You are on page 1of 890

Prof.

dr Smail eki
GENOCID NAD
BONJACIMA
U DRUGOMSVJETSKOMRATU
DOKUMENTI
Sarajevo, 1996.
Biblioteka
DOKUMENTA
Prof. dr Smail eki
GENOCID NAD BONJACIMA
UDRUGOM SVJETSKOM RATU
Izdava:
MAG - Udruenje Muslimana za antigenocidne aktivnosti
Urednik:
Prof. dr Jusuf iga
Za izdavaa:
emsudin Musi
Recenzenti
Prof. dr Atif Purivatra
Prof. dr Zvonimir eparovi
Likovno oblikovanje i DTP
Zlatan Filipovi
tampa:
ALDEN-PRINT Sarajevo
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine,
Sarajevo
UDK 940.53/. 54(497.15):341.485(297:497.15)(093.2)
EKI, Smail
Genocid nad Bonjacima u drugom svjetskom ratu : dokum-
enti / Smail eki. - Sarajevo : Udruenje Muslimana za an-
tigenocidne aktivnosti, 1996. - 914 str. :ilustr. ; 26 cm.
(Biblioteka Dokumenta)
Bibliografija: str. 804-805.
S A D R A J
Uvodne napomene
1. UredbapoglavnikaNDHAntePaveliao rasnoj pripadnosti,
Zagreb, 30. april 1941 15
2. BacanjeijubinjskihBonjakaujamesredinomjuna1941 18
3. Pokolj uAvtovcu28. juna1941 21
4. Projekat"HomogenaSrbija" - Rekonstrukcija Stevana Moljevia,
Niki, 30. juni 1941 23
5. OtpremanjeBonjakaukoncentracionelogore-
Izvjetaj Kotarske oblasti Jajce, Jajce, 26. juli 1941 28
6. MasakriranjenapodrujuBosanskeKrupe27. jula1941 31
7. Projekat"Homogenesrpskedravnezajednice" - Programetnikog pokreta
Drae Mihailovia, septembar 1941 33
8. BacanjebilekihBonjakaujamuavkaricuseptembra1941. -
Svjedoenje Hadere Bijedi 35
9. Jamaavkaricaseptembra1941. - Spisak rtava generala Pervana 37
10. Zloini napodrujuViegrada- Ured Reis-ul-uleme, Fehima efendije Spahe u
Sarajevu, Izvod iz Zapisnika s predstavnikomviegradskih Bonjaka, Sarajevo, 3.
novembar 1941 43
11. UpuivanjeBonjakaukoncentracioni logor Jasenovac - Izvjetaj Policijske
uprave Velike upe Vrhbosna, Sarajevo, 18. novembar 1941 45
12. Izbjegliceiz SandakauSarajevu- Izvjetaj Odbora za pomo
izbjeglicama Velike upe Vrhbosna, Sarajevo, 29. novembra 1941 49
13. Zloini uPrai Izvjetaj Kotarske ispostave Praa, novembar 1941 55
14. Pokolj uKoraju Izvjetaj Velike upe Posavje,
Slavonski Brod, 4. decembar 1941 56
15. Zloini napodrujuRogatice Izvjetaj Ureda za izbjeglice
Velike upe Vrhbosna, Sarajevo, 4. decembar 1941 58
16. Zloini uMiljevini, Foi i Ustikolini - Izvjetaj Kotarske ispostave Kalinovik,
13. decembar 1941 60
17. Zloini DrageMitrovianaBorikama Pismo etnikog komandira Jovice,
18. decembar 1941 61
18. Realizacija"HomogeneSrbije" - Instrukcija Drae Mihailovia,
20. decembar 1941 62
19. Zloini napodrujuGlamoa- Izvjetaj Opinskog naelstva u Vaganu, 31.
decembar 1941 66
20. KlanjenapodrujuVarcar Vakufai Jajca1941. -
Izvjetaj Ustakog logora Varcar Vakuf, Varcar Vakuf, 31. decembar 1941 67
21. Zloini urogatikomkraju- Izvjetaj andarmerijske stanice Mokro,
Mokro, 4. januar 1942 70
22. Zloini uGlamou- Izvjetaj Opinskog naelstva Glamo,
Glamo, 5. januar 1942 72
23. etniki zloini ufoanskomkraju- Izvjetaj Komande Vojne krajine NDH,
Sarajevo, 12. januar 1942 73
24. Teko stanjeuPrai - Izjvetaj Kotarske ispostave Praa,
Praa, 26. januar 1942 75
25. Zloini uGoradu Kazivanje Vlade Milanovia,
Sarajevo, 26. januar 1942 78
26. MjereVrhovnogtabaNOPOJ zazatituBonjakaodetnikihzloina-
Pismo Josipa Broza Tita, komandanta NOP i DVJ, tabu cmogorsko-sandakog
narodnooslobodilakog partizanskog odreda, 27. januar 1942 79
27. GenociduFoi - Izvod iz sasluanja Dragutina Oka,
Rogatica, 29. januar 1942 82
28. Zloini uSrebrenici Izvjetaj ustakog kotarskog predstojnika iz Srebrenice,
Sarajevo, 29. januar 1942 84
29. Zloini uKoritniku- Kazivanje Mehmeda Kurspahia, januar 1942 88
30. Zloini uViegradu- Peticija viegradskih Bonjaka Reis-ul-ulemi,
Fehimu efendiji Spahi, januar 1942 92
31. Zloini uViegradu Peticija viegradskih Bonjaka poglavniku
NDH Anti Paveliu, januar 1942 93
32. Upozorenjanasutinuustakihi etnikihzloina-
Izvod iz Proglasa Vrhovnog taba NOV i DVJ, januar 1942 94
33. Zloini uFoi - Kazivanje Dervia Bavia iz Foe, januar 1942 95
34. Zloini naDrinskommostuuGoradu-
Svjedoenje Beira Koe iz Gorada, januar 1942 97
35. Zloini useluTuholj Izvjetaj Ministarstva domobranstva NDH,
Zagreb, januar 1942 98
36. ProblemsmjetajaizbjeglicauSarajevu Predstavka Velike upe Vrhbosna,
Sarajevo, 9. februar 1942 100
37. Zloini naGlasincu- Izvjetaj Komande Vojne krajine NDH, Sarajevo,
11. februar 1942 102
38. Novi objekti zasmjetaj izbjeglica- Izvjetaj Velike upe Vrhbosna,
Sarajevo 13. februar 1942 104
39. Zloini uGoradu- Izvjetaj Ministarstva domobranstva NDH,
Zagreb, 19. februar 1942 106
40. Smjetaj zaizbjegliceuSarajevu Halilbaiabr. 10,
Sarajevo, 25. februar 1942 108
41. Smjetaj zaizbjegliceuSarajevu- Niaokruna Medresa,
Sarajevo, 25. februar 1942 109
42. Smjetaj zaizbjegliceuSarajevuBogoslovija,
Sarajevo, 25. febraur 1942 111
43. Smjetaj zaizbjegliceuSarajevu- InternatGazi Husrev-begoveenske
medrese, Sarajevo, 26. februar 1942
112
44. Smjetaj zaizbjegliceuSarajevu- "Sagrdije43",
Sarajevo, 26. febraur 1942
114
45. Smjetaj zaizbjegliceuSarajevuTreaosnovnakola, Saburinabr. 4,
Sarajevo, 26. februar 1942 116
46. Genocidnapodrujuajnia- Svjedoenje Sejfe elika izajnia,
Sarajevo, februar 1942 117
47. Stanjeizbjeglicaiz istoneBosneuSarajevu-
Zapisnik Ureda za izbjeglice Velike upe Vrhbosna, Sarajevo, 1. mart 1942 120
48. Zloini uRogatici Izvjetaj Ministarstva domobranstva NDH,
Zagreb, 20. mart 1942 127
49. UpuivanjeukrijeUzunoviaulogor Prijedlog Policijske uprave
Velike upe Vrhbosna, Sarajevo, 15. april 1942 129
50. Upuivanje AvdePenjiaulogor- Prijedlog Policijske uprave Velike upe
Vrhbosna, Sarajevo, 16. april 1942 130
51. Upuivanje IbrahimaTarabaraulogor Prijedlog Policijske uprave
Velike upe Vrhbosna, Sarajevo, 16. april 1942 131
52. Zloini uGoradu- Izvjetaj Kotarske ispostave Gorade, Gorade,
16. maj 1942 132
53. Stanjeuviegradskomkraju Izvjetaj Kotarske oblasti Viegrad,
Viegrad, 28. maj 1942 136
54. SvjedoenjeAzizaSarvana, eriatskogsuca, o stanjuuGornjemPodrinju-
Sarajevo, 28. maj 1942 138
55. PolitikasituacijanapodrujuViegrada-
Izvjetaj Kotarske oblasti Viegrad, Viegrad, 12. juni 1942 139
56. Pokolj napodrujuLjubinja15. juna1942 150
57. UpuivanjeHuseinaRediaukoncentracioni logor Jasenovac Prijedlog
Policijske uprave Velike upe Luka i Sana, Banja Luka, 22. juni 1942 157
58. Zapisniko sasluanjuMuhamedaMagiajliaukoncentracionom
logoruStaraGradika, 27. juni 1942 159
59. Svjedoenjeo stanjui potrebamafoanskogsreza-
Zapisnik Ministarstva unutarnjih poslova NDH, Zagreb, 1. juli 1942 160
60. rtvekoncentracionihlogora- Prepiska Ustake nadzorne slube,
Zagreb, 4. juli 1942 163
61. Hitno upuivanjecivilaulogor StaraGradika- Prijedlog Policijske uprave
. Velike upe Luka i Sana, Banja Luka, 6. juli 1942 166
62. Zatoenici logoraStaraGradika Spisak Policijske uprave
Velike upe Luka i Sana, Banja Luka, 8. juli 1942 170
63. Upuivanjecivilaukoncentracioni logor Jasenovac -
Dopis Policijske uprave Velike upe Luka i Sana, Banja Luka, 14. juli 1942 172
64. Zatoenici koncentracionoglogoraJasenovac - Podaci Policijske uprave
Velike upe Luka i Sana, Banja Luka, 17. juli 1942 179
65. EkshumacijartavanaPaincukodirkin-polja, Prijedor, 28. juli 1942 181
66. SpisakrtavauPrijedoru"Zavrijemepartizanske strahovlade
od16. svibnjado 10. lipnja", Prijedor, 23-29. juli 1942 187
67. Govor MilanaantianaetnikomzboruuTrebinju, juli 1942 195
68. Zloini u Foi - Izvjetaj Kotarske ispostave Gorade,
Gorade, avgust 1942 196
69. GenociduFoi Izvjetaj majora Petra Baovia i Dobrosava Jevevia,
kraj avgusta 1942 200
70. GenociduFoi - Izvjetaj ing. Ragiba Kolakovia,
Sarajevo, 1. septembar 1942 202
71. Zloini uFoi Pismo Avde Hume, lana Pokrajinskog komiteta KPJ
za Bosnu i Hercegovinu, Josipu Brozu Titu, 1. septembar 1942 205
72. Pokolj islamskihvjerskihslubenikauGoraduIzvjetaj Kotarskog
vakufsko-mearifskog povjerenitva Gorade, Gorade, 9. septembar 1942 207
73. Pokolj useluKremin- Izvjetaj Osanike domobranske dobrovoljake ete,
Bratinje, 18. oktobar 1942 208
74. Zloini uFoi - Izvjetaj Velike upe Vrhbosna, Sarajevo, 20. oktobar 1942 210
75. Zloini ufoanskomkraju- Izvjetaj etnike foanske ete,
Foa, 28. oktobar 1942 212
76. Pokolj uViegradskoj upi novembra1942. -
Izvjetaj od 11. novembra 1942 214
77. Zatoenici koncentracionog logoraStaraGradika- Podaci Komande
logora Stara Gradika, Stara Gradika, 28. novembar 1942 216
78. Zatoenici koncentracionog logoraStaraGradika- Podaci Komande
logora Stara Gradika, Stara Gradika, 28. novembar 1942 218
79. Masovni pokolj civilnogstanovnitvauProzoru- Izvod iz sasluanja
Dr Todora Perovia novembra 1942 220
80. Pokolj uviegradskomkraju- izvjetaj Ministarstva unutarnjih poslova NDH,
Zagreb, 1. decembar 1942 222
81. Zloini ufoanskomkraju- Izvjetaj andarmerijske ete Gorade,
Gorade, 7. decembar 1942 225
82. Zloini uGornjemPodrinju- Kazivanje Zufera Belia, dematskog imama
iz Gorada, Sarajevo, 1942 229
83. Spisaklogoraakrojanice(grupa"K") ukoncentracionom
logoruJ asenovac od1942 234
84. Zloini genocida uSandaku- Izvjetaj Komande limsko-sandakih
etnikih odreda, 10. januar 1943 236
85. UpuivanjeSalihaDeliaukoncentracioni logor J asenovac -
Dopis Policijske uprave Velike upe Luka i Sana, Banja Luka, 15. januar 1943.... 240
86. Zloini genocidauviegradskomkraju- Izvod iz Izvjetaja opunomoenika
Ministra unutarnjih poslova NDH u Sarajevu, Sarajevo, 16. januar 1943 241
87. Zloini uSlatini i J oanlci Izlaganjedelegacijemuhairakomandantu
divizije"Taurinense" Pljevlja, ajnie, 23. januar 1943 244
88. Masovno spaljivanjeuStaromBroduIzvodiz ZapisnikaKotarskeoblasti
Viegrad, Viegrad, januar 1943 , 246
89. Pokolj uFoi avgusta1942. - Izvodiz kazivanja
HalilaHadiahmetoviaiz Gorada, Gorade1943 248
90. Pokolj uSandakui istonoj Bosni - Peticija pljevaljskih Bonjakaguverneru
CrneGore, armijskomgeneraluPirciuBiroliju, Pljevlja, 10. februar 1943 249
91. Zloini genocidauSandakui istonoj Bosni - Izvjetaj Komandelimsko-
sandakih etnikih odreda, 13. februar 1943 250
92. Pismo MiloaJ ovanovla, komandantaozrenskogetnikogkorpusa,
13. februar 1943 253
93. Zloini u SandakuI Istonoj Bosni - Izvjetaj UstakenadzorneslubeNDH,
Zagreb, 16. februar 1943 255
94. Pokolj napodrujuBukovice- Izvjetaj LatifaMoevia, predsjednikaoptine
Bukovica, Pljevlja, 1. mart 1943 256
95. StanjeuSandakuPismo Hajdar begaBatotia, ajnie, 6. mart1943 258
96. Nasilno prevoenjefoanskihBonjakaupravoslavlje- Izvjetaj Policijske
upraveVelikeupeVrhbosna, Sarajevo, 15. mart 1943 261
97. Zatoenici koncentracionihlogora- Dopis Glavnedirekcijezajavni red
i sigurnostNDH, Zagreb, 15. april 1943 263
98. Pokolj uzapadnomSandaku- Podaci Statistikesekcijeodboraza
zbrinjavanjemuslimanskihizbjeglica, Pljevlja, 18. april 1943 265
99. etniki zloini uSlatinskoj opini 1943. - KazivanjeJusePaaliaiz Milia,
Foa, 1'4. maj 1943. 270
100. Zloini genocidaurogatikomkraju- Izvjetaj Ministarstvaunutarnjihposlova
NDH, Zagreb, 15. maj 1943 271
101. StanjeizbjeglicauVelikoj upi Vrhbosna- Izvjetaj VelikeupeVrhbosna,
Sarajevo, 15. maj 1943 281
102. StanjeIzbjeglicauViegraduIzvjetaj Kotarskeoblasti Viegrad,
Viegrad, 11. juni 1943 284
103. StanjeizbjeglicauVelikoj upi Vrhbosna- Izvjetaj VelikeupeVrhbosna,
Sarajevo, 12. juni 1943 288
104. Zloini ufoanskomkraju- Izvodiz ZapisnikaAsimaamdia,
Gorade, juni 1943 297
105. ZloinuBrusanima- KazivanjeDemileDedovi iz Slatine, Foa, 12. juni 1943.
106. StanjeizbjeglicauVelikoj upi VrhbosnaIzvjetaj VelikeupeVrhbosna,
Sarajevo, 26. juni 1943 298
107. Obavjetajni izvjetaj'o pokoljuu"zenikomkotaru" 7. juna 1943.,
Zenica, 28. juni 1943 301
108. Stanjeizbjeglicauviegradskomkraju- Izvjetaj Kotarskeoblasti Viegrad,
Viegrad, 2. juli 1943 304
109. StanjeizbjeglicauVelikoj upi Vrhbosna- Izvjetaj Velike upe Vrhbosna,
Sarajevo, 3. juli 1943 306
110. StanjeizbjeglicauVelikoj upi Vrhbosna- Izvjetaj Velike upe Vrhbosna,
Sarajevo, 10. juli 1943 : 310
111. StanjeizbjeglicauVelikoj upi Vrhbosna- Izvjetaj Velike upe Vrhbosna,
Sarajevo, 17. juli 1943 312
112. StanjeizbjeglicauVelikoj upi Vrhbosna- Izvjetaj Velike upe Vrhbosna,
Sarajevo, 31. juli 1943 315
113. Ubijeni (zaklani) imami uistonoj Bosni - Izvjetaj Ulema medlisa u Sarajevu,
Sarajevo, 31. juli 1943 317
114. StanjeizbjeglicauVelikoj upi Vrhbosna- Izvjetaj Velike upe Vrhbosna,
Sarajevo, 7. avgust 1943 319
115. StanjeizbjeglicauVelikoj upi Vrhbosna- Izvjetaj Velike upe Vrhbosna,
Sarajevo, 14. avgust 1943 322
116. StanjeizbjeglicauVelikoj upi Vrhbosna Izvjetaj Velike upe Vrhbosna,
Sarajevo, 21. avgust 1943 325
117. Zloini njemakihdivizijauStupnomDolui Kouticama- Izvjetaj III
domobranskog korpusa, Sarajevo, avgust 1943 327
118. Zatoenici koncentracionoglogoraStaraGradika Dopis Policijske uprave
Velike upe Vrhbosna, Sarajevo, 22. septembar 1943 338
119. Zloini uistonoj Bosni - Izvjetaj Policijske uprave Velike upe Vrhbosna,
Sarajevo, 8. oktobar 1943 339
120. Upuivanjecivilaukoncentracioni logor Jasenovac Izvjetaj Policijske
uprave Velike upe Luka i Sana, Banja Luka, 23. novembar 1943 341
121. KartonosnovnihpodatakazaAzizaMuftia, logoraaukoncentracionom
logoruStaraGradika1943. godine 343
122. Njemaki zloini napodrujuStoca(jula1943.) i Tuzle(januara1944.) 344
123. Zloini uKukavicama Izvjetaj Hrvatskog oslobodilakog pokreta "Ustaa",
Stoer Vrhbosna - Sarajevo, Sarajevo, 11. mart 1944 346
124. Zatoeni Bonjaci napodrujuViteza Izvjetaj Ustakog tabora u Vitezu,
Vitez, 23. mart 1944 348
125. Zloini uviegradskomkraju Izvjetaj Hrvatskog oslobodilakog pokreta
"Ustaa", Stoer Vrhbosna - Sarajevo, Sarajevo, 17. april 1944 350
126. Ustaki zloini uBosni i Hercegovini - Izvod iz Promemorija sarajevskih
Bonjaka Dr Nikoli Mandiu, predsjedniku Vlade Nezavisne Drave Hrvatske,
Hrvatske, 28. i 29. april 1944 353
127. Zloini ugoradanskomkraju- Izvjetaj Kotarske oblasti ajnie,
Gorade, 9. maj 1944 355
128. Zloini uGoradu- Izvjetaj Kotarske oblasti ajnie u Goradu,
Gorade, 19. maj 1944 357
129. Brojno stanjezatoenicaukoncentracionomlogoru
StaraGradika, 27. maj 1944 359
130. Brojno stanjezatoenicau koncentracionomlogoru StaraGradika,
13. juni 1944 360
131. Brojno stanjezatoenicau koncentracionomlogoru StaraGradika,
19. juni 1944 361
132. Brojno stanjezatoenicau koncentracionomlogoru StaraGradika,
30. juni 1944 363
133. Zloini genocidau istonoj Bosni Izvjetaj Velike upe Vrhbosna,
Sarajevo, 3. septembar 1944 ! 365
134. Brojno stanjezatoenicau koncentracionomlogoru StaraGradika,
1. oktobar 1944 369
135. Zloini u Kovanju i Kovaici Izvjetaj andarmerijske komande Velike upe
Vrhbosna, Sarajevo, 6. oktobar 1944 370
136. Brojno stanjezatoenicau koncentracionomlogoru StaraGradika,
1. novembar 1944 371
137. Spisak zatoenicalogoraStaraGradikaupuenih u koncentracioni logor
Jasenovac 1944. godine 373
138. Karton osnovnih podatakazaHuseinaJusufovia, zatoenikau
koncentracionomlogoru StaraGradika1944. godine 377
139. GenocidnadBonjacimau koncentracionomlogoru Jasenovac -Spisak
zatoenika Ministarstva unutarnjih poslova NDH, Zagreb, 27. mart 1945 378
140. StrijeljanjeantifaistanaMarijin Dvoru Slubeno saoptenje Policijske
uprave Velike upe Vrhbosna, Sarajevo, 28. mart 1945 437
141. Prijeki ratni sudpukovnikaLuburia- Presudeantifaistimau Sarajevu,
Sarajevo, 29. mart 1945 442
142. Iskopavanjeleevartavaustakih zloinau vrtu vile"Folkert" u Sarajevu -
Zapisnik komisije za utvrivanje zloina, Sarajevo, 10. april 1945 450
143. Zloini u koncentracionomlogoru StaraGradika-Zapisnik Zemaljske
komisije Narodne Republike Hrvatske za utvrivanje zloina okupatora i njihovih
pomagaa, Zagreb, 30. maj 1945 456
144. etniki i ustaki zloini napodruju Bira- Izvjetaj Okrunog organa
zemaljske komisije za Bira, Zvornik, 15. juni 1945 460
145. Stanjevakufskeimovineu Kljuu Izvjetaj Sreskog vakufsko-mearifskog
povjerenitva, Klju, 20. juni 1945 463
146. Zloin u Boljaniima-Zapisnik Sreskog povjerenitva Zemaljske komisije Crne
Gore za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa,
Pljevlja, 21. novembar 1945 465
147. Zloini genocidanapodruju Pljevalja-Zapisnik Sreskog povjerenitva
Zemaljske komisije Crne Gore za utvrivanje zloina okupatora i njihovih
pomagaa, Pijevlja, 28. novembar 1945 467
148. GenocidetnikaDraeMihailovia- Izvod iz dokumenata Dravne komisije
Demokratske Federativne Jugoslavije o izdajstvu Drae Mihailovia,
Beograd, 1945 51
149. SpisakrtavauGoradu- Podaci Mjesnog narodnog odbora Gorade,
Gorade, 3. februar 1946 526
150. SpisakrtavauKosteniku- Podaci Mjesnog narodnog odbora Kostenik,
Gorade, 3. februar 1946 530
151. Spisakrtavauajniu Podaci Mjesnog narodnog odbora ajnie,
ajnie, 8. februar 1946 533
152. SpisakrtavauBiljinu- Podaci Mjesne komisije Biljin za utvrivanje zloina
okupatora i njihovih pomagaa, Biljin, 9. februar 1946 536
153. ZloinuseluDrokan Zapisnik Anketne komisije za utvrivanje zloina
okupatora i njihovih pomagaa u Viegradu, Viegrad, 10. februar 1946 540
154. SpisakrtavauMeurjeju Podaci Mjesnog narodnog odbora Meurjeje,
Meurjeje, 16. februar 1946 542
155. SpisakrtavauZoroviima- Podaci Mjesnog narodnog odbora Zorovii,
Zorovii, 18. februar 1946 544
156. SpisakrtavauZoroviima- Podaci Mjesnog narodnog odbora Zorovii,
Zorovii, 18. februar 1946 547
157. Spisakrtavau Meurjeju Podaci Mjesnog narodnog odbora Meurjeje,
Meurjeje, 23. februar 1946 549
158. Zloini ugoradanskomkraju Zbirni izvjetaj Komisije Sreskog narodnog
odbora Gorade za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa,
Gorade, 26. mart 1946 555
159. GenociduGornjemPodrinjui zapadnomSandaku- Zapisnik Zemaljske
komisije Bosne i Hercegovine za utvrivanje zloina okupatora i njihovih
pomagaa, Sarajevo, 23. april 1946 560
160. Zloini ukoncentracionomlogoruStaraGradika- Saoptenje Zemaljske
komisije Hrvatske za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa,
Zagreb, 23. april 1946 565
161. Zloini VeljkaGavrananapodrujuFoe- Optunica Javnog tuilatva
Okruga Sarajevo, Sarajevo, 17. maj 1946 570
162. Zloini Uroai DuanaSamardijeuDindiima- Optunica javnog tuioca
Okruga Sarajevo, Sarajevo, 20. juni 1946 574
163. Zloini genocida etnikaDraeMihailovia- Izvodi iz Presude Dragoljubu
Drai Mihailoviu i dr. Stevanu Moljeviu pred Vrhovnimsudom Federativne
Narodne Republike Jugoslavije, Vojno Vijee, Beograd, 10. juni -15. juli 1946 579
164. GenociduFoi - Zapisnik Zemaljske komisije Bosne i Hercegovine za
utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa, Foa, 16. juli 1946 585
165. Zloini uPazariu- Zapisnik Zemaljske komisije Bosne i Hercegovine za
utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa, Pazari, 5. oktobar 1946 591
166. GenocidnapodrujuGorada- Izvod iz Zapisnika Zemaljske komisije
Bosne i Hercegovine za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa,
Sarajevo, 1946 593
167. etniki zloini genocidauistonoj Bosni u1941. godini Izvjetaj Zemaljske
komisije Bosne i Hercegovine za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa,
Sarajevo, 1946 596
168. Zloini uBosni - Pregled Komisije Federativne Narodne Republike Jugoslavije
za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa, Beograd, 1946 602
169. etniki zloini genocidaupribojskomkraju:
Spisakrtavazaklanih(ubijenih) Bonjakafebruara1943. - Podaci Komisije
Federativne Narodne Republike Jugoslavije za utvrivanje zloina okupatora i
njihovih pomagaa, Beograd, 1946 605
170. Tabelarni pregledzloinaupribojskomkraju- Podaci Narodnog odbora
pribojskog sreza, Priboj, 1946 644
171. Tabelarni pregledzloina upribojskomkraju- Podaci Narodnog odbora
pribojskog sreza, Priboj, 1946 648
172. Tabelarni pregledzloinaupribojskomkraju- Podaci Narodnog odbora
pribojskog sreza, Priboj, 1946 652
173. Tabelarni pregledzloinausrezuPljevlja- Podaci Zemaljske komisije Crne
Gore za utvrivanje zloina okupatora i njegovih pomagaa, Cetinje, 1946 656
174. Zloini genocidanapodrujuViegrada- Zapisnik Zemaljske komisije
Bosne i Hercegovine za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa,
Sarajevo, 19. februar 1947 660
175. Zloini VasikeIvanovianapodrujuFoe- Optunica Javnog tuilatva
Okruga Sarajevo, Sarajevo, 13. avgust 1947 668
176. Zloini uGriviima Zapisnik Zemaljske komisije Bosne i Hercegovine za
utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa, Grivii, 7. oktobar 1947 678
177. Zloini DobrosavaJ eveviauBosni i Hercegovini - Optunica Javnog
tuilatva Narodne Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 28. april 1950 680
Prilozi: 697
a) Faksimili dokumenata 699
b) Fotografije 757
Koriteni izvori 805
Registar linihimena 809
Registar geografskihimena 899
U v o d n e n a p o me n e
O genocidu nad Bonjacima u Drugom svjetskom ratu (1941.-
1945.) svjedoi mnotvo dokumenata. Dokumenti koji su prezentirani
u ovom Zborniku predstavljaju najaktuelniji izbor od velikog broja
prikupljenih. Oni su razliite provenijencije: kolaboracionistike
Nezavisne Drave Hrvatske, etnike, italijanske, Narodno-
oslobodilakog pokreta Jugoslavije, Komisije za utvrivanje zloina
okupatora i njihovih pomagaa Demokratske Federativne
Jugoslavije i Zemaljske komisije Bosne i Hercegovine za utvrivanje
zloina okupatora i njihovih pomagaa, sudski materijali sa procesa
ratnim zloincima odgovornim za zloine nad Bonjacima,
dokumenta islamske zajednice, kao i kazivanja rtava zloina i dr.
Dokumenti koji se ovdje, uglavnom, prvi put publikuju, izvorno
govore o stradanju Bonjaka od strane etnika Drae Mihailovia,
zatim od ustaa Ante Pavelia, te njemakih i italijanskih
okupacionih snaga. Najmasovniji genocid nad Bonjacima izvrili
su etnici Drae Mihailovia u jugoistonoj Bosni i zapadnom
Sandaku, pa najvei broj dokumenata govori o tim zloinima.
Posebnu panju privlae dokumenti o bonjakim zatoenicima u
koncentracionom logoru Jasenovac, koji su naunoj i iroj javnosti
do sada nepoznati.
Dokumenti su razliitog kvaliteta i jezike obrade. Prikupljeni
su u duem periodu nauno-istraivakog rada (1983. -1991.).
Prireiva se, u cilju ouvanja autentinosti, nije uputao u
koritenu terminologiju niti je detaljnije komentarisao injenice u
dokumentima.
Da bi se korisnicima olakala upotreba ovog djela dati su naslovi
i dokumenta su numerisana rednim brojevima. U prvom dijelu
naslova je fiksiran dogaaj, a u drugom vrsta, porijeklo i vrijeme
nastanka dokumenta.
Prof. dr Smail eki
UREDBA POGLAVNIKA NDH ANTE PAVELIA
O RASNOJ PRIPADNOSTI,
ZAGREB, 30. APRIL 1941.
Na prijedlog ministra unutarnjih poslova propisujem i proglaujem
ZAKONSKU ODREDBU
O RASNOJ PRIPADNOSTI
Toka 1.
Arijskog porijetla je osoba, koja potjee od predaka, koji su pripadnici
europske rasne zajednice ili koji potjeu od potomaka te zajednice izvan
Europe.
U koliko za stanovite slube ne postoje druge odredbe, arijsko se
porijetlo dokazuje krsnim (rodnim) i vjenanim listom predaka prvog i
drugog koljena (roditelja te djedova i baka). Kod pripadnika islamske
vjerske zajednice, koji ne mogu pridonijeti navedene isprave, potrebno
je pismeno posvjedoenje dvojice vjerodostojnih svjedoka, koji su
poznavali njihove predke, da meu njima nema osoba nearijskog porij etla.
U dvojbenim sluajevima donosi odluku ministarstvo unutarnjih
poslova na prijedlog rasnopolitikog povjerenstva.
Toka 2.
Osobe, koje pored arijskih predaka imaju jednog predka drugog
koljena Zidova ili drugog europskog nearijca po rasi izjednauju se
obzirom na sticanje dravljanstva s osobama arijskog porijetla.
Osobe sa dva predka drugog koljena idova po rasi takoer mogu
biti obzirom na dravljanstvo izjednaene s osobama arijskog porijetla,
u koliko to u toki 3. nije drugaije odreeno.
1 c
Toka 3.
Kao idovi u smislu ove zakonske odredbe vrijede:
1. Osobe koje potjeu barem od troje predaka drugog koljena (djedova
i baka), koji su Zidovi po rasi. Djedovi i bake vrijede kao idovi, ako su
mojsijeve vjere ili su se u toj
(
vjeri rodili.
2. Osobe, koje imaju dva predka drugog koljena, koji su idovi po
rasi, i to u ovim sluajevima:
a) ako su bile lO.travnja 1941. pripadnici mojsijeve vjere ili ako su
kasnije na tu vjeru preli;
b) ako imaju branog druga, koji vrijedi kao idov u smislu 1.;
c) ako su poslije stupanja na snagu ove zakonske odredbe sklopili
brak s osobom koja ima dvoje ili vie predaka drugog koljena idova po
rasi, i potomci iz takvog braka;
d) ako su nezakonita djeca sa idovom u smisli 1., a rode se poslije
31.sijenja 1942.;
e) ako ministarstvo za unutarnje poslove na obrazloeni prijedlog
rasnopolitikog povjerenstva odlui, da vrijede kao idovi.
3. Osobe, roene izvan teritorije Nezavisne Drave Hrvatske od
roditelja, koji potjeu iz nezavisne Drave Hrvatske ako su bile lO.travnja
1941. mojsijeve vjere ili imaju najmanje dvoje predaka drugog koljena
idova po rasi, ili vrijede kao idovi u smislu zakona zemlje, iz koje
potjeu.
4. Osobe, koje su poslije stupanja na snagu ove zakonske odredbe
sklopile obilaenjem zakonske odredbe o zatiti arijske krvi brak, koji j e
zabranjen i njihovi potomci.
5. Osobe, koje su nezakonita djeca idova u smislu 1.
-'" ' ' ' Toka4.
Kao Ciganin u smislu ove zakonske odredbe vrijedi osoba, koja potjee
od dvaju ili vie predaka drugog koljena, koji su Cigani po rasi.
Toka 5.
Kod ministarstva unutarnjih poslova osniva se rasno politiko
povjerenstvo, koje donaa mnijenja i prijedloge u svim dvojbenim
sluajevima rasne pripadnosti.
Konano rjeenje u dvojbenim sluajevima rasne pripadnosti donaa
ministarstvo unutarnjih poslova.
Propise o ustrojstvu i djelokrugu rada toga povjerenstva izdati e
ministarstvo unutarnjih poslova posebnom naredbom.
Toka 6.
Osobama, koje su se prije lO.travnja 1941. iskazale zaslunim za
Hrvatski narod, napose za njegovo osloboenje, kao i njihovim branim
drugovima, s kojima su sklopile brak prije stupanja na snagu ove zakonske
odredbe i potomcima iz takvog braka, u koliko bi se na te osobe mogla
odnositi ova naredba, moe poglavar drave izvan propisa ove naredbe
priznati sva prava, koja pripadaju osobama arijskog porijetla.
Toka 7.
Provedva ove naredbe povjerava se ministru unutarnjih poslova.
Toka 8.
Ova zakonska odreba stupa na snagu danom proglaenja u Narodnim
novinama.
U Zagrebu, 30.travnja 1941.
Poglavnik:
Dr. Ante Paveli, v. r.
Broj: XLV-68 Z. p. 41
Predsjednik zakonodavnog
povjerenitva pri Poglavniku:
Dr. Milovan ini, v. r.
(V. Dedijer - A. Mileti, Genocid nad Muslimanima 1941.-1945,
Zbornik dokumenata i svjedoenja, Sarajevo, 1990, str. 3-5)
BACANJE LJUBINJSKIH BONJAKA
U JAME SREDINOM JUNA 1941.
LETAK "DOGAAJ I POSLJ EDNJ IH DANAI MUSLIMANSKE
RTVE U LJ UBINJ U"
U Ljubinju i ljubinskom kotaru ivilo je preko tri tisue muslimana i
to odprilike jedna treina u gradu, a ostale dvije treine po selima: abici,
Kruevici, Grablju, Vlahoviima, Miljanoviima, Gloevcima, Potrnju,
Kotezima i Kapariima.
Muslimanski ivalj u tim mjestima ivio je u lijepim odnosima sa
pravoslavnim elementom. To je potrajalo i mjesec i po dana nakon
osnivanja Nezavisne Drave Hrvatske. Tada su doli ustae katolici (i to
u fesovima to dobro znadu i tamonji pravoslavni) i poeli su najprije
traiti vojnu odjeu i slino. Iza toga na nepoznat nain poginuo je ustaa
Kurtovi. Povodom toga sluaja poela su ubijanja nekih pravoslavnih
u okolini Ljubinja i oko Popova Polja.
Iza toga su doli Talijani i preuzeli vlast. Ispoetka su lijepo postupali,
ali pravoslavni su odmah poeli denuncirati muslimane, podmiivati i
sluiti se svim moguim predstavljajui muslimane sumnjivim i tako:
dalje. U tome su donekle i uspj eli. Do nekoliko vremena Talijani naputaju
Ljubinje, a dolaze hrvatske vlasti. Prije njihova dolaska gotovo sav
pravoslavni elemenat pobjegao je u umu. Ostalo je bilo u Ljubinju samo
oko 100 mukaraca, veinom staraca.
Opet dolaze Talijani. Srbi se vraaju i niko oruja ne predaje. Poinju
muslimanima prijetiti. Talijani im daju municiju i oruje. Svi muslimanski
seljaci morali su se zbjei u Ljubinje, a kada su vidjeli kako se sve
dogaaji odigravaju, poeli su izbjegavati i ii veinom u Stolac. Poslije
toga izbjegavanja ostalo je u Ljubinju samo 281 muslimansko eljade.
Iza toga je nastalo opsadno stanje i hrana nije mogla dolaziti. Talijanima
je napokon dolo pojaanje i stvoren je prolaz iz Ljubinja, te je gotovo
sav ostatak Muslimana izbjegao. Ostalo je bilo samo 35 osoba,
Muslimana.
10. lipnja o.g. Talijani su prepustili etnicima upravu. im su etnici
primili upravu, poeli su ostatak muslimana pljakati i zadnji im zalogaj
otimati. To su inili sve pravoslavni komije iz Ljubinja.
15. lipnja 1941. pozvali su etnici sve muslimane tri mukih, 32 enske
u 11 prije podne na sasluanje. Sasluavanje su vrili sve pravoslavni iz
Ljubinja: Peri Ilija, Bijeli Vasilija, orovi Danilo, Turanjanin oro
i Sandi Sena.
Na tom sasluanju potjerali su po podne u 2 i po sata veinu enskinja
sa djecom prema Stocu. Prije nego to su ih potjerali rekli su im da
ponesu to je najvrednije, jer da e ih odvesti u Stolac. Idui putem prema
Stocu, doveli su ih do jedne velike jame duboko oko 180 metara i tu
su u jamu bacili njih 28 nakon to su ih mnogo zlostavljali i divljaki
izudarali. Tako su pobacane i poubijane:
Serdarevi Hatida, Serdarevi Hajrija, Vien Devahira, Gubeli
Ajkuna, Gubeli Mejra, Gubeli Ajia, sa dvoje male djece (enske),
