovarivaa.
0otpuno ,idrostatiko upravjanje kontroirano jedini#om "a runo do"iranje.
0ostoje tri re'ima koja odabire strojar,kojima se maksimano pove:ava sposobnost
manevriranja stroja=
-7e'im upravjanja preko dva kotaa
- 7e'im upravjanja u krug
- Neovisni re'im manevriranja stra'njim dijeom
Sistem pomo:nog upravjanja "adovojava odredbe vo'nje javnim prometni#ama
u ra"iitim "emjama te 6S2 )*1*.
%ruto snaga :S;9 <199*= pri 2200 o>#in 4)?* k@>101 AS
Neto snaga (ISO 9 249
) pri 2200 o/min 73 kW/99 KS
Radna teina !0"!0 700 kg
#$%ina kopan&a ro'okopa(a
14
Standardna stri&e)a
S*+ maksim$m 4,73 m
15
m
16
$.2. ViBra(ijska letva ili daska
1. eina etva
+. eektromotor s eks#entrom privr:en na etvi
(. ruka "a povaenje etve po povrini
svje'eg betona
/. dovodni eektrini kabe
0ovrinski vibartori djeuju na povrini ra"astrtog soja
mjeavine svje'eg betona, prijenosom vibra#ija na
svje'i beton, "gunjava ga i nabija. Sastoje se od
eine poe i etve na kojoj se naa"i eektromotor s eks#entrom s (***-/*** okr.Cmin
koji produ#ira vibra#ije.Nedostatak povrinski, vibratora je u tomu to povrinu koju
nabijaju ne ostavjaju gatkom pa je nakon nabijanja potrebno obraditi gadii#om "a
"aga.ivanje.
0oasti povrinski vibrator sastoji se od eine poe veiine (* > )* #m sa "avrnutim
u'im rubom i rukom "a povaenje po povrini betonskog soja. Na poi se naa"i
eektromotor s eks#entrom koji produ#ira vibra#ije, no esto se "bog mai, povrina "a
nabijanje improvi"ira pa se umjesto eektromotora i eks#entra privrsti previbratorska
iga i tako uin#i previbratora pretvaraju u uinke poastog vibratora. 0ritom postoji
opasnost da "bog nedostatnog ,a.enja pregore eektroinstaa#ije u previbratorskoj igi
ako je previbrator na eektrini pogonNDake, vibra#ijska etva i vibra#ijska daska su
povrinski vibratori koji se sastoje od eine etve odnosno daske dujine +,* > +,) m na
koju je smjeten motor s eks#entrom koji produ#ira vibra#ije a rukom "a povaenje
pomiu se po povrini. 7unim povaenjem vibra#ijske etve ii daske po povrini
ra"astrtog svje'eg betona, vibra#ije se prenose na mjeavinu svje'eg betona pa doa"i
do "gunjavanja odnosno nabijanja nasutog soja.7abi se "a nabijanje mai, povrina,
17
naje:e u "atvorenim prostorima.?ako se prenosi, ai ostavja na povrini tragove i
neravnine, pa je potrebna naknadna dorada strojem "a "aga.ivanje.Stroj "a
"aga.ivanje nosi jo i na"iv krina gradii#a. 1ataoki na"iv ima jo i ,eikopter. -o je
dake stroj koji su'i "a ravnanje estri,ta i betonski, podoga. 0ogon je na di"e, ben"in i
eektro .
$.$. Arilna gladili(a
Arilna gladili(a je stroj "a "aga.ivanje povrine betona odma, nakon nabijanja.
Sastoji se od etiri kria spojena na okomito vratio eektromotora, koja okretanjem
vratia ki"e po povrini nabijenog betona i "aa.uju njegovu povrinu.2vaj tip stroja
anano je ve"an ta rad vibra#ijske etve odnosno vibra#ijske daske.Oeina kria
gadii#e mogu se "amijeniti posebnim etkama pa se stroj mo'e rabiti i "a i:enje
vodoravni, betonski, i kameni, povrina.
1. eina rotiraju:a kria
+. pogonski motor s okomitim vratiom
(. "atitni okrugi prostor
/. ruka "a povaenje
18
$.). Aran CI9%09DD 9750
1ran, to je neto posebno u graditejskoj praksi. -o je ugavnom
kjuni stroj pri gra.enju objekata u visokogradnji. 1onstruk#ijski, toranjska di"ai#a ve:
prema svome na"ivu predstavja > toranj i"veden u einoj monta'no > demonta'noj
strukturi, te prate:im eementima konstruk#ije.4ementi konstruk#ije toranjske di"ai#e
mogu se predstaviti= visoki toranj, PrukaQ, masivno eino postoje na einim
kotaima, betonski bokovi kao kontraute"i toranjske di"ai#e, dvije eine trani#e,
eino u'e sa kooturnikom na vr,u tornja i vitom pri dnu tornja te pogonski
me,ani"am "a pokretanje > di"anje i prijenos tereta. Nain di"anja i prijenosa tereta
jeste ostvarenje panirani, "ada:a pri emu Pruka di"ai#eQ ima vodoravan poo'aj koja
se okre:e svi, (6*R konstruk#ijsko rjeenje je takvo da di"ai#a posjeduje toranj koji je u
vertikanom poo'aju ugavnom reetka od eini, vajani, pro&ia,ruka i"vedena
tako.er od eikaCreetka pri emu po donjem pojasu imamo t"v. maku sa kouturom i
sajom "a opsu'ivanje tereta. 3aka se kre:e po donjem pojasu ruke i vri ,ori"ontani
prijenos tereta. 7adi podsje:anja, 36 PFeringQ 8raani#a produ#ira ovakve vrste
di"ai#a pri emu je do,vat ruke od /+,* do 6*,* metara, u" visinu di"anja 1+,) > 1**,*
metara,te nosivost od (*,* do D*,* kN.Naina di"anja i prijenosa tereta postavja se
jedinstveno pitanje= kako osigurati kvaitetno manipuiranje "a ovim i"u"etnim di"anim i
prijenosnim me,ani"iranim sredstvom u operativi gra.enjaS
-oranjska di"ai#a omogu:uje pokrete be" tr"aja sa osnovnim poka"atejima >
- br"ina di"anja tereta B* > 1** mCmin.
- br"ina okretanja tornja 1,+ ok.Cmin.
- br"ina kretanja PmakeQ po Pru#iQ /*,* mCmin.
- $roj radni, #ikusa +) > (*Csat
-reba istaknuti da ravnatejstvo sa toranjskom di"ai#om mo'e biti osigurano i" Pku:i#eQ
pri vr,u tornja ii na tu, osnovnoj ra"ini di"ai#e.
-4%N6O14 1A7A1-476S-614
Sobodna visina di"ai#e do kuke ImJ )+
Du'ina ruke ImJ ))
Nosivost na )) m, vua 66 I1NJ 1B
Nosivost na +( m, vua 66 I1NJ )*
Nosivost na )) m, vua 6< I1NJ 1(
Nosivost na 1+,( m, vua 6< I1NJ 1**
6nstairana snaga Ik@J /)
7a"mak ina ImJ 6
3aE. optere:enja po toku I1NJ 6+)
-e'ina di"ai#e be" baasta ItJ 6(
-e'ina baasta na postoju ItJ 61
7adni napon (D* <, )* %"
19
1abina, i" koje se upravja di"ai#om, je prostrana i udobna. 2premjena je
najsavremenijim komandnim putom,instaa#ijama "a osvjetjenje i grijanje, komandnom
stoi#om i brisaem staka.Sigurnosni ure.aji kojima je di"ai#a opremjena su sjede:i=
- gavna naponska skopka
- "atitni osigurai
- sigurnosni ure.aj u suaju otvaranja eektro-ormari:a pod naponom
- graninik momentanog optere:enja
- graninik maksimanog optere:enja
- graninik kretanja make
- graninik transa#ije di"ai#e
- sirena
- sigurnosni prstenovi na jestvama "a penjanje na di"ai#u
- eektrino u"emjenje svi, eektro-dijeova
ksi#u# *22) ##
,rodu+na strijel
0anskiCpraktini uinak !p prenosa arm.eika=
gdje je= q - nosivost di"ai#e IkNJ
L - dujina pojedini, pokret ImJ
V - br"ina kretanja na pojedinim dujinama ImCsJ
tm- vrijeme pri,va:anja i otputanja tereta IsJ
kp- koe&i#ijent stupnja punjenja radnog organa #aksi#u# *92$ ##
-aksim$m ,4,. mm
k v T *,6B .......................reduk#ioni koe&i#ijent koritenja radnog vremena
k p T *,B) ......................reduk#ioni koe&i#ijent
t m T 1,) min..................vrijeme manipua#ije
-# T 1B 1N
s m
m
/ 5 . 1
55
H 9* sT 11.9 min
!pT
s 714
3600
1BU*.6)U*.B) T /1,B 1NCs
20
). Aooperanti koji sudjeluju u gradnji
Vrani(a
8ra.evinska kompanija 9<7AN65A9 je dioniarsko drutvo u privatnom vasnitvu
ve:eg broja sitni, dioniara. 9<7AN65A9 gradi objekte i kompekse objekata svi,
namjena i veiina. Djeatnosti=
<6S21287ADNVA= stambene "grade i gradska nasejaF industrijski objekti i
postrojenjaF "grade "a kostvo i "dravstvoF posovni, upravni i prodajni objektiF
memorijani, kuturni, sportsko-rekreativni, ,otesko-turistiki #entri i kompeksi
6ND!S-76VS1A 0726;<2DNVA= armirano betonski, pre&abri#irani,monta'ni,
stropni,, "idni,, &asadni, i pregradni, panea, pred-napregnuti, skeetni, konstruk#ija i
eemenata, urbane gaanterije
0726;<2DNVA 87AW4<6NS16% 3A-476VA?A
;ANA-S16 7AD2<6 = i"rada i monta'a 'eje"ne i auminijske bravarijeF moersko-
&arbarski, podopoagaki, krovopokrivaki, &asaderski, tera#erski, kamenore"aki i
keramiarski radovi
21
Na gradiitu Sarajevo 5itA 5entra djeatni#i &irme <rani#a ugavnom obavjaju aovanje
unutranji, armiranobetonski, "idova, stubova, "idova stepenita, odnosno svi,
opaterski, radova sa dvostranom opatom
VelBos
1ompanija <ebos vode:i je bosansko,er#egovaki proi"vo.a eement-poa Iomnia,
A$ poeJ koje, u kombina#iji s monoitnim betonom, omogu:uju kvaitetnu, sigurnu,
jednostavnu, br"u i #ijenom povojnu gradnju.
Na gradnji objekta na 3arijin Dvoru obavja sve armirake radove, osim na dijeu takta
666 osa 1*-1+-64.
9uroas'alt
4uro-As&at posjeduje svu potrebnu opremu "a i"gradnju i odr'avanje autoputeva,
magistrani, puteva, okani, puteva i objekata niskogradnje kao i vanjsko ure.enje
objekata.
- 8avne #este, magistrae, autoputevi i interna#ionane #este
- 8radski putevi, putevi u stambenim nasejima, okani putevi
- Sabo, srednje i jako &rekventni koovo"i
- Sta"e "a tranje
- Xetaita "a pjeake
- ;aobia"ni#e, vorita
- 0onike koovo"a= As&atne, $etonske, od $etonski, poa,
- 5estovna signai"a#ija, putoka"i, drena'e, #jevovod,
- pripreme i "avrni radovi.
Firma K4uro-As&atL d.o.o. od poetka +*1*. godine i"vodi ,idroi"oa#ione radove na
objektu KSarajevo 5itA 5enterL. %idroi"oa#ioni radovi tipa @oteE i"vode se na
kvadraturi ##a. (* *** m+. 6nvestitor ovog projekta je A S,iddi 8roup, %Y i" 7ijada
Saudijska Arabij. 7adovi su poei jo +D.1*.+**D. godine a panira se da bi objekat
mogao biti gotov u +*11. godini. <isina konstruk#ije bi trebaa dosti:i do B*m.
Svakodnevno na objektu LSarajevo 5itA 5enterZ na 3arijin Dvoru u prosjeku radi D
radnika i e& gradiita.2snovni radovi su ,idroi"oaterski radovi, tj postavjanje
,idroi"oa#ije tipa <oteE, 7M traka na mijestima prekida betoniranja kontra poe i
obodni, "idova, tj vodonepropusni, eemenata konstruk#ije, i postavjanje inek#ioni,
#jevi#a na istim mjestima gdje se postavjaju i gore navedebe 7M trake.
Or#an
1ooperant koji je "adu'en "a "emjene radove, odnosno iskop i utovara "emjenog
materijaa I prete'no apora# J
*. /aze radova koji se oBavljaju
22
*.1. Ee#ljani radovi:
6skop gra.evinske jame
2dvo" materijaa na ugovorenu deponiju
*.2. Ea-titna konstruk(ija gra"evinske ja#e:
$uenje "a piote
!gradnja armature u buotine
$etonirabje ipova
0ostepeni iskop do odre.eni, kota
Xtemanje ipova "a pove"ivanje armature nagavne grede sa ipovima
Armiranje nagavne grede
2pa:ivanje nagavne grede
$etoniranje nagavne grede
Sidrenje ipva
).(. Izolaterski radovi:
0ostavjanje 0<5 &oije po obodnim "idovima, a "atim postavjanje ,idroi"oa#ije tipa
<oteE,dok se ispod kontra poe ,idroi"oa#ija postavja direktno na podo'ni beto
debjine +* #m. 0ostavjanje 7M traka na mjetima prekida betoniranja kontra poe i
obodni, "idova, a tako.er se na tim mjestima postavjaju i injek#ione #jevi#e.
*.). !lavna konstruk(ija:
!gradnja armature u kontra poi,obodnim "idovima,unutranjim
"idovima,stubovima,poama,stepenitima.
0ostavjanje jednostrane opate na obodne "idove,dvostrane opate u unutranje "idove
i stubove,"a stepenita,te stropne opate "a poe.
23
$etoniranje kontra poa,stropni, poa,obodni, "idova,stubova,unutranji, "idova i
stepenita.
*.*. ,ostupak gra"enja
1onstruk#ija se gradi po taktnom sistemu, gradnja je po#ea od osovine +1 prema
osovini 1.
1ontra-po#a I0o". ***J se i"vodia i" sedamnaest segmenata ItaktovaJ o"na#eni
kako sijedi 1A,1$,+A,+$,(A,($,(5,/A,/$,)A,)$,6A,6$,BA,B$,DA,D$, povrsine
taktova se kre#u od 6** do D** m+ prvi takt je od ose +1 do ose 1D i od ose 4 do ose
6.0osije i"vedbe i ute"anja sidara na tre#oj gredi "astitne konstruk#ije, na taktu 1A se
pristupio se iskopu "emje od kote -1)m do kote dna iskopa -+*m, du"ina trajanja ovog
dijea iskopa je ) dana sa paniranjem i pripremom "a podo"ni beton Ikao i torket na
"astitnoj konstruk#ijiJ, potom je i"vedeno betoniranje podo"ne po#e. Du"ina trajanja ove
aktivnosti bia je jedan dan. 0o "avrsenom podo"nom betonu, na ovom taktu, pristupio
se i"vedbi projektovane ,idroi"oa#ije tipa <oteE koja se i"vodia te,noogijom
predvi.enom "a tu ,idro"oa#iju, rok i"vedbe bio je jedan dan, u kojem se poo"io kako
,ori"ontani dio tako i vertikani dio ,idroi"oa#ije po obodu kontra po#e a sve prema
eaboratu "a i"vodenje predmetne ,idroi"oa#ije.
Sedmi dan od po#etka iskopa na kotu -+*m, "apoeto je se sa monta'om
armature donje "one, rasporedom, pomo:u kranske-di"ai#e, distan#era a "atim i
sa monta"om gornje "one armature.1ompetna armatura i"vedena je u roku pet
dana, tako da se u toku petog dana monta"e armature krenuo sa betoniranjem
prvog segmenta kontra-po#e gdje je bio potrebno ugraditi ##a 1*** m( betona sa
betonskom auto-pumpom. 0redvi.ena koiina betona ugra.ivana je kontinuirano
+/ ,. 0osije minimanog ovr:avanja betona Imin.1+,J pristupio se iskoenju i
pripremama "a monta'u opate na "idovima i stubovima 0o".1** takt 1A. 0rvo su se
i"vei obodni "idovi i "idovi kontra&ori. 2bodni "idovi su ra.eni u jednostranoj opati
tipa %uennebe#k prema uputama proi"voda:a opate "a ovu vrstu radova. 7adie su
se kampade po +)-(* m du'ine, pred,odno armirano i sa i"vedenom vertikanom
,idroi"oa#ijom. 1ao sto je reeno, posije i"vedbe obodni, Ivanjski,J "idova
jednostranom opatom, montiraa se opata i betonirai "idovi kontra&ori, a potom i
unutranji "idovi, "idovi je"gra i stubovi po unaprijed predvi.enim kampadama, a
sve se i"vodio u kasinoj dvostranoj "idnoj opati tipa %uennebe#k. Vedna kampada
se armiraa, opata montiraa i betoniraa "a jedan dan, sjede:i dan se ista ta opata
demontiraa i i"vodia se sjede:a kampada na isti na#in kao i pred,odna.Sve dok
kontra-poa prvog takta nije bia i"betonirana nije se kretao sa iskopima na
susjednim taktovima, odnosno kota dna iskopa na susjednim taktovima bia je
najvise -1)m. ! me.uvremenu u taktovima 1$ i +A radia se tre:a greda "atitne
24
konstruk#ije, sidra i ute"anje isti,. 1ad se betoniraa kontra-poa takt 1A i
pred,odno ute"aa sidra na tre:oj gredi "astitne konstruk#ije na dijeu 1$ se
startovao sa iskopom "emje sa kote -1)m na kotu -+*m. Dok su se uporedo radii
"idovi, stubovi i poa 0o".1** takt 1A. 0o "avrenom iskopu, istovjetno kao i na
pred,odnom taktu, radio se podo'ni beton i ,idroi"oa#ija i startao se sa
monta'om armature kontra-poe, peti dan od po#etka armiranja se betonirao. 0o
"avretku i minimanom ovr:enju betona i"vodii su se "idovi i stubovi 0o".1** .
Dok su se na taktu 1$ radii vertikani konstruktivni eementi po". 1**, "avravaa
se 0o". +** na taktu 1A ,potom se ubr"avaa i"vedba "idova, stubova i poe
0o".+** takt 1$ kako bi na taktu 1 imai kompetiranu pou 0o".+** na koti
-1+,6m ime su se ukru:ivaa i osiguravaa "atitna konstruk#ija na torn dijeu.
Daje se nastavjao sa radovima na 0o".(** takt 1, a u me.uvremenu se kopao
na taktu +A sa kote -1)m do -+*m i i"vodia kontra-poa. 0red,odno i"o'en
redosijed radova se po istom prin#ipu nastavjao i na ostaim taktovima.
2. Detaljan opis nekoliko vrsta glavni& radova
2.1. Izvo"enje ar#iraki& radova
;a i"radu nosivi, armirano-betonski, temeja, stopa, "idova, serka'a, nadvoja i a.b.
me.uspratne konstruk#ije, poa, objekta upotrebjava se betonsko 'eje"o ra"ni, pro&ia i
vrsta i to=
[ obino okrugo betonsko 'eje"o ra"ni, pro&ia,
[ rebrasto betonsko 'eje"o ra"ni, pro&ia,
[ "avareno armaturno 7 i Y me'a.