Grozdani Pemba, Baki Izeta, Baki Fatima, Baki aira, sa dvoje
djece Fadilom i Fatimom, Baki Paana, Baki Munevera, Baki
Esma, Baki Fata, Berbi Abida, sa dvoje djece i troje enske djece
Emina Beia.
Bog je htio pa su se Begana Baki ena Asimova i Fatima Baki,
ki J usufova zaustavili na jednoj stijeni na poetku jame. J ednoj od njih
uhvatilo se za dimije malo dijete Emina Bakia i tako su se kasnije
spasili, pobjegavi preko planina, i sa sto muka u Stolac,
Sto se tie mukaraca to su njih trojicu: Envera Bakia, Sulejmana
Bakia i Asima Bakia potjerali ul i sati u noi. Asima Bakia su
idui tukli. Sve su mu zube bili izbili. Doveli su ih do jame, to su
prvu dvojicu natjerali da sami skoe, a Asima su patili, monje su
mu stukli, napokon polili ga gasom i zapalili i tako zapaljena bacili
u jamu. Zatim su u jamu poeli bacati kamenje, koje je izubijalo i
izranilo onu dvojicu prvih. Ova jama bila je mnogo manja od one u
koju su bacali ene (podvukao: S. .). Zbog toga su spomenuta dvojica
koji su ostali u ivotu uspjeli nai na drugoj strani mali izlaz i prokopati
ga te se izvui. Prava vrata jame bila su zatrpana kamenjem. Kada su se
ova dvojica spasili s tekom mukom su doli u Stolac i to javili talijanskim
vlastima.
Bacanje ena i mukinja u jamu vrili su ovi pravoslavni: Rado
Servalica, Kosti Duan, Kosti Miroslav, Toholj Milo, Toholj Pero,
orovi Mio, Sparavalo Miroslav (svi iz Ljubinja), oraji Bogdan iz
Duboice, Svjeto Toholj iz Krajpolja, Kozi Gojko iz Krajpolja,
Slijepevi Vladov Ivica i dvojica Bakia iz Krtinja, kota Bilea. Svi su
etnici i slobodno nose oruje. Kod bacanja mukinja osim spomenutih
sudjelovao je jo Turanjanin Vlado iz Ljubinja.
Ostale su bile jo samo 4 ene, koje su ostavili da im najprije uzmu
novac i ostalo to su mislili da su sakrile. Kada su ene, koje su se spasile
i dva mukarca, koji su izili jz jame, stigli u Stolac i javili ovaj divljaki
sluaj, Talijani su spasili one etiri ene to su ostale u Ljubinju. ene,
koje su se spasile i zaustavile u jami pri vrhu, ule su kako se etnici nad
jamom svaaju oko podjele opljakanog plijena i kako se tuku.
Talijani su obrazovali komisiju i povadili iz jame mrtvace. J o su
ivu nali enu Emina Beia. Na zahtjev muslimana iz Stoca ove su;
nevine rtve pokopane u Ljubinju. Istraga se je vodila i sve do sada niko
jo nije kanjen.
Razbojnici - etnici uvjeravali su Talijane, da to oni nisu poinili,
nego da su to poinili partizani i da su i izmeu njih ubili trojicu ljudi.
Sve okolnosti pored tanih izjava spaenih, koji znadu svakog u glavu,
svakog pojedinca izmeu zlikovaca, jasno i otvoreno govore pravu istinu.
Muslimani nemaju ni odakle dovoljno zatite i toga su tek sada postali
svjesni kada su ih poeli svi ubijati.
(V. Dedijer - A. Mileti, n.d., str. 6-7; M Hadijahi, Posebnost Bosne
i Hercegovine i stradanje Muslimana, Sarajevo, 1991, str. 81-83)
POKOLJ U AVTOVCU 28. JUNA 1941.
Ubijani su odreda mukarci, ene i djeca
Hrvatsko muslimansko* selo Avtovac doivjelo je 28.lipnja 1941, na
srbski Vidovdan, krvoloni napadaj etnika-komunista. Tom prilikom
zaglavilo je to od puke to od noa etrdesetsedam Hrvata muslimana,
veinom ena i djece, a cielo je selo spaljeno. Na ivotu otali svjedoci
potresno opisuju teku sudbinu, koja je zadesila ovo selo u junoj
Hrvatskoj.
etnici-komunisti napali su Avtovac 28.lipnja oko tri sata ujutro.
Hrvatsko muslimansko stanovnitvo borilo se s njima cielog dana sve
do pred veer, kad mu je nestalo puanih naboja. J ednom dielu
stanovnitva uspjelo je pobjei u polje, a to je ostalo u selu, to suetnici-
komunisti poklali i postrieljali. Emin Tanovi, seljak iz Avtovca, dao
je u dravnoj bolnici u Mostaru o tome pokolju pisani iskaz u zapisnik,
kojega faksimile objavljujemo: "Na Vidovdan u jutro oko tri sata
napali su nae selo Avtovac. Mi smo se seljaci cijeli dan borili. Kad
nam je pred veer nestalo municije razbjeali smo se sa djecom i
enama u polje i sakrili se po itu u polju. Sreom su se etnici
zadrali pljakajui, i palei selo, te smo nas nekoliko spasili glavu.
Cijelo je selo bilo opkoljeno samo jedan put nije bio po kojem smo
pobjegli u polje. Toga dana poginulo je naih etrdeset i sedam,
veinom ena i djece, a cijelo nam je selo izgorjelo. Mene su ranili u
nogu, a ena mi je s djecom pobjegla u drugo selo".
* Ustae su, Zakonskom odredbom o rasnoj pripadnosti Ante Pavelia, od30.aprila
1941, i svojom genocidnom politikom, Bonjake proglasili Hrvatima, ili najistijim
Hrvatima, cvijeem tzv. NDH. Zbog toga se u brojnim dokumentima ustake Drave
Bonjaci nazivaju Hrvatima. To je, poredfizikog, jedan od oblika ustakog genocida
nad Bonjacima.
Bosansko-hercegovaka sela u kojima su Bonjaci bili u veini ustae su proglasili
"hrvatsko-muslimanskim " i tretirali ih sastavnim dijelom Hrvatske. Oni su, u skladu sa
velikodravnim projektom o formiranju etniki iste hrvatske drave, cijelu teritoriju
Bosne i Hercegovine smatrali dijelom Hrvatske i ukljuili je, uz pomo faistike Italije
i nacistike Njemake, u sastav kolaboracionistike NDH.
Osim toga podnielo je o tom nemilom dogaaju zapovjednitvo
J adranskog divizijskog podruja u Mostaru izvjee Ministarstvu
hrvatskog domobranstva. To izvjee, podneseno 30.1istopada 1941. od
zapovjednika pukovnika Pacaka glasi:
Dostavljaju se podatci o zvjerstvima etnika, kojeje dao nadporunik
Dragutin imuni, zapoyjednik III satnije, 24.listopada 1941.:
"l.kolovoza o.g. uao sam zajedno sa saveznikom taljanskom
vojskom u popaljeno mjesto Avtovac, koje je bilo napadnuto od
etnika 28. VI. u jutro. Tek poslije borbe, koja se vodila cieli dan,
etnici su uspjeli na veer 28.lipnja ui u Avtovac, koji su opljakali,
poubijali sav muslimanski ivalj, koji je ostao u Avtovcu i nije se
mogao evakuirati, a zatim su zapalili mjesto.
Pri ulazu u samo selo sa lieve strane puta pred mostom bio je le
jednog djeteta od 6-8 godina, kojeje bilo zaklano noem i baeno na
livadu kraj puta. Samo mjesto bilo je podpuno opljakano. Sve
muslimanske kue bile su zapaljene i izgorjele su do temelja. Nasred
sela nalazila se razbijena potarska blagajna, koju su etnici nasilno
otvarali. Na pragu jedne muslimanske kue vidio sam le jednog
ovjeka, koji je bio zaklan noem, razporen mu je bio grudni ko,
izvaeno srdce i stavljeno na grudi. Pred jednom drugom kuom
naiao sam na jedan le ovjeka od svojih 30 godina, koji je takoer
bio zaklan noem, odrezano mu spolno udo i stavljeno na trbuh. U
jednoj jami naena je jedna zaklana ena, kojoj su bile odrezane
ruke. Na garitu jedne muslimanske kue naen je pougljen le
jednog ovjeka, koji je bio vezan, te je svakako iv bio baen u vatru.
U jednom itu vie sela naena je jedna zaklana ena. Osim toga
pronaeno je jo nekoliko leeva muslimana Hrvata, koji su bili
poklani od etnika. Odmah poslije ulazka talijanskih eta u Avtovac,
doli su i muslimani, koji su pobjegli iz Avtovca i okolnih mjesta i
odmah pristupili ukopu svojih poginulih mjetana".
(Odmetnika zvjerstva i pustoenja u Nezavisnoj dravi Hrvatskoj u
prvim mjesecima ivota Hrvatske Narodne Drave (u daljem tekstu:
Odmetnika zvjerstva), Zagreb, 1942, str. 86)
PROJEKAT "HOMOGENA SRBIJA" - REKONSTRUKCIJA
STEVANA MOLJEVIA,
NIKI, 30. JUNI 1941.
Dr St/evan/ M/oljevi/
HOMOGENA SRBIJA
Iskuenja srpskog naroda u ovome ratu, izazvana gubitkom drave i
slobode, dovela su ga do nepokolebljivog uverenja:
1) da snagu drave ne ini ni prostranstvo njene teritorije, ni broj
njenog iteljstva, pa ni bogatstvo zemlje, koliko nezavisnost pogleda,
smisao i ljubav za dravu, njenu slobodu i nezavisnost, unutranja sloga
i duhovna povezanost naroda u asu spoljne opasnosti, te spremnost
njegova da za dravu i njenu slobodu rtvuje sve to ima pa i sebe sama;
2) da on tu istovetnost pogleda na dravu, smisao i ljubav za dravu i
njenu nezavisnost moe opet postii samo ako bude okupljen u
homogenoj Srbiji. Primere su mu za to dale Srbij a i Crna Gora u prolim
ratovima i Grka u sadanjem ratu.
Stoga se Srbima namee danas prva i osnovna dunost:
da stvore i organizuju homogenu Srbiju koja ima da obuhvati celo
etniko podruje na kome Srbi ive i da joj osiguraju potrebne strateke
i saobraajne linije i vorove, te privredna podruja kako bi joj bio
omoguen i obezbeen slobodan privredni, politiki i kulturni ivot i
razvitak za sva vremena.
Te strateke i saobraajne linije i vorovi, potrebni za sigurnost, ivot
i opstanak Srbije, iako gdegod danas ne bi imali srpsku veinu, imaju da
poslue Srbiji i srpskom narodu da se ne bi vie ponavljala teka stradanja
koja Srbima nanose njihovi susedi im se prui prilika.
Preseljavanje i izmena itelj stva, naroito Hrvata sa srpskog i Srba sa
hrvatskog podruja, jedini je put da se izvri razgranienje i stvore bolji
odnosi izmeu njih, a time otkloni mogunost da se ponove strani zloini
koji su se deavali i u prolom ratu, a naroito u ovom sadanjem, na
svemu podruju na kome su Srbi i Hrvati bili izmeani, i gde su Hrvati i
Muslimani s planom ili za istrebljenje Srba.
I GRANICE
Osnovna greka u naem dravnom ureenju bila je to 1918. g. nisu
bile udarene granice Srbije. Ta se greka mora ispraviti, danas ili nikad.
Te se granice danas moraju udariti, i one morajuda uhvate celo etniko
podruje na kome Srbi ive sa slobodnim izlazima na more za sve
srpske oblasti koje su na domak mora.
1) Na istoku i jugoistoku (Srbija i juna Srbija) srpske su granice
obeleene ishodom ratova za osloboenje, i njih valja samo pojaati
Vidinom i ustendilom.
2) Najugu (Crna Gora i J una Srbija) valjda da u J ugozapadnu srpsku
oblast uu pored teritorije Zetske banovine:
a) sva istona Hercegovina sa eleznikom prugom od Konjica
pa do Ploa, ukljuivo sa pojasom koji bi tu prugu zatiivao, tako da bi
u nju uao srez konjiki ceo; od mostarskog sreza optine: Mostar grad,
Bijelo Polje, Blagaj i itomislii; srez stolaki ceo; a od metkovikog
sreza Ploe i sve podruje juno od Ploe; te Dubrovnik kome bi se:
imao dati poseban status.
b) severni deo Albanije, ukoliko Albanija ne bi dobila autonomiju,
3) Na zapadu valja da u Zapadnu srpsku oblast uu, pored Vrbaske
banovine, Severna Dalmacija, srpski deo Like, Korduna, Banije i deo
Slavonije, tako da toj oblasti pripadnu lika elj. pruga od Kostajnice. U
tu bi oblast uao na jednoj strani srez bugojanski osim Gor. Vakuf, a od
sreza lijevanjskog optine: Lijevno i Donje Polje, a na drugoj strani od
sreza ibenikog optine: ibenik i Skradin; od kninskog sreza: optina
Knin i srpski deo optine Drni sa svom teritorijom preko koje prelazi
elj. pruga Knin-Sibenik, te eventualno srpskim delom optine Vrlika u
sinjskom srezu; srez benkovaki ceo; srez biogradski ceo; srez Preko
ceo; tako da granica Zapadne srpske oblasti ide Velebitskim Kanalom i
obuhvata Zadar sa svim otocima pred njim, od sreza gospikog optine:
Gospi, Liki Osik i Medak; od sreza peruikog istoni deo, preko koga
prelazi elj. pruga; od sreza otoakog optine: Dabar, kare i Vrhovine;
od sreza ogulinskog optine: Drenica, Gomiije, Gor. Dubrava i Plaki;
srez vojniki osim optine Barilovi; srez Vrginmost ceo; srez glinski
osim optina Buice i Stankovac; od sreza petrinjskog optine: Blinja,
Gradusa, J abukovac i Sunja; srez kostajniki osim optine Bobovac; od
sreza Novske optine: J asenovac i Vanjska Novska, ali ove optine valja
poruiti tako da elj. pruga ostane na teritoriji ovih dveju optina; srez
okuanski ceo; srez pakraki osim optina: Antunovac, Gaj i Poljana; od
sreza poekog optina Veli Selo; srez Daruvar, Grubino Polje i Slatina;
zatim bosanski srezovi Derventa i Gradaac. Razume se da u ovu oblast
ulaze i svi drugi srezovi unutar navedenih granica.
Za ovu zapadnu srpsku oblast, koja bi imala 46 srezova sa blizu milion
i po dua, na kojoj je celo preduzee ipada, i veliki gvozdeni rudnik
Ljubija, i preko koje prelazi J adranska pruga Valjevo - Banja Luka -
ibenik, valjalo bi obezbediti Zadar s okolinom i otoke koji su pred njim
radi zatite njenog izlaska na more.
4) Severnoj srpskoj oblasti valja dati, uz teritoriju Dunavske banovine,
oduzete joj srpske srezove Vukovar, id i Ilok, i od vinkovakog sreza
optine: Vinkovci, Laze, Mirkovci i Novi J ankovci; srez i grad Osijek
ceo;
Ovoj oblasti valja obezbediti Baranju s Peujom i istoni Banat s
Temivarom i Reicama.
5) Sredinjoj srpskoj oblasti - Drinskoj banovini - imaju se povratiti
oduzeti joj bosanski srezovi: Brko, Travnik i Fojnica.
DALMACIJA,
koja bi obuhvatala J adransku obalu od Ploa pa do ispod ibenika, te
od bos. herc. srezova: Prozor, Ljubuki, Duvno; zapadne delove
mostarskog i livanjskog sreza, te delove kninskog i ibenikog sreza na
severa, ima da ue u sastav Srbij e i da dobij e zaseban autonoman poloaj.
Rimokatolika crkva u Dalmaciji bie priznata i od drave pomagana,
ali rad crkve i rimokatolikog svetenstva u narodu mora biti na korist
drave i pod njenom kontrolom.
NA PUT
Vodi nas stopama kosovskih vitezova.
Poli smo da stvorimo Srbiju,
u kojoj e biti ujedinjeni svi Srbi i sve zemlje u kojima Srbi ive
(podvukao: S. .);
u kojoj e vladati zakon, red i drutvena pravda;
da seljak bude domain, da ima dovoljno zemlje i ivi boljim ivotom,
da radnik bude pravedno nagraen za svoj rad i obezbeen u starosti,
bolesti i iznemoglosti,
da inovnik pretstavnik drave u svome delokrugu bude materijalno
obezbeen i zatien, ali i odgovoran;
u kojoj e kapital biti zakonom zatien, ali i kontrolisan, a glavni
nosilac kapitala biti drava;
u kojoj e biti priznate zasluge svima borcimaza narodno osloboenje
kako u prolim ratovima tako i u ovome, a njihovim porodicama
omoguen ivot;
u kojoj e izdajnici i oni koji su svoje poloaje u javnom ivotu
zloupotrebili biti pravedno kanjeni;
u kojoj e javnim ivotom da upravljaju oni koji su za to dostojni.
Eto, takvu Srbiju, kakvu su sanjala sva naa pokolenja, a za kakvu se
bori srpski narod od Karaora pa do dana dananjega, u kojoj e se
moi iveti dostojno oveka, a za koju je vredno umreti, takvu Srbiju
koja e s ponosom da vodi J ugoslaviju, pa i ceo Balkan, elimo da
stvorimo ili da izginemo, kao to izginue kosovski vitezovi.
To je put koji nam je pokazao na mladi Kralj,
to je put kojim nas vodi na Draa Vojvoda.
(Zbornik dokumenata i podataka o narodnooslobodilakom ratu
naroda J ugoslavije /dalje: Zbornik NOR-a/, tom XTV, knj. 1, Beograd,
1981, dok. 1; V. Dedijer - A. Mileti, n.d., str. 8-15; S.eki Agresija
na Bosnu i genocid nad Bonjacima 1991.-1993., Sarajevo, 1994,
str 266.)
OTPREMANJE BONJAKA U
KONCENTRACIONE LOGORE
- IZVJETAJ KOTARSKE OBLASTI JAJCE,
JAJCE, 26. JULI 1941.
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
Kotarska oblast u J ajcu
Broj: Pov. 448/41
J ajce, 26. VII 1941.
MINISTARSTVU UNUTARNJ IH POSLOVA
ZA GR E B
VELIKA UPA PLIVA I RAMA
J A J CE
REDARSTVENO RAVNATELJ STVO
Ustakog redarstva
BA NJ A L UK A
Izvjeujem da su odlukom od danas broj 448 pov. opremljeni u
koncentracioni logor u Gospi slijedei:
1) J usuf Filipovi sin Fahribegov rodom iz J ezera, opine iste kotara
J ajce, star 36 godina, po zanimanju bravar, oenjen, vjere islamske,
narodnosti Hrvatske, otac dvoje djece, slabog imovnog stanja, pismen,
do sada navodno neporoan.
Isti je poznat kao opasan komunistiki agitator i kao otvoreni pristaa
komunizma. Inae je napraite naravi i sklon terorizmu.
2) Mustafa Hasi sin Salihov iz J ezera, opine J ezero, kotara J ajce,
star 18 godina, neoenjen, vjere islamske, narodnosti Hrvatske, navodno
neporoan, pismen, dobrog imovnog stanja. Isti je poznat kao pristaa
komunizma i saraivao je zajedno sa J usufom Filipoviem.
3) Irfan Filipovi sin Fahribegov iz J ezera, opine iste, kotara J ajce,
po zanimanju svreni ak VII. razreda gimnazije star 19 godina,
neoenjen, vjere islamske, narodnosti hrvatske, imovinskog stanja
srednjeg, pismen, do sada sudski nekanjavan. Isti j e poznat kao
simpatizer komunizma i kao saradnik svoga brata J usufa. Bjeao j e pred
potragom Ustaa.
4) Mujo Kadri sin Mustafin iz J ajca, opine iste, kotara istog, star 25
godina, neoenjen, vjere islamske, narodnosti Hrvatske, pismen, do sada
neporoan. Isti je poznat kao vrlo opasan, tvrd i uporan komunista.
Uhvaen je u brdima zvanim Gorica.
5) Asim Burek, sin Begin, aija, iz opine i kotara J ajce, star 35
godina, vjere islamske, narodnosti Hrvatske, oenjen otac jednog djeteta,
do sada neporoan, slabog imovinskog stanja. Isti j e izgraeni komunista,
drzak i ne krije svoje uvjerenje, dobar je agitator.
6) J ovo Bala sin urin, iz J ajca, 18 godina star, stolar, vjere grko-
istone, narodnosti Srpske, neoenjen, sudski ne kanjavan, slabog
imovinskog stanja. Isti je poznat kao opasan komunista.
7) Hamdija Sinanovi, sin Ahmetov iz J ajca, opine i kotara J ajce,
student prava, vjere islamske, narodnosti Hrvatske, neoenjen, do sada
sudski nekanjavan, slabog imovinskog stanja, 20 godina star.
Poznat kao osvjedoeni komunista i dobar agitator.
8) Kuara Mirko sin Dragutina iz J ajca, opine i kotara istog po
zanimanju tokar, vjere rimo-katolike, narodnosti Hrvatske, neoenjen,
star 20 godina, sudski nekanjavan, slabog imovinskog stanja. Isti je
odlian organizator i agitator komunistike ideologije, vrlo je uporan.
9) Lazar Babi sin pok. Petra, po zanimanju stokar rodom iz J ezera
opine iste, kotara J ajce, star 32 godine, oenjen vjere grko-istone,
narodnosti Srpske, do sada neporoan, otac troje djece, slabog imovinskog
stanja.
Isti je bio po Ustakom tabora u J ezera, pritvoren. Iz pritvora je
pobjegao 22. lipnja i sakrivao se po umama. Pobjegao je zajedno sa
J usufom Filipoviem, ali se je kasnije sam prijavio. Bio je uzet po
Njemcima u Banja Luku kao taoc i zatim po vraen natrag ovoj kotarskoj
oblasti. Poznat je kao pristaa komunista i opasan je agitator.
Sva napred navedena lica zapraena su po jednoj orunikoj patroli
uz pripomo Ustaa u koncentracioni logor u Gospiu.
Broj: 22277 Pr. M. U. P. 1941.
Kotarski predstojnik:
Potpis
Tvrdi se da je prepis suglasan sa originalom.
U Zagrebu, dne 6.kolovoza 1941.
Nadoficijal:
(V. Dedijer - A. Mileti, n.d., str. 483-484)
MASAKRIRANJE NA PODRUJU BOSANSKE KRUPE
27. JULA 1941.
Dana 27.7.1941. godine izgonio je selo Veliki Dubovik, J esenica
muslimanska, Potkr, Zorlin i Arapua. Kako su stanovnici Muslimani
bili bez zatite i oruja, goloruki, kod svojih kua nemoni i iznenaeni,
ujutro 27.7.1941. godine, etnici su organizirano upali u selo Veliki
Dubovik, opkolili kue i ubijali svakog tko nije mogao pobjei. U kui
Mehmeda Bobia ubijeno je 12 osoba i to:
1. Mehmed Bobi 76 godina
2. Omer Bobi 75 "
3. Ibriin Bobi 67 "
4. Hasan Bobi 62 "
5. Omer "Crni" Bobi 65 "
6. Edhem "Homa" Bobi 41 "
8. Huso Omerov Bobi 28 "
7. Emin "Mali" Bobi 76 "
9. Hruste Himzin Bobi 28 "
10. Fehim Ibriimov Bobi 19 "
11. Meho Omerov Bobi 26 "
12. Bilal Groi 56 "
Svi su se sklonili u kui Mehmeda Bobia, mislei da e se spasiti,
kad niko nije kriv, a Mehmed Bobi je bio stari ovjek poznat i kod Srba
i Muslimana, ali etnici to nisu potivali, nego sve potukli krampovima
i sjekirama.
Kako j e sve u selu uniteno ubijeni su jo:
1. Meedovi Omer 91 godina
2. Kari Abid 63 "
3. Hasanagi Hasan 35 "
4. Daferovi Okan 76 "
5. Daferovi
Fatima 20 " (ki nepokretna bolesna)
6. Harbo
Ibro 75
ti
7. Delali Miralem 50 " (bolestan)
8. Hodi Avdo 19
M
Na Veliki Dubovik je bio voa Trivo Drljaa, Branko Drljaa, Duan
J elaa, Branko opi, Ratlco i Stojan Novakovi iz Haana, uro oi,
Sladkovi Milo, Duka Mojki i drugi, svi su bili etnici.
To mogu posvjedoiti Daferovi Arif ivi u Pueniku, Groi Alija
Vel. Dubovik, kome j e ubijen otac Bilal, Bobi Najil Vel. Dubovik, kome
je ubijen otac i brat. A poznato je kako su pobijeni u Bosanskoj Krupi
nevini Bobi Sulejman, Bobi Emin, Harbo Mujo, Sudo i drugi su
ubijeni. I tu je bio glavni vinovnik krvnik Branko Drljaa i Branko opi,
Milo Sladkovi, Duka Mojki i drugi.
etnici su iz osvete posjekli 4 dunuma mladog voa i kruku pored
ceste staru 360 god. koju su moji pradjedovi kalemili i nian Hasana
Bobia visok 4 m. To j e djed poginulih Bobia: Mehmeda, Omera,
Hasana, Edhema, Emina, Ibriima i Omera "Crnog"
(Iskaz preivjelog Raida Bobia, iz Zagreba, od 23.jula 1991. -
Kulturno drutvo Bonjaka "Preporod", Sarajevo, neregistrirano)
PROJEKAT
"HOMOGENE SRPSKE DRAVNE ZAJEDINICE"
- PROGRAM ETNIKOG POKRETA
DRAE MIHAILOVIA,
SEPTEMBAR 1941.
Prilog I
Rad za vreme trajanja rata;
Rad u prelaznom vremenu;
Pripreme za normalno stanje i
Pitanje unutranjeg ureenja - socijalnog i politikog.
I - Taka
1. Odravanje neprijateljskog stava prema okupatorima i njihovim
pomagaima, ali za sada, do daljeg, ne ulaziti u neposredne borbe osim
u sluajevima samoodbrane kao to je sluaj u Hrvatskoj.
Stoga,
Uticati da i drugi narodni faktori zauzmu takav stav.
Gde se radi o samoodbrani srpskog elementa kao u Hrvatskoj
podravati i po mogustvu dirigovati borbom;
2. Nastojati da se po svaku cenu onemogui graanski rat meu Srbima
i u tom pravcu uticati i na druge;
3. Smatrati vladu u emigraciji legalnom vladom dok rat traje i po
mogunosti odravati vezu sa njom;
4. Nai pouzdane ljude na terenu preko kojih e se vriti ono to se
zakljui;
5. Nastojati da se organizacija proiri na sve zemlje.
II -Taka
Pripremati da bi u danima sloma mogli izvriti ove akcije:
a: da kazni sve one koji su na zloinaki nain sluili neprijatelju i
I. -
II. -
III. -
IV. -
koji su svesno radili na istrebljenju srpskog naroda;
b: omeiti "defakto" srpske zemlje i uiniti da u njima ostane
samo srpski ivalj;
v: posebno imati u vidu brzo i radikalno ienje gradova i njihovo
popunjenje sveim srpskim elementom;
g: izgraditi plan za ienje ili pomeranje seoskog stanovnitva
sa ciljem homogenosti srpske dravne zajednice, i
d: u srpskoj jedinici kao naroito teak problem uzeti pitanje
muslimana i po mogunosti resiti ga u ovoj fazi, i
e: unapred odrediti koje i kakve jedinice treba da provode izvrenje
programskih taaka pod b, v, g, d.
ffl - Taka
1. - Ideal je jaka i homogena srpska dravna jedinica politiki i
ekonomski sposobna za ivot (podvukao S. .). Ona e posluiti kao
takva bahninke irim politikim kombinacijama, i
2. - Izabrati strune ljude za pripremanje dokumentacije ovog cilja za
konferenciju mira.
IV -Taka
>
1. - U pogledu unutranjeg politiko-socijalnog ureenja sada ne
tretirati. , i
5
. , ,> boq
M.P. *
(V. Dedijer - A. Mileti, n.d., str. 18-19)
* Peatje obiiglog oblika na kome pie: "Predsednitvo vlade Kraljevine Jugoslavije
- vojni kabinet London ".
BACANJE BILEKJH BONJAKA U JAMU AVKARICU
SEPTEMBRA 1941.
- SVJEDOENJE HADERE BIJEDI
Kada su nas etnici uhvatili, tj. nae komije Srbi rekli su nam da nas
vode u Stolac. Na pitanje je li vas koliko bilo, ona mi je odgovorila da ih
je bilo oko 600, to ena, to djece i staraca, a meu nama seje nalazio
i pokoji mladi, koga su uhvatili nakon to mu je nestao i posljednji
metak. Poveli su nas prema Nevesinju, te nas opet odatle povratie
govorei da e nas povratiti kui, dok su oni u stvari traili jamu, u
koju e nas moi baciti. Najzad im je polo za rukom i nali su jamu,
koja im je bila po volji. Nas su malo dalje od jame zadrali, dok su
nas trojica sa pukama uvali, da im ne bi pobjegli, a jama je od nas
bila udaljena kojih 50 metara i iza jednog malog breuljka tako, da
mi, koji smo ovamo ostali, nismo mogli vidjeti kako ih bacaju. Jedan
je od njih dolazio u razmaku od 10 do 15 minuta i odvodio nas po
petero. Najzad doe red i na mene. Povedoe me sa jednom enom,
jednim starcem i dvoje nejake djece. Od prve partije mene su bacili
prvu. im sam prila jami i vidjela ta me eka, ja sam se od straha
onesvijestila. Kad sam pala u jamu potres me je osvijestio. Dno jame
bilo je malo ire od otvora. Ja sam se odmah pomakla u stranu, da
me ne bi udarili oni to e doi iza mene, to su ih bacali. Osjeala
sam pored straha i velike bolove u lopatici, jer sam prilikom pada
izglavila ruku u lopatici. Osim mene bila je jo iva ijedna ena, isto
atua, koja je bila nosea. Ona je mnogo jaukala i previjala se od
bolova zadobivenih prilikom pada. Ona je umrla drugi dan. J a sam
i dalje ivjela, hranila sam se hljebom, kojeg sam ponijela sa sobom kad
sam. pola, jer sam se nadala da e mi trebati usput. To isto su uinili i
mnogi od nas. Dosta sam nala hljeba i u depovima mrtve djece, te
sam se i s time hranila (podvukao: S. .). Dva puta su mi i obani
bacali po malo hljeba. Ispoetka me je bilo mnogo strah, ali sam poslije
navikla. U samoj jami nije zaudaralo i tu sam proboravila 81 dan. Nakon
toga su me izvadili seljaci iz Nevesinja. Kad sam izala, nije na meni
bilo vie od 30 kg, dok sada imam blizu 70. *
(V. Dedijer - A. Mileti, n.d., str. 19-20)
* Cjelovitije o stradanju bilekih Bonjaka i zloinu na jami avkarici vid. : Branko
Popadi, NA PROSTOR USTOCAIBILEE u Zborniku Hercegovina u NOB, Beograd,
1986, knj. 2, str. 643-651.
JAMA AVKARICA SEPTEMBRA 1941.
- SPISAK RTAVA GENERALA PERVANA
SPISAK
ubijenih Muslimana od strane etnikaDrae Mihailovia septembra
1941. na teritoriji optine DIVIN
UBIJ ENI I BAENI U JAMU:
SELO MILAVII:
SELO BIJ ELJ ANI:
Hata
Zejna
Ukupno:
1 lan porodice
1 lan porodice
2 lana porodice
1. Habota (Halilova)
2. Gabela (Mehe)
1. Dedovi Meho, mukih 4, enskih 4 i djece 2
Ukupno: 10 lanova porodice
2. Dedovi Bajro, mukih 4, ena 2 i djece 2
Ukupno: 8 lanova porodice
3. Dedovi Ibro, mukih 3, ena 2 i djece 1
Ukupno: 6 lanova porodice
4. Dedovi Huso, mukih 1, ena 3 i djece 2
Ukupno: 6 lanova porodice
5. Telarevi Huso, mukih 2, ena dvije i djece 2
Ukupno: 7
6. Telarevi Halil, mukih 1, ena 5 i djece 1
Ukupno: 7
7. Telarevi Alija, mukih 2, ena 2 i djece 2
Ukupno: 6
8. Telarevi Smajo, mukih 1
Svega: 52
SELO PRISOJ E:
1. Zeo erifa (Haj darova)
sinovi Velija i Nazif i ona i dvije keri
Ukupno: 5 lanova porodice
2. Zeo Ahmet, , mukih 3, ena 3 i djece 4
Ukupno: 10
3. Zeo Osman, mukih 2, ena 4
Ukupno: 6
4. Zeo Bajro, mukih 1, ena 2 i djece 1
Ukupno: 4
5. Zeo Salko, mukih 2, ena 2 i djece 1
Ukupno: 5
6. Zeo amil, mukih 2, ena 1 i dijete 1
Ukupno: 4
7. Zeo aban, mukih 1, ena 3 i djece 1
Ukupno: 6
8. Zeo Muho, mukih 1
Ukupno: 1 .'/.-* '
9. Pizovi Salko, mukih 2, ena 6, djece 1
Ukupno: 9 . ':>>'.] .{
10. Vlai Zlata i unuk Meho E
Ukupno: 2 - <>'' ? ,
s
.1
Svega: 52
SELO BAEVICA: ;
1. Hadi Omer 1 lan domainstva
2. Hadi Bao . . . * 1 lan domainstva
3. Zili Avdo 1 lan domainstva
4. Zili Hata 1 lan domainstva d
5. Dedovi Salko 1 lan domainstva
6. Dedovi J usuf > 1 lan domainstva V
7. Merdani Hamid i majka 2 lana domainstva
8. Merdani Dafer i sin Zajko 2 lana domainstva
9. Merdani Haka 1 lan domainstva
10. Lojo Mejra 1 lan domainstva
Ukupno: 12 lanova domainstva
SELO FATNICA:
1. Pervan
Murat, mukih 3, ena 3 i djece 1
= 7
2. Pervan
Suljo
= 1
3. Pervan Hamid
= 1
4. Pervan Fata
= 1
5. Pervan amil
= 5
6. Priganica Delva, mukih 1, ena 3, djece 1 = 5
7. Priganica erifa, ena 1, dijete 1 = 2
8. ustovi Hanija = 1
9. Hadi Sevda = 1
10. Kusturica Ferhat, mukih 1, ena 2, djece 2 = 5
11. Kusturica Nurija, mukih 1, ena 1, dijete 1 = 3
12. Beovi Avdo, mukih 3, enskih 2, djece 3 = 8
13. Beovi Meho, mukih 2, ena 3, djece 2 = 7
14. Beovi Hado, ena 2, mukih 2 = 4
Ukupno: 51
SELO KALAC:
. ,r
1. Ovina (Avda) Zlata - 1 l. porod.
2. " . Adem ; 1 l. porod.
3. " Ziba s ' 1 l. porod.
4. " Zulka s 1 l. porod.
5. " Nefa i 3 muke djece 4 l. porod.
6. " Munta 1 l. porod.
Ukupno: 9 l. porod.
SELO DONJ A ORAHOVICA (BABA):
1. Bajramovi
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Dano, mukih 2, enskih 6 =8
Haka, ona, sin, snaha, i 1 m. dij =4
Halil, mukih 2, enskih 2, djece 3 =7
Halid, mukih 1, ena 2 =3
ulsa i ker =2
Began, en. 4, mukih 2, djece 2 =8
Bajro i sin =2
Sadik =1
9.
Nasuf, mukih 3, ena 2 i dijete 1 =6
10. Mejra, mukih 1, en. 2, dijete 1 =4
11. Avdo, mukih 2 =2
12. Ajdin =1
13. Mahmut i 3 enske djece =4
14. ula, - mukih 1, en. 2 =3
GORNJ A ORAHOVICA:
15. Bajramovi Ibro, mukih 1, ena 1 =2
16. Sajto, mukih 2, ena 2, dj. . 2 =6
17. Rifo, mukih 1, ena 2, djece 2 =5
18. Muan, mukih 5, ena 3 =8
19. Suljo, mukih 3 i ena 1 =4
20. Paana =1
21. Nurija =1
22. Habiba, mukih 2, ena 3 =5
23. Ibro, 4 muke djece =4
24. Kada, ona i 5 muke djece =6
25. Alija, on, m. dij., ena i 1 . dij. =4
26. Mujo, dvoje enske djece =2
27. Meho, m. 2 i ensko 2 =4
28. amil, 1 muko dijete ' =1
29. Avdi jedna ena iz sela Krivae =1
Ukupno: =109
SELO EE:
1. atovi (Murata)Tahir. m. 3, . 3 = 6 l. por.
2. Mehmed, m. 5, . 2, djece 2
= 9 " "
3. Sefika, m. 3, en. 2 =5 " "
4. Murat, m. 2, . 2
=4 "
5. Beir, ? m. 2, . 2
=4 " "
6. Pemba, m. 1, . 3
= 4 " "
7. Mujica, m. 2, . 1 =3 " "
8. Naza, m. 3, dj. . 2, ona i svekrva 5
n M
9. aira, ona i 1 . dijete = 2 " "
10. " ea, ona i sestra Fata = 2 " "
11. " Derva =1
II ii
12. " Zlata, ona i jedno ensko dijete =2
II u
13. " amila, m. 1, . 2, ona i dijete =3
ti u
14. " Alija, on i 1 m. dijete =2
ti tt
15. " Hamid =1
ft ti
16. " Zulfo, on, 1 sin, ena , 2 . djece =5
11 u
17. " air, m. 3, . 3 =6
11 ti
18. " Mehmed, m. 4, . 1 =5
II ti
19. " Suljo, m. 3, . 4 =7
II il
20. " (Ibra) Tahir, m. 1, . 1 =2
II n
21. " Alija, m. 4, . 3 =7
ti
22. " Ziba, 3 m. i 2 ensko =5
II u
23. " Zejna, 2 m. i 7 . =9
II u
24. " Muo, 6 m. 3 . =9
ti
25. " Beir, 2 m. i 1 . =3
it
26. " Abid, 3 m. i 5 . =8
II ti
27. " Zlata, 4 enskih =4
tt tf
0
0