6"rada svi, vrsta armature odnosno armatumi, eemenata, osim "avareni,reni,
armaturni, mre'a po po"i#ijama i spe#i&ika#ijama vri se u #entranoj armiran#i ii
na gradiitu. 6"ra.eni eementi armature sa depoa #entrane armirani#e, dovae se
na gradiite kamionima sa koji, se na gradiitu istovar vri kranom ii runo i
deponuje se na odre.eno mjesto o"naeno u emi organi"a#ije gradiita.
!tovar i istovar armaturni, eemenata vre armirai i ra"vrstavaju po po"i#ijama
i"rade i ugra.ivanja. Na pripremjenom terenu "a armiranje temejne poe i
montirane opate "a i"radu "idova ii stubova kao i na postavjenim podgradama "a
me.uspratne konstruk#ije, vri se monta'a armature od i"ra.eni, eemenata
armature. 3onta'u armature u" kontrou e&a gradiita i posovo.e vre
kvai&ikovani radni#i - armirai. 0rojektnom armature tano je odre.en broj
armaturni, eemenata, i"ra.eni, komada, vrsta i pro&ia betonskog 'eje"a "a svaku
a.b. #jeinu, kao npr. Xto su temejna poa, "id meduspratna konstruk#ija kon"oa i
drugo. <rsta 'eje"a, pro&i, i"ged i broj komada kao i nain ve"ivanja odre.eni su
25
statikim proraunom, a na osnovu predvi.enog optere:enja i potrebne nosivosti
a.b. #jeine uve:ane "a standardni stepen sigurnosti. 6" ovi, ra"oga svaka
armaturna #jeina mora "adr'avati projektom odre.ene vrste 'eje"a, pro&ie, i"ged i
broj armaturni, eemenata tano onako kako je projektom armature predvi.eno.
6"mjene u vrsti 'eje"a, pro&iu, i"gedu i broju armaturni, eemenata mogu se vriti
samo u" konsuta#iju ovatenog statiara i u" njegovo pismeno odobrenje ovjereno
potpisom.
3i :emo se u ovom eaboratu osvrnuti na monta'u armature kontra poe na dijeu
gdje je ona debjine 1.+* m.
3onta'a armature vri se prema projektu "a i"radu i monta'u armature.
Nakon "avretka ,idroi"oaterski, radova na podo'nom betonu pristupa se
monta'i armature. 0orvo se postavjaju distan#eri spe#ijano napravjeni od
betona. 2vi ditan#eri su i"ijeveni u napravjene kaupe pribi'ni, dimen"ija
poprenog presjeka +E) #m. Nakon postavjanja distan#era preko nji, se
postavjaju armaturne ipke pribi'no svako metar. 0reko ovi, ipki se postavja
armatura u donjoj "oni kontrapoe i pove"uje "a nji, einom 'i#om. 0o
"avretku postavjanja armaturne u donjoj "oni, preko nje se postavjaju distan#eri
visine 1,** m. 2vi distan#eri su i"ra.eni od "avareni, armaturni, mre'a, statikog
sistema prostorne reetke. 0o ovim distan#erima se tako.er redaju armaturne
ipke koje su'e kao podiga "a postavjanje armature u gornjoj "oni. 2ve ipke se
ve'u 'i#om "a distan#ere, a po njima se postavja armatura gornje "one. Armatura
gornje "one se tako.er pvr"uje "a distan#er 'i#om i na predvi.enim mjestima
"avarivanjem. 2vdje se postavja i armatura "a ankerisanje obodni, "idova, "idni,
patana i stubova.
0o "avrenoj monta'i armature u armaturnoj #jeini, i"vrenu monta'u vrste
'eje"a, pro&ie i broj armaturni, eemenata kontroie ovateni statiar i nad"orni
organ, te ako prime montiranu armaturu daju odobrenje "a betoniranje, to uvode u
gra.evinski dnevnik i ovjeravaju potpisom.
26
2.2. %etonski radovi
0ri "avretku iskopa, "avrenom aovanju ra"ni, "idova, stubova ii poa,
postavjanja armature i prijemu iste od strane nad"ornog organa pristupa se
ugra.ivanju betona, odnosno betoniranju. !gra.ivanje betona vre "a to osposobjeni i
kvai&ikovani radni#i betonir#i. Spravjanje betona vri se u betonari. ! proi"vodnji betona
"a sastav smjese koriste se re#epture koje je i"radio 6nstitut "a ispitivanje
gra.evinskog materijaa pri 8ra.evinskom &akutetu u Sarajevu. ;a svaku marku
betona prema po"i#ijama ugra.ivanja kod betonare se redovno i"gra.uju i uvaju
probne betonske ko#ke. Nji,ovo ispitivanje vri 6nstitut "a ispitivanje materijaa i o
postignutim re"utatima vrsto:e i"daje atest o emu osobje betonare vodi eviden#iju.
-ransport betona od betonare do gradiita vri se automikserima, odake se pomo:u
di"ai#e i japanera ii pumpe doprema do mjesta ugra.ivanja. Nabijanje betona pri
ugra.ivanju vri se vibratorskim igama odnosno vibratorima. 0ri ugra.ivanju betona
mora se voditi rauna da opata bude ista i podma"ana ujem ii pokvaena
vodom. 0ri sipanju betona u "idni ii stubni aung, mora se voditi rauna da se opata
puni ravnomjerno i to u sojevima, a pri bi 'nu debjinu ovi, sojeva odre.uje
posovo.a na gradiitu.
3i :emo se u ovom eaboratu osvrnuti na ugradnju betona u pou.
Nakon "avretka armiraki, radova i nji,ovog pregeda od strane nad"ornog organa
pristupa se betoniranju.kao to je gore navedeno transport betona do gradiita vri
se auto mjeai#om, a transport betona od auto mjeai#e do mjesta ugradnje tj.
poe vri se vri se pumpom "a transport betona. S rukom pumpe upravja vo"a
pumpe, #rijevo na kraju ruke pridr'ava radnik koji djeimino mo'e usmjeravati beton
koji i"a"i i" #rijeva. Oetiri radnika rasprostiru beton po opati pomo:u metani,
grabji#a. -ako.er etri radnika vibriraju rasprostrti beton pomo:u vibratorski,
igi.Vedan radnik s distan#erom odre.uje debjinu poe, odnosno visinu betona.
Drugi radnik pomo:u etve "a ravnanje i"ravnava beton u odnosu na date visine.
Nakon tako poravnatog betona pristupa se "aga.ivanju povrine poe pomo:u
spe#ijani, maina "a tu namjenu, jer na tim mjestima nisu predvi.eni dodatni sojevi
podova sem spe#ijani, prema"a.
1od betoniranja me.ustropni, poa nain rasprostiranja betona odre.uje e& gradiita i
posovo.a na i#u mjesta. ! spravjeni i na gradiite dopremjeni beton ne do"vojava
se dodatno sipanje vode, jer se na taj nain osabjuju karakteristike i svojstva
ve"ivosti betona. Nabijanje betona vibratorskim igama mora se vriti pa'jivo kako
bi se i"vrio ravnomjerno i ujednaeno nabijanje ime se posti'e tra'ena vrsto:a
betona i gatkost povrina "idova ii stropova. 3e.utim, kod nabijanja betona
vibriranjem neop,odno je voditi rauna da ne do.e do previbriranja na pojedinim
mjestima jer na taj nain #ement i" pastine mase betona u vidu #ementnog
mijeka i"a"i i prosipa se i" opate, a ostaje kameni agregat be" dovojne
koiine #ementa "a dobijanje tra'ene marke betona i takve povrine "idova
stubova ii stropni, poa ostaju pra"ne i ,rapave. ;a vrijeme ugra.jvanja betona mora
biti prisutan i posovo.a koji vri stanu kontrou ugra.ivanja betona, vodi rauna o
tome da se u svaku po"i#iju objekta ugra.uje projektovana marka betona,
kontroie ponaanje aovane konstruk#ije i podgrada priikom optere:enja iste
betonom, te podu"ima potrebne mjere "a ukru:enje opata i podgrade ukoiko
do.e do nenormanog poputanja.
27
2.$. ,lanirani rok gradnje
7ok "avretka grubi, gra.evinski, radova je +D.*+.+*11.godine
4. Opis provo"enja kontrole kvaliteta #aterijala i radov
4.1. Aontrola kvaliteta Betona
0rogram kontroe i osiguranje kvaitete osnovni je uvjet "a posti"anje "a,tijevani,
svojstava betona i konstruktivni, eemenata u &a"i gradenja i ekspoata#ije. 1ontroa
kvaitete de&mirana je .(/ 0$A$-a i sastoji se od=
- kontroe proi"vodnje betona
- kontroe sagasnosti s uvjetima projekta konstru#ije.
;= Aontrolu proizvodnje betona provodi Iprema 0$A$-u .(6.J proi"vo.a betona
do vremena predaje betona i"vo.au radova na gradiitu. Dajnju kontrou betona,
od vremena preu"imanja do "avretka njegovanja ugra.enog betona provodi
i"vo.a betonski, radova.
0roi"vo.a betona P-$8 $%Q d.o.o. Sarajevo i i"vo.a betonski, radova PANS
D76<4Q d.o.o. Sarajevo du'ni su prema va'e:im propisima i normama osigurati
struno osposobjeno osobje koje :e u dobro opremjenom abaratoriju prema
normi I !.31.*)+ J kontinuirano voditi eviden#iju o postignutoj kvaiteti
proi"vedenog betoa.
AJ 1ontroa proi"vodnje betona
1ontroa proi"vodnje obu,va:a=
A.1. 0ret,odna ispitivanja
A.+. 6spitivanje proi"vodne sposobnosti betonare
A.(. 6spitivanje osnovni, komponenata betona
A./. 6spitivanje svje'eg betona
A.). 6spitivanje ovrsog betona
A.6. Doka" kontroe marke betona
A.1. 074-%2DNA 6S06-6<ANVA
28
Sastavi betona de&inirani su prema ranije i"vedenim pret,odnim ispitivanjima i
re"utatima kontroni, ispitivanja u proi"vodnji betona "a usvojene kase betona. Doka"i
postignuti, marki betona po periodima proi"vodnje I mjeseni i kvartani i"vjetaji J
naa"e se u dokumenta#iji betonare.
A.+. 6S06-6<ANV4 0726;<2DN4 S02S2$N2S-6 $4-2NA74
0roi"vodna sposobnost betonare ispituje se prema normi !.31.*)*, a re"utati
ispitivanja naa"e se u dokumenta#iji betonare.
A.(. 6S06-6<ANV4 2SN2<N6% 12302N4NA-A $4-2NA
?abaratorij betonare provodi ispitivanje osnovni, komponenti betona u okviru teku:e
kontroe prema i.(D. i(9. 0$A$-a, a pod nad"orom 631 8ra.evinskog &akuteta
A.). 6S06-6<ANV4 2O<7S?28 $4-2NA
! toku proi"vodnje betona obave"no je u"imanje kontroni, u"oraka svake vrste betona
u skadu s 61./1,/+ i /( 0$A$-a. Na u"or#ima ovrsog betona ispituje se vrsto:a na
pritisak i "a,tjevana posebna svojstva betona, koja su uvjetovana projektom konstruk#ije
ii programom kontroe I61./9. 0$A$-aJ. 7e"utati ispitivanja obra.uju se u okviru teku:e
kontroe "a doka" o postignutoj marki betona.
A.).1. -eku:a kontroa marke betona=
0ostignuta marka betona o#jenjuje se po partijama betona prema 61./6. 0$A$-a.
0artiju betona ine koiine iste kase i vrste betona ugra.ene u konstruktivne
eemente objekta u odre.enom vremenskom periodu, prema 61.(B. 0$A$-a. $roj
kontroni, u"oraka u partiji betona je minimano ( i rnaksimano (*, kro" vremenski
period proi"vodnje ne du'i od mjese# dana.
A.).+. Doka" marke betona=
0redstavnik ovatene institu#ije, dostavja proi"vo.au svaki mjese#, odnosno svaka tri
mjese#a PDoka" o postignutoj kvaiteti proi"vedenog betonaQ, na temeju statistike
obrade svi, re"utata ispitivanja. 2#jena se daje prema uvjetima norme !.31-*)1.
%= Aontrola saglasnosti s uvjeti#a projekta konstruk(ije
$.1. 0A7-6VA $4-2NA
1ontroa sagasnosti s uvjetima projekta konstruk#ije provodi se na mjestu ugradnje
betona, kako bi se doka"ao da kvaiteta ugra.enog betona u A$ konstruktivne
eemente objekta "adovojava uvjete kvaitete propisane u okviru projekta
konstruk#ije. 2#jenjivanje postignute kvaitete i preu"imanje betona obavja se
periodi#no po partijama betona, prema . /6. 0$A$-a.
$.+. !O4S-A?2S- !;63ANVA !;27A1A ;A 12N-72?! SA8?ASN2S-6=
!estaost u"imanja u"oraka "a doka" sagasnosti ovisi o kategoriji betona i va'nosti
konstruk#ije, a odre.uje se prema ./D. 0$A$-a. $roj u"oraka "a doka" marke
betona ispitivanjem vrsto:e na pritisak i vodonepropusnosti, a u skadu s te,nikim
uvjetima, dinamikom i nainom ugradnje, bit :e naveden unutar programa kontroe.
29
! toku i"vo.enja radova i"vo.a# :e dostavjati nad"oru par#ijane i"vjetaje, a po
"avretku i"vo.enja betonski, radova i obrade re"utata ispitani, betonski, u"oraka,
i"vo.a radova dobiva P"vjetaj o postignutoj kvaiteti ugra.enog betonaQ i"dan od
strane predstavnika ovatene institu#ije.
;a ispitivanje vodonepropusnosti potrebno je u"eti posebno betonske u"orke od
u"oraka koji se u"imaju "a doka" vrsto:e na pritisak, ai i" iste dopremjene koiine.
!"or#i "a doka" kontroe sagasnosti s propisanim uvjetima kvaitete betona u"imaju se
na
mjestu ugradnje prema programu kontroe.
2bavjanje kontroe u toku i"vo.enja i ugradnje betona, te "avrno doka"ivanje
postignute kvaitete betona u skadu sa uvjetima projekta je obave"a je i"vo.aa
PANS D76<4Qdoo.
De'inisanje pojedini& partija Betona
$eton koji se ugra.uje u objekat preu"ima se po partijama koje predstavjaju odre.ene
koiine betona koje su ugra.ene u objekat u nekom vramenskom periodu. 2vakav
nain kontroe kvaiteta ugra.enog betona podra"umijeva da svakoj partiji betona
korespondira tano i unaprijed utvr.en broj u"oraka tako da se na ovaj naiun uvijek
mo'e sa veikom pou"dano:u dati o#jena ostvarene marke betona po pojedinim
dijeovima, odnosno eementima objekta.
0artija betona je koiina iste vrste betona koja se priprema i ugra.uje pod jednakim
usovima ugra.en u iste konstruk#ijske eemente u odre.enom vremenu.
;a ovaj objekat predvi.eno je da do kote I*,**J bude 1(/ partije betona. Svaka partija
obu,vata beton odre.enog konstruk#ijskog eementa "idovi, stubovi ii poe sa
vutama, gredama i stepenitem i odre.enu vrstu, odnosno marku betona ugr.ivanu u
odre.enom vremenskom periodu, ne du'em od mjese# dana. Svaka partija obu,vata
odre.enu koiinu betona, ai ne ve:u od +*** m
(
. ;a svaku partiju predvi.eno je
u"imanje u"oraka i to po jedan u"orak "a svaki dan betoniranja i "a koiinu betona do
1** m
(
. $roj u"oraka koji se odnosi na jednu partiju :e biti najmanje (, a najvie (*.
30
Aontrola oplate?skele i ugradnje
!vjet "a poetak betoniranja bio koje
po"i#ije je kontroa i preged opate i
ugra.ene armature u pojedine
konstruktivne eemente. 1ontrou vre
prije ugradnje betona voditej gradnje i
nad"orni in'enjer "a konstruk#iju.
0reged i kontroa se pismeno evidentira
u gra.evinski dnevnik i odobrava
betoniranje, posije upisa u gra.evinski
dnevnik pristupa se betoniranju odre.ene po"i#ije. ! toku betoniranja 6"vo.a# vrsi
stani nad"or i kontrou opate i ugradnje betona. 1ontrou vri stanim prisustvom
posovo.a i dva i ako je potrebno i vie de'urna tesara.
31
F. Opis pri#jenjivani& #jera za-tite na radu
F.1. Ea-titne #jere pri radu na skela#a
0od skeama se podra"umijevaju pomo:ne konstruk#ije koje su'e "a
i"vo.enje radova na visinama ve:im od 1,)m mjereno od podoge, odnosno,
ve: postavjene pat&orme. Skea se postavja prema uputstvu i pret,odno
ura.enom projektu sa na"nakom o dimen"ijama skee, sastavnim eementima,
sredstvima "a me.usobno spajanje, naine privr:ivanja, odnosno ankerisanja
"a objekat i podogu, najve:e do"vojeno optre:enje, vrste mterijaa i nji,ov
kvaitet, kao i statiki proraun nosivi, eemenata. ;a ve"ivanje pojedini, dijeova
u konstruktivnu #jeinu ne smije se smanjivati nji,ova do"vojena i propisana
nosivost. 4ementi poda skee moraju se prije upotrebe detajno pregedati.
2te:eni i dotrajai eementi ne smiju se postavjati u pod skee. 4ementi
poda moraju ispunjavati prostor i"me.u nosivi, stubova, tako da ista irina
poda ne smije biti u'a od D* #m. Na podestima skee postaviti "atitnu ogradu
najmanje visine m, i to tako da na istom visinskom rastojanju bude postavjena
metana ograda iste visine I)*H)*#mJ. 2b"irom da pri i"vo.enju radova
"aposenik ove opera#ije i"vodi u stoje:em i ue:em poo'aju, neop,odno je
na poovi#i do"vojene visine "atitne ograde postaviti "atitnu mre'u ii jo
jedan pojas "atitne ograde na visini od )*#m Ivisina ovakve "atitne ograde
bi:e postavjena u dva nivoa i to )*H)* #mJ. ! suaju da se na pojedinim
mjestima "atitna ograda ne mogne postaviti, neop,odno je da radnik svoje
radne opera#ije i"vodi u prisustvu rukovodio#a gradiita i u" obave"nu
upotrebu opasaa sa pri,vatnim u"etom. 7ad na skei, nakon detajno
i"vrenog pregeda, odobrava rukovodia# gradiita, koji svoja "apa'anja o
ispravnosti skee registruje u knji"i skee koja se naa"i na gradiitu.
!02;274NV4=
Ako se pri postavjanju skee ii tokom i"vo.enja radova na skei, nai.e na e.
vodove ii druge opasne prepreke nare.uje se obustava rada, na tom
prostoru, do potpunog ukanjanju ovi, prepreka. ;a ve"ivanje eemenata
mogu se koristiti samo tipska sredstva ii sredstva uska.ena prema va'e:im
standardima I ekseri, "avrtnji, kam&e, spojni#e i dr.J <e"ivanjem pojedini,
dijeova u konstruktivnu #jeinu ne smije se smanjivati nji,ova propisana
nosivost.