(
N
Salko =1
II u
29. " Arifa, ona i 1 . dijete =2
II li
30. " Kada =1
II ti
31. " Dafer =1
n u
32. " J usuf =1
tt tt
33. " Dervia, 1 m. i 4 . =5
u ti
34. " Zulka, 2 m. i 3 . =5
u ti
Ukupno: 138 l. por.
Svi naprijed navedeni, u ukupnom broju od 425 ljudi, ena i djece
pobijeni su poslije zauzimanja cijele Divinske optine. Od toga broja je
prilikom prikupljanja i tjeranja ovoga naroda ubijeno: na eju i u
Orahovicamaoko 32 osobe, u Kalcu 1, u Fatnici 4 i na Berkoviima oko
10-15. Svi ostali, njih oko 375 ubijeni su i baeni ujamu "avkaricu".
UBIJ ENI U BJ EANJ U ZA BILEU (NA PLANOJ )
1. Pervana Ademna, ena i 1 . djete
2. Halila, majka, ena i 1 m. dijete
3. " ulsa i ker joj
=2 l.dom.
=3
= 2
4. Beovi
Halil i Smajo =2
5. Pervan
Dafer
- i
6. Priganica
Hakija =1
7. Bajramovi Arif =i
8. Merdani Zlata =i
9. Lojo Hamid i Hasan =2
10. Bajramovi Avda 1 dij. =1
11. Ovina Avda, 1 dij. =1
12. " Dano =i
13. " Mahmut =i
14. " Muharem =1
15. " Muan =1
16. Catovi Mehmed =1
17. " Murat =1
18. " (J aara) Mehmed =1
19. Bajramovi Mejra i ker Abida =2
20. " amil, 3 m. i 2 . djece =6
21. Babovi Smajo, ena, sin, snaha i ker =5
22. Pervan Sejdo, ubijen u Bilei =1
23. Zili J uko, ubijen na Planoj =1
24. apo Fahret i majka Hata =2
Ukupno =41 lan domainstva
Naprijed navedeni su poginuli pri bjeanju prema Bilei, a s tim to
su ovi podaci nepotpuni. Meu ovima je bilo oko 30 osoba neborakog
ivlja, pa se po mom miljenju mogu smatrati rtvama faistikog terora.
U svim ovim podacima obuhvaena je samo nekadanja optina Divin.
Podatke prikupio i sredio
Pervan Asim,
general u penziji
(V.Dedijer - A.Mileti, vid.str. 739-743)
ZLOINI NA PODRUJU VIEGRADA
- URED REIS-UL-ULEME,
FEHIMA EFENDIJE SPAHE U SARAJEVU,
IZVOD IZ ZAPISNIKA SA PREDSTAVNIKOM
VIEGRADSKIH BONJAKA,
SARAJEVO, 3. NOVEMBAR 1941.
I zvadak
iz zapisnika sastavljenog 3. studenog 1941. u uredu Reis-ul-uleme s
jednim izaslanikom viegradskih muslimana, koji se je probio iz
opsjednutog Viegrada:
"Pri polasku iz Viegrada zamolili su me Viegraani i izbjeglice, da
doem preuzvienom Reis-ul-ulemi kao naem vjerskom poglavici i bratu
rahmetli dr. Mehmeda Spahe, u kojega tamonje puanstvo polae sve
svoje nade, da ga spase od oite propasti, pa izvravajui taj amanet
molim preuzvienog Reis-ul-ulemu:
1/. Da kod mjerodavnih faktora uini sve to se moe, da se
viegradskom puanstvu poalje to vea koliina hrane bez ikakvog
odlaganja i
2/. da se muslimansko puanstvo viegradskih kotara uzme u zatitu
od etniko-komunistikih napadaja.
etnici su uzeli u svoje ruke cijelu okolicu Viegrada osim sela
Orahovaca. Sve dokle dou i to ivo uhvate, i to mukarce od 12
godina pa na vie, na najokrutniji nain ubijaju. Jednim vade
grkljane, druge ive gule, treima reu ui, nos i vade oi. enski
svijet ubijaju, a djevojke prije toga spolno upotrijebe. Mlade ene
vode sebi u logore da im posluuju i da se s njima provode. Do sada
rauna se da je izginulo muslimana u kotaru Viegrada na gornji
nain oko 2.500 raunajui u ovo i odbranu.
Ima sluajeva i to dosta da i djecu kolju, pa im glave peku i svojim
voama alju.
Sto se tie naih vlasti u Viegradu, tamo svu vlast vri vojna krajina
tako, da civilnu vlast u kotaru vri vojska, pa zbog toga puanstvo nema
nikakve mogunosti da svoje nevolje izlae.
Pravo stanje muslimanskog ivlja u viegradskom kotaru i samom
Viegradu moe se saznati jedino na licu mjesta.
Poto se je puanstvo iz, sela sleglo u Viegrad, a sam Viegrad je
pasivno mjesto, tu je zavladala neopisiva glad i siromatvo tako, da
ima dosta svijeta, koji nema niti da jede, niti da se obue, a niti da se
gdje skloni.
Danas je jedino mogue hranu pribaviti preko Mostara, Kalinovika i
Foe.
Izlaui ovo napominjem, da su etnici sva sela popalili (podvukao:
S. .), pa je potrebna brza i trajna pomo, poto se izbjeglice ne bi imale
kuda povratiti i kad se prilike srede.
Treba imati na umu da se preko Kalinovika moe vriti saobraaj im
malo snijeg padne.
Ispunjavajui svoju dunost prema tamonjem puanstvu, molim Vau
Preuzvienost, da u smislu gornjeg poduzme sve potrebne korake, kako
bi se spasio bar onaj preostali dio puanstva".
(Arhiv Vojnoistorijskog Instituta u Beogradu /u daljemtekstu: AVII/,
fond NDH, k. 179, reg. br. 53/3-3)
UPUIVANJE BONJAKA U
KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC
- IZVJETAJ POLICIJSKE UPRAVE
VELIKE UPE VRHBOSNA,
SARAJEVO, 18. NOVEMBAR 1941.
UPSKA REDARSTVENA OBLAST U SARAJ EVU
Prez. broj: 2508./41. Sarajevo, 18.studenog 1941.
Predmet: Dostava spiskova osoba upuenih
u koncentracioni logor u J asenovcu
V E L I K OJ UPI V R H- B OSN A
u/ SARAJ EVU
U prilogu pod ast mi je dostaviti dva primjerka prepisa spiskova
osoba upuenih u koncentracioni logor u J asenovcu dne 16. studenog
tg. s molbom na znanje.
Za Dom - spremni !
Upravitelj redarstva
Ivan Tolj
SPI SA K
uhapenika - komunista i etnika upuenih u koncentracioni logor u
J asenovcu dne 16.studenog 1941.
g-
R.br.Prezime i ime God.ro. Zatvor, radi Zanimanje Vjera Mjesto roenja
1. Ali Avo 1918. kom. bravar islam. Podlugovi
2. Altarac Rozika 1922. kom. domaica idov. Sarajevo
3. Bahman J ohan 1919. krim. kroja id.rkt. Arad
4. Bakanovi Muhamed 1923. kom. radnik islam. Mostar
5. Boguni Refik 1923. kom. bravar islam. Doboj
6. Bloek Marija 1905. kom. kuanica rkt. Sarajevo
7. Bratani Oskar 1921. kom.
8. Bali Muniin 1920. kom.
9. Begi Mustafa 1921. kom.
10. Bajevi Vladimir 1923. kom.
11. Cosi Mitar 1907. et.
12. eez Branko 1919. kom.
13. erkez Branko 1923. ' kom.
14. Dunovi Nikola 1920. kom.
15. uki Krsto
1905. kom.
16. Ferui Seid 1921. kom.
17. Frlj Hahil
1887. kom.
18. Fejzi Omer 1910. kom.
19. Frkovi Berta 1912. kom.
20. Govedarica Vaso 1904. kom.
21. Govedarica Aim 1924. kom.
22. Groelj Duan 1896. kom.
23. Habunek Vinja 1925. kom.
24. Heinrich Elza 1906. kom.
25. Heinrich Cecilija 1906. kom.
26. Heinrich Alfred 1903. kom.
27. Hrsti Ante 1914. kom.
28. Ivanicov Sergije 1911. kom.
29. J ankovi Ljudevit 1894. kom.
30. J anjatovi Desimir 1922. kom.
31. J eftovid Lazar 1902. et.
32. J eremijaVojo 1902. et.
33. J ovanovi Mirko 1923. kom.
34. I ngJ ovanovi Branislavl913. kom.
35. J oi Milan 1910. kom.
36. J agulji Vlado 1898. kom.
37. Koevi Ljubomir 1921. kom.
38. Krneta Dobrila 1920. kom.
39. Krneta Konstantin 1918. kom.
40. Konstantinovi Ljubia 1915. kom.
41. Krvavac Demil 1913. kom.
42. Kurili Dragutin 1919. kom.
43. Kurili J ovo 1922. kom.
44. Kurili Mirjana 1921. kom.
45. Krautblat Ferdinand 1904. kom.
stud.tehn. rkt. Sj et lina
strojo-brav. islam Varcar Vakuf
urar.pom. islam Nova Varo
ak grk .ist. Kijevo
teak grk.ist. Bulozi
ak grk.ist. Konjic
trg.om. grk.ist. Sarajevo
kova grk.ist. Klju
teh.vje. grk.ist. Niki
posjednik islam. Travnik
gostioniar islam. Mostar
kozmeti. islam. Rogatica
postolar idov.rkt. Bijeljina
trg.pom. rkt. Trebinje
elj. in. grk.ist. Nevesinje
uenica grk.ist. Bos.Brod.
kuanica ,'*! rkt. Zagreb
kuanica rkt. Sarajevo
krojaica rkt. Sarajevo
soboslikar rkt. Sarajevo
novinar rkt. Vogoe
in. grk.ist. Petrograd
str.brav. rkt. Pljevlje
ak grk.ist. Gacko
radnik grk.ist. Sarajevo
koar grk.ist. Sarajevo
ak grk.ist. Sarajevo
ininir. grk.ist. Bijeljina
stolar grk.ist. Sarajevo
kova grk.ist. Foa
inovn. grk.ist. Pale
inovn. grk.ist. J ajce
student grk.ist. Klju
aut.meli. grk.ist. Sarajevo
po.in. islam. Gacko
priv.in. grk.ist. Stolac
student grk.ist. Stolac
j
stud.fil. grk.ist. Stolac
dipl.fil. idov Zenica
46. Levestein Lazar 1895. kom. mehaniar idov Sarajevo
47. Luki Drago 1923. kom. ak rkt. Sarajevo
48. Levi Raliela 1894. kom. kuanica idov Viegrad
49.
Limi Mustafa 1898. kom. konobar islam. Visoko
50. Levi Izidor 1905. kom. mag.farm. idov Viegrad
51. Mrakovi Paula 1913. kom. kuanica rkt. Sarajevo
52. Madarevi J anko 1888. et. radnik grk.ist. Sarajevo
53. Madarevi Risto 1886. et. radnik grk.ist. Sarajevo
54. Milievi Cvjetan 1902. kom. stolar rkt. Rakitno
55. Moti J aromir 1901. kom. tkalac rkt. Ryhnovy
56. Momevi Drago 1919. kom. elektr. grk.ist. Osijek
57. Majstorovi Svetozar 1914. kom. bravar grk.ist. Sarajevo
58. Majstorovi Nikola 1890. kom. bravar rkt. Zavalje
59. Milanovi Duan 1917. kom. trg.pom. rkt. Bos.Petrovac
60. Meder Adam 1916. kom. postolar rkt. Osijek
61. Milosevic Vid 1916. kom. poljodjel. rkt. Kreevo
62. Miloevi Anton 1909. kom. stolar rkt. Kreevo
63. Miklianin Ilija 1909. kom. uitelj grk.ist. Zenica
64. Nikoli Persida 1875. kom. primalja grk.ist. Novi Sad
65. Nikoli Zorka 1900. kom. krojaica grk.ist. Bijeljina
66. Nuhbegovi Alija 1916. kom. kroja islam Travnik
67. Osmani Sulejman 1910. kom. po stol. islam ajnie
68. Premui Branimir 1922. kom. stud.med. rkt. Sarajevo
69. Pojski Salih ' 1910. kom. po stol. islam Zenica
70. Popovi taka 1921. kom. radnica grk.ist. Gerzovo
71. Pili Neboja 1917. kom. tokar grk.ist. Bravsko
72. Puki Vjera 1921. kom. kuanica grk.ist. Sarajevo
73. Papo J osef 1923. kom. tokar idov Sarajevo
74. Papo Rikica 1915. kom. trg.pom. rkt. Sarajevo
75. Papo Rena 1915. kom. dipl.fil. rkt. Budapest
76. Papo Berkolba 1914. kom. sud.vje. rkt. Sarajevo
77. Papo J osef 1914. kom. ininir rkt. J anje
78. Papo Sma 1921. kom. trg.pom. rkt. Sarajevo
79. Papo Blanka 1906. kom. priv.in. rkt. Travnik
80. Papo Elazar 1908. kom. radnik rkt. Sarajevo
81. Rustempai Fuad 1921. kom. trg.pom. islam. Bugojno
82. Rui Svetozar 1910. kom. inovn. grk.ist. Ljubuki
83. Ristovi Branko 1911. et. radnik grk.ist. Valeica
84. Radoevi Marija 1893. et. kuanica grk.ist. Mostar
85. Redo Stijepo
1893. kom. inovn. rkt. Dubrovnik
86. Rebi Pavao
1907. kom. tokar rkt. Sarajevo
87. Rado vano vi Risto 1917. kom. bravar grk.ist. Visoko
88. Raduto vi J elena 1916. kom. crtaica grk.ist. Geizovo
89. Rubistein J osip 1903. kom. priv.in. idov Viegrad
90. Ozmo Danijel 1912. kom. Ak.slik. idov Olovo
91. SalomAvram 1860; kom. posjednik idov Sarajevo
92. Saratlija J anko 1900. kom. poljodjel. grk.ist. S. Hrusno
93. Safi Petar
1916. kom. mehaniar grk.ist. Krosmaja
94. Sunari Mijo 1912. kom. priv.in. rkt. Grahovnik
95. Sari Vera 1911. kom. frizerka rkt. Sarajevo
96. Stanii Veljko 1895. kom bravar grk.ist. Sarajevo
97. Sar Vjera 1923. kom. uenica grk.ist. abac
98. Stem J osip 1901. kom. prav.in. rkt. Pale
99. Salzberger Alfred 1910. kom. prav.in. id.rkt. Bugojno
100. Tuco J ovan 1917. kom. tokar grk.ist. Foa
101. Tafro Nurija 1919. kom. tokar islam Bar
102. Tomi Mibajl 1912. kom. teak grk.ist. Derventa
103. Tremi Emilijan 1916. kom. novinar rkt. Kreevo
104. Tvrtko vi Ivica 1906. kom. stolar rkt. Sarajevo
105. Unger Zvonimir 1919. kom. priv.namj. rkt. Gradac
106. Viskovi Anelko 1924. kom. gost.nau. rkt. Gradac
107. Viskovi Mio 1913. kom. gostion. rkt. Podaci
108. Viskovi Zrinko 1922. kom. konobar rkt. Sarajevo
109. Vukovi Dragica 1909. kom. uitelj. grk.ist. Visoko
110. Vojvodi Todor 1910. et. itar grk.ist. Trebinje
111. Zelihi Ibrahim 1921. kom. bravar islam Daruvar
112. Zagovec Antonija 1893. kom. domaica rkt. Sarajevo
113. Zagovec Anton 1918. kom. elekt. rkt. Sarajevo
114. Zagovec Rudi 1920. kom. mehani. rkt. Stolar
115. ujo Mustafa 1918. kom. bravar islam Sarajevo
116. Nikoli Sofija 1925. kom. frizerka grk.ist. Sarajevo
Za Dom - Spreman !
Upravitelj Redarstva:
Ivan Tolj
(V. Dedijer - A. Mileti, n.d., str. 486-488)
IZBJEGLICE IZ SANDAKA U SARAJEVU
- IZVJETAJ ODBORA ZA POMO IZBJEGLICAMA
VELIKE UPE VRHBOSNA,
SARAJEVO, 29. NOVEMBAR 1941.
SPISAK
lica kojima je podijeljeno brano u Zapovjednitvu vojne krajine
Sarajevu.
r.b. ime i prezime kotar br. l. kg.
1. Murat H. Fejzovi Prijepolje 5 50
2. Midhat elebi
99
3 30
3. Mahmud Hadagi
99
5 50
4. Haso Veljovi
99
5 50
5. Hivzo Selmanovi
99
1 10
6. Bahrija -"-
99
5 50
7. Mula Niki
99
1 10
8. Almasa Haimbegovi
99
3 30
9. Ibrahim ii
99
9 90
10. Vasilije Pelih
99
5 50
U. AtifMujakovi
99
5 50
12. Tufo Turkmanovi
99
1 10
13. ZumrutaHani
99
5 50
14. Nusreta
99
4 40
15. AbidaH. Musi
99
5 50
16. Muhamed Hajvazovi
99
1 10
17. Hamid Kratovi
99
1 10
18. Ibrahim H. ehovi
99
4 40
19. Hajdar engi
99
5 50
20. Ibrahim Veljovi
99
21. Adii Kapuzovi
22. Murat ehaji
23. Sadudin airagi
24. air Utovi
25. Sulejmati Kitivojevi
26. Zahirago Zahirovi
27. Dula Zejnilovi
28. ahin Bonjak
29. Amir ii
30. Lutvo Dambas
31. Demila Haimbegovi
32. Mustafa
33. Hasan Kadribai
34. amil i efket H. Hamzi
35. Salko Suki
36. Rasim Hasanagi
37. Mehmed Bajrovi
38. Murat
39. Zeira ii
40. Namzija H. Hamovi
41. Omer Salkanovi
42. Tufo Porovi
43. Nail -"-
44. Hasan Mezildi
45. Ahmo Haimbegovi
46. Smajo Avdagi
47. Mehmed -"-
48. Avdo
49. Beir Ljuhar
50. Munib Hafizovi
2 20
4 40
Nije sigurno da lije iz Prijepolja
4 40
Nije sigurno da lije iz Prijepolja
5 50
Nije sigurno da lije iz Prijepolja
4 40
7 50.
-"- 5 50
Priboj 1 10
1 10
4 40
3 30
3 30
4 40
3 30
1 10
1 10
3 30
5 50
2 20
3 20
2 20
N. Varo 3 30
3 30
N. Varo 3 30
4 40
5 50
3 30
1 10
1 10
3 30
51. efko Vejzovi