NA0234NA=
2b"irom na spratnost objekta i"riito se nare.uje da se na podestima
me.uspratni, konstruk#ija postavjaju 9eptir "atite9,pod ugom od /) st.
Inagnuto prema objektuJ, koji :e tititi "aposenike makar i od suajnog pada
predmeta sa ve:e visine. 9?eptir "atita9 se i"ra.uje od "drave i tvrde gra.e,
tako da mo'e i"dr'ati pad predmeta ve:e te'ine. 6" isti, ra"oga, radi pune
"atite proa"nika, susjedni, objekata i saobra:aja nare.uje se postavjanje
"atitne mre'ne "avjese po visini i irini #ijeog objekta.
F.2. Ea-tita radnika od pada s visine
;bog probema koji se u toku gra.enja javjaju u ve"i sa radom na visini, a da bi se
taj rad uinio sigurnijim potrebno je odma, od pripremni, #io C.ivrs#ni, mdova na
objektu provoditi mjere "a "atitu radnika od pada sa visine u dubinu.
! toku gra.enja objekta radni#i esto rade na mjestima koja su visoko i"nad
"emje, te postoji mogu:nost da se usjed smanjene pa'nje padne u dubinu to
mo'e prou"rokovati povrede radnika. ! #iju "atite radnika koji rade na ovakvim
radnim mjestima, postavjaju se odgovaraju:e "atitne ograde. ;atitne ograde
moraju se postaviti na svim prea"ima i proa"ima ija je visina ve:a od 1m. Sve
tretne koje se postavjaju u stepenitima i privremeno su'e "a proa" radnika,
moraju biti sa strane ogra.ene "atitnom ogradom. 2tvori u me.uspratnim
poama koje su'e "a proa" ra"ni, instaa#ija, moraju biti prekriveni dobro
uvr:enom vodootpomom perom ii daskom. !koiko su ovi otvori ve:i,
dimen"ija mogu se umjesto "atitnog pokrivanja ograditi "atitnom ogradom. !
toku gradnje gaeriju ograditi "atitnom ogradom dok se ne postavi projektovana.
1ada se radi na mjestima gdje nije mogu:e postaviti "atitnu ogradu radni#ima
obe"bijediti "atitni opasa sa u"etom. ;a sia"ak, i"a"ak i penjanje po
me.uspratnim konstruk#ijama upotrebjavaju se jednokrake otre. <oditi
rauna da ove otre budu i"ra.ene od "dravog drveta, dovojne du'ine, te da
pri postavjanju na mjesto upotrebe imaju siguran osona#.
F.$. Dadna #jesta na gradili-tu s poveani# opasnosti#a od
povrije"ivanja
7adna mjesta sa pove:anim opasnostima na gradiitu su ona mjesta gdje postoji
stana opasnost od povre.ivanja radnika, kao i ona radna mjesta gdje je "a
obavjanje posova potrebna stana i pove:ana pa'nja radnika. Nepa'njom pri
obavjanju posova na ovim radnim mjestima ii pri obavjanju radni, opera#ija
postoji stana opasnost od povre.ivanja radnika koji obavjaju taj posao ii
opasnost povre.ivanja drugi, radnika na gradiitu.
7ADNA 3V4S-A SA 02<4\AN63 20ASN2S-63A 2D 02<74W6<ANVA NA
87AD6?6X-! =
radno mjesto di"aiara "a vrijeme rukovanja di"ai#om,
radno mjesto radnika na odr'avanju eektroinstaa#ija
radno mjesto radnika tesara pri radu na stabinom #irkuaru,
radno mjesto radnika na postavjanju i odr'avanju "atitni, ograda,
radno mjesto montera &asadni, skea.
7adni#i koji rade na ovim radnim mjestima moraju ispunjavati ove usove=
da su &i"iki i psi,iki "dravi i sposobni "a rad na radnim mjestima sa
posebnim usovima rada, to se utvr.uje 6jekarskim uvjerenjem koje
po i"vrenom spe#ijaistikom pregedu i"daje ovatena "dravstvena
ustanova,
da su kvai&ikovani i osposobjeni "a obavjanje odnosni, posova,
da su upo"nati sa opasnostima pri radu na ovim
mjestima kao i o primjeni "atitni, mjera pri radu na
ovim radnim mjestima.
F.). Aarekteristine opasnosti pri izvo"enju tesarski& radova
0ri i"vo.enju tesarski, radova na gradiitu radni#i su i"o'eni ugavnom ovim
opasnostima=
nedovojna obuenost radnika i" obasti "atite na radu i
nepotivanju
propisa i" obasti "atite na radu,
rad na otvorenom prostoru gdje su tesari i"o'eni ra"nim eementarnim nepogodama
kao
npr. bato, kia, snijeg, mra", vru:ina, proma,a 6 si.,
rad na visini i padovi radnika sa visine u dubinu,
upotreba ra"ni, runi, aata Isjekira, eki:, dijeta, testera i drugoJ,
upotreba mainski, re"ni, aata I#irkuari, buii#e, ,obari#e i drugoJ,
opasnost od padanja ra"ni, predmeta sa visine,
mogu:nost prignjeenja dijeova tijea od teki, eemenata opate, "a vrijeme
i"rade
prenosa monta'e i demonta'e,
pad na neravnom i od ra"nog materijaa "akrenim prostorima,
ubodi ra"nim otrim predmetima Iarmatura, 'i#e, ekseriJ,
. opasnosti od udara eektrine struje, ako se radi u bi"ini eektroinstaa#ija
pod naponom ii pri prenosu i upotrebi ra"ni, prenosni, runi, aata na
eektrini pogon, kao i ni" drugi, opasnosti koje prate i"vo.enje tesarski, radova
na objektima visokogradnje.
;AX-6-N4 3V474
!po"nati svakog radnika pojedinano o svim opasnostima pri radu=
. podgradivanje i ra"upiranje boni, strana u ra"nim dubokim iskopima kao i
demonta'a podgrade i ra"upiraa, smije se vriti samo u" prisustvo i kontrou
strunog i odgovornog i#a na gradiitu Iposovo.a ii rukovodia# gradiitaJ
di"anje teki, predmeta vriti di"ai#om ii me,aniki na drugi
nain, a nikako runo,
svi tesari koji rade na visinama, a na neugra.enim mjestima moraju biti
r
,ru:no obueni
i "dravstveno sposobni i obe"bije.eni opasaem sa pri,vatnim u"etom,
"a upotrebu ra"ni, vrsta mainski, re"ni, aata, tesari moraju biti posebno obueni,
"a
vrijeme monta'e i demonta'e teki, opata radni#i moraju biti pa'jivi i ne smiju
stajati ispod eemenata opate koji se montiraju ii demontiraju,
vriti redovno i:enje radnog prostora od radni, otpadaka i otri, predmeta,
potrebne "atitne ograde na radnim pat&ormama i "atvoriti sve otvore o
meduspratnim konstruk#ijama, to sainjava "atitu i "a sve ostae uesnike u
i"gradnji
objekta,
pri upotrebi ra"ni, prenosni, aata na eektrini pogon "abraniti upotrebu
neispravni, aata ii bio kakvi, opravki isti, od strane tesara Iopravke ovi,
aata
mogu vriti samo 1< ii <1 radni#i eektro i mainske strukeJ,
"abraniti svaki rad u bi"ini nei"oirani, i ne"ati:eni, eektrini, vodova koji su pod
naponom,
podu"eti i druge "atitne mjere koje mogu doprinijeti uvanju radnika i stvaranju usova
"a siguran rad.
2d ini, "atitni, sredstava tesarima se obe"bijeduje, a oni su du'ni da i,
upotrebjavaju i to=
radna odijea,
duboke #ipee sa gumenim donom i metanom kapi#om,
"atitne rukavi#e,
"atitni jem,
"atitni opasa pri monta'i i demonta'i vanjski, opata i radu
na
neogra.enim mjestima,
gumene i"me, gumirano odijeo i kina kabani#a "a rad na
kii,
snijegu, batu, ouji i dr.,
vatirane grudnjake "a rad u ,adnom "imskom periodu,
"atitne naoae i ko'nu ke#eju "a rad na stabinom #irkuaru,
sapun ii deterd'ent "a pranje ruku posije rada,
po potrebi obe"bijediti i druga ina "atitna sredstva.
F.*. Aarekteristine opasnosti pri #onta+i ar#ature na gradili-tu
0ri monta'i armature na objektu radni#i armira#i su i"o'eni ugavnom ovim
opasnostima=
rad po nepovojnim vremenskim usovima kao npr. jake vru:ine, kia, ouja i
druge
eementarne nepogode,
rad na visinama i pad radnika u dubinu,
mogu:nost povre.ivanja od ra"ni, aata "a sijeenje, savijanje ive"ivanje
armature,
ubod ii ranjavanje od veikog broja otri, dijeova armature i 'i#e,
povre.ivanje priikom utovara i istovara, te vertikanog i ,ori"ontanog
transporta armaturni,
eemenata,
pad na neravnim i "akrenim terenima,
nagri"anje ruku i dijeova tijea oksidom 'eje"a,
povre.ivanje od udara eektrine struje,
kao i druge opasnosti koje se mogu javiti pri monta'i armature
naobjektima.
;AX-6-N4 3V474
7adi sprjeavanja ra"ni, padova sa visine, "abranjeno je raditi na visokim mjestima
ukoiko radno mjesto nije obe"bijedeno propisanim "atitnim ogradama, te sigurnim
i vrstim skeama, odnosno radnom pat&ormom. Ne upotrebjavati neispravne i
ote:ene aate "a ve"ivanje, sijeenje i savijanje 'eje"a. <riti pa'jivo utovar,
istovar i prenos armaturni, eemenata u" obave"nu upotrebu ini, "atitni,
sredstava. Ne provoditi ra"ne prenosne eektro kabove preko postavjene armature
ukoiko nisu dobro i"oirani i "ati:eni. 2bustaviti radove na monta'i armature "a
vrijeme ve i ki , ouja i grmjavina.
2d ini, "atitni, sredstava armiraima se obe"bje.uje, a oni su du'ni da i,
upotrebjavaju i to=
radna odijea,
"atitne rukavi#e,
"atitne #ipee sa "atitnim donom i metanom kapi#om,
"atitne naoari pri savijanju i sijeenju metaa,
"atitni jem,
kina kabani#a "a vrijeme padavina,
grudnjak ii ko'u, sa kratkim rukavi#ama "a rad na ,adno:i,
sapun ii deterd'ent "a pranje ruku,
va"ein "a ma"anje ruku,
"atitni opasa po potrebi,
druga ina "atitna sredstva prema potrebi.
F.2. Aarekteristine opasnosti pti izvo"enju Betonski&
radova
0ri i"vo.enju betonski, radova na gradiitu, radni#i su i"o'eni ugavnom ovim
opasnostima=
rad na veikim visinama usjed ega radni#ima prijeti opasnost od
padanja u dubinu,
mogu:nosti propadanja kro" opatu i padanja sa radni, skea i patoa
sa koji, se vri betoniranje,
povre.ivanje od prenosne korpe u kojoj se di"ai#om prenosi beton od
miksera do mjesta ugra.ivanja, te padanja materijaa i" iste ukoiko je
korpa pretovarena,
ubodi na otre dijeove ugra.eni, aimatuia i na "akrenim prostorima,
opasnosti od udara eektrine struje koja su'i "a pogon vibratora ii
rasvjetu na objektu kada se betoniranja vre no:u,
opasnost od nagri"anja ne"ati:eni, dijeova ko'e na i#u, rukama i
nogama "bog nagri"aju:eg dejstva #ementa,
mogu:nost obojevanja radnika "bog uti#aja ra"ni, nepovojni,
atmos&erski, uti#aja, a to su= kia, vjetar, veike vru:ine i drugo, kao i druge
opasnosti koje su karakteristine "a sve ostae radnike eradevinski, struka.
;AX-6-N4 3V474
obuavati i osposobjavati radnike "a siguran i be"bjedan rad,
upo"nati radnike sa svim opasnostima pri i"vo.enju betonski,
radova
i vriti provjeru "nanja radnika i" obasti "atite na radu,
prije poetka betoniranja, obe"bijediti radna mjesta svim potrebnim
sredstvima "a siguran rad kao npr. propisne "atitne ograde koje :e
sprijeiti pad radnika u dubinu, obe"bijedenje odgovaraju:eg radnog
patoa sa kojeg se vri betoniranje, obe"bijediti dobro osvjetjenje
radnog mjesta kada se betoniranje vri no:u, kontroisati i"dr'jivost
ugra.eni, aunga i drugi, nosivi, konstruk#ija "a vrijeme
betoniranja,
ne i"voditi betonske radove "a vrijeme veiki, ouja i grmjavina,
pa'jivo pratiti ,od korpe sa betonom "a vrijeme dok se prenosi i"nad
mjesta ugra.ivanja betona.
<oditi rauna o eektrinim kabovima pod naponom koji su'e "a pogon vibratora i
rasvjetu, premjetanje vibratora i re&ektora sa mjesta na mjesto, i"mjenu sijai#a
na re&ektorima ii bio kakav popravak na eektroinstaa#ijama mo'e vriti samo
de'urni eektriar na gradiitu, a nikako betonir#i ii bio koji drugi radni#i koji nisu
osposobjeni "a odr'avanje i popravku eektroinstaa#ija.
2bave"no stano prisustvo posovo.e ii drugog strunog radnika
"a
svo vrijeme i"vo.enja betonski, radova. 0rovoditi i druge "atitne
mjere koje :e doprinijeti da se betonski radovi i"vode sigurno i
be"opasno.
F.4. Aarakteristine opasnosti pri izvo"enju zidarski& radova
0ri i"vo.enju "idarski, radova na objektu "idari su i"o'eni ugavnom ovim
opasnostima=
pad sa radni, skea i radni, pat&ormi koje se pri radu upotrebjavaju
povreda od aata na e. pogon Ibuii#e, brusii#e i dr. J
povre.ivanje od udara e. struje
povre.ivanje pri ,ori"ontanom i vertikanom transportu materijaa
ubod na ra"ne otre predmete i pad na "akrenim terenima
prignjeenje nogu, ruku i drugi, dijeova tijea priikom montiranja teki,
betonski, eemenata "a dimnjake ventia#ija, kao i pri monta'i teki, siporeE
poa
upadanje matera ii krea u oi, nagri"anje ko'e na rukama radnika usijed
djeovanja krea, #ementa i drugi, nagri"uju:i, materijaa.
;AX-6-N4 3V474
Drvene skee InogariJ moraju biti i"ra.ene od "dravog drveta i dobro uvr:ene
kosni#ima. Fosne "a popodavanje skee na nogarima moraju biti "drave i ne smiju biti
u'e od +* #m, a debjina mora biti ) #m. Xirina ovi, skea ne smije biti ve:a od D* dm.
Nogare se moraju postavjati na vrstu i ravnu podogu. ;a penjanje na skeu potrebno
je napraviti drvene otre ije su preke propisno ure"ane u strani#e i vrsto "akovane
ekserima. <isina odnosno ra"mak preke na otramajie smije bivi ve:i od (* #m.
!koiko se koristi 'eje"na #ijevna skea njena monta'a se mora vriti tano onako kako
je propisano i dato u uputstvu proi"vo.aa skee. Skea ne smije biti preoptere:ena
gra.evinskim materijaom, a kada se radi sa drvenom skeom na nogarima, mora se
voditi rauna da "a "idara koji radi na skei ostanu najmanje + &osne sobodne od
materijaa, kako bi "idar mogao neometano i be"opasno da obavja radne opera#ije.
pri upotrebi aata na e. pogon buii#e, brusii#e i drugo, radni#i se
moraju dr'ati dati, uputstava "a rad sa ovakvim aatima i da
redovno koriste propisana "atitna sredstva,
o ispravnosti ovi, aata kao i o nji,ovoj poprav#i staraju se
"a to kvai&ikovani radni#i, dok je "idarima "abranjeno bio
kakvo popravjanje ovi, aata,
prenosne eektrine svijetijke koje se koriste "a osvjetjenje
prostorija, moraju biti prikjuene na mai napon od najvie +) @,
priikom vertikanog transporta ra"ni, gra.evinski,
materijaa kranovima, voditi rauna da se isti ne prenosi
i"nad radnika,
radni#i koji rade na monta'i teki, betonski, eemenata moraju biti posebno
obueni "a takvu vrstu posova i upo"nati sa opasnostima pri nji,ovom
obavjanju,
pri i"radi ,idroi"oa#ije od vru:eg bitumena, naroitu pa'nju
posvetiti ku,anju i prenosu vru:eg bitumena od kota do mjesta
ugra.ivanja,
pri ku,anju bitumena voditi rauna da se bitumen ne "apai, a ukoiko se
bitumen ipak "apai, gasi se pijeskom, 00 aparatom na pra, ii pokrivanjem
kota mokrim krpama,
primjenjivati i druge "atitne mjere koje mogu doprinijeti
be"bjednom radu pri i"vo.enju "idarski, radova.
2d ini, "atitni, sredstava "idarima treba obe"bijediti sijede:e=
radna odijea od kepera,
gumena odijea ii kine kabani#e ukoiko rade u mokrim i batnjavim prostorijama
ii po kii,
"atitne #ipee sa gumenim donom i metanom kapi#om, a po potrebi gumene
i"me,
"atitne rukavi#e,
"atitni jem,
"atitne naoae,
vatirane grudnjake "a rad po "imi,
sapun ii deterd'ent "a pranje ruku,
va"ein "a ma"anje ruku posije rada,
po potrebi obe"bijediti i druga "atitna sredstva.
F.F. a gradili-tu
0ored opisani, gra.evinski, radova na gradiitu koje i"vode gra.evinski radni#i,
uestvovat :e i ve:i broj radnika "anatski, "animanja kao to su= i"oatori, soari,
keramiari, moeri, &asaderi, parketari, bravari, imari i drugi "anatski radni#i. 7adni#i
kooperanata koji i"vode "anatske radove na objektu du'ni su provoditi svako u
svom djeokrugu rada mjere "atite na radu, to je reguisano !govorom o
preu"imanju obave"a svakog pojedinanog kooperanta. Sui"vodai su du'ni
svaki "a svoje radnike propisati "atitne mjere pri radu Isvako u svom djeokrugu
radaJ i da obe"bjede potrebna te,nika i ina "atitna sredstva, kao i da se
pridr'avaju propisani, mjera "atite na radu gavnog i"vo.aa.
F.F.1. Stalne #jere za-tite na radu
! #iju sprjeavanja povreda radnika od nabrojani, i drugi, opasnosti, potrebno je
provesti ove "atitne mjere=
i"voditi radove sa radni#ima koji su "avrii obuku radnika i" obasti "atite na
radu,
i"vriti 6jekarske pregede radnika koji rade na visini i na drugi ugro'enim
radnim mjestima,
i"raditi i postaviti propisne radne pat&orme sa "atitnim ogradama gdje god je to
potrebno,
i"raditi privremene pria"e i proa"e "a radnike pri kretanju "a vrijeme i"vo.enja
radova,
radna mjesta redovno istiti od otpadnog materijaa Ikomadi armature, daske sa
ekserima i drugoJ
monta'u i demonta'u teki, predmeta obavjati pa'jivo sa obuenim radni#ima i u"
obave"no prisustvo odgovornog radnika na gradiitu,
pri upotrebi aata na e. pogon, voditi rauna da su aati ispravni sa propisanim
"atitnim napravama i sa neote:enim prenosnim kabovima,
"abraniti upotrebu i opravke aata na e. pogon radni#ima koji nisu osposobjeni
"a rukovanje i opravku ovi, aata,
voditi rauna da privremene eektroinstaa#ije budu uvijek ispravne, a nji,ovu
monta'u, demonta'u i prenos po gradiitu mogu vriti samo radni#i eektro struke,
a nikako radni#i drugi, "animanja,
obe"bijediti stanu upotrebu ini, "atitni, sredstava i opreme,
obe"bijediti stano prisustvo posovo.e, a po potrebi i drugog te,nikog
osobja pri i"vo.enju radova,
provoditi i druge "atitne mjere "a kojima se u toku i"vo.enja radova uka'e
potreba.