1 10
52. Arif Skadrak

2 20
53. Hamza Selmanovi

1 10
54. Osmo Murtezi

2 20
55. Mustafa Ibibegovi

3 30
56. Redep Hafizovi

5 50
57. Sulejman Maovi

5 50
58. Hali! Saraevi

1 10
59. Nijaz eeragi

5 50
60. Salko Bunbul
4 40
61. Marko Kordi
3 30
62. Makbula ehaji

4 40
63. Mao Maovi

5 50
64. Paa

7 70
65. Sadudin eeragi

4 40
Dv
66. J usufHanjali

3 30
67. Ibrahim Zaimovi

1 10
68. -"- Bilalovi

3 30
69. Emina Softi

5 30
70. Alija Kratovac

2 15
71. Zahidalsi
9
2 20
72. RizvanAvdi

5 25
73. Mehmedalija Agovi
>
3 30
74. eeragi Hifzo
J
2 15
75. Munevera Trbovi

3 30
76. Ilijas Vri Sjenical 10
77. Huso Mahmutovi

1 10
78. Murat engi

1 10
79. -"- Hadari
J3
1 10
80. Mustafa Zajnovi

10
81. Rasim Kadnianin Papi

1 10
82. Gospoda Tanovi

4 40
uitelj
vidi ajnie
83. Raim Karamehmedovi
>
7 70
84. Vehbija Vri

l 10
85. Muharem Beiragi 1 10
86. Nadija atovi

1 10
87. Alija Niki
>
2 15
88. Murat Solakovi '

2 15
89. Asim Mujinovi
>
1 10
90. Aziz Vri

1 10
91. Marko Kordi ajnie 3 30
92. Rifat Dizdar

3 30
93. uhrija Roajac
?
4 40
94. Ismet Topalovi

3 30
95. Adem Hrustanbegovi

6 60
96. OsmanForta
?
6 40
97. Svraka Mustafa
?
1 10
98. Meho uvali
?
6 60
99. Riza Sinanovi
9
8 50
100. Mahmud Hodi Pljevlje 9 90
101. Mehmed Memi

3 20
102. Omer

5 50
103. Tebah
?
1 10
104. amil

5 50
105. Fata ehovi

2 20
106. Hasan Trhulj

1 10
107. Ibrahim Kulasmanovi

2 20
108. Faik Selmanovi
i
1 10
109. Husnija Mulovi

1 10
110. Sulejman auevi

1 10
111. Teufik 1 10
112. Sabit Bajrovi 1 10
113. Teufik Tahirbegovi

1 10
114. Rifat Osmankadi
?
5 50
115. Hajro eerkadi
>
5 50
116. Edhem Selmanovi

1 10
117. Muzafer Proki 1 10
118. Fata Telaevi

2 15
119. Riza Selmanovi

1 10
120. Hasan Drnda 1 10
121. Hajro Gavran
??
1 10
122. Zaim engi

1 10
123. Zija Hodi

6 30
124. Avdo Begovi

5 30
125. Hajro Hodi

1 10
126. Demal Aliefendi
>
1 10
127. Sulejman Raidkadi
??
1 10
128. Hajro Muzurovi B. Polje 8 80
129. Ilijas Dobardi
55
6 60
130. Hajro

1 10
131. Redo Buan
55
6 60
132. Junuz Nii
55
5 50
133. Ramiz Hajdaragi
55
1 10
134. Rizo
55
1 10
135. Suljo Dervovi
55
1 10
136. Sabrija Muovi

1 10
137. Muhamed Sarajli
55
3 30
138. Zuhdo Hajdaragi
55
1 10
139. Mule Nii

4 40
140. Idriz Dervovi
55
2 20
141. Hakija Mulali
55
1 10
142. Osman Muovi
55
1 10
143. Osman Sarajli
55
1 10
144. Mehmed Sarajlija
55
1 10
145.' Muli efkija
55
2 15
146. amil Sijevi
55
2 15
147. Muharem Kadrovi Berane 1 10
148. Sefer Ramhusovi
55
1 10
149. Feko
150. Deo
151. Salko Nii
152. Emru Tabakovi
153. AmirFerovi
154. Smail Omerpai
155. Hatida Ibrievi
156. HataRamovi
157. Josip Dolinek
158. Haim Muti
159. air Isovi
160. Petar Doko
161. Mijo Jogunica
162. J ozoPopovi
163. Dolinek Martin
164. Anton Boi
165. Slava Sergo
166. Rasim Begovi
167. Sejfo ahbegovi
168. Josip Klime
169. Omer Salkanovi
170. aira Mujagi
171. Husein
172. Riza Selmanovi
173. Novak Vladimir
174. Muharem Hozo