F.F.2.,rve po#oi
0ored svi, mjera "atite i dugogodinjeg iskustva u ovakvim i sinim radovima, mo'e
se dogoditi da se neko od radnika u toku rada ake ii te'e o"ijedi, "bog ega se
na gradiitu mora organi"ovati pru'anje prve pomo:i.
0rvu pomo: u suaju povrede radnika na gradiitu uka"uje posovo.a, brigadir ii
drugo i#e koje je osposobjeno i obueno "a pru'anje pomo:i.
Ako se na gradiitu dogodi neka povreda radnika ii do.e do ve:e nesre:e, se&
gradiita, posovo.a ii brigadir du'ni su odma, da organi"uju pru'anje prve pomo:i
povrije.enom odnosno povrijo.enima, a o ne"godi odma, obavijesti direktora, te,nikog
direktora ii re&erenta "atite na radu koji #e obavijestiti inspek#iju rada i druge
nade'ne organe koji #e po potrebi i"vriti uvi.aj na i#u mjesta i o i"vronom
uvidaju sainiti "apisnik. Na mjestu gdje se dogodi teka povreda radnika ii
koektivna nesre:a, mora se odma, obustaviti rad, a sve predmete na torn mjestu
ostaviti u onom poo'aju kako su stajai u trenutku kada se nesre:a dogodia. 2vaj
postupak je neop,odan jer omogu:ava potpunu rekonstruk#iju doga.aja i reano
utvr.ivanje u"roka nesre:e, to je "a daji postupak od bitnog "naaja.
F.9. ,rotivpo+arna za-tita
0ored uobiajeni, gradevinski, materijaa, na gradiitu :e se upotrebjavati i
neke vrste opasni, materijaa Iopasna sa aspekta i"bijanja po'ara i ekspo"ijeJ,
kao npr. na&ta, bo#e sa butanom i bo#e sa pinom "a autogeno "avarivanje i sjeenje
"eje"a.
Nastojati da ovi, materijaa na gradiistu bude u sto manjim koiinama, a da se "a
uskaditenje isti, montira imena gara'a sa propisnom ventia#ijom, koja :e biti
"akjuana i obe"bije.ena od nekontroirani, ua"aka. ;bog postojanja i upotrebe
ovi, "apajivi, materijaa na gradiitu, potrebno je predu"eti osnovne mjere
protivpo'arne "atite. ! tu svr,u, a u bi"ini prostora u kojem su uskaditeni ovi
materijai i u bi"ini gdje se radi sa ovim materijaima, potrebno je obe"bijediti + 00
aparata S-9.
! toku gradnje objekta, obe"bijediti ,idrantsku mre'u "a gaenje vodom. 2b"irom da
na gradiitu u ovoj &a"i gra.enja nema veike opasnosti od i"bijanja po"ara,
smatramo da su ova sredstva "a poetno gaenje eventuanog po'ara dovojna, ai je
potrebno upo"nati sve radnike sa opasnostima i mjerama "atite od po'ara i
upotrebom sprava i opreme "a gaenje po'ara.
0rovoditi i druge mjere 00 "atite "a kojima se u toku gradenja uka'e potreba,
prema panu "atite od po'ara grada Sarajeva.
NA0234NA=
0odnositej 4aborata je sa 6nstitutom ;atite na radu i "atite od po'ara "akjuio
!govor o vrenju nad"ora nad sprovo.enjem mjera ;atite na radu pri i"vodenju
radova i"gradnje predmetnog objekta. 6stim ugovorom 6nstitut "atite na radu, u
svojstvu davao#a usuga, preu"eo je obave"u stane i svakodnevne kontroe u
primjeni i provo.enju propisani, mjera "atite na radu pri reai"a#iji navedenog
projekta, te je sijedom ovi, obave"a preu"eo potpunu i nepodijejenu odgovornost u
potivanju sve propisane preven#ije, radi potpune sigurnosti "ivota i "dravja radniika
koji :e biti radno anga'ovani na reai"a#iji ovog projekta. Navedeni !govor
istovremeno predstavja sastavni dio ovog 4aborata i gradiine dokumenta#ije.
4aborat se #uva na gradiitu "a svo vrijeme gra.enja objekta, nakon "avretka objekta
mora se "ajedno sa ostaom dokumenta#ijom spremiti u ar,ivu.
4aborat treba da je dostupan te,nikom i rukovodnom osobju na gradiitu, a na
"a,tjev organa nad"ora nad provo.enjem mjera "atite na radu mora se dati na uvid.
9. Opis
doku#enta(ije na gradili-tu
9.1. !ra"evinski dnevnik
8ra.evinski dnevnik > 9dnevnik gra.enja9, predstavja dokumenat ai ujedno i registar
svi, "bivanja na gradiitu koja su op:eg i posebnog "naenja "a objekat. <o.enje
gra.evinskog dnevnika predstavja obve"u sukadno "akonskim propisima i praviima
gra.evinske struke "a svaki investi#ijski objekat. ! okviru gra.evinskog dnevnika
uneseni sadr'aji konstatiraju=
- 6"vo.enje i opis radova kao svakodnevni#a na objektu Ipoda#i o 9otvaranju gradiita9,
nanosna skea, poda#i koji su od va'nosti "a stabinost objekta, kvaitet radova kao i
poda#i o u"imanju u"oraka "a ispitivanje, ispitivanje materijaa i eemenata, preged
i"vreni, iskopa,,pregeda montirane opate i betonskog eika "a budu:u nosivu
konstruk#iju objekta, poda#i o monta'i ure.aja, postrojenja i opreme, te mnogi drugi
reevantni poka"ateji koji optere:uju gradiiteJF
- 1imatsko > meterooki poda#i u podnebju gra.enja Itemperatura i va'nost "raka,
vjetar i i"o'enost objekta vjetru, sun#e i insoa#ija sunani, "raka, ekooki poka"ateji i
to posebi#e kon#entra#ija tetni, sastojaka u "raku, tu i vodi ukoiko se i"vode radovi
na takvim terenima, ra"ina padavina u vidu kini, kapji#a, snijega, mra"a i sinoJ
Nepogode na gradiitu, koje se mogu oitovati u vidu= eventuani, vremenski,
nepogoda, ,avarije dijea i"gra.enog objekta, te,nooki, konstruk#ija i me,ani"a#ije
gradiita,povreda ii smrtna pojava gra.evinski, radnika. 8ra.evinski dnevnik se 9vodi9
svaki radni dan na gradiitu a potpisni#i su predstavni#i i"vo.aa radova > koji
svakodnevno i ure.uje dnavnik te predstavnik investitora > koji u svojstvu nad"ornog
organa ako ima potrebe a'urira i dopunjava tekst ista gra.evinskog dnevnika te tek
tada isti potpisuje.Sve ove aktivnosti su bitne, jer jedino konstata#ije i" gra.evinskog
dnevnika mogu biti vaidne "a t"v. pri"navanje i pa:anje naknadni, radova u gra.enju,
ai isto tako i upo"orenje predstavnika investitora odnosno nad"ornog organa o svim
aspektima gra.enja.8ra.evinski dnevnik se uva u ravnatejstvu gradiita, a ispis
podataka u dnevniku se radi u dva istovjetna primjerka 9pod indigom9. Vedan
svakodnevni radni dan > ist gra.evinskog dnevnika C origina preu"ima nad"orni organ
koji "astupa investitora.8ra.evinski dnevnik predstavja jedan od osnovni, dokumenata
u &a"i te,nikog pregeda i prijema i"gra.enog objekta.-reba istaknuti da postoje
spe#i&ini gra.evinski dnevni#i, a to su dokumenti t"v. kooperanata. -ako se ima
monta'erski gra.evinski dnevnik, instaaterski gra.evinski dnevnik i sino.
9.2. !ra"evinska knjiga
8ra.evinska knjiga predstavja dokument objekta koji se gradi. 2snovna svr,a i
namjena ovog dokumenta jeste uvi.aj i materijani doka" injeninog stanja na objektu
u pojedinanim, ai svim stavkama i &a"ama gra.enja s aspekta i"vedeni, radova i to od
t"v. pret,odni,,pripremni,, grubi, i "avrni, radova kao i vanjskog ure.enja oko
objekta.-o je obve"ni dokument koji su'i "a obraun na rea#iji i"vo.a > investitor
gra.enja.;ato ovaj dokument mora se bri'jivo uvati, jer predstavja ,ronoogiju
deavanja > reai"iranja gra.evinski, i drugi, radova, tako se ima da je od osobite
vrijednosti.Forma gra.evinske knjige reai"irana je ]]kao knjiga A/ &ormata]], pri emu
mora biti proivena jemstvenikom i "apea:eno IvoskomJ na posjednjoj strani. Sve
strane gra.evinske knjige moraju biti numerirane od broja 1 pa daje. 0ostoje tiskani
obras#i "a gra.evinsku knjigu, ai je mnogo boje i pregednije ako se odma, u poetku
"a nju u"me tvrdo ukoriena knjiga sa kariranim istovima I"bog akeg u#rtavanja ski#a
u ra"mjeriJ i "a svaku stavku Ipo"i#ijuJpredrauna odredi po nekoiko strana na kojima
:e se upisivati potrebni poda#i.8ra.evinska knjiga se popunjava > a'urira tuem ii
mastiom u tijeku rada ii neposredno posije svretka svake stavke u gra.enju.