1 10

1 10

2 20

2 20
>5
3 25

4 25
Podgorica 5 20

5 20
H.Pijesak 6 50
1 10
Bilea 2 10
Viegrad 15 10
Dovlii 7 50
Sarajevo 4 30

6 45
Maribor 3 15

1 10
Vlasenica 4 25

5 30
Sjetlina 6 50
Sarajevo 1 10
Sjenica 3 30

4 40
nije sigurno dali su i Sjenice
Pljevlje 5 25
Denovi 2 20
1 10
(Arhiv Bosne i Hercegovine u Sarajevu /u daljem tekstu : A-BiH/,
Velika upa Vrhbosna, Ured za izbjeglice, k. 1, omot: Odbor za pomo
postradalim izbjeglicama u Sarajevu, br. 412/1942.)
ZLOINI U PRAI - IZVJETAJ KOTARSKE ISPOSTAVE
PRAA, NOVEMBAR 1941.
U samoj Prai stanje je oajno. Nijedan dravni i samoupravni ured
ne radi, osim orunike postaje i ove izpostave, koji tek obnavljaju svoje
poslovanje. Komunisti-etnici uli su u Prau 4.studenoga izmeu 3 i 5
sati ujutro. Odmah su preuzeli sve dravne urede i ustanove i uzpostavili
svoju vlast. Osmoricu ustaa i vienijih muslimana i katolika, koji su
bili ostali ovdje, odmah su poubijali, a meu njima ustakog tabornika
Haeka, dok seje vie njih posakrivalo po umama, peinima i td. i tako
se krili do dolazka naih vlasti. Prvo su u Prau uli komunisti, takozvani
partizani. Nekoliko dana iza dolaska ove partije doli su iz Srbije i Crne
Gore etnici u veem broju. im su doli, dali su se u sela i poeli pljakati
i ubijati vei broj vienih muslimana. Broj poubijanih jo nije
ustanovljen, samo se zna za selo Lunje, u kome su ubili 22 muslimana
i jednu muslimanku, u selu Renovici 12 muslimana, u selu Soicama
oko deset muslimana i u selu Modriku 18 muslimana, dok za druga
sela jo nema podataka (podvukao: S..).
(Odmetnika zvjerstva, str. 102)
POKOLJ U KORAJU - IZVJETAJ VELIKE UPE POSAVJE,
SLAVONSKI BROD, 4. DECEMBAR 1941.
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
Velika upa Posavje u Brodu na Savi.
Broj V.T.70/1941.
PREDMET: Napadaj etnika na
mjesto Koraj Brod na Savi, dne 4.prosinca 1941
MINISTARSTVU UNUTARNJ IH POSLOVA
na linost g. Ministra
u
ZA GR E B U
Na pravcu Tuzla - Bijeljina, zapovjednik orunikog voda Bijeljina
javlja brzojavno: 28.XI 1941. g. izmeu 7-8 sati dolo je oko 100
naoruanih etnika iz Majevice, opkolili su selo Koraj u kojem je
sjedite iste postaje kotar Bijeljina, prekinuli b.b. liniju i izvrili masovni
napad na Koraj, ogorena borba trajala je od 1 - 10 sati u Koraju je
poginulo prema jo neprovjerenim podatcima oko 70 - 100 ljudi
muslimanskog ivlja, od oruanika poginuo je pomoni orunik
Karanovi Mustafa a zapovjednik postaje narednik Sijari Sulejman
zarobljen s ostalih 10 orunika uspjelo im da se povuku na postaju eli.
U mjestu Koraj drali su strau sami itelji i imali su kojih 80 puaka,
no toga jutra nakon to su itavu no drali strau u predmjevi, da je
opasnost minula milicionari su napustili u zoru utvreni poloaj prema
Tutnjevcu i napali Koraj uavi na to mjesto. Sve je srea da jo nije bio
prekinut brzoglasni vod izmeu Koraja i elia tako, da je obinski ;
biljenik Eref Baijaktarevi brzoglasno obavijestio 12 satniju koja se
nalazila u eliu udaljenom cca 6 km. i ova je odmah pola u pomo ali
su etnici poslali u susret svoje snage tako, daj e vojska istom oko pola
11 u borbi ula u eli izgubivi 4 mrtvih vojnika i 1 asnika i sprijeila
daljnji pale i krvoprolie. Toan broj rtava ne moe se ustanoviti
poto seje puanstvo razstrkalo na sve strane irom prema eliu i
Brkom odvezavi to se u brzini moglo uzeti no moglo bi biti cca
200 najvie do 300 svih ubijenih i zaklanih. Popaljenih kua imade
150 a najgore je postradala arija gdje su se nalazile ljepe zgrade.
Kako je navedeno u pokolju su svi sudjelovali te su u glavnom
ubijali djeake od 15 god. ene su pljakale, a mala djeca nosila
slamu i palila kue sve uz poklike Petru i Staljinu.
U mjestu je potpisani naao na cesti jo nekoliko desetaka ljeina
zvjerski iznakaenih a nekoliko i nagrienih od pasa koje njihovi nisu
mogli niti dospjeli pokopati.
Krvolotva koja su sainili komunistiko-etniki banditi prelaze
ljudsku matu i spadaju u srednji vijek, pa u navesti samo dio iz te
grozne tragedije.
Staroga hodu koji je ekao u svojoj sobi samu smrt i nije nikuda
izlazio teko ranjenog bacili su u vatru. Aliji Begiu palili su prsa
vatrom koju su loili na trgu. Jedna ena u oaju bacila je u bunar
troje djece i zatim sama za njima skoila. Ona je kanje spaena no
svo troje djece se udavilo. Pred opljakanim duanom Miralem
Zajmovia lealo je oko petnajst ljeina a potpisani je naao jo etiri
dok su ostale bile ve ukopane. Pred upaljenom kuom Ragib Begia
leala je u jarku ljeina Seifa Terzia a pod plotom Erhema arajlia
lei ljeina Mehe Kukica probodenog bajunetom kroz glavu iza uha.
U glavnom su poubijani starci koji nisu mogli bjeati i djeca koja se
nisu mogla tititi (podvuako: S. .), pa ova krvolotva najbolje dokaz
za neispravnost tvrenja onih lanova raznih povjerenstava da su
grkoistonjaci izazvali zlodjelima Ustaa i muslimana i da su radi toga
bili prisiljeni bjeati u ume. Ostalo je isputeno.
Veliki upan:
Velike upe Posavje
v. r.
(AVII-, fond NDH, k. 174, reg. br 10/1-3-4)
ZLOINI NA PODRUJU ROGATICE
- IZVJETAJ UREDA ZA IZBJEGLICE
VELIKE UPE VRHBOSNA,
SARAJEVO, 4. DECEMBAR 1941.
Dolaze nepozvani Sabrija Saraevi, roen 1924. god., iz sela
Toionika, obine Sokolovi, kotar Rogatica, vjere muslimanske i Adii
Saraevi, ro. 1908. god., iz istog sela, vjere muslimanske i izjavljuju
slijedee:
Nae selo zauzeto je od etnika prije od prilike dva mjeseca. Dok
Rogatica nije pala u etnike ruke nisu nas etnici dirali. Od pada
Rogatice poeli su etnici ubijati ljude, paliti muslimanske domove,
odvoditi djevojke i mlade ene u svoje logore.
Kao primjer zvjerstava koja su etnici poinili na nama poznatom
stanovnitvu navodimo slijedee:
U selu Podgradcu, obine Borike natjerali su etnici u kuu Abida
ue oko desetero eljadi, ena i djece, zapalili kuu i sva je eljad u
njoj izgorjela.
U selu Kalimaniima, obine Sokolovi zaklali su etnici jedne
noi slijedee muslimansko stanovnitvo: Mehu Hajdarevia, starca
od 90 godina, Ibrahima Smajia, starca od 85 god., Osmana
araj ia, stara 60 godina, Zajku Husejnovia, stara 55 god., Omera
Smajia, stara 50 god., Hadiju Smajia, stara 35 god., Beira
Smajia, stara 30 god., Hajdara Hajdarevia, stara 28 god., Fehima
Saraevia, stara 38 god., Avdu Smajia, Omerova, stara 10 god. i
Poru Hajdarevia, Hajdarova, stara 12 god.
Ovo su samo konkretni primjeri ubijanja i klanja muslimanskog
stanovnitva kotara Rogatikog, a mogli bi takovih primjera navesti puno
vie, kao naprimjer selo epu, u kojem je poubijano i poklano preko
300 muslimanskog stanovnitva.
etnici oduzimaju svu hranu, stoku, odjeu, obuu i posteljinu
od muslimanskog stanovnitva i sve to odvode u svoje domove
(podvukao: S..).
Preostalo muslimansko stanovnitvo, koje se jo nalazi u kotaru
Rogatikom oekuje svakog dana istu sudbinu i ako se u najkraem
vremenu ne oslobodi, bit e potpuno uniteno.
Mi smo pobjegli iz naeg sela u srijedu 26. studenog 1941. god. sa
jo etvoricom drugova i ili smo krijui se i putujui gotovo samo po
nou kroz ume rogatike, vlasenikog i sarajevskog kotara i stigli smo
u utorak na veer 2. prosinca 1941. god. u Sarajevo.
Na putu smo susretali etnike, te smo se od jednih varkom, a od drugih
bjegom spasavall. Nau etvoricu drugova izgubili smo na putu kod sela
Miletine, kotara sarajevskog, te mislimo da su pohvatane od etnika.
Sarajevo, 4. prosinca 1941.
Prednje nam je proitano. Saraevi Sabrija, s.r.
Saraevi Adii, s.r.
Sasluao:
(Potpis neitak)
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
Ured za izbjeglice Velike upe Vrhbosna
SA RA J E V O
Broj: 399
4.XII 1941.
(A-BiH, Velika upa Vrhbosna, Ured za izbjeglice, br. 399/1941)
ZLOINI U MILJEVINI, FOI I USTIKOLINI -
IZVJETAJ KOTARSKE ISPOSTAVE
KALINOVIK, 13. DECEMBAR 1941.
Prema dobivenim izvjeima etnici nemilosrdno zlostavljaju, ubijaju
i pljakaju sva sela kotara foanskog, a i sam grad Fou. Izpostava je
dobila izvjee da su etnici u obini Milj evini i to u selima Ocrkavlje,
Rataje, Mreica i Jabuka ubili za est dana 75 muslimana. O samom
gradu Foi manjkaju podatci. Znade se toliko, da su etnici zapalili
vie muslimanskih kua. Velike kue i radnje oko stanice zapaljene
su, a tako i neke bolje kue i u gradu. Radnje u Donjem polju kod
mosta Drine opljakane su. etnici, kada su zauzeli Fou, vrili su u
svakoj muslimanskoj kui premetainu po tri puta. Zlato, nakit,
novac i vriednostne stvari oduzeli su. Podatci o drugim obinama
foanskim manjkaju. Jedino se znade, da su etnici zapalili mnogo
kua u Ustikolini i poubijali mnogo muslimana (podvukao S. .)
(Odmetnika zvjerstva, str. 101)
ZLOINI DRAGE MITROVIA NA BORIKAMA -
PISMO ETNIKOG KOMANDIRA JOVICE,
18. DECEMBAR 1941.
Milane, vi ste ostali predsednik optine. Nije samo da budete
predsednik, nego i da pazite na sve redove u svojoj optini. A veliki su
redovi nevaljalih poslova. J er po ovijem selima turskijem rasputena j e
eta Drage Mitrovia i pravi velika nasilja, koje uopte ne valja onako
raditi, jer inae vi dobro znate, kako stoji ovo sadanje stanje. J er mi jo
ne znamo kako moe biti. Dobro vi znate, da mi nijesmo jo ni jednog
opasnog Turina ufatili, ve su ostale samo ene i sitna djeca, pa nije
dovoljno da mi to tako gnjavimo i progonimo, jer emo inae pogreiti
kod samoga Boga. Kada pogorimo sve turske kue i gnjavimo ono
sirotinje, mogli bi Turci tako i nama da nanesu veliku tetu, poto su svi
Turci opasni sada u stijenama. Pa kada mi njihovo sve unitimo, mogli
bi i oni da nama nanesu tetu. Nego kada budemo mi njih pobedili, onda
emo mi krojiti zakone kako mi hoemo. Molim te, Milane, reci Dragi
neka u budue vie ovako ne radi za ovo vreme, da se vie ovako ne
gnjave, ili neka ih jedanput vetaki pobiju.
(Odmetnika zvjerstva, str. 28)
REALIZACIJA "HOMOGENE SRBIJE" -
INSTRUKCIJA DRAE MIHAILOVIA,
20. DECEMBAR 1941.
Komanda etnikih'odreda
J ugoslovenske vojske
Gorski tab
Str.Pov. . Br. 370
20.decembra 1941. god.
Poloaj
ENERALTABNOM MAJ ORU G. ORU LAIU -
KOMANDANTU ETNIKIH ODREDA J UGOSLOVENSKE
VOJ SKE U CRNOJ GORI I KAPETANU G. PAVLU DURIIU,
KOMANDANTU LIMSKIH ETNIKIH ODREDA
J UGOSLOVENSKE VOJ SKE
Instrukcija:
Ciljevi naih odreda jesu:
1) Borba za slobodu celokupnog naeg naroda pod skiptrom
Njegovog Velianstva Kralja Petra II.
2) Stvoriti veliku Jugoslaviju i u njoj veliku Srbiju etniki istu u
granicama Srbije - Crne Gore - Bosne i Hercegovine - Srema - Banata
i Bake.
3) Borba za ukljuenje u na dravni ivot i svih jo neosloboenih
slovenakih teritorija pod Italijanima i Nemcima (Trst - Gorica -
Istra i Koruka) kao i Bugarske, severne Albanije sa Skadrom.
4) ienje dravne teritorije od svih narodnih manjina i ne-
nacionalnih elemenata.
5) Stvoriti neposredne - zajednike granice izmeu Srbije i Crne
Gore, kao i Srbije i Slovenake ienjem Sandaka od
Muslimanskog ivlja i Bosne od Muslimanskog i Hrvatskog ivlja.
Sa komunistima - partizanima ne moe biti nikakove saradnje jer se
oni bore protiv dinastije i za ostvarenje socijalne revolucije, to nikada
nesme biti na cilj, jer srao mi jedino i iskljuivo samo vojnici i borci za
Kralja, Otadbinu i slobodan narod. Upotreba etnikog odreda u Crnoj
Gori; u danom trenutku;
1) J ednim delom snaga dejstvovati iz doline Lima pravcem: Bijelo
Polje - Sjenica sa zadatkom oistiti Peter od Muslimanskog i
Arnautskog ivlja.
Ove snage moraju tesno saraivati sa odredima J avorskim i Golskim.
2) Delom snage dejstvovati pravcem preko Cakora ka Metohiji sa
zadatkom da se na tome pravcu oisti teritorija od Arnauta, kao i da se
presretnu oni koji e biti gonjeni iz Petera - Sandaka.
Ove snage moraju saraivati sa snagama pod jedan i Kopaonikim
odredima
4) Delom snaga dejstvovati ka J ugu u cilju zauzimanja Skadra
(podvukao: S. C.).
U svakom sluaju obezbediti Crnu Goru od upada Arnautskih
elemenata iz Albanije
Organizacija:
Za celu oblast Crne Gore postavljam za komandanta svih etnikih
odreda J ugoslovenske vojske eneraltabnog majora g. ora Laia.
Sastav taba ostavlja se slobodnom nahoenju samom komandantu.
Vano je da tab ima operativno, obavetajno, propagandno i ekonomsko
odelenje....
Za komandanta Limskih etnikih odreda u oblasti Sreza
Andrijevakog, Beranskog, Bijelo Poljskog, Prijepoljskog, Plevaljskog
i Kolainskog postavljam peadiskog kapetana I klase g. Pavia uriia.
Sve ostale komandante postavie sam komandant za Crnu Goru, odnosno
komandant Limski odreda za svoj reon....
Organizaciju izvoditi prema priloenim uputima, datim usmenim
instrukcijama kapetanu g. uriiu i obzirom na lokalne prilike....
Poznato je da u Crnoj Gori vlada velika oskudica ivotnih namirnica
zato pripremite Aerodrom barem za sputanje padobranima ime ete
omoguiti da se alje brza i efikasna pomo narodu u Crnoj Gori. Tano
mesto sa geografskim koordinatama to pre saoptiti ovome tabu.
Aerodrom mora da bude pripremljen za noni prijem zbog ega treba na
njemu da postoji jedna Vazduhoplovna grupa koja e isti umeti osvetliti
kada se bude najavio dolazak avijona.
Neophodno je potrebno obezbediti jedin siguran kanal sa morske obale
u unutranjost jer postoji verovatnoa da e pomo stizati i morskim
putem.
Vezu sa Dangiem u Bosni odravati preko Gacka na Bilee i preko
Foe na Kalinovik. Vezu sa Srbijanskim odredima odravati preko
Limskog odreda....
Sto se situacije u dravi tie ista je izloena kapetanu g. uriiu.
U vaem radu rukovodite se napred iznetim, datim instrukcijama
kapetanu g. uriiu i obzirom na lokalne prilike. Vano je da se naim
akcijama ne izazivaju uzaludne rtve, ve da se pridravamo naeg naela.
Postii cilj sa to manje rtava.
aljem svoj komandantski pozdrav svima nacionalistima u Crnoj Gori.
Da ivi Njegovo Velianstvo Kralj Petar II!
Da ivi ceo na narod
Komandant:
eneraltabni deneral,
Drag. M. Mihailovi, s.r.
Peat:
Komanda etnikih odreda
J ugoslovenske vojske - Gorski tab
Str. pov. br. 10
Peat:
Komanda et. odreda
J ug. vojske - G 15.
(Dokumenti o izdajstvu Drae Mihailovia, knj. 1, Beograd, 1945, str.
10-13; S.eki, n.d., str. 267-268)
Obinsko poglavarstvo u Vaganu, kotar Glamo, izvijestilo j e
31.prosinca 1941. slubeno, da su od travnja 1941. pa do toga dana ubijeni
ovi Hrvati na podruju obine Vagan od etniko-komunistike ruke:
Iva Kelo, pok. Nikole, iz Mladokovaca,
Ragib Smai, pok. Hasana,
Adii Musi, pok. Sulje,
Ludija Smai, pok. J uzufa,
Goran Smai, pok. Mujana - svi iz Opaia i
Dujo Bilandija iz Halapia.
etnici- komunisti umorili i su nadalje bacivi ih u jamu:
Saida Fiia, pokojnog Huse,
Bilka Fiia, pok.Ibre i
Akifa Daju, pok. Muje - svi iz Mladokovaca
Spomenuto obinsko poglavarstvo javlja nadalje, da su prigodom
etniko-komunistikih napadaja nestali i ne zna se za njihovu sudbinu
ovi Hrvati iz Odaka:
Zajko Filipovi, pok. Ibre,
Ahmed Smai, pok. Sulje,
Ragib Alvadrija, pok. Dede,
Fehim itahovi, pok. Salke,
Alko itahovi, pok. Ahmeta,
Mehmed itahovi, Fehimov,
Demalija itahovi, Salihov,
Ragib Alan, pok. Ibre, i
Ahmed Alan, -svi iz Odaka, te
Nikola Keselj, pok. Ivana iz Mladokovaca i
Alko Musi, pok. Murata, iz Opaia
Ustaki logor u Varcar-Vakufu dostavio je 31 .prosinca 1941. ustakom
stoeru Pliva i Rama u J ajcu ovaj popis Hrvata muslimana i katolika,
koje su etnici-komunisti poubijali od lO.travnja do 31.prosinca 1941.
Poubijani su veinom na zvjerski nain. Neki su zaklani noem, a
drugi usmreni vatrenim orujem.
Hamid Hadi, Ibro Medilovi,
Mujo Masli, Alija unjalo,
Mujo Muhi, Mujo Kapi,
Stipo Ignjoti Mujo Maslo
- svi iz V. Vakufa - Svi iz V. Vakufa
Savko Mesi, erif uk,
Sado abi, Rifat uk,
Mujo Hodi, Sahib uk,
Muharem Hodi, enalija uk,
Suljo Hodi, Murija uk,
Zlata Hodi, Mehmed uk,
Redo unjalo, Kadrija uk,
Mustafa unjalo, Himzo uk,
Ibro unjalo, Hamid uk,
Rekan Redi, emso uk,
Rekan Hodi, air uk,
Ale Redi, Ibrahim uk,
Ibro abi, Asim uk,
Zajko abi, Zuhdija uk,
Fatima abi,
Nafa uk,
Bilko abi, Ruhija Kobili,
Avdija abi, Mehmed Zobi,
Galib
Galibegovi ? Butkovi i
- svi iz Trnova Ana Butkovi -
iz ehovca
Peijo
Bilogrebi, Latif Skandri i
Ile
ulina, Mujo Gazi
iz Starog Sela,
Ana Ljubii, Marija urek
iz Crne Rieke, te
Ana Radi, uro Bilandija
Ljubica Bahovi - svi iz Bistovice J akov Bajit
iz Boca-u svemu
56 osoba
Sve spomenute hrvatske rtve nisu dale nikakvog povoda odmetnicima
da izvre ovaj niz umorstava i ubojstava.
"VIDITE VAE SMRTI !"
Zvjersko ubijanje Hrvata iz sela Dragania i Plive
Orunika postaja ipovo izvj estila je Kotarsko predsjednitvo u J ajcu
o zvjerskom ubijanju Hrvata muslimana iz sela Dragania, kotar Varcar-
Vakuf, te iz Plive, kotar J ajce. U napisanom izvjetaju od 13.kolovoza
1941. ova orunika postaj a izvj euj e o izj avi, koju j eo tom j ezovitom
dogaaju dao Dervi Redi, sin Mehin, star 24 godine, iz Dragania.
Dervi Redi je ispriao kako je dana 9.kolovoza bio uhvaen od
pobunjenih etnika u selu Draganiu, kada je delio letke da se pobunjenici
vrate svojim kuama. etnici su uhitili osim njega jo Zajku abia,
sina abanovog. Ibru abia, sina Ibrinog, Sulju Hodia, sina Ibrinog,
Muju Hodia, sina amilovog, Muharema Hodia, sina Mujinog, Sabu
Saia, sina Salkinog, SalkuNeia, sinaAlijinog, sve iz Dragania, kotar
Varcar-Vakuf, te amila Hajkia, sina Mehinog, Rustana Glavaa, sina
Mehinog, erifa Glavaa, sina Hamidinog i Muju Glavaa, sina
Hamidovog, sve iz Plive kod J ajca. Sve njih bili su zatvorili u crkvenu
kuu. "Tu smo bili sve do 12.kolovoza 1941. godine - pria Redi svoju
jezovitu priu. Ujutro nas je opet sve prozivao Simo olaja, sin Perin, a
Mile Vujkovi iz Brana (obojica pravoslavni) izvodio nas je iz zatvora.
Kada su nas dotjerali u "Pljevske podove" u jednu dolinu, opet su ponovno
od nas traili oruje. On i abi Sado rekli su odmetnicima da ih puste
da odu s njima, da e im dati dvije puke, a Vujakovi Mile rekao je
neka dadu puke, ali se ipak imaju poubijati. Poslije toga odrijeio je
Mirko Prole od konopca i lanca sve po dvojicu i odmah malo dalje od
nas ubijali su ih iz puaka. Vidio sam gdje se Mirko Prole, Mile Vujkovi
i njihovo drutvo svaaju, koji e prije da ubija. A nama, koji smo jo
povezani u lancima i konopcima, Mirko Prole otvarao je i punio puke
govorei: "Vidite vae smrti!" Kad su iste poubijali i nas dvojicu poveli
nazad, okrenuo sam se i vidio sam, gdje one, koji su jo bili ivi, etnici
kolju noevima".
(Odmetnika zvjerstva, n.d., 92-93)
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
ORUNIKA POSTAJ A
M OK R O
Taj.Broj: 396/41
4. sijenja 1942.
u Mokrom (kotar Sarajevo)
KOTARSKOJ OBLASTI
SA RA J E V O
Hodi Haj dar, iz sela Nepravdia
sa jo 9 osoba, iz rodnog mjesta
od etnika izbjegao, izvjetava. -
31. prosinca 1941. oko 20 sati, u selu Mokrom vojnoj prestrai prij avili
su se i predali, kao izbjeglice od Vlasenice ispod etniko-komunistike
okupacije i to:
1. Hodi umr. Murata Osman, star 38 g. iz Nepravdia;
2. Hodi Osmanov Kasim, star 28 god. iz sela Nepravdia;
3. Hodi Omerov Ramiz, star 18 g. iz sela Nepravdia;
4. Hodi Osmanov Emin, star 31 g. iz sela Nepravdia;
5. Hodi umr. Alije Hajdar, star 18 g. iz sela Nepravdia;
6. Hodi umr. Alije Ramo, star 23 g. iz sela Nepravdia;
7. Dedi umr. Dervia Ibro, star 15 g. iz sela Nepravdia;
8. okovi umr. Abdurahmana J usuf, star 20 g. iz sela Kalimania;
9. Dedi umr. Dervia Mela, stara 21 g. iz sela Nepravdia i
10. okovi umr. Abdurahmana Ejub, star 30 g. iz sela Kalimania,
svi iz kotara rogatikog. Svi se predali bez oruja.
Kao razlog bjegstva iz rodnog mjesta naveli su neizdrljivo stanje
tamonjeg hrvatskog ivlja pod etniko-komunistikom okupacijom.
Isti navode da su sve tamonje muslimane, etnici pokupili iz svih
sela kotara Rogatikog i zbili ih u sela: Novosevci, Raevii i Mrvii,
opine Glasinake, kotara Rogatikog. Iz ovog zatvorenog prostora
nikome etnici ne dadu odlaziti. Dalje iste izbjeglice navode strahote
i zvjerstva etnika koje ine prema njima, jer iste svakodnevno
ubijaju i pljakaju. Isti tvrde da su etnici do sada ubili oko 2.000
mukaraca, ena i djece, a sve domove popalili (podvukao: S.C.).
O jaini etnika i njihovoj raspodjeli, nisu dali nikakovih podataka,
koji nisu ovoj postaji poznati.
Za vou etniko-komunistike bande zvanog CICIJ , navode, da se
zove, odnosno da mu je pravo ime FRANJ O OLFER ILI VOLFER, po
zanimanju ininjer, rodom iz NOVOG SARAJ EVA, ija je supruga kao
inovnica zaposlijena u Pirotehnikom zavodu u Sarajevu. Navodno isti
se odmetnuo u umu odmah poslije kapitulacije J ugoslavije.
Navedene izbjeglice predate su 5. pjeakoj diviziji u Sarajevu, radi
daljeg postupka.
Razaslato: Zapovjednik postaje, narednik:
Kotarskoj oblasti Sarajevo. (Potpis neitak)
Orunikom krilu Sarajevo
redovnim putem.
(AVII, fond NDH, k. 200, reg. br. 17/7-1)
Ni hrvatsko stanovnitvo u obini Glamo nije bilo poteeno od
napadaja etnika-komunista. U svojoj osobitoj mrnji na Hrvate
muslimane poubijali su etnici-komunisti od lO.travnja 1941. do poetka
sijenja 1942. znatan broj Hrvata.
Obinsko poglavarstvo u Glamou dostavilo je 5.sienja godine 1942.
pod brojem 4.416-41. ustakom logoru u Glamou ovaj popis ivotom
nastradalih Hrvata:
Ibrahim Mali-Zeljkovi, Smajo Memi, iz Biliia,
Jusuf Hamzi, Nikola Hrgovi, Lukin
Ejub Bajri, Hamid Hamzi, iz oslija,
Meduz Bajri, Mahmud Kovaevi,
iz Hisaa,
Ahmo Filipovi, Reso Sobo,
Smail Zeljkovi, Mehmed Hodi i
Osman Zeljkovi, Dervi Reiz
iz Kovaevaca,
Zajko Filipovi, i Fehko Dizdar
iz Malkoevaca,
Avdo Diljan, svi iz Glamoa, Mustafa Huseinspahi,
Jahija Kari, Ramo anjeta i
Hamdija Duganhodi, Mehmed anjeta, iz Kamena
Hamed Kasum i Nurko oabi i
Salih Kasum, iz ukura, Alaga oabi
iz Isakovaca,
Mustafa Babi iz Hasia.
Alaga oabi izgorio je u svom domu, koji su mu zapalili etnici-
komunisti.
Na podruju ove obine izvrili su etnici-komunisti jo cieli niz
napadaja na hrvatsko stanovnitvo, o kojima se sada prikupljaju podatci.
Zapovjednitvo
VOJ NE KRAJ INE
Vojni odjel
Oev. broj 88/taj.
12.sijenja 1942. g.
SA RA J E V O
Poglavnikom vojnom uredu 3,
Vojskovoi - Doglavniku 1,
Mindom (glst. oevid, odjel) 2,
III. domobranskom sboru) 1,
etnika akcija
u kotaru Foanskom.
Kotarska ispostava Kalinovik o prilikama u kotaru Foanskom
dostavlja sliedee podatke:
a) Prema dobivenim izvjetajima etnici nemilosrdno zlostavljaju,
ubijaju i pljakaju sva sela kotara Foanskog, a i sam grad Fou.
Ispostava je dobila izvjetaj da su etnici u optini Miljevii, u
selima Ocrkvalju, Rataje, Mreica i Jabuka za 6 dana ubili 75
muslimana.
Od samog poetka grada Foe manjkaju podatci; zna se u toliko da su
etnici zapalili vie muslimanskih kua. Velike kue i radnje oko
stanice zapaljene su, a tako neke bolje kue i u gradu. Radnje u
Donjem Polju kod Mosta Drine opljakane su.
etnici kada su zauzeli Fou vrili su svakoj muslimanskoj kui
premetainu po tri puta. Zlato, nakit i novac i vrednosne stvari
oduzeli su.
U Foi se vri rasprodaja robe iz muslimanskih radnja po staroj
dinarskoj cijeni.
Kako grad Foa raspolae sa ogromnim kapitalom u manifakturnoj i
drugoj robi, to e prema izjavama trgovaca Muslimana Foa biti
opljakana i oteena preko 100.000.000 Kuna.
Podatci o drugim Foanskim opinama manjkaju, jedino se zna da su
etnici zapalili mnoge kue i Ustikolinu i poubijali mnoge muslimane
(podvukao: S. .).
b) etnici su oduzeli kljue od svih trgovakih radnji sa kojima
Muslimani raspolau, a kojih ima u Foi 90%, te su svu robu prenijeli u
vojne kasarne, te u tim kasarnama vre raspodjelu te robe etnicima, a
kako oni kau prave unifocme za etnike. Muslimanima su naredili da
ne smiju izlaziti na ulicu. Oni Muslimani kojima je dozvoljeno da izau
napolje, ti imadu na sebi oznaku u vidu idovskih oznaka. Sve to je
muslimansko to im se saoptava da vie nije njihovo, nego komande
etnika u Foi. U Foi su zapalili vie radnja i kua, koje su bile
Muslimanske. Neki pomirljiviji Srbi, roeni Foani, rade na tome da
jedan dio gola ivota Muslimana u Foi spase, ako se moe spasiti.
to se tie muslimanskih sela oko Foe vri se odgon stoke i oduzima
se ito sve od Muslimana navodno za etnike, tako da se time dovedu da
ostatak Muslimana, koji ne podlegne puki i nou, da za 2 mjeseca, ili
moda za 1 mjesec umre od gladi. Koliko je do danas ubijeno muslimana
u Foi i okolici ne zna se, ali se zna daje mnogo - prema samom izvjetaju
etnika, koji su iz ovih krajeva, a koji idu svakog dana na ta haranja.
Miljenja sam, ako se ne pritekne brzo u pomo ovim ljudima koji su
pod noem, da e prema izjavi etnika u kotaru Foanskom i ajnikom
od 85.000 muslimana ostati samo jedna treina.
c) Zehra Rogoj, ena Edhemova iz sela J elaaca, daje u zapisnik
sliedeu izjavu:
Kada su etnici zaposjeli selo J elaca, ja sam ostala sa mojim malim
djetetom, jer nisam mogla izbjei. Osim mene ostali su od Muslimana
Omer Keo, Murto Dedovi i jo 3-4 ene, a ostali su muslimani izbjegli
u Kalinovik.
etnici su nas svakog asa progonili, psovali i opljakali. J ednoga
dana vezali su etnici Omera i Murata, to sam ja vidjela i tukli su ih kod
nae damije nemilosrdno, u koliko sam saznala od ena Srpkinja traili
su im puke da im dadnu
Nezavisna Drava Hrvatska
Ispostava kotara rogatikog
br. 5/42
26./I 1942. god.
PRAA
Izvjee o naenom obem
stanju i situaciji u Prai
po odlasku etnika i komunista.
Zapovjedniku Vojne Krajine
Sar aj evo
U vezi moga izvjea od 22. ov. mj. broj 2/42 dostavljam izvjee o
obem naenom stanju u Prai poslije odlaska etnika i komunista iz
Prae u sljedeem:
Po polasku iz Sarajeva putuje se do eljeznike postaje Stambuli
vlakom, a odatle 15 kilometara do Prae pjeke.
Svi mostovi na dravnom putu drveni i na pruzi eljezni od
Stambulia do Prae dignuti su, a pruga pokidana i baena pod prugu.
Telefonski stubovi posjeeni su i baeni, a ice pokidane.
Svi dravni i samoupravni uredi demolirani su, a vrata, prozori itd.
razlupani su, sav namjetaj, knjige, kancelarijski pribor i sve to je bilo
u ovim uredima i ustanovama pljakano je i odneeno, tako da se u
uredima apsolutno ne moe nita raditi dok se ne nabavi sve to je
potrebno za obavljanje slubenih poslova. Kasa opine praanske
razbijena je i opljakana.
Sve trgovake i zanatske radnje razlupane su i opljakane i sve to je
bilo u njima, odneeno.
Od muslimana koji su ostali ovdje dizato je sve to je vrijednije, a
naroito hrana, goveda, stoka, odijelo, posteljina itd. bez ikakve plate.
Sve opljakano odneeno je iz Prae nepoznato kuda.
U samoj Prai stanje je oajno. Nijedan dravni ni samoupravni ured
ne radi, sem orunike postaje i ove ispostave koji tek obnavljaju svoje
poslovanje. Ni jedna javna radnja, trgovina, gostiona, kafana, prenoite
itd. nema otvorena. Prenoita ili ma kakve hrane za slubenike prolaznike
itd. ne moe se dobiti. Slubenici i prolaznici naaju u nekolike privatne
kue muslimana koji su ovdje ostali i kod njih se hrane, i ako su isti sami
oskudni, inae ne bi ovdje mogli ni najmanje ostati.
Ishrana puanstva u Prai i okolnim selima oajna je, jer je skoro sva
hrana opljakana i odneena najvie prema Romaniji, te je puanstvo
mnogo oskudno u hrani. Na 2/3 studenoga naa vojska i ostale vlasti
povukli su se iz Prae od 3-5 sati ujutro, a komunisti i etnici oko 700
njih uli su u Prau oko 6 sati, ujutro odmah su preuzeli sve dravne
urede i ustanove i uspostavili svoju vlast. Osmoricu Ustaa i vienijih
muslimana i katolika koji su bili ostali ovdje odmah su poubijali, medu
njima i Ustakog tabornika Haseka, dok se je vie njih posakrivalo po
umama, peinama itd. i tako se krili do dolaska naih vlasti.
Prvo su u Prau uli komunisti, takozvani partizani, sa domaim
seljacima, koji su se odmetnuli i manjim brojem etnika i njihove vlasti
bile su isto komunistike i oni su u sva njihova nadletva postavili svoje
ljude.
Komandant mjesta bio je Gari Manojlo, bivi vojni referent obine
praanske, a komandir andarmerije voro J ovo seljak iz Mioia. Ova
dvojica sajo 7-8 partizana-komunista izmeu sviju njih bili su ovdje na
glavnim slubenim mjestima i po graane najpravedniji naroito po
muslimane i katolike, i u svakoj prilici u koliko su mogli uzimali bi u
zatitu i nekoliko njihovih ivota sauvali su.
Nekoliko dana iza dolaska ove partije doli su etnici iz Srbije i Crne
Gore u veem broju. im su doli dali su se u sela i poeli pljakati i
ubijati vei broj vienih muslimana iji broj jo nije utvren, samo
se zna za selo Lunje u kome su ubili 22 muslimana i jednu
muslimanku, u selu Renovici 12 muslimana, u selu Soicama oko 10
muslimana i u Modriku 18 muslimana dok za druga sela jo neima
podataka.
Neko vrijeme su se komunisti i etnici slagali, ali su se u zadnje vrierne
nisu trpili i medu njima su esto izbijale svae i sukobi. Nekoliko puta
je dolazio u Prau voa komunista - partizana zvani ia koji je po
saznanju ing. J osip Vajner bivi tajnik ininjerske komore u Sarajevu,
koji navodno ima brata u Sarajevu. Prilikom svakog dolaska drao je
partizanske govore u kojima je isticao da se ne ubijaju nevini ljudi, i da
se ne vre pljake, a one koji su to vrili, kanjavao je. Radi ovoga su ga
etnici zamrzili te su ga javno psovali i prijetili mu. Vukadin Kota,
komandant mjesta u Sjetlini, javno mu je psovao majku, radi ega je bio
smijenjen sa toga mjesta, a ore Drako, bivi vii kontrolor Dir. Dr.
eljeznica u Sarajevu, javno mu je prijetio da e ga ubiti za to to titi
muslimane i katolike i uope nisu ga trpili. Da nije ubrzo dola njemaka
i naa vojska meu etnicima i komunistima vjerovatno bi dolo do
oruanih sukoba.
Za vrij eme boravka etnika i komunista vren je od njiha na muslimane
i katolike veliki teror i pritisak bez ikakovih razloga, pa je po dolasku
naih vlasti ovom puanstvu olahnulo to seje terora kutarisao.
U samoj Prai nije zapaljena ni jedna zgrada, ali je veliki broj zgrada
demoliran.
Kad se prikupe podatci po selima, dostavit e se naknadno izvjee.
U prilogu ovoga izvjea alje se jedna komunistika zastava i pronaeni
njihovi razni spisi i 2 ordena bive J ugoslavije na uvid i daljnje
uredovanje. Za Dom spreman !
Upravitelj kotarske ispostave:
M. Tanovi, s.r.
(AVII, fond NDH, k. 181, reg. br. 46/1-1)
"Dok sam uvao strau na mostu, vidio samesto puta po noi, kada
se malo smrklo, kako etnici dovode graane i seljake, muslimane
iz Gorada i okolice, te ih na mostu kolju i ubijaju i bacanju u Drinu.
Tom se prilikom znao uti vrisak, oajni krik, pla i molbe ubijanih
(podvukao: S..). Malo sam poznavao svieta u Goradu, pa ne znam
sve rei, tko je ubijen, ali mislim, da e od mene vie znati moj brat
Relja. etnici su podpuno opljakali muslimanske trgovine. Dosta je
etnika bilo, koji su na ubarama imali mrtvake glave. Kada smo poli
na poloaj, ili smo pod etnikom i srbskom zastavom".
(Odmetnika zvjerstva, str. 102)
MJERE VRHOVNOG TABA NOPOJ ZA ZATITU
BONJAKA OD ETNIKIH ZLOINA
- PISMO JOSIPA BROZA TITA, KOMANDANTA NOP I DVJ,
TABU CRNOGORSKO-SANDAKOG,
NARODNOOSLOBODILAKOG PARTIZANSKOG ODREDA,
27. JANUAR 1942.
27.januar 1942.
Proleterska brigada nae vojske preavi u Bosnu izvelaje niz manjih
akcija oko Varea pripremajui napad na ovo mjesto. Ba u to vrijeme
Nijemci, ustae i hrvatska vojska otpoeli su ofanzivu u pravcu slobodne
teritorije istone Bosne. Tom prilikom etniki voi, koji su ranijom
razornom akcijom bili pokolebali jedan dio partizanskih jedinica u
istonoj Bosni, odigrali su sramnu ulogu. Oni su izdali nareenja da se
ne puca na Nijemce i tako su im otvorili slobodan put, a oni se nadali u
bjekstvo. Tako je nastala panika meu borcima, koji su bjeali i ostavljali
svoje porodice i domove da na njima ustae iskale sav bijes. Zvjerstva
ustaa ne dadu se opisati.
U ovakvoj situaciji naa brigada se nala ugroena sa svih strana.
Trebalo je jedinice grupisane na relativno uskom prostoru izvui i zatititi
stanovnitvo od ovih nasilja i zuluma. Forsiranim danononim
marevima, po najveoj hladnoi, uputili smo nae jedinice u odreene
pravce. I mi smo stigli. Zaustavili smo prodiranje ustaa juno od doline
r. Prae, a zatim oistili, uz pomo Durmitorskog narodnooslobodilakog
partizanskog odreda, etnika gnijezda Fou i Gorade. Na ugled je
nevjerovatno porastao. Narod je uvidio da smo mi pravi narodni borci.
Svugdje nas s oduevljenjem doekuju. A muslimanski ivalj gleda u
nama spasioce. etnike bande i njihove voe razbijene su u
paramparad. Zvjerstva koja su oni poinili nadmauju ona ustaka.
Sve bive etnike jedinice prele su u partizanske ili dobrovoljake
jedinice, koje stoje pod naom komandom.
Dakle, na itavom toku Drine nalazimo se u susjedstvu (Napominjemo
da se dobar dio Proleterske brigade nalazi sjeverno od r. Prae, na prostoru
Romanija - Vare - Han-Pijesak - Rogatica).
Situaciju kod vas ne znamo podrobno. uli smo da ste energino
razjurili te pljakake bande na vaoj teritoriji. Mi se nadamo da e vam
rad biti sada uveliko olakan. Kod ovakvog stanja namee se prijeka
potreba da izvjesne svoje jedinice prebacite u ajnie i tu stvorite solidnu
i vrstu bazu. Taj dio Sandaka do sada je bio zanemaren i puten na
nemilost etnicima (podvukao: S. .). Iz ovog mjesta moe se osjetiti
va politiki rad i na zapadnu polovinu Sandaka. A vi sada treba da
radite politiki, jer su uslovi vrlo povoljni. Dranjem ajnia Talijanima
jo ostaje slobodan put k Prijepolju. No zasjedama na tome putu morate
im nanijeti velike gubitke. Put temeljito poruite, to e rei na velikoj
duini. Radite nou, iako je hladno. Nije svejedno da li se neprijatelj
snabdijeva automobilima ili pomou tovarnih grla. Te karavane moete
uspjenije napadati. Najzad, ne treba dozvoljavati da neprijatelj ispada
iz varoi i pali okolna sela. ujemo da imate masu jedinica. Pokrenite ih
u akcije. Nije dovoljno da one uvaju samo svoja sela. Dakle, oko
Pljevalja redajte jedinice na smjenu. uli smo da namjeravate odrediti
snage za blokadu Bijelog Polja. Ta blokada moe uspjeti ako ste stupili
u kontakt s Turcima Komarancima, kao i onima na onoj strani Lima. S
padom Bijelog Polja neprijatelj bi se naao vrlo ugroen. Ali bie tetno
ako vam to mjesto nekorisno vee vae snage. Za sada je za vas vrlo
vano da u ajniu stvorite vrstu bazu, pa tome morate posvetiti veliku
panju.
Izvijestite nas detaljno o situaciji: o akcijama, uglavnom otkako je
formiran odred; o jaini odreda; veze sa susjedima kakve su; pruite im
kakve sugestije, prijedloge itd. Izvjetaj nam hitno dostavite.
Duvana emo jo dati, samo obezbijedite transport. Upravo daemo
vam toliko koliko moete prenijeti. Prema tome se i upravljajte.
Primite nae drugarske pozdrave.
Smrt faizmu - Sloboda narodu !
Komandant
Narodnooslobodi lake
partizanske i
dobrovoljake vojske
J ugoslavije
Tito
P.S. alj emo vam primjerke za politiki rad. Sve to umnoite i rasturite
ne samo po jedinicama nego i naroito po svim selima. Ako ste vi
formirali samo partizanske jedinice, onda ne morate prelaziti na
dobrovoljake formacije.
Ostali materijal dostavite kome treba.
S nama uspostavite stalnu kurirsku vezu. Ovo je potrebno radi
saglasnosti u radu.
(V. Dedijer - A. Mileti, n.d., str. 113-115)
... Odmah po ulasku u Fou otkljuali su nas etnici i mi smo poli da
izaemo na ulicu, ali nam nisu dozvolili, nego su nas ponovo zatvorili.
Ovdje smo ostali 2 dana, bez hrane i vode, a ta vie nisu nam dozvolili
niti u klozet ii. etnici su katkad dolazili radi prepoznavanja, te su s
nas skinuli svu vojniku robu.
Trei dan kapetan Mihajlovi pustio je nas ofere na slobodu radi
vonje etnika, a orunici i domobrani ostali su zakljuani i na veer u 9
sati svi su bili streljani i baeni u Drinu. - Sutradan proao sam pored
kasarne, ali nigdje nikoga nije bilo, te mi je rekao jedan etniki porunik,
da su svi orunici i domobrani strieljani.
Otiao sam na drveni most i zaista sam vidio mnogo u Drini uz samu
obalu sve andarme i domobrane gdje ubijeni lee u vodi.
Isti dan etnici su poeli hvatati civile po gradu, a naroito su
traili i pitali za izbjeglice iz Rogatice. Ovo sam saznao otuda, jer
sam osobno uo kako po gradu viu gdje su Rogatiani i njih su
prvenstveno hvatali i izreda poubijali, tako da su ih klali i na muke
stavljali, a nakon tih zvjerstava bacali ih u Drinu. Nisam osobno
vidio kada su etnici klali i mrcvarili graane, ali su se u mojoj
nazonosti hvalili, koliko je koji od njih zaklao graana - muslimana.
Vidio sam svojim oima cijelu upriju krvavu i u vodi pod mostom
mrtve i izmrcvarene ljude i ene. Ovaj pokolj graana trajao je oko
10 dana, jer su se graani odmah poeli sakrivati, a etnici su ih
traili po kuama, hvatali i klali. - etnici su pohvatali i poklali
graane u gradu Foi tako, da su samo ostavili nekoliko zanatlija,
koji su njima trebali. Poklani su i mjetani iz Foe i sve izbjeglice
koji su se nalazili u Foi.
Nakon toga bio sam u Foi oko mjesec i po dana i nisam vidio nigdje
ni jednog ovjeka, mjetana niti izbjeglice, osim ono zanatlija to su
ostavili za svoju potrebu.
Napominjem, da su etnici poklali sve mukarce osim sitne djece
i djelimino ena koji su se zatekli u Foi tako, da nitko nije mogao
po njihovom dolasku izbjei, jer su blokirali grad.
Gledao sam 20 ljudi svezanih u icu, gdje ih vode etnici na most
radi klanja i ubijanja. - Kako sam uo najvie su se isticali u klanju
i mrcvarenju kao i u pljaki etnici Rogatiki i Kosoria eta i
Goradani, koji su prvi i upali u Fou i pokolj izvrili.
Poslije nekoliko dana otili su Goradani i Kosoria - eta na dopust
i na katoliki boi doli su skupa u Fou, te su poubijali sve ono to je
ostalo, zapalili 3 damije, opljakali cielu Fou i do kraja unitili, a
nakon ovoga otili su na poloaj na Bora.
Upit: Ja ne znam iz vlastitog opaanja koliko je stanovnika
ubijeno u Foi, a uo sam od kapetana Serbije Mihajlovia gdje je
rekao: "rjeili smo se neprijatelja ubili smo 5.000 muslimana u Foi
i Goradu". Naglasio je, da je u Foi ubijeno oko 3.000, a u Goradi
oko 2.000puanstva (podvukao: S. .).
Upit: Oituje za vrijeme ubijanja stanovnika u Foi bio je
prisutan skoro cielo vrieme kapetan Sergije Mihajlovi, a nekada je bio
odsutan kratko vrieme kada bi otiao na pregovore s Talijanima...
(AVII, fond NDH, k. 78, reg. br. 19/6-2-3)
ZLOINI U SREBRENICI
- IZVJETAJ USTAKOG
KOTARSKOG PREDSTOJNIKA IZ SREBRENICE,
SARAJEVO, 29. JANUAR 1942.
Gospodinu:
VELIKOM UPANU VELIKE UPE VRHBOSNA
S A R A J E V O
Koncem srpnja 1941. godine pojavili su se etnici u okolini kotara
vlasenikog, zauzeli poetkom kolovoza 1941. godine i zauzimali
pojedina sela prema kotaru srebrenikom. Srebrenicu su osvojili 18.
kolovoza 1941. i otili dalje prema Zvorniku (do Drinjae). Izmeu
Hrvatskih vlasti i etnika toga dana trajala je borba od 6 sati ujutro do
podne istoga dana. rtava je bilo i sjedne strane i s druge strane, oko 20
vojnika i etnika. im su unili etnici u Srebrenicu pozvali su potpisatoga
i ostale efove nadletva, oduzeli im kljueve od kancelarija i kasa,
pokupili pare (oko 60 000 din.) i postavili svoje organe u kotaru i obini.
Hrvatske inovnike i ostale slubenike, odstranili su, nisu ih nikad nita
pitali niti ta traili od njih. inovnike i slubenike nisu tukli niti je koji
poginuo. J edino logornik - ozia Muhameda, zvaninika kotara
srebrenikog uhapsili su i leao je u zatvoru oko 20 dana, te su ga pustili.
Od prvih dana kako etnici su unili u kotar srebreniki, poeli su dizati
raznu robu iz muslimanskih duana, tjerali stoku sitnu i krupnu i
same muslimane tjerali su na razna radove i od njih su rekvirirali
ljudsku i stonu hranu, a nikome nita nisu plaali. Kako su pljakali
varo, tako isto i sela. Prvih dana nisu velika zla uinili, ali to koji
dan sve su vie uestale pljake, razbojnitva, paljevine, batinjanja
i ostali zloini. U varoi Srebrenici etnici su imali svoju komandu, a u
Vlasenici im je bio tab (Ministarstva).
Komanda se je brinula oko slanja etnika na poloaj, otsustva i ishrane
etnika. Poetkom rujna izdali su etnici nareenje i javno saopili
muslimanima, da predaju radio aparate obini, da se ne smiju kretati
dalje od 7 sati poslije podne i da svaki musliman ako hoe, da prenoi u
drugom selu mora prethodno traiti odobrenje od njihove vlasti.
Muslimani su ova nareenja, kao i sva ostala striktno izvravali.
Srebrenica imade oko 40 000 stanovnika, polovina je muslimana, a
polovica je pravoslavnih. idovska kua ima samo jedna i nekoliko
inovnika katolika.
Kada su etnici unili u Srebrenicu (tj. kolovoza 18. 1941.) bilo ih je
oko 400, koji nisu bili svi naoruani, nego neki su bili sa sjekirama i
toljagama. Na elu im je bio andarmerijski major J ezdimir Dangi, koji
je takoer rodom iz sela Bratunca, kotara srebrenikog. Tu su odmah
pokupili oruje i municiju od zarobljenih vojnika, andarma i ostalih
slubenika. Kako Srebrenica granii sa Drinom to su istoga dana etnici
iz Srbije - Ljubovije i Bajine Bate i okolnih mjesta prebacili se orujem
na teritorij Bosne, pridruili se etnici Dangia i nastavili dalje svoju
akciju. Pored pojedinane pljake u nekoliko mahova navraala se je
povea grupa etnika i opljakali pojedina sela. Mjeseca 5. sijenja 1942.
doao je iz kotara vlasenikog Rajko elonja sa svojih 300 ljudi i 5.
sijenja i 6. sijenja opljakali su sve muslimane u Srebrenici, kako kue
tako i duane, otjerali stoku i ostalo svojim kuama. Toga dana u samoj
Srebrenici bilo je 11 rtava, a idui putem kroz sela Bajramovie i dr.
koga su susreli putem od muslimana toga su zaklali ili ubili iz puke.
Toan broj rtava ne moe se sada znati, ali od prilike u kotaru
srebrenikom oko 1 000 ljudi je poubijano, a materijalne rtve su
neprocjenjive, jer su opljakali sve redom, poklali i unitili svu stoku
kao i ostalu pokretnu imovinu. Prilikom pljake su zvjerski postupali
sa ljudima i enama, tukli ilom, kundacima, boli noem po raznim
dijelovima tijela, svlaile goli ljude i ene, kao od majke roene i
tako ih prisiljavali da im daju novac, kau ko ima novaca i gdje je
ko pobjegao, te mnogima i ako je dao sve to je imao oduzeli bi i goli
ivot. Bilo je nekoliko silovanja nad djevojicama od 14 godina pa
na vie. Neke su ljude ubijali iz puke, neke kundacima, a najvie su
klali kao janjad. Ljudi su stalno ivjeli u strahu, jer je svaki oekivao
strepio kao ovca noa, te vie noi i dana proveli na ovoj zimi po
umi. Pored ljudi koje su etnici ubili i zaklali ima ih dosta mrtvih
od posljedica iza batina i studeni. inovnici i ostali slubenici nisu
imali nikakovih plaa, nego su ih izdravali trgovci muslimani, davali
im razne pozajmice.
Ovi su zloini redali se svaki dan i no do 16. sijenja 1942. dok nije
dola njemaka vojska. Pred dolazak njemake vojske etnici su se u
toku noi u grupama povukli preko sela Oseka i otili preko Drine u
Srbiju, Bajinu Batu i Ljuboviju. Nijemci su obilazili teren, ali su 20 ov.
mj. ponovo svi otili iz Srebrenice i ista je ostala.
Ujedno napominjem, da_su etnici oduzeli od muslimana mnogo
ljudske i stone hrane, kao i svu stoku, te prijeti opasnost velike
gladi, a pitanje je i ime e posijati zemlju u proljee, jer nemaju ni
sjemena niti teglee stoke. Dalje prijeti velika opasnost, to vjerovatno
nee mimoii zarazne bolesti, jer je stanovnitvo isprepadano,
prehlaeno, mnogi izprebijani tupim i otrim orujem, mnogi i
gladni, boli i bosi, jer je i prije, uzevi obenito ovaj kraj pasivan, a
sada poslije ovolike velike pljake i otimaine razumljivo, u kakvom
se stanju nalaze. Lijekova nema, bolnica je malena, s malim
prostorijama, obenito uzevi je velika sirotinja i daj Boe, da se ne
pojave zarazne bolesti, koja bi redom kosila jer nema ni ljekara
(podvukao: S. .).
Srebrenica je od prve eljeznike pruge (Tuzla) udaljena 107 km, te u
sluaju kakve velike nude dok se ne doe do Tuzle mora proi dva dana
na ovakovom vremenu. Da bi se ovaj narod koliko bilo spasio (jer ga se
mogu rei mirne due, dosada 15% muslimana uniteno, ako ne i vie)
potrebno je na prvom mjestu oistiti od etnika, zatim poslati mirno i
sposobno inovnitvo, pruiti im to veu pomo u naturi i novcu, kao i
podijeliti im stoku.
ZA DOM SPREMNI !
Sarajevo, 29.sijenja 1942.
P. Uzumovi v.r.
Kotarski predstojnik iz Srebrenice
Za tonost prepisa jami:
Sarajevo, 4.veljae 1942.
Nadstojnik pomonih ureda:
Potpis neitljiv
ZA DOM SPREMNI !
Oficijal:
Marija Vuli
M.P.
(V. Dedijer-A. Mileti, n.d., str. 122-124)
ISKAZ
Nepozvat pristupa Kurspahi Mehmed, umrlog Bee, musliman, star
36 godina, rodom i ivi u Koritniku, te izjavi:
Onoga dana, kad je Hrvatska vojska potisla etnike do iza Gostilje,
sutra danje doao u Koritnik Vuko Medenica sa 20 etnika, meu kojima
su bili Nikoli Stjepan, unjar Stevo, unjar edomir svi iz Hubave,
te Gavrilovi Velizar, Dragomir, Gruji uro iz Koritnika, doim ostali
su bili nama nepoznati. Napred navedeni seljaci bili su obueni u seljako
odjelo, a oboruani sa pukama i noevima. Municiju su imali u
depovima. Oni drugi nepoznati bili su obueni svi u vojnika odjela sa
redenicima preko ramena oko pasa, sa pukom i noem, a imali su gotovo
svaki po jednu bombu. Vuko Medenica bio je u oficirskom odjelu sa
ubarom na glavi.
im su doli u Koritnik, Vuko Medenica pozvao je Kurspahia Ramu
i rekao mu, da nas mukarce sve iskupi u selo, te dovede do njega. Kada
je Ramo to uinio i nas sve okupio, Medenica nas je postavio u red, a iza
toga naredio, da prvi po redu Kurspahi Mehmed izae pred nas, nakon
ega je zapovjedio dvojici onih, koji su bili u vojnikom odjelu da mu
zgule kou sa lica. Ova su dvojica odmah pristupila radu, oborili
Mehmeda te onako tupim noevima najprije mu razrezali kou ispod
cijelog lica, a onda je poeli guliti te skupa sa mesom t.j. miiima na
licu, nosom i uima zgulili i prevrnuli preko glave tako, da je doni
dio sa brade dostizao mu do jake kaputa. Mehmed je kroz itavo
ovo vrieme krivio se i vrito od uasa i bolova. Mi ostali gledajui taj
uas patnji nad ovjekom bili smo proli. Nakon toga je Medenica
naredio Mehmedu nako zguljenom, da pokae kako se Bogu moli.
Pa kada je Mehmed prikazivajui molitvu Bogu pao na zemlju (tj.
na seddu - primj. S. .), jedan od onih koji su lice derali, usadio mu
je no u lea, od ega je Mehmed nakon uasnog krivljenja umro.
Nakon Mehmeda doao je red na Spahia Mehu, da i njega na isti
nain zlostavljaju, pa kada je izaao pred nas, odmah je pao na zemlju
govorei, da garadje ubiju nego tako mue. U tome je jedan od muitelja
imajui no na puci zabo u Mehinu lijevu ruku i gotovo je otkinuo, a
onaj drugi je pristupio i pritisnuo mu lea nogom, naslonio cjev na
slijepoicu i opalio, od ega je Meho odmah umro.
Sada je doao na red Kurspahi Mujo, koga su oborili na zemlju i njih
etvorica onako sanoevima na pukama su ga parali, boli i rezali te
svega istrgali kao vuci ljeinu, iza toga se je jedan od njih zaletio na
Kurspahia Sulju, koji je bio rtva po redu, te mu protjerao no
kroz vrat tako, dagajezabos prednje strane i da j e proao sa zadn j e
strane vrata, od ega je Suljo odmah mrtav pao im je ovaj krvopija
no izvadio. Ovaj isti je odmah, im je Suljo pao, zadio bajunetu
Spahi Smailu u slabinu i razderao mu tijelo do pupka, od ega je
Smail pao i njegov vapaj i previjanje od raznih bolova se je dugo
uo. U to je doao seljak iz Hubave J ovajovi Gojko, koji je dotjerao
pred sobom Smajki Rasima.
Njemu i njegovom bratu Novici zapovjedio je Vuko Medenica, da
otjeraju do Drine Kurspahia Ramu, Smajkia Rasima i jo jednu enu,
te tamo od njih uinu ono to znaju. Vidio sam kako su J ovanovi Gojko
i Novica im su se pribliili Drini poeli nemilice s noem na pui
bosti ovo troje, koji su bili svezani sve dotle, dok nisu pali, pa kada
su pali, onda su ih onako leee na zemlji puno i puno puta boli, a
poslije toga su ih odvezali i niz Drinu bacili (podvukao: S. C.).
Uzeli su kapu Kurspahia Rame, te stavili na jednu visoku stoinu
kod Drine, koja kapa na toj stoini i danas se vidi. Dok su ovo inili
braa J ovanovii, dovedeno je pred Vuku Medenicu jedno dijete od 9
godina za kojeje Vuk mislio da ima 12 godina, pa kada mu je dokazano
daj e dijete mlae od 12 godina pustio gaj e, govorei daj e odluio
poklati i poubijati sve muslimane i djecu preko 12 godina. Odmah iza
toga mene Kurspahi Begu, Naila i Smajila, predao je brai J ovanoviima,
kada su se ova dvojica vratila od Drine, sa nalogom da nas odvedu negdje
i postreljaju.
Ovi su nas poveli do u dolinu blizu jedne kukuruzovine i postavili
nas za streljanje, pa kada su oni poli, da se izmaknu nekoliko koraka,
da nas poubijaju mi smo izrabili tu priliku i pobjegli kroz kukuruzovinu
u umu.
Braa J ovanovii i ostali etnici otvorili su na nas puanu vatru, ali
nas je srea posluila i nijedan nije od nas povreen i ako su oko nas
padali puani metci kao kia. Zaboravio sam spomenuti da su nam braa
J ovanovii svima poskidali cipele, koje su bile gotovo nove, a nama dali
neke poderane opanke.
Kada smo zali duboko u umu i kada se je stiala puana paljba, mi
smo izabrali zgodno skrovite i tu vee prenoili ne spavajui, jer nam
san nije iao na oi iza onako groznog prizora, koji smo toga dana vidjeli
i tekog osjeaja, da e se i nama neto tako desiti. Tada nismo smjeli
ostati na istom mjestu nego smo svaki dan mijenjali svoje prenoite.
Prvog dana dobili smo neto hrane od nae familije, ali kada su to
etnici primjetili, poli su u 6 potjera za nama, a jedni su ostali da paze
da ne bi ko iz naih kua nama donosio hranu. Dok smo vrljali po umama
i nastojali da se pribliimo Viegradu proli smo kroz umske kose:
Duboko, Graine, Ljutae, Dain, iroko, Vrelo i Kik, dok najposlije
nismo preko J alovika vie sela Hubave kroz dolinu u potok ealj preko
Banjske i osvanuli vie Kosova Polja.
Kroz ovo vrieme naega lutanja i nastojanja da se pribliimo
Viegradu, doli smo vie puta izmeu dvije vatre, tj. puane paljbe
naih vojnika i etnika.
Kroz planine odnosno kose naprijed spomenute zadrali smo se 11
dana i jedan dan je hrana bila svjea. Kada je i toga nestalo glad nas je
prisilila da doemo u Viegrad ili ivi ili mrtvi.
U Kosovu Polju nas je primjetila naa straa i im sam joj rekao svoje
ime, odma nas je pustila da proemo u grad.
Lutajui kroz naprijed navedene kose uli smo da su etnici tri veeri
vodili sebi J unuzovi Aiu iz sela Kuke i da su je tamo silovali.
Ne znam vie nita rei o sudbini ostalih ljudi, dj ece i ena iz Koritnika.
Kako sam naprijed rekao, oni su seljaci iz Hubave i Koritnika sve su
nae komije, kojima se nismo nikada u ivotu zamjerili, pa nas je sve
iznenadilo, kada smo i njih vidjeli sa onim etnicima u vojnikom odjelu.
Dodue osim brae J ovanovi nisu nas bivi nai susjedi tom zgodom
zlostavljali, nego oni u vojnikom odjelu.
Mislim da nije potrebno primati uredovnu biljeku od Kurspahi Bege,
Naila i Smajila, jer ni oni nita vie nee moi kazati, nego to sam ja
naveo.
Kurspahi Mehmed, v.r.
M.P.
(Odmetnika zvjerstva, str. 80-81; V. Dedijer-A. Mileti, n.d., str.
211-213; S. eki, etniki zloini genocida nad Bonjacima u
jugoistonoj Bosni i Sandaku 1941.-1943, Istona Bosna i Sandak /
Znanstveni skup/, 23.maj 1994, Sarajevo, 1996, str. 95-103)
ZLOEVI U VIEGRADU
- PETICIJA VIEGRADSKIH BONJAKA
REIS-UL-ULEMI, FEHIMU EFENDIJI SPAHI,
JANUAR 1942.
Presvijetlom Reisul Ulemi Fehim Efendiji
SA RA J E V O
Mi viegradski muslimani ve peti mjesec nemilosrdno stradamo,
rtve se niu i penju na hiljade. Sela su potpuno unitena. Pod
zatitom talijanskih trupa grad jo ivotari, ali pri izdisaju - u agoniji
- glad ve caruje i sirotinja umire po ulicama (podvukao: S. .)
Molimo hitnu pomo i zatitu.
Uz maksuz selam.
U ime viegradskih muslimana:
Mustafa Hadi posjednik s.r.
Amir D. Ploski polic. inov. s.r.
Abdulahovi Abduselam kol. nadzor s.r.
Muhamed Pai ravnatelj Mekteba s.r.
Tvrdkovi Hazif Raid er. sudac s.r.
Hadiabdi Hasan dem. imam s.r.
Taevac Nedib poreznik s.r.
Hadi selimo vi Hajrudin er. sudac s.r.
Mehmedbeg Kapetanovi naelnik lijebske opine s.r.
Ibro Alispahi naelnik orahovake opine s.r.
Daj e propis vijeran svome orginalu tvrdi:
M.P.
ZLOINI U VIEGRADU
- PETICIJA VIEGRADSKIH BONJAKA
POGLAVNIKU NDH ANTI PAVELIU,
JANUAR 1942.
Njegovoj ekselenciji
Poglavniku Nezavisne drave Hrvatske
ZAGREB
Kao to je poznato na Viegrad odsjeen je od svoje matice ve 8
mjeseci. Bez iije zatite Muslimanski i Katoliki element podnosi
neopisiva nasilja - rtve se penju na tisue. Sela su potpuno popaljena
i opljakana. 10 tisua sirotinje ubijeno u opkoljenom gradu bez
ikakovih sredstava i iije pomoi ve umire od zime i gladi (podvukao:
S. .).
Molimo hitnu pomo za zatitu.
Pored sve bijede i nevolje stojimo vazda i uvijek
ZA DOM SPREMNI !
Amir D. Ploski polic. inov. s.r.
Mustafa Hadi posjednik s.r.
Mehmedbeg Kapetanovi naelnik lijebske opine s.r.
Ibro Alispahi naelnik orahovake opine s.r.
Hadiselimovi Hajrudin er. sudac s.r.
Tvrdkovi Hafiz Raid er. sudac s.r.
Abdulahovi Abduselam kol. nadzor, s.r.
Muhamed Pai vjerouitelj s.r.
Hasan Hadiabdi dam, Imam s.r.
Taevac Nedib pretst. pr z. ureda s.r.
Leopold Flenbah limar s.r.
Daj e prepis vijeran svome originalu tvrdi:
M.P.
UPOZORENJA NA SUTINU
USTAKIH I ETNIKIH ZLOINA
- IZVOD IZ PROGLASA VRHOVNOG TABA NOV IDVJ,
JANUAR 1942.
BOSANCI ! SRBI, MUSLIMANI I HRVATI !
I opet j e potekla krv nevine srpske djece, ena i staraca, i opet su
planula u vatri vaa mirna sela i opet bjee glavom bez obzira stotine i
hiljade vaih porodica pred zvjerskim terorom ustakih zlikovaca. Bjee
goli i bosi po ovoj stranoj zimi, bez cilja i bez nade, prevareni od
izdajnikih i pljakakih etnikih voa, koji su u slubi njemakih i
talijanskih okupatora bandita. Dangi, Todorovi, eki, Kamenko /
J evti/, Aim Babi, Sergije Mihajlovi i druge etnike voe predale su
vas na milost i nemilost ustakim zvjerovima.
ujte narodi Bosne
Prije sedam mjeseci poslali su njemaki okupatori hrvatske ustae u
Bosnu i Hercegovinu da pale srpska sela i ubijaju srpsko stanovnitvo.
Ovi zvj erovi poinie neuvena zloinstva nad Srbima. Kad ste vi Srbi
uzeli puke u ruke da odbranite svoje ivote svojih porodica i u toj borbi
pod partizanskom zastavom postigli velike uspjehe, taj isti njemaki
okupator poslao je preko izdajnika Nedia razne "vojvode" i oficire iz
Srbije koji su doli ovamo sa zadaom da jo vie zavade bosanske narode,
Srbe, Muslimane i Hrvate.
Ovi njemako-Nedievi agenti doveli su sa sobom neke etnike, a u
stvari pljakae bande, koje su poele pljakati i ubijati mirno
muslimansko stanovnitvo, paliti muslimanska sela isto onako kao to
ustae palie srpska sela. Ovi etniki zvj erovi poubijae i protjerae iz
njihovih domova desetke hiljada muslimanskih porodica
Dne 26. prosinca 1941., kad su etnici-komunisti* harali i palili po
Foi, ja sam bio ivi svjedok ovih dogaaja: Toga dana doli su u moju
kuu meni poznati etnici-komunisti i to: Danilo Hadivukovi, Boro
Blagojevi, Mitar ahin, Boko Bendi, Mato Raevi, Obrad Dosti i
Vukovi iz J oanice i odveli mene, moga brata J usufa i J usufova sina
Smaila kod ohodar-damije. Tu smo zatekli jo mnoge graane, od
kojih sam poznavao: Avdagu Bavia, Muju Bavia, Aziza Bavia,
Suljagu Isanovia, Smaila Isanovia, Edhema Isanovia, Aziza Isanovia,
Hasana Isanovia, Edhema Isanovia, sina Mehmedovog, Murata
Aganovia, Muju Aganovia i J usu ebu. Tu su nas pretraili i sve
vrednije stvari, koje su kod nas nali, opljakali. Zatim su nam ruke jo
jae icom stegli. To su bili strani bolovi. Napominjem, da su u mojoj
kui ostavili moga sina Ismeta. Nakon to su ga izmjerili pukom, jedan
je rekao da se taj ustaa ostavi, jer nije opasan, budui daje bio manji od
puke.
Od damije do mosta, gdje su nas klali, stalno su nas muili i tukli
pukama. Kad su nas doveli na eljezniki most, jedan je od razbojnika
povikao: "to ih vodite tako malo?", dok je drugi odgovorio, daj e ovih
esnaest za ovu veer dosta, jer e ih s time biti osamdestetiri. Poslije
toga su poeli klati i to na ovaj nain: Jedan od razbojnika kleknuo
je na koljena, u lijevoj ruci drao je veliki no. Svaka rtva je morala
sama lei pod no, a u sluaju da to neki nije htio, udarali bi ga
kundakom po zatiljku tako, da bi pao, a drugi razbojnik bi ga uhvatio
za noge i tako prisilio da legne pod no. Poslije svakog klanja svaku
su rtvu pretraili jo jednom, a zatim zaklanog udarali nogom u
trbuh i bacili u Drinu (podvukao: S..). Ostalo mi j e pred oima kako
su po redu zaklani: Avdo Bavi, Suljo Isanovi, Edhem Isanovi, sin
* Ustaka propaganda je stalno insistirala na izjednaavanju partizana i etnika.
Otuda u mnogim dokumentima ovakva pojava: "etnici-komunisti", "etniko-
komunistike bande " i si.
Avdin, Mujo Aganovi, Azis Isanovi, Hasan Isanovi, J uso eba, Smail
Isanovi, Smail Bavi, Edhem Isanovi, Mehmedov sin, Azis Bavi i
Mujo Bavi. Kad je doao red na mene, ja sam iskoristio priliku i poeo
bjeati u namjeri da radije poginem od puke nego da me kolju, a osim
toga nisam mogao gledati roenim oima kako mi kolju brata. Ruke su
mi bile svezane icom i ica se nekako prekinula. Bjeao sam mostom.
Razbojnici su za mnom otvorili puanu paljbu, ali me nisu pogodili. J a
sam letio dobivi jo vie snage u nepoznatom pravcu. Naletio sam na
njihovu strau, koja je poela na me pucati, ali nekim udom nisam bio
ranjen. Kako sam ostao iv, ne znam. Sakrio sam se ujedan bun kraj
Drine. No razbojnici su me primijetili i ispalili na mene u spomenutom
grmu jo dva metka. Nisu me pogodili. J edan me uhvatio za jaku kaputa,
ja sam se njime hrvao, odbacio ga od sebe i bez predomiljanja skoio u
Drinu. Oni su zamnom pucali u rijeku, dok su me mogli vidjeti. Kasnije
sam isplivao najednom mjestu i doao u selu Miakovie u kuu Manjgo,
gdje su mi skinuli odijelo i dali mlijeka i aja. etnici-komunisti su me
jo nekoliko puta traili, ali me nisu nali.
(Odmetnika zvjerstva, str. 49)
Nas sedamnaest svezali su etnici-komunisti icom i odveli na
drinski most. l \ i su nas klali i bacali u Drinu. Ja sam bio sedmi po
redu. Mene su povalili na most gola i onda me jedan etnik-komunista
udario noem u vrat i etiri puta po tijelu. Tada su me bacili s mosta
u Drinu. ica na ruci mi je pukla i ja sam se zaustavio na mostu na
gvou u vodi. Imao sam snage da sam se zavukao pod most i skrio,
dok su sve ostale poklali i pobacali u Drinu i otili s mosta. Bilo je to
u noi po prilici tri sata po akamu. Ja sam se vukao ispod mosta sve
do zadnje kule, gdje sam skoio na suho i otiao ispod istone trnice
kroz groblje i preko polja kui (podvukao: S..). Na pol puta sam pao
i ostao leati, jer sam bio nemoan i ranjen. Nekoliko puta sam padao po
sniegu, dok sam doao do kue. Tu me je brat previo. J a sam se skrivao.
Kasnije su dolazili Luka Vreo iz Bara i Bogdan Knezovi, etnici-
komunisti da me ponovo kolju, ali su u tome bili sprijeeni.
(Odmetnika zvjerstva, str. 102; AVII, fond NDH, k. 255, reg. br. 17/
1-6; S. eki, n.d., str. 95-103))
r
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
MINISTARSTVO HRVATSKOG DOMOBRANSTVA
GLAVNI STOER
O. br. 538/48
U Zagrebu dne, 194 .
Predmet: Zvjerstva etnika
MINISTARSTVO VANJ SKIH POSLOVA
Zapovjednitvo orunike postaje Kladanj, krila Tuzla, javlja:
"30. prosinca 1941. izvreno je ienje pobunjenika, komunista i
etnika sa 6. i 7. satnijom, orunikom dobrovoljakom legijom i 20
orunika pod zapovjednitvom kotarskog predstojnika g. Avdage Hasia
i orunikog narednika Petra Kralja.
Po dolasku u selo Plahovii nisu naili na otpor pobunjenika,
komunista i etnika. U selu Tuholju naili su na manje etnike izvidnice,
koje su davale manjeg otpora i povlaile se prema Han Karauli, Gornjem
i Dolnjem Drecelju, gdje se i sada nalazi pobunjeniki logor.
Kod ulaska u selo Toholj naili smo u tali Mehmeda Mekovia
38 mukih leeva, koje su pobunjenici zaklali, a zatim povezane talu
zapalili. Prepoznati su i to: Kari Avdija star 28 godina, Mehmed
Kari star 36 godina, Haosu Kari star 27 godina, Osman Kari
star 35 godina, Memi Halilovi star 25 god., Arif Halilovi star 28
godina, Munir Halilovi star 22 godine, Mujo Jusupovi, star 28
godina, Halib Jusupovi star 38 godina, Imir Jusupovi star 34
godine, Sinan Halilovi star 29 godina, air Alikovi star 60 godina,
Ahmed Jusupovi star 38 godina, Mustafa Selimovi, star 48 godina,
Sufo Selimovi star 36 godina, Rahman Selimovi star 18 godina,
emso Halilovi star 18 godina, Sejfo Halilovi star 29 godina, Ramo
Halilovi star 34 godine, Uzeir Halilovi star 27 godina, Fadil
Seanovi star 21 godinu, Alija Jusupovi star 60 godina, Ibrahim
Hotovi star 28 godina, Avdo Hotovi star 22 godine, svi iz sela Paua
kotara Kladanj, Omer Muji star 21 godinu, Osman Muji star 60
godina, obojica iz sela Tuholja, kotara Kladanj, Muan Imamovi iz
sela Kamenskog star 28 godina i Mustafa Zubetki iz Krive Rijeke,
star 25 godina, kotara Kladanj.
Kada su pobunjenici vidjeli da ne mogu zauzeti Kladanj, oni su kod
povlaenja na ovako zvjerski nain poubijali muslimansko
stanovnitvo, koje se nalazilo u okolnim selima grada Kladnja,
(podvukao: S..) da bi time osvetili svoje gubitke u borbi oko grada
Kladnja.
Prednje se dostavlja savezno Vaem traenju Br. 113/Taj od 6. studenog
1941. godine.
U.z. Proelnika,
pukovnik:
/Veri/
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
MINISTARSTVO VANJ SKIH POSLOVA U ZAGREBU
Primljeno: 26.1 1942.
(AVII, fond NDH, k. 243. reg. br. 16/3-2)
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA Eksp.
VELIKA UPA VRHBOSNA
URED ZA IZBJ EGLICE
Broj: 1576/42
9. veljae 1942.
Sarajevo
ZAPOVJEDNITVO III DOMOBRANSKOG VOJNOG ZBORA
SARAJEVO
Kod ureda za izbjeglice ove Velike upe nalazi se 7.000 izbjeglica,
koji su smjeteni po raznim osnovnim kolama, internatima,
mektebima i drugim zgradama u gradu Sarajevu.
Prema brzojavnom nareenju Ministarstva udrube br. 4273 od
23.sijenja 1942. odreeno je da doe u Sarajevo oko 3.000 izbjeglica iz
istone Bosne, koji su se bili sklonuli u Srbiju. Po nareenju istog
Ministarstva imala je ova Velika upa pripremiti sve za njihov smjetaj.
Da bi ovako veliki broj ljudstva mogla smjestiti, rekvirirala je ova
velika upa zgradu Dr. enske gimnazije, dvije dravne enske
strune kole i namjeravala je da rekvirie i zgradu srednje tehnike
kole. Meutim je ova Velika upa doznala da se danas useljuju dvije
domobranske satnije u zgradu srednje tehnike kole. Ako bi se to
dogodilo ostalo bi preko dvije tisui izbjeglica na ulici, jer je za njih
nemogue nai druge zajednike prostorije.
S toga molim da izvolite narediti da se domobranske satnije, koje bi
imale biti smjetene u srednjoj tehnikoj koli, smjeste u koju vojarnu i
da tu kolu prepustite ovoj Velikoj upi za izbjeglice.
VELIKI UPAN
(Potpis neitak)
* ZA P I SNI K
Sastavljen u uredovnici Zapovjednitva Vojne krajine Sarajevo,
dne 11 veljae 1942.
Nepozvat pristade:
Hadiomer Hadi umr. Hadibrahim, musliman, star 64 godine iz
Koutice, opina Glasinac, kotar Rogatica, posjednik, sada izbjeglica u
Sarajevu, Ulica Bistrik broj 44, koji na pitanja izkazuje:
Kada su odmetnici na2.II.1942. navalili i zapucali na selo Kouticu
narod iz njega pobjegao je glavom bez uzglavlja. Svak je krenuo kud j e
mislio, da e izbjei kurumu neprijateljskom. Vidio sam kako su
neprijatelji mnoge grupe zasreli i vratili od stare i nove ceste. J a sam s
jednom svojom nevjestom krenuo preko jednoga huma i izbjegao u
Luburi Polje, gdje sam se srio sa ostalim izbjeglicama, a odavle smo
umom Kratelj doli u Kneinu. Mnoge su izbjeglice bile natjerane u
tjesnac izmeu Rasovae i sela Vidria, gdje je na njih otvorena
uasna puana vatra i tu su mnogi izginuli. U Kneini nas je dolo
oko 3.000 izbjeglica, s kojima sam ostao do 6.II. o.g. i sjutradan krenuo
saonicama do Podromanije, a odavle u Sarajevo.
U selu Koutici izbjeglo je sve to je ostalo na ivotu iz sela:
Okoplje, ukojevii, Kusturice, Kalimanii, Babija, Raevii,
Toionici, Dindii i Plonik, koja su sela odmetnici popalili i
apsolutno opljakali. Svijet, koji je iz tih sela pobjegao su same ene
i enska djeca, sa njima je svima moglo biti najvie troje do etvero
djece muke. Kod mene je bilo izbjeglica oko 60. Priale su mi te
Nazoni
Pukovnik Milan udina
Stoerni nar. Milan Mihaljevi
Predmet: Presluanje
Hadiomera Hadia iz
sela Koutice.
ene, da su vidjele jedne veeri, kako su jednome doveli u selu
Ploniku 27 enske djece i kako ih je jedan od odmetnika onako
stojei stavljao na svoje koljeno i klao, dok su drugi tu djecu drali
za noge i ruke, a izvrioc je u to vrijeme, stavivi glavu djeiju na
svoju lijevu nadkoljenicu, hvatao djete lievom rukom za bradu, a
desnom klao. Ove su mi ene priale jo druga uda i zulume
izvrivane nad naim svijetom, koje nisu mogle od suza i grevitoga
plaa ni ispriati (podvukao: S..).
Napried su navedene moje rijei i pripravan sam po potrebi i zakletvu
na njih poloiti.
Perovoa
Mila Mihaljevi H. Omer Hadi v.r.
(AVII, fond NDH, k. 243, reg. br. 35/3-3)
4 AC
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
VELIKA UPA VRHBOSNA
URED ZA IZBJ EGLICE
Broj: 1161
Sarajevo, 13.veljae 1942. god.
PREDMET: Prijava novih nastambi
GRADSKOM POGLAVARSTVU
(Gradski fizikat)
SARAJEVO
Zbog dolaska novih izbjeglica iz okoline Sarajeva i izbjeglica iz
istonih krajeva ove upe, koji pristiu preko Kosovske Mitrovice,
1
Zemuna i SI. Broda, ovaj je Ured uspostavio nove svoje nastambe i to:
1. U Hendinu mektebu na Vratniku za samce. Nastojnik je nastambe
Abdulah ef. Foak, mualim istoga mekteba. Sada izbjeglica ima 110, a
veinom su iz okoline Sokoca. U nastambu moe se smjestiti 150
izbjeglica.
2. Mekteb u Arapovoj mahali za porodice. Nastojnik je Mujaki,
mualim. Sada ima izbjeglica 68, a veinom su iz okoline Sokoca. U
nastambu moe se smjestiti 120 osoba.
3. II enska struna kola u ahinagia ulici broj 12 i 14. Nastojnik je
Mai, uitelj. Sada ima izbjeglica 260 veinom iz obine Kneina kotara
Vlasenice.
4.1 enska struna kola u ranijoj ulici Mis Irbina. Nastojnik je Niki,
uitelj. Sada ima 290 izbjeglica veinom iz obine Kneina kotara
Vlasenica.
5. enska Gimnazija u Tereziji ulici. Nastojnik je Huski, kolski
upravitelj. Nastambaje rezervisana za izbjeglice koje dolaze preko Broda,
a moe ih se smjestiti do 700 osoba.
Za dom spreman!
Predstojnik:
(Potpis neitak)
(A - BiH, Velika upa Vrhbosna, Ured za izbjeglice,
k. 2, br. 1576/1942.)
MINISTARSTVO HRVATSKOG DOMOBRANSTVA
GLAVNI STOER
Oev. broj 576/Tajno 1942.
u Zagrebu, dne 19. II. 1942.
PREDMET: Presluanje zarobljenih Domobrana
Veza: Va broj 113/Taj od 6. XI. 41.
MINISTARSTVU VANJ SKIH POSLOVA
ZA GR E B
Zapovjednitvo Vojne Krajine dostavilo je presluanja zarobljenih
domobrana, izmeu kojih jedan od njih navada sliedee o nedjelima
etniko-komunistikih banda:
"uo sam da suetnici opljakali sve muslimanske kue poubijali
sve muslimane i katolike, te obezastili i poklali sve ljepe
muslimanke i katolike enske. U bolnici je bio Koraman Tomo koji je
poklao 250 muslimana i koji je radi tog postavljen za etovou. Takoe
se pria za etovou etvrte ete Pljevai Spasoje daj ei on pobio silne
muslimane (podvukao:S..). Ni ostale Krezieve etovoe nisu u tom
klanju mnogo zaostali za ovom dvojicom.
uo sam od etnika kako priaju izmeu sebe kako su one astne
sestre, koje su pred sam Boi dovele od Pala u Gorade htjeli silovati,
pa kad im se one nisu htjele dopustiti da su rae sa drugog sprata skoile
kroz prozor od kojih je jedna pala u nesvijest, a druge tri da su htjele
bjeati, pa da ih je etnika straa uhvatila i zatvorila u zatvor iza ega
su nad njima izvrili silovanje svi etnici koji su htjeli, a poslije da su ih
poklali i bacili u Drinu. To su etnici nainili iz astnih sestara odmah
prve noi. Ja sara ih vidio kada su dovedene i pospremao sobu za njih te
im loio vatru. Ostalo isputeno.
P.n. Glavara,
u.z. proelnika pukovnik
Veri v.r.
(AVII, fond NDH, k. 244, br. reg. 2/1-2)
URED ZA IZBJ EGLICE
u Sarajevu
Halilbaiaul. br. 10
Podaci o izbjeglicama
1. Broj izbjeglica na dan 25. veljae 1942. god 365
2. Broj mukih 186
enskih 179
3. Broj Muslimana 359
Rimokatolika 4
Grkoistonih 2
4. Broj djece do 7 god 71
odraslih do 60 god 288
preko 60 god 6
5. Broj djece bez oca i majke 14
6. Iz kojih kotareva: Vlasenica - 100 km, pjeke; Rogatica - 88 km,
kojim su putem pjeke; Sarajevo - 45 km, pjeke; Bilea - vozom doli
i daljina puta
7. Broj obolenja od poetka i sada 205 obolenja
Vrste bolesti i uzroci - zarazne bolesti pjegavac i morbilli, te plune
komplikacije istih - zapaljenje plua. Gripozna oboljenja.
Sarajevo, dana 25. veljae 1942. g.
Nadstojnik,
Dedovi I. Muharem
v uitelj, s.r.
P odatci
izbjeglicama nastanbe Nie okrune medrese na dan
25. veljae 1942. godine
O
p
a
s
k
a

U
z
r
o
c
i
:

n
e
d
o
l
i

n
a

1

n
e
d
o
v
o
l
j
n
a

i
s
h
r
a
n
a
,

t
e

s
l
a
b
e

s
t
a
m
b
e
n
e

1

h
i
g
i
j
e
n
s
k
e

p
r
i
l
i
k
e

B
r
o
j

o
b
o
l
j
e
n
j
a

o
d

p
o

e
t
k
a

d
o

s
a
d
a

1
3
1
9
.

o
d

t
o
g
a

t
i
f
u
s

e
x
a
t
.

2

a
b
d
.

3

T
b
c
.

8
,

h
o
r
b
r

1
0
,

b
r
o
n
c
h
g
.

3

S
c
a
b

1
2

o
s
t
a
l
i

p
r
e
h
l
a
d
a

Iz

k
o
j
i
h

s
u

k
o
t
a
r
e
v
a

B
i
l
e

a
,

S
t
o
l
a
c
,

V
l
a
s
e
n
i
c
a

R
o
g
a
t
i
c
a
,

G
o
r
a

d
e
,

S
a
r
a
j
e
v
o

B
r
o
j

d
j
e
c
e

b
e
z

o
c
a

I

m
a
j
k
e

IO
S
t
a
r
i
j
i
h

o
d

6
0

g
o
d
i
n
a

m
u

k
i

/

e
n
s
k
i

<c
B
r
o
j

o
d
r
a
s
l
i
h

d
o

6
0

g
o
d
i
n
a

m
u

k
i

/

e
n
s
k
i

7
9

/

6
9

B
r
o
j

d
j
e
c
e

d
o

7

g
o
d
i
n
a

m
u

k
i

/

e
n
s
k
i

2
5
/
2
6

B
r
o
j

i
z
b
j
e
g
l
i
c
a

m
u
s
l
i
m
.

/

r
k
t
.

/

i
s
t
.

s
CM
H
CM
B
r
o
j

i
z
b
j
e
g
l
i
c
a

m
u

k
i

/

e
n
s
k
i

1
1
1

/

1
0
1

B
r
o
j

i
z
b
j
e
g
l
i
c
a

n
a

d
a
n

2
5
.

v
e
l
j
a

e

2
1
2

+

1
4
=
2
2
6

Sarajevo, 26. veljae 1942. g.
Nastojnik:
(Potpis neitak)
(A-BiH, Velika upa Vrhbosna, Ured za izbjeglice,
k. 3, br. 2027/1942.)
Podaci iz Bogoslovije
Broj
izbjeglic
25. II
1942.
Broj
mukih
Broj
enskih
Broj
musli-
mana
Broj
rkt.
Broj
grko-
istonih
Broj djece
do 7 god.
Broj
odraslih
do 60
god.
Broj djece bez oca1
majke
878 447 431 875 1 2 190 689
muki
1
enski
2
Izbjeglice u nastanbi Grko istone bogoslovije su iz kotara:
sarajevskog, rogatikog, vlasenikog, foanskog i viegradskog. U
Sarajevo su doli najkraim putem, gonjeni od odmjetnika. Neke su
izbjeglice od Rogatice i Gorada dole preko Foe, Nevesinja i
Mostara (podvukao: S..).
25-11-1942. god. Nastojnik
Sarajevo
(Potpis neitak)
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
Internat Gazi Husrevbegove enske medrese
Nastanba za izbjeglice - Keina 24.
SA RA J E V O
Broj: 56/42
Sarajevo, 26/11 1942. g.
VELIKOJ UPI VRHBOSNA
/Uredu za izbjeglice/
Sar aj evo
Pozivom na broj 2072/42 od 25.11 iste godine dostavlja se slijedei
izvjetaj:
1/ Na dan 25/11 broj izbjeglica bio je 288
2/ Broj mukih 128, broj enskih 160 svega 288
3/ Djece do 7 godina 82 odraslih do 60 god. 197, a preko 60 godina
9 svega 288
4/ djece bez oca i majke 2
5/ Muslimana 288
6/ Sve izbjeglice su iz kotara Vlasenica, Rogatica i Sarajevo.
Izbjeglice iz kotara Rogatica i Vlasenice doli su neki u obinim
seljakim kolima dok su drugi doli pjee preko Romanije. Po izjavi
izbjeglica preli su put za 4-5 dana po zimi i meavi, a isti su taj put
prelazili u normalnim prilikama za 8 h. Neke izbjeglice iz kotara Rogatica
doli su preko Srbije sa vozom.
7/ Lijenikih pregleda za 3 i po mjeseca bilo je 438. Glavne bolesti
U zadnje vrijeme medu djecom je zavladala bolest upala plua i to
sve zbog slabe odjee i obue, te su neka poela podlijegati istoj.
Pred toga treba napomenuti da tu mnogo utjee i slaba i jednolina
prehrana.
Na d s t o j n i k :
(potpis neitak)
(A-BiH, Velika upa Vrhbosna, Ured za izbjeglice,
k. 3, br. 2027/1942.)
Nastandba
"Sagrdije 43"
Sarajevo
Velikoj upi Vrhbosna
- Ured za izbjeglice Sarajevo -
U vezi Vaeg nareenja br. 2027 od 25.11 42. god., ast nam j e
obavjestiti Vas o sledeem:
1) Nastandba je imala 25-11-1942. god. 2.610 izbjeg., od toga:
2)
po spolu po vjeri po starosti Opaska
mukih enskih muslim rimokat grko-is
djece
do 7.
god.
od 7-
60
starijih
od 60
god.
siroadi
i bez
oca i
majke
1253 1357 2545 53 12 535 1989 86 % %
3) Izbjeglice su iz raznih krajeva: iz Sandaka, iz Bosne, iz
Hercegovine. Najvie ih ima iz kotareva Rogatica, Sarajevo i
Vlasenica, a zatim, ima ih, u manjem broju iz: Gackog, Bilea,
Trebinja, Ljubinja (Hercegovina), iz Viegrada, Gorada, Foe,
ajnia, Srebrenica (Bosna), iz Priboja, Nove Varoi, Prijepolja,
Sjenice, Bijelog Polja, Pljevalja (Sandak).
4) Duina puta koga su izbjeglice prevalile prilikom bjegstva ne moe
se tono konstatovati, jer su jedni doli ranije, jedni kasnije, jedni znali,
mogli i smjeli doi kraim putem, dok drugi, iz istih mjesta, preli
desetostruko dui put. Tako su, na primer, izbjeglice iz istone Bosne i
Sandaka - putujui Sandakom, Makedonijom, Srbijom,
Slavonijom i opet, Bosnom - prevalili put od vie stotina kilometara.
Svi su drugi relativno prevalili put od 50-60 km (podvukao: S..).
5) Oboljenja sa znanjem ove Nastandbe nije bilo.
Za Dom spremni !
26-11-1942. god.
Nast. uitelj
M. Niki, s.r.
(A-BiH, Velika upa Vrhbosna, Ured za izbjeglice,
k. 3, br. 2027/1942.)
NASTANBA ZA IZBJ EGLICE
u III. pukoj koli Saburina br. 4.
Broj: 107.
26. veljae 1942.
Sar aj evo
VELIKA UPA "VRHBOSNA"
Ured za izbjeglice
ar aj evo.
U savezu sa Vaim nareenjem broj: 2027, od 25. veljae 1942. alju
se donji podatci o izbjeglicama potrebni za komisiju koja vri pregled:
1/ Broj izbjeglica na dan 25. veljae 1942. 400
2/ Broj mukih 257 i enskih 143,
3/ Broj muslimana 400,
4/ Broj djece do 7 godina 20, odraslih do 60 god. 375, a preko 60 god. 5,
5/ Broj djece bez oca i majke 7,
6/ Izbjeglice su iz kotareva: Gorade, Rogatica, aj nie, Foa i
Viegrad.
Izbjeglice su dole pjeice preko ajnia, Pljevalja, Prijepolja,
Sjenice, Novog Pazara i Mitrovice a odatle vozom preko Skoplja,
Nia, Beograda, Zemuna, SI. Broda u Sarajevo (podvukao: S..).
7/ Broj oboljenja bio je kod sadanje grupe izbjeglica: 18 sluajeva
pjegavca, 2 sluaja dezinterije, 1 sluaj crvenog vjetra, nekoliko sluajeva
upale plua i mnogo sluajeva proljeva.
Nastojnik
Ljubuni Hasan, s.r.
ZA PI SNI K :
Sastavljen u Zapovjednitvu Vojne krajine
u Sarajevu, veljae 1942. god.
PRISUTNI:
1) pukovnik udina Milan
2) narednik Hadibuli Beir
PREDMET:
Sasluanje elik Sejfa iz kotara
ajnie.
Nepozvat pristupi elik Sejfo umr. J unuza, musliman star 51 god.
roen u selu Trebeevu opina Batovo, kotar ajnie koJ i na pitanja
informativne prirode iskazuje:
Kada su se talijani povukli iz kotara ajnikoga sva snaga etnika
sa Gorada i Foe bacila se na ajnie pod vodstvom nekoga
Srbijanca vojvode i etovoa: Gigovia Milana biv. oru. narednika
pratioca vozova Sarajevo - Beograd, Knezia Gojka, eljeni.
skretniar u Kopaima, Tamburi Mile lugara sa Jabuke, te poela
robiti i paliti, te ubijati sve ono to je muslimansko. Kada su zauzeli
itav kotar ajnie postavili su za zapovjednika mjesta nekog
Nedimovia umarskog upravitelja u penziji iz Gorada, a u opini
batovskoj nekog Strahinju lugara u Batovu, Karadi Marijana
seljaka iz Suia i Mievi Milana seljaka iz Meureja. Sada je
nastupilo klanje muslimanskog ivlja. Koga su uhvatili zaklali su i
to ne ispod nego iznad vrata. Vidio sam Hastar Salku sina Nedibova
iz sela Prolaza kojemu su grkljan izvadili i koji je tek nakon mjesec
dana u tekim mukama i patnjama izdahnuo. U opini Batavskoj su
poklali i poubijali oko 1.000 ljudi, a u Miletkovikoj oko 500, meu
kojima su najpoznatiji Prao Murat, air, ahin i Nedibeg,
predstojnik, Hadimeli poreski inovnik, Nezir elik, teak, Hadi
Omer, Pleh Murat i Rizvo, Terebi erif, Hasto Omer, Selimovi
Muan, eljo air i dr.
Od ovih su neki uhvaeni i poklani, a neki u bjegu poubijani.
Mi koji smo ostali na ivotu smo se krili po umama i najposlije da
spasemo glave sakupilo nas se je oko 200 pa smo preko brda i dolina
krijui se od etnikog oka stigli u Meeu, a ondale u Viegrad. U
Viegradu nas nisu htjeli primiti Talijani, nego su nas potjerali, pa kada
smo poli putem prema Rogatici na nas su etnici osuli vatru iz puaka
tako da smo bili prisiljeni da se ponovo vratimo u Viegrtad i tada su nas
Talijani primili da prenoimo, a izjutra su nas na intervenciju kotarskog
inovnika Ploskia i Muje Pece namjetenika Varde poslali za Rogaticu
u pratnji 15 vojnika. Zaboravio sam spomenuti, da su Talijani, kada su
odmetnici na nas zapucali, preko nas pucali na odmetnike. Kada smo
doli u Mesie tu smo se predali hrvatskim vlastima, koje su nas dopratile
u Rogaticu gdje je satnik Vrkljan formirao jedan odbor za zbrinjavanje
izbjeglica i taj je odbor i nas rasporedio. J a sam se sa svojim sinom
uputio za Sarajevo preko Romanije. Na 29. sijenja 1942. god. poao
sam pjeice iz Rogatice, a stigao u Sarajevo na 30. sijenja 1942. godine
u 7 sati na vee. Putem od Rogatice do Sarajeva nisam video nikakvu
vojsku odmetniku osim nae vojske u Podromaniji.
Najvei krvoloci u operacijama etnikim po ajniu bili su Milan
arapi seljak iz Buja, Rajko ubara seljak iz Batova, Udanovi Milorad
seljak iz Meureja, te naprijed spomenute etovoe Gigi, Krezi i
Tamburi.
Mnogi su muslimani poubijani sevepom Spreme Milana pekara i
gostioniara u ajniu.
Pored zuluma koja su izvravali na nama mukarcima najtee
nam je to su najprije obesastili nae najlepe enskinje, a onda ih
poubijali. Kada bi izvravali ove svoje nalete na nae muslimanske
djevojke su skakale kroz prozore i u vodu, te tako rae ile u smrt
nego u ruke odmetnika (podvukao: S. .).
Koliko sam ih god vidio sve su bili etnici, a niti jednog nisam vidio
partizana meu njima je bilo neto stranaca, a inae su sve domai.
Vojvoda u Goradu je bio Gavrilovi Risto seljak iz sela Crljca op
Podhramljani, kotar ajnie.
Ovi etnici su naoruani sa pukama i bombama a neki imaju
pukomitraljeze.
Naprijed su prikazane sve moje rijei i na njih sam se pripravan zaklet
a to potvrujem svojim potpisom.
P.P.
Sejfo elik
(AVII, fond NDH, k. 78, reg. br. 23/6-4)
STANJE IZBJEGLICA IZ ISTONE BOSNE U SARAJEVU
- ZAPISNIK UREDA ZA IZBJEGLICE
VELIKE UPE VRHBOSNA,
SARAJEVO, 1. MART 1942.
ZAPISNIK
sastavlj en 1. oujka 1942. u Uredu za izbj eglice Velike upe Vrhbosna
u Sarajevu.
Predmet je povjerenstveno ispitivanje stanja izbjeglica iz iztonih
krajeva Bosne, koji se nalaze u Sarajevu, kao i pretres svih pitanja u
savezu sa izbjeglicama, te iznalaenje potrebnih mjera koje treba poduzeti
da se podpuno rijei pitanje zbrinjavanja ovih izbjeglica.
Prisutni su:
1/ Izpred Ministarstva udrube, proelnik g. Dr. Salih Kulovi;
2/ izpred Ministarstva za obrt, veleobrt i trgovinu g. Zvonko Maar,
nadstojnik Gospodarstvenog redarstva u Sarajevu i Alber Venoler,
povjerenik Dravne oslovne sredinjice za zemaljske proizvode;
3/ izpred Dravne riznice g. Halim Selimovi, vii raunski inspektor
Riznikog upravitelj stva u Sarajevu; i
4/ izpred Ureda za izbjeglice Velike upe Vrhbosna u Sarajevu g.
Haim eri, predstojnik ureda.
Povjerenstvo je zapoelo radom 23. veljae i zavrilo ga 1. oujka
1942. godine.
Podpisani lanovi povjerenstva obili su prostorije Ureda za izbjeglice
Velike upe Vrhbosna i upoznali se sa organizacijom i radom ureda.
:
Zatim su obili sve nastambe u kojima su smjetene izbjeglice, kao i
kuhinje u kojima se izdaje hrana za izbjeglice koji nisu mjeteni u
zajednikim nastambama, te je tom prilikom utvreno slijedee stanje:
Ured za izbjeglice Velike upe Vrhbosna smatra se posebnim uredom
u sklopu Velike upe i smjeten je u zgradi Velike upe. Ured ima svoga
predstojnika i 24 inovnika i slubenika, od kojih su svi dodijeljeni
dravni inovnici i slubenici, osim 4 slubenika koje plaa Ured iz
navjera dobivenih od Ministarstva udrube. Osim slubenika zaposlenih
u samom Uredu, Ured ima 94 slubenika zaposlenih u pojedinim
nastambama, skladitima, kuhinjama itd., od kojih su 19 dodijeljeni
dravni slubenici /veinom uitelji i vjerouitelji/, a 75 plaa Ured iz
navjera Ministarstva udrube. Veina slubenika, koje plaa Ured, uzeta
je iz redova izbjeglica.
II. Brojno stanje izbjeglica.
Na dan 25.11.1942. god. nalazilo se je u gradu Sarajevu 11.266
izbjeglica prijavljenih uredu. Od ovih je 6.495 smjeteno u 16
zajednikih nastambi prema priloenom iskazu, a ostatak od 4. 771
smjeten je u privatnim kuama i Ured im izdaje samo hranu i
raspoloivu odjeu. Osim gornjeg broja izbjeglica nalazi se u gradu
Sarajevu znatan broj izbjeglica koji se nisu prijavili Uredu, jer su
sami nali stanove ili su se smjestili kod svoje rodbine, te se sami
izdravaju. Ured nadalje izdrava oko 1.400 izbjeglica koji se nalaze
u selu Mokrom, udaljenom oko 20 km od Sarajeva, a koje su vojne
oblasti zadrale radi pojave zaraznih bolesti i radi toga to imaju sa
sobom znatan broj priplodne stoke za koju nema dovoljno hrane u
Sarajevu. Uredu je nadalje najavljeno da se nalazi na putu za
Sarajevo jo oko 3.000 izbjeglica sa raznih strana, koje e za kratko
vrijeme prispjeti u Sarajevo. Prema tome, u koliko se prilike ne bi
izmijenile, Ured mora raunati da e imati na svojoj brizi oko 17.000
izbjeglica.
Od prijavljenih 11.266 izbjeglica do 25. veljae odpada 6.917 na
muke i 5.349 na enske. Po vjerama ima ih muslimana 11.120,
rimokatolika 93, grko-istonjaka 53. Po godinama starosti od ovih
izbjeglica ima 2.276 djece do 7 godina; 8.590 odraslih do 60 godina
i 400 staraca i starica preko 60 godina.
Meu izbjeglicama nalazi se 102 djece iji su roditelji pobijeni ili
zaklani od strane etniko-komunistikih bandi.
Ove izbjeglice potjeu iz kotareva: ajnikog, foanskog,
viegradskog, rogatikog, vlasenikog, srebrenikog, sarajevskog,
bileskog, nevesinjskog, gatakog i stolakog.
Jedan dio izbjeglica izbjegao je u Sarajevo prije 6 mjeseci
prigodom prvih borbi sa etniko-komunistikim bandama u ovim
krajevima, dok je vei dio onih koji su izbjegli poslije poduzimanja
akcija ienja u Istonoj Bosni.
Meu zadnjim izbjeglicama nalazi se veliki broj onih koji su
izbjegli preko Sandaka, Albanije i Srbije, te su preko Zemuna i
Broda upueni u Sarajevo.
III. Smjetaj izbjeglica u zajednikim nastambama
Od 16 zajednikih nastambi, u kojima su smjetene izbjeglice, 6 je
novih kolskih zgrada koje podpuno odgovaraju higijenskim uvjetima.
Meutim, i u ovim zgradama higijenski uvjeti su pogorani uslijed
prenatrpanosti, te posvemanjeg pomanjkanja posteljine i odjee. Ostalih
10 zgrada koje slue za nastambe izbjeglica djelomino su upotrijebljive,
ali su nehigijenske radi prenatrpanosti, dok su tri zgrade podpuno
nehigijenske, jer su stare i trone, te se niukojem sluaju ne bi smjele
izbjeglice ostaviti u njima. U nastambama nema kupatila, pa i to mnogo
oteava higijenske prilike. Naroito je velika potekoa sa nunicima,
koji su uslijed hladnog vremena zamrznuti i pokvareni, a koji i bez toga
ne bi mogli zadovoljavati potrebe ovako velikog broja ljudstva.
U nastambama lei 90% izbjeglica na golom podu bez ikakve
posteljine i pokrivaa. Ostalih 10% lei na kojekakvim prnjama i
ako je u zadnje vrijeme temperatura iznosila do -25 gradi C.
IV. Odjea i obua izbjeglica.
Odjea i obua izbjeglica je veoma slaba. Veina izbjeglica ima
samo ono u emu su izbjegli, te nemaju uope nikakve mogunosti
da se presvuku ili operu. Veliki broj izbjeglica nema nikakva rublja,
a oni koji ga imaju nisu ga ve mjesecima mijenjali, jer nemaju
drugoga, niti imaju sapuna za pranje. Nisu rijetka djeca koja imaju
na sebi samo jednu poderanu prljavu koulju bez ikakve druge
odjee i obue. Mnogi od izbjeglica hodaju po cementiranim
hodnicima bosih nogu, jer nemaju to obui.
Sa podpisanim povjerenstvom obilazio je nastambe i Ustaki stoernik
iz Sarajeva g. Marko Mihaljevi. Ganut bijednim stanjem izbjeglica, a
naroito golotinjom djece, darovao je u nastambi Bogoslovije iznos od
10.000.- Kn. i u nastambi Logavina kola 1.000.- Kn za nabavku
najnunije odjee i obue za djecu.
V. Ishrana izbjeglica
Ishrana izbjeglica je jednolina i vrlo slaba. Izbjeglice dobivaju
dnevno pola kilograma kukuruzna hljeba i orbu, koja se pravi
veinom od repe sa vrlo malim koliinama graha ili jemene kae i
malom koliinom ulja.
Prilikom obilaska nastambi utvrdili smo da kukuruzno brano iz koga
se pripravlja kruh nije prosijano. Ured je meutim sam naredio da se
brano ne prosijava radi toga da bi dobio to veu koliinu kruha.
U nastambama gdje postoje kuhinje dobivaju izbjeglice 2 obroka
orbe dnevno i to za ruak i veeru. U nastambama koje nemaju
svoje kuhinje, kao i u kuhinjama koje pripravljaju hranu za
izbjeglice koji nisu nastanjeni u zajednikim nastambama dobivaju
hranu samo jedan puta dnevno i to ruak. Za pripremanje hrane /
orbe/ upotrebljava se na 100 izbjelica 25 kg repe sa dodatkom od 4
kg graha ili 3 kg jemene kae, te jednim litrom ulja. Meutim,
dogaa se vrlo esto da Ured nema dovoljno ulja, pa daje na 200-
300 osoba 1 litru ulja. Za pripremanje hrane za izbjeglice dao jt
Ured za vrijeme svoga rada od oko 4 mjeseca samo jedan puta meso
za hranu i to zahvaljujui Ustakom povjerenitvu, kojeje za Kurban
Bajram poklonilo Uredu izvjesnu koliinu ive stoke.
Slab stan, bez prostirke i pokrivaa, sa slabom odjeom i obuom
i sa vrlo slabom ishranom, sve to skupa dovelo je izbjeglice, pogotovo
djecu u veoma alosno stanje, te su mnogi od njih naroito djecs
tako iscrpljeni, da postoji opasnost umiranja u masama. Veliki di(
izbjeglica, naroito djece, staraca, ranjenika, promrzli su blijeda lies
i apatini. Pod ovakvim okolnostima zarazne i druge bolesti, koje si
kod njih gotovo stacionirane, imaju katastrofalne posljedice. Tak<
se dogaa da djeca, koja obole, veinom umiru, a ona koja prebole
nalaze u tzv. pred-tuberkuloznom stanju. U nekim nastambama
procenat je mortaliteta djece veomavelik (podvukao: S..).
Da bi se ovi bijednici spasili, potrebno je da im se pored poboljanja
higijenskih i smjetajnih prilika dade potrebna odjea, obua i bolja hrana.
Djeca, kojima pod ovakvim okolnostima prijeti neminovna propast,
morala bi se im prije izvaditi iz ovakvih nastambi i smjestiti u djeije
domove.
VI. Sastanak u Gradskom aprovizacionom uredu.
Na 26.11.1942. odrali smo sastanak u Gradskom aprovizacionom
uredu u Sarajevu sa predstavnikom istog Ureda profesorom g. efkijom
Hubiem, pa smo nakon pretresa svih pitanja koja su u savezu sa ishranom
izbjeglica i nakon pregleda knjiga utvrdili slijedee:
1/ daj e Gradski aprovizaioni ured od poetka pristizanja izbjeglica
izdavao ivene namirnice za prehranu izbjeglica;
2/ daj e Gradski aprovizacioni ured davao ove namirnice za prehranu
izbjeglica na teret kontingenta koji je odreen za ishranu puanstva grada
Sarajeva, te je prema tome svako davanje namirnica za izbjeglice ilo na
tetu puanstva grada Sarajeva;
3/ daj e brigu o izbjeglicama vodilo u poetku Gradsko poglavarstvo
u Sarajevu, zatim Odbor za pomo postradalim bjeguncima "Hrvatskog
Radie" i napokon Ured za izbjeglice Velike upe Vrhbosna u Sarajevu,
pa je stoga Gradski aprovizacioni ured u Sarajevu zaduivao u svojim
knjigama za izdatke namirnica najprije Gradsko poglavarstvo, s tim
Odbor za pomaganje postradalim bjeguncima "Hrvatskog Radie" i
napokon Ured za izbjeglice Velike upe Vrhbosna u Sarajevu;
4/ da se sva dugovanja po knjigama Gradskog aprovizacionog ureda
za izdate namirnice za prehranu izbjeglica imaju smatrati dugom
Ministarstvom udrube;
5/ da Gradski aprovizacioni ured u Sarajevu potrauje od Ministarstva
udrube za izdate namirnice za prehranu izbjeglica sa 26.11.1942. Kuna
2,058.188,10, koji iznos treba odmah platiti Gradskom aprovizacionom
uredu u Sarajevu;
6/ daje Gradski aprovizacioni ured, premaprilaeem priepisu njegova
Brana o.g.
-"- narodnog
-"- kukuruznog
peninog griza
graha
pirina
krompira
kae
ulja
kg
135
117.502,77
293.026,38
510
21.398
400
22.550
13.490
4.626
7/ daje Gradski aprovizacioni ured primio naime povraaj a namirnica
datih za prehranu izbjeglica slijedee koliine: od Ministarstva udrube
putem Gradskog poglavarstva u Sarajevu 3 vagona brana sortirana 12%
nula g. i 88% narodnog i od Vojne krajine 14 vrea.
BROJ NO STANJ E
izbjeglica na dan 25.11.1942. god.
A. UNUTARNJ I
Tek.broj Nastnba Broj izbjeglica Moe jo stati Opaska
1. kola Bistrik 323
2. Okr.medresa Bendbaa 226
3. Bogoslovija 878
4. Halilbaia 10 365
5. Nadmlini 10 137
6. Dinina 12 238
7. kola u Saburinoj ul. 400
8. Logavina kola 376
9. Keina 24 288
10. Bistrik mekteb i Hrid 1.264
11. Halilbaia 5 159
12. I en. stru. kola 309
13. II en. stru. kola 256
14. Mekteb na Vratniku 150
15. Mekteb u Arapovoj ul. 115
16. enska gimnazija 1.011
17.
18.
19.
20.
Ukupno unutarnjih: 6.495
B. VANJSKI
1. Kuhinja Mlini 1 2.258
2. Kuhinja Sagrdije 43 2.513
Ukupno vanjskih: 4.771
Unutarnji 6.495
Vanjski 4.771
Ukupno svih izbjeglica 11.266
ZLOINI U ROGATICI
- IZVJETAJ MINISTARSTVA DOMOBRANSTVA NDH,
ZAGREB, 20. MART 1942.
MINISTARSTVO HRVATSKOG DOMOBRANSTVA
GLAVNI STOER
Predmet: Zvjerstva etnika
Veza: Vae broj. 113/Taj./41
MINISTARSTVO VANJ SKIH POSLOVA
ZA GR E B
Od zapovjednitva Vojne Krajine pod brojem 509/Taj. od 10. IH 1942.
godine, primljeno je sasluanje Begi Naila, muslimana, ravnatelja
graanske kole u Rogatici, sada u Sarajevu u kome izmeu ostalog
navada:
"uo sam kak su muslimanski ivalj, etnici skupili i sve otjerali
u jednu kuu koju bi poslie zapalili. Na ovaj bi nain svi unutra
izgorili.
Znam za sluajeve kako su dvije enske gole istjerali na led. Te
ene su morale skoro dva sata igrati. Poslie je jednoj od njih usijanom
igom pren jezik i podlegla je. Drugoj su tom istom iglom probadali
obraze. Posliednja se nekim udom spasila. Stanje puanstva cielog
kotara bilo je veinom u strahu i velikoj neizvesnosti. U no se ulazilo
u milju, kako se nee izjutra osvanuti. Pljakalo se, kLalo i ubijalo
na sve strane. U neposrednoj blizini Rogatice u jednoj kui
iskasapljeno je 17 lanova porodice Dizdarevia. Spasila se samo
jedna djevojka "(podvukao: S..).
Dostavlja se s mplbom na uporabu.
P.n. Glavara,
Proelnik,
kapetan bojnog broda:
/Kubin/
(AVII, fond NDH, k. 244, reg. br. 26/1-2; A- BiH, Zemaljska komisija
Bosne i Hercegovine za utvrivanje zloina okupatora i njihovih
pomagaa /u daljem tekstu: ZKRZ/ - Referati, k. 7, inv. br. 61, omot
158-199 (61372)
UPUIVANJE UKRIJE UZUNOVIA U LOGOR
- PRIJEDLOG POLICIJSKE UPRAVE
VELIKE UPE VRHBOSNA,
SARAJEVO, 15. APRIL 1942.
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
Nazivi Oblasti
Ustanove ureda
UPSKA REDARSTVENA OBLAST U SARAJEVU
Br. U. Z. T. 2385
Predmet: Uzunovi ukrija, upuivanje
u sabirni radni logor.
PRIEDLOG
o prisilnom boravku u logoru
Predlae se ustakoj nadzornoj slubi - Ravnateljstvu Ustakih
Redarstva Nezavisne Drave Hrvatske u Zagrebu (Ured I) da se nad
predmetnom osobom izree odluka o prrisilnom boravku u logoru, u
trajanju od 5 godina.
1) Obrazloenje: Uhienje dana 3 l-III- u Zenici 1942. po redarstvenim
organima upske redarstvene oblasti u Sarajevu radi sumnje
komunistike promidbe, te je kao takav opasan po javni red i sigurnost
u N. D. H.
Umoljava se naslov za odluku obaviest
Datum 15-IV-1942 M. P. Nadstojnik politikog odsj eka
Odjelni savjetnik:
(A. Mileti, Koncentracioni logor Jasenovac 1941.-1945., Dokumenta,
knj. 3, Beograd, 1987., str. 132)
UPUIVANJE AVDE PENJIA U LOGOR
- PRIJEDLOG POLICIJSKE UPRAVE
VELIKE UPE VRHBOSNA,
SARAJEVO, 16. APRIL 1942.
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
Nazivi Oblasti
Ustanove ureda UPSKA REDARSTVENA OBLAST
SARAJ EVO
Br. U. Z. Taj. br. 2385/42
Predmet: PenjiAvdo, upuivanje
u radni - sabirni logor -
PRIEDLOG
o prisilnom boravku u logoru
Predlae se ustakoj nadzornoj slubi - Ravnateljstvu Ustakih
Redarstva Nezavisne Drave Hrvatske u Zagrebu (Ured I), da se nad
predmetnom osobom izree odluka o prisilnom boravku u logoru u
trajanju od 5 /pet / godina.
1) Oblazloenje: Imenovani je uhien dne 31-III-1942. g. u Zenici po
organima upske Redarstvene Oblasti u Sarajevu, radi komunistike
promidbe, te je kao takav opasan po javni red i sigurnost u N. D. H.
Umoljava se naslov za odluku obaviest.
Nadstojnik polit, odsjeka
Odjelni savjetnik:
' Datum dne 16. travnja 1942.
Sarajevo
M.P.
UPUIVANJE IBRAHIMA TA RA BARA U LOGOR
- PRIJEDLOG POLICIJSKE UPRAVE
VELIKE UPE VRHBOSNA,
SARAJEVO, 16. APRIL 1942.
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
Nazivi oblasti
ustanove ureda upska redarstvena oblast Sarajevo
Br. U. Z. Taj. br. 2385/42
Predmet: Tarabar Ibrahim.
Upuivanje u sabirni - radni logor -
PRIEDLOG
o prisilnom boravku u logoru
Predlae se ustakoj nadzornoj slubi - Ravnateljstvu Ustakih
Redarstava nezavisne Drave Hrvatske u Zagrebu (Ured I) da se nad
predmetnom osobom izree odluka o prisilnom boravku u logoru, u
trajanju od 5 /pet/ godina.
1) Obrazloenje: Uhapen je dne 31 .III. t. g. u Zenici, po redarstvenim
organima upske redarstvene oblasti u Sarajevu radi sumnje komunistike
promidbe te je opasan po javni red i sigurnost u N. D. H.
Umoljava se naslov za odluku obavi est.
Nadstojnik polit, odjela
odjelni savjetnik
potpis neitak
Datum dne 16. travnja 1942.
Sarajevo
ZLOINI U GORADU
- IZVJETAJ KOTARSKE ISPOSTAVE GORADE,
GORADE, 16. MAJ 1942.
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
KOTARSKA ISPOSTAVA GORADE
Taj.broj 1/42
Gorade, 18.svibnja 1942. godine
Predmet: Obe izvjee o stanju
u Goradu.
Rijeenjem Gospodina opunomoenika Ministra Unutarnjih poslova
za Velike upe Vrhbosna, Hum, Usora Soli u Sarajevu broj 124/42 O.M.
od 8-V-1942 godine postavljen sam za upravitelja Kotarske ispostave u
Gorade. Po prijemu dekreta uputio sam se 9-V-1942 na povjerenu mi
dunost koju sam preuzeo 10-V-1942. godine.
U vezi sa prednjim prilazem prednje izvjee o stanju kakvog sam
zatekao, kao i posljedice koje su proistekle iz estomjesene krvave
vladavine u tome kraju etnike komunistike bande.
Po dolasku u Gorade potraio sam zgradu Kotarske Ispostave
odnosno Kotarske Oblasti, jer u zadnje vrijeme prije najezde spomenutih
bandi bila je ispostava pretvorena u katar. Kada sam naao tu zgradu i
doao do nje vido sam da tamo nema to da traim, jer je tamo bila
odmetnika radiona. Od spisa i inventara i svega drugog nema ni traga.
Sama unutranjost zgrade je jako runirana, tako da se bez opravke ne bi
mogla upotrebljavati za kancelariju. Radi toga sam privremeno poeo
rad u jednoj sobi privremene Gradske obine. Nakon odlaska Komande
njemake mjesta, koja je bila smjetena u zgradi zvanoj "Stara Pota"
uselio sam ili bolje rei uspio sam bar donekle da organiziram povjereni
mi ured, tako sam morao traiti po gradu sto po sto i stolicu po stolicu,
kao i sve ostalo to je potrebno za ured.
Od inovnitva raspolaem sa jednim manipulativnim vjebenikom i
jednim doinovnikom, koji je u administraciji poetnik, i sa dva
podvornika. Na licu mjesta nisam naiao ni na jednog slubenika koji
pripada ovoj ispostavi, osim kotarskog veterinara Dr. Balde Zunia.
Nakon par dana dobio sam pismeni upit sa strane Aleksandra Petrovi,
inovnika ove Kotarske Ispostave, koji se nalazi na drugoj strani Drine,
t.j. u talijanskoj zoni, da nije mogao lino doi, da li e prei na dfugu
stranu da nastupi dunost, t.j. da se jo uvijek tretira dravnim
inovnikom. Na ovaj upit nisam jo do danas odgovorio dok ne dobijem
uputu u tome pogledu, od nadlenih predpostavljenih. U meuvremenu
sam iskoristio priliku, pa sam preko graana koji su preivili pokupio
informacije iz kojih sam ustanovio da se Aleksandar Petrovi inovnik
Ispostave, nije za vrijeme krvave vladavine na etnike zvjerske horde
ogrijeio o interese hrvatskog ivlja nego naprotiv daje svakom zgodom
zatiivao koga je mogao da zatiti, ali nije imao mnogo moi, poto je
i sam bio progonjen jer je poloio zakletvu Poglavniku, to su mu oni
zamjerili i zbog toga ga nisu trpjeli, da bi ga izolovali od svakog uticaja
t.j. da ne bi imao mogunosti da pomae na ivalj. Dali su ga na rad u
bolnicu u neki magazin gdje su mu stavili u dunost da bude ekonom
toga magazina, a ovo vai naroito za onda kada su Gorade preuzeli
partizani, kada je isti bio vie puta progonjen i zatvaran na razne naine.
Iz svega gore izloenog, a poto je Petrovi dobar i jako sposoban
inovnik miljenja sam da bi ga bilo potrebno ostaviti na slubi. U tome
sluaju, te ako bi mi se dodjelio jojedan vjebenik'koji je dobro upuen
u administraciju i jedna dobra strojotipkaica biti u u mogunosti da
ured potpuno uspostavim i dovedem u potpuni red.
Iz gore navedenog se vidilo da se sa uredom mora poeti nanovo
sasvim, jer je sve upropateno.
Ako se prednje ne bi uvailo i ako ne bi dobio potrebne navjere koje
su mu potrebne za to i pored cijeloga truda i najbolje volje neu biti u
mogunosti da taj tako ogromni i teki posao privedem uspjeno kraju.
Sada u prei na izvjee, to seje zbilo u Goradu i okolici za vrijeme
neuvene i krvave strahovlade etnika i komunista u koliko sam bio u
stanju da prikupim podatke, te o posljedicama toga, te napokon o stanju
kako vlada.
KRVAVA VLADA ETNIKA. Dne 30. studenog 1941. godine nae
vlasti i talijanska vojska napustile su Gorade, te su na 1. prosinca unili
u Gorade krvavi odredi etnikih zlikovaca. Na samome mjestu u
Goradu saekali su etnike mnogi graani Gorada neki iz straha, a
neki iz zadovoljstva. Na elu ostalih etnika je doekao na mostu zloglasni
Mitar Trapari sa srpskom zastavom. Prije samoga nastupa etnika, sam
svrstao graane tako da su na desnoj strani bili postojeni Srbi, a na
lijevoj muslimani i katolici. U to je naiao krvavi major Dangi i nazvao
Boga, na to je vodstvo te povorke odgovorilo sa "ivila Velika Srbija i
Zivili etnici". Na to je zloglasni major odrao govor u kome je izmeu
ostalog rekao: "Mi smo se digli Srbi sa motikom i vilama u ruci, ta je
ko imao protiv Hrvata i Muslimana". Na to je zloglasni Trapari dignute
glave plaui odgovorio, "Hvala Vam brao etnici to ste nas oslobodili
Hrvatske i turskoga zuluma. Mi smo svi unuci Nemanjia i svi etnici.
Pod ovo malo vladavine Hrvatske, a nama sto godina pod njihovim
terorom smo ivjeli, ipak smo svi radili koji se osjeamo Srbi i pomagali
etniku organizaciju". Na te i druge rijei odgovorio je Dangi: "Nema
vie Hrvata nema vie Turaka, sada je velika Srbija". Iza toga se Dangi
okrenuo Hrvatima i Muslimanima koji su bili zarobljeni i okupljeni tu i
rekao otrim tonom: "Niste nam mogli umai ni pobjei", pa se okrene
etnicima i rekne: "Draga brao etnici neemo vie zajedno mi i balije".
Tu vee je odpoelo krvavo klanje i pljakanje. etnici su se podjelili
u razne formacije, te se razili na razne strane i poeli su u masama
dovoditi nesretne hapenike, ija je sudbina bila da na najgrozniji
nain zavre svoje ivote na krvavom mostu. Tako su dovodili iz
ajnia, Rogatice, okolice Foe, Viegrada, kao i svih blinjih
Kotareva iz okolice Gorada i teritorija ispostave koga su god uhvatili
i znali za njega. ak ta vie su za pojedincima pravili potjeru, ako
su recimo saznali da je nekuda otiao, da spase goli ivot. Na most
su dovodili cijele grupe ljudi od 50 do 300, pa i vie. Ttada bi na
jednu stranu mosta donijeli harmoniku i svirali, a na drugu bi stranu
postavili samovoz, te bi upalili motor i dali sav gas tako da bi rad
motora, a sviranje motora sa druge strane eliminiralo vrisak
nesretnih rtava koje bi u to vrijeme klali na najgori nain patili.
asne sestre koje su odvedene sa Pala poto je nad njima po svoj
prilici najprije izvreno nasilje po ovim zlikovcima zaklane na
kamenom mostu. Cijela sela i okolice samoga Gorada ostale su bez
kue a esto i bez jedne muke glave. Tako na primjer na Odaku
povrh Gorada odakle su potekli svi Sijerii, a koje je.naselje staro
5 do 6 stoljea gdje je bilo preko 40 domova i obitelji danas su ostala
samo etiri mukarca odrasla, koj i su bili na vrijeme umakli, a kua
vie ni jedna ne postoji. Ostalo je samo zgarite. Tako isto, pa jo i
gore (jer je bilo vee) selo Deava gdje su popaljeni svi domovi, a po
prianju oevidaca, tamo nije ostalo nijedno odraslo muko lice.
Tako i slino su prola i druga sela ove ispostave. Grad je imao 75
rtava koji su poklani. Mnogi koji su ostali su isprebijani i prestraeni
da vie ne lie na normalne ljude. Na tri mosta u Goradu poklano
je oko 7.000ljudi a u relaciji od Foe do Ustiprae Drina je progutala
oko 20.000 ljudi (podvukao: S. .). Da su preivjeli graani Gorada
spasili bar gole ivote moe se zahvaliti estitim i potenim nekim
graanima pravoslavne vjere kao i to da sam grad Gorade sa ovu stranu
Drine nije do temelja izgorio. Za ovo potonje je zasluga Steve Halete
koji seje i inae pokazao zatitnikom naega ivlja. Njemu su partizani
pod prijetnjom strijeljanja zaprijetili da zapali cijeli grad, pa su bili donijeli
i slamu u razne i to najbolje zgrade Gorada. U zatiivanju naih graana
su se isticali slijedei graani pravoslavne vjere: obitelj Sekara svi koliko
ih je bilo, a meu njima je prednjaio Marko ekara bivi oruniki
narednik. On je svojoj brai i roacima davao upute kako i na koji nain
da spasu pojedine graane, ak su neki od njih ili i u Fou i pomagali i
zatiivali na svijet koliko su mogli. Ni drugi pojedinci nisu zaostajali
za njima. Tako se neki seljak Milan Bosni iz oblinjeg sela iz Gorada
ljude prevodio preko njihovih teritorija i davo upute kako e pobjei a
pojedinci koji nisu uspjeli pobjei, u noi, isti je ih je obilazio da ih ne bi
niko napao ili uznemiravao. To su isto inili Duan Raca bivi blagajnik
Ekspoziture radnikog osiguranja koji je za vrijeme nae vlasti, prije
najezde etnika bio otputen, njegov pastorak Rajko Srndovi. On je
ispod noa u icu ve zavezane i na most dovedene nae graane u
posljednji as spasavao. To isto su inili obitelji Vase Droce, Vida
Perendije, onda obitelji Vitorovi, te veina Tanaskovia.
(AVII, fond NDH, k. 183, reg. br. 43/2-21-22)
STANJE U VIEGRADSKOM KRAJU
- IZVJETAJ KOTARSKE OBLASTI VIEGRAD,
VIEGRAD, 28. MAJ 1942.
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
Kotarska oblast u Viegradu
Broj: 8/42
Dana 21. svibnja 1942. godine
Viegrad.
Predmet:Izvijee o stanju u kotaru Viegradskom.
VELIKOJ UPI VRHBOSNA
Odjel za seljako gospodarstvo
S ARAJ EVO
Puanstvo ove oblasti od 2. rujna 1941. godine, pa sve do danas
preivljuje najcrnje dane u svome ivotu. Sela popaljena. Puanstvo
umire od gladi i bolesti po ulicama grada u koliko je izbjeglo ispred
komunistiko-etnikih bandita iz svojih seoskih domova u grad.
Do danas pobijeno je Hrvata, muslimana i katolika u ovome Kotaru
oko 5.000 ljudi koja se cifra jo poveava.
U gradu se nalazi oko 10.000 nezbrinutih izbjeglica. ivotnih
namirnica nema, a u koliko se mogu nai, cijene su previsoke da bi
se siromani dio puanstva mogao odrati u ivotu, (podvukao: S..).
Cijene pojedinim namirnicama kreu se ovako: kukuruz 70-80 kuna,
krompir 30 kuna, grah 60 kuna, so 60 kuna, eer 350 kuna po 1
kilogramu.
Poto ostalo iteljstvo kotara viegradskog oskudjeva hranom, to se
molite da se im prije prui pomo ovom kraju u hrani i da se osiguraju
sjemena poto je vrijeme za obradu zemlje na izmaku (jo svega 10dana).
Dodijeljena hrana po ijeenju te upeT.Broj: 757/42 od"24. travnja
do danas nije stigla ovome Predstojnitvu.
Poto puanstvo ovoga Kotara ve punih est mjeseci stalno umire
od gladi, a da se do danas nije pruila nikakva pomo u hrani, to se
molite da se ovaj predmet uzme to prije u postupak i dodijeli to vie
besplatno hrane, poto su materijalno sredstva graana potpuno iscrpljena.
Kotarski predstojnik,
A. Ploski, s.r.
(AVII, fond NDH, k. 155, reg. br. 15/7-1)
SVJ EDOENJ E AZIZA SARVANA, ERIATSKOG SUCA,
O STANJ U U GORNJ EM PODRI NJ U -
SARAJ EVO, 28. MAJ 1942.
MOJ IVOT POD ETNICIMA
Traei preuzee u slubu N.D.H. bio sam u Zenici na privremenom
radu kod Kotarskog suda, jer nisam mogao proi za Gorade usljed
prekinua saobraaja od strane etnika. Familija mi je bila u selu Strgaini
na devetom kilometru uz Lim od Drine.
U mjesecu lipnju 1941. g. nai Srbi mladii iz sela Dubca i ahdana
kao i Trbosilja, prebacili su se preko Lima i sastali sa etama, koje su
otpoele borbu na Viegradu. U oi ramazana okolo 21 rujna iz Viegrada,
Drinska, ipa, Blaa i Strmica sav narod prebacio se je preko Lima u
ajniki kotar sa svim koliko je mogao ta ponijeti i zastao po selima
gdje sej e nalazila i moja familija.
Kada sam doao iz Zenice preko Mostara, Nevesinja, Kalinovika i
Foe kui, zatekao sam muhadire u svom selu bijedne i gladne, a etnici
su preko Lima u selima kotara viegradskog popalili i ubili koga su stigli,
tako da su firme Nani zapalili most i dva koja su se nalazila na postaji
Stralici.
Poveo sam familiju istim putem za Zenicu, ali kako je hladno odve
bilo sa snijegom nisam je mogao povesti, te raunajui da etnici nee
prei preko Lima u ajniki kotar, iz razloga to je taj kotar bio pod
okupacijom Italijana i to se Srbima gore navedenih sela od kako su
postali nikada nije nita desilo pa pogotovu osnivanjem N.D.H. i to su
se muslimani za njih zalagali, pa ta vie nije im niko oduzeo ni vojnike
stvari, raunao sam da ni domai Srbi nee nita uiniti, nego ako bi
stranci navalili mislili smo da e oni uzeti u zatitu nae selo Strgainu.
Desilo sej e posve obratno kako dolje slijedi:
Naime, Srbi mladii iz gore navedenih sela, koji su prebjegli u etnike
preko Limaunitili su kotar Viegrad, a kada su italijanske trupe zauzele
Viegrad 8. studenog, onda su oni preli preko Drine u rogatiki kotar uz
Drinu na sela Meeu, Ustriprau i stupili u borbu sa Hrvatima na rijeci
Prai putem i prugom, koja vodi preko Kopaa za Gorade. Daj e tako,
vidio sam svojim oima kada su se pod selom Seocima prebacili Srbi
mladii preko Drine u rogatiki kotar, a svoje drugove poslali su za
Gorade da propijuniraju stanje Hrvata u Goradu. Toga vremena
Italijani su zaposjeli Gorade varo i napravili svoja mitraljeska gnijezda
okolo varoi, dok na putu koji vodi preko J abuke bio je i baca mina, a
vizavi toga s onu stranu Drine bio baca mina vie rasadne stanice.
Postupak Italijana na mostu u Goradu bio je smijean, tako da je
mogao Srbin proi bez zaustavljanja, a musliman nije mogao, daj e tako
ja sam proao sa Srbinom iz Trbosilja zvanim Lasicom. Mene je zaustavio
dok moga komiju nije iako je Srbin iao po moje stvari. Prolazei pokraj
kue Danila Lasice u ahdanima njegova djevojica pjeva: "Ne bojmo
se mi Hrvata, dok je nama Talijana".
U Goradu sam bio sedam dana i u subotu kada je napad izvren na
Gorade, priali su mi ljudi zvani Forte, da su njihovi Srbi iz Rijeke
otili svi jedne veeri preko brda ka Prai, pa se u udu ude ta e biti.
I toga dana zaplamtie sela s ovu stranu Drine okolo Gorada i to
prije nego etnici preko Mramora i ostalih sela stigoe. Narod je poeo
da bjei s onu stranu preko Drine, a ve domai Srbi, presretali su
muslimane i otimali stvari i novac, jer je prolaz preko eljeznikog
mosta u Kopaima sprijeen od strane Italijana i zatim dolaskom
etnika.
Oni muslimani, koji su svoje pokustvo i eljad pripremili u Kopaima
na stanici u vagone daprevezu u onu stranu Italijanima, nisu mogli, pa
su nagrnuli na Drinu ispod mosta kopakog tako da su ljudi plivali i
ene, ko je mogao izmai, a koga su stigli, taj je platio ivotom. Poslije
moga prolaska niz Drinu s onu stranu, trei danvidio sam po kopakom
polju okolo stanice i pored Drine da ljudi lee po polju onako kao
snoplje ita po polju, dok stvari i ito to se ne moe ni opisati. Italijani
su imali na mostu 38 zaklanih kokoa i jednu poveu koliinu ivih. U
selu Zidinama vidi se zgarite gdje su u jednu kafanu zatvorili okolo
50 muslimana i spalili.
U subotu rano napad je poeo na Gorade preko Mramora. I tuda
sam gledao ranjene ene prolaze krvave na most, koji spaja Gorade
i stanicu, ali niko nije uspio prei, jer Italijani nisu dali. Kad sv
zapucali bacai mina-topovi poao sam i ja na most. Uzalud su bila moj
pokuavanja da proem iako sam imao tri dozvole prolaza i talijanske i
hrvatske i tek kada je narod toliko se prikupio kod mosta i izrazio da e
plivati preko Drine onda su Talijani pustili prvo djecu sa enama, akasnije
ljude.
Mene su vraali tri puta i jedan financ bive J ugoslavije veli: "Kada
si u Hrvatskoj bio sudac idi sada neka te Hrvatska brani". Preao sam
preko mosta i gledam kako sela gore, a bacai mina italijanski pucaju,
ali tamo gdje pada ne eksplodira. Akam je pao i ja sam noio na tali, a
ostali svijet po ravni, po jarkovima iako je zima takva da se voda potpuno
smrzla. ekao sam preko Drine tri dana. U nedelju su unili etnici u
Gorade, a u susret njima doli su Srbi iz ajnia i odmah preli u Gorade
na veselje. Vratili su se natrag, a za njima nai Srbi koji su bili sa
etnicima, vraaju se kuama na vienje. J o u subotu doli su terezinom
etnici u 4 sata popodne na stanicu pod orujem do Italijanskog
komandanta i traili pregovore, a zatim tjerali pjesme. Drugi dan odnosi
sa Italijanima su se izmijenili i Italijani poli su, prevukli materijal svoj
i hrvatski prepnu icu preko mosta i uame se sa svoje strane.
Otiao sam niz Drinu pokraj Kopaa svojoj kui i vidio sam prizor u
Kopaima. Kada sam doao kui u Strgainu, ujem detonaciju topova
iznad ajnia i poslije sam razumio da su se podigli Srbi iz sela Stargonia
kao komunisti i navalili na ajnie, a da su se Talijani prepali i povukli
iz Foe i Novog Gorada probili put i momentalno koje primljen sa
vojskom i proao je za Pljevlje, dok oni isti Srbi iz istog sela propustivi
Italijane, vratili su muslimane i na goradanskom mostu zaklali oko
6.000 ljudi iz raznih mjesta.
Dola je prva nedelja i u noi dou nai Srbi starci i to Danilo Lasica
i Miladin ao u nae selo javljajui po kuririma da su etnici doli u
njihovo selo i da im oni ne daju u nae selo nego trebaju muslimani da
predaju oruje. Mirni muslimani predali su ko je imao.Sutradan u
ponedjeljak dolaze mladii Srbi izvjebani u borbi i pljaki u Viegradu
i Rogatici i poveu nekoliko muslimana, meu kojima i moga brata,
izubijaju ih kundacima traei oruje. Tako se redalo svaki dan do petka
kada su zajmili moju snahu, a bratovu enu, premlatili i obeastili traei
zlato i oruje. U toj orgiji bio je Duan Golubi, Krsto Klisura, Rajko
i Grujo iz sela ahdana. U muslimanskoj koli koliko je god bilo
ena i djevojaka muhadera iz Viegrada obeastili su tako da
postave strau na vratima, a unutra skidaju ene posve gole.
Toga dana je poginuo Munib Klaar i njegov sin Safet, Mujo Pita i
Ismet Zgodi. Kada sam to vidio, odluio sam da sa enom krenem za
Pljevlje. Meni je doao Andrija i Petko arapa oduzeli mi novac, zlatne
stvari i ostalo, pa ta vie kapute, te sam ih morao otplaivati, odkupiti
od njih. enu su mi zajmili daj e na smrt ubiju zato to je od engia i
to je odreita na govoru i sa velikom mukom i plaem djece pustili su
je-
Sutradan, Duan Golubovi krenuo je sa svojim drugovima Sabitu
Zuku, svezao ga, platio i zahtjevao sve zlato i srebro, tako daj e dao sve
to je imao. Oni etnici, koji su bili preko Lima u viegradskom na velikoj
zimi pregazili su rijeku Lim i branili Sabita od domaih Srba.
J a sam krenuo sa enom za Pljevlja. Zima je velika i doem u selo
Zarbovinu, ali mi tu rekoe da su od toga sela pokuali prebaciti se i nisu
mogli, poto su domai Srbi zauzeli bivu austrijsku granicu i nikome
ne daju proi. Ostao sam tu u peini 6 dana. Kada su poeli dolaziti u to
selo i kada sam uo da su na selu Suhotnju zaklali 13 ljudi i da su
pokuali ubiti Muratbega Paia i odveli neke djevojke u logor, ubili
Tahirbega Prau i jo dvojicu, vratio sam se kui i pokuao proi za
Priboj, jer su neki od nas otili prvih dana. Nisam mogao proi i tako
sam ostao i svaki dan doekivao horde etnika. Idueg etvrtka dobili su
viegradci propusnice od etnikog komandanta u Rudom da se mogu
povratiti svojim kuama i kada su se prevozili na plutini preko Lima,
Duan je na plutini ubio Sabita Zuka i muhadere najurio na Lim
oko 50 dua i sVese potopilo, a onaj koji je uspio preplivati