! gra.evinsku knjigu se upisuju svi poda#i o i"vrenim radovima sa ski#ama jasnim i
pre#i"nim u odre.enoj ra"mjeri i to "a radove gdje su ski#e "aista potrebne.
Na osnovu uneeni, podataka u gra.evinsku knjigu evidentno je =
- 2pis stavke sa signaturom i" gavnog i"vedbenog projekta, a ukoiko stavka nije
predvi.ena u projektu daje joj se odre.eni broj po oginom redosijeduF
- 1oiina i"vreni, radova sa doka"ni#om mjeraF
- Vedinina #ijena "a i"vrene radoveF
- 1umuativni i"nos "a i"vedene radove u odre.enom vremenskom periodu Imjeseni
i"nosi a i" ra"oga a'uriranja privremeni, obraunski, mjeseni, situa#ija JF
- !kupan i"nos "a i"vedene radove prema datoj stav#i.
8ra.evinska knjiga mo'e da obu,va:a materija ugra.en u stavku te utroak norma sati
rada.Dake, poda#i u gra.evinskoj knji"i moraju potpuno odgovarati koiinama po t"v.
radnim nao"ima, tako da u knji"i moraju biti upisani brojevi radni, naoga iji je
predmjer unijet u dotinu koiinu gra.evinske knjige.0odatke "a gra.evinsku knjigu
prikupjaju > snimaju "ajedno predstavnik investitora C nad"orni organ i predstavnik
i"vo.aa C ravnatej gradiita, odnosno objekta. 2vo i" ra"oga posovnosti i a'urnosti u
radu i koordina#iji, te pravovremenog evidentiranja stanja na objektu. Svaki drugi nain
mo'e i"a"vati nepo'ejne posjedi#e, jer je nekada vro teko a i nemogu:e retroaktivno
konstatirati i"vedeno stanje na objektu.2braunski na#rti koji ine sastavni dio
gra.evinske knjige vode se u jednom primjerku na kopiji t"v. pogodbenog projekta
Ii"vo.akogJ, gdje se u vie boja upisuju sve promjene. !" obraunski na#rt mogu biti
prikjueni i posebni i "naajniji detaji sa po"ivom na gra.evinski dnevnik ii gra.evinsku
knjigu, kada je, "bog ega i od koga nare.ena i"mjena.2braunske na#rte potpisuju
predstavnik investitora Inad"orni organJ i i"vo.aa. ! suaju da su pored ski#a potrebni
i panovi, treba i nji, "aijepiti i proiti u gra.evinskoj knji"i.Ako su radovi i"vedeni u
potpunoj sugasnosti sa pogodbenim projektom, u gra.evinskoj knji"i :e se konstatirati
da je i" toga ra"oga i"ostao vo.enje obraunskog na#rta.8ra.evinsku knjigu vodi
obino t"v. in'enjer na gradiitu C objektu Iop.a. Ako je tako &ormuirano radno mjesto
prema sistemati"a#iji radni, mjestaJ, odnosno iskusni gra.evinski te,niar, a sve skupa
pod ravnatejstvom odgovorne osobe ispred i"vo.aa radova koji je odgovoran "a
tonost podatakaN! gra.evinskoj knji"i ne smije nita biti ]]brisano]], ve: se svaka
ispravka vri povaenjem #rte preko pogrenog i dopisivanjem tonog. 0ored svake
ispravke mora biti para& Iskra:eni potpisJ osobe koja ispravku unosi.
9.$. Dadni nalog
0ored gra.evinskog dnevnika i gra.evinske knjige, radni naog se smatra kao tre:i
najva'niji dokument na gradiitu s aspekta rada, reda i mira u operativnoj jedini#i kako
se jo na"iva > obraunskoj jedini#i objekta.7adni naog treba da posu'i kao "ada:a
neposrednom i"vrio#u, tj. radnoj grupi, upo"navaju:i je sa posom i odgovaraju:om
normom. 3e.utim u praksi se ugavnom primjenjuje kao radni obraun, to je
pogreno.-o je praktiki ugovor sa grupom C ]]brigadom]] radnika ii pojedin#em u #iju
i"vrenja odre.ene "ada:e i treba da sadr'i sve radove koje dotina grupa ima da obavi
u tijeku odre.enog vremena. Nepredvi.eni radovi se unose naknadno u radni naog.
0opunjavanje radnog naoga vri se po radnom uinku ii po utroku radnog vremena
Ire'ijaJ. 0opunjavanje po utroku radnog vremena vri se samo "a one radove koji nisu
predvi.eni normama i tada se evidentiraju utroeni radni sati i koiine i"vreni, radova.
Svakodnevne podatke o radnim satima popunjava vo.a grupe IbrigadirJ upore.uju:i i,
radi sugasnosti sa posovo.inom eviden#ijom > knjigom registra uposeni, gra.evinski,
radnika Ikarnetom C iktari#omJ.0o svrenom posu ii na kraju mjese#a, vri se kontroa
koiina i na temeju tono utvr.eni, koiina posovo.a, ii pak netko drugi od
ravnatejskog osobja gradiita C objekta,i"raunava "aradu pojedini, radnika u grupi,
mno'e:i "bir sati sa jedininom #ijenom sata dotine grupe radnika I6 > <666 > 6MJ koju
dotini radnik ima. Na taj nain se dobija osobni do,odak po utroenom vremenu I2pa.
postoji podjea radnika po grupama i drugaijaNJ.;atim se pomno'e koiine i"vreni,
radova sa vrijednostima dobijenim po normama Ite,nike norme u gra.evinarstvuJ i sve
skupa sabere. Dijee:i ovu vrijednost sa vrijedno:u osobnog do,otka po utroenom
vremenu, dobija se koe&i#ijent ]]1]] kojim se mno'i "arada pojedini, radnika po
utroenom vremenu, te se naj"ad dobija nji,ova ]]akordna "arada]]. ;a radove u ]]re'iji]]
"arada pojedini, radnika se odre.uje mno'enjem utroeni, sati sa t"v. osobnim
do,otkom na sat ii tonije reeno satni#om radnika vrjednovanom grupom i"vrio#a
posa.7adni naog se popunjava u tri istovjetna primjerka=
- radnoj grupi,
- posovo.i na objektu, i
- obraunskoj su'bi u gra.evinskoj kompaniji.
<jerodostojnost radnog naoga potpisuje svojeruno vo.a IbrigadirJ grupe, odnosno
pojedina#, ako nije u sastavu niti jedne grupe, te ravnatej gradiita u" supotpis
posovo.e odnosno osobe koja je radni naog "a svreni mjese# a'uriraa.
7adni nao"i se uvaju i ar,iviraju na gradiitu Igradiini primjerakJ a mogu "naajno
posu'iti "a t"v. koauda#iju kao obraunski dokument > "avrnom obraunu u tijeku
te,nikog pregeda objekta i dobijanja upotrebne do"voe "a i"gra.eni objekat.
9.). Anjiga registra uposleni& gra"evinski& radnika
7egistar uposeni, gra.evinski, radnika na gradiitu ukjuuj:i i t"v. ]]re'ijsko osobje]]
smatra se uputnim ii boje re:i obve"nim. Svaki neregistrirani radnik smatrat :e se
nepo'ejnim koji mo'e naruiti ritam i dis#ipinu u te,nookom pro#esu rada.
7egistra#ija uposeni, gra.evinski, radnika > osoba t"v. karnet Ipro"ivnik > iktari#aJ
predstavja osnovu "a poetak i svretak radnog vremena. 2vaj pro"ivnik posjeduje i o
njemu se brine posovo.a objekta, pri emu se upisuju sati i"vrenja rada svakog
pojedinanog gra.evinskog radnika u pro#esu produk#ije na objektu.
9.*. OsoBlje gradili-ta
2sobje, kao in i &akat gradiine dokumenta#ije predstavja subjekt gra.enja. !
prin#ipu prije "vaninog 9otvaranja gradiita9 regrutira se naju'e ravnatejstvo
menad'menta gra.enja. -o je sustav odgovorni, struni, osoba na ijem eu stoji
9ravnatej gradiita9, ovjek sa posebnim "ada:ama i obve"ama u odnosu na sve ostae
imbenike gra.enja.2va osoba koordinira sustavno na ra"ini odnosa 9gradiite >
gra.evinska kompanija u svr,u sprovo.enja pana i programa operativne dokumenta#ije
s jedne strane kao i odnosa gradiite > investitor > drutveni djeatni#i.
2sobje gradiita ine djeatni#i odgovorni prema "ada:ama koje su utvr.ene t"v.
sistemati"a#ijom radni, mjesta ;a svako radno mjesto utvr.uje se ra"ina potrebne
strunosti i radnog iskustva a pravnim aktom reguiraju se obve"e i prava u obavjanju
postavjeni, "ada:a.Dake, to je dokumenat koji u obiajenoj pro#eduri ima na"iv=
rjeenje o postavjanju i sino Ina odre.eno radno mjestoJ odnosno ugovor o radu.
2vim inom, osobje gradiita stie morane, materijane i krivine odgovornosti "a sve
ono to ima u opisu radnog mjesta.Svi uposeni#i du'ni su dr'ati ra"inu gradiita sa
svojim primjerom djeovati sugestivno na sve one koji na bio koji nain 'ee da ra"biju
,armoniju gradiita.

Za Praksu - Print

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Za Praksu - Print

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Elaborat strune prakse 2010

1. Opi podaci o preduzeu

You might also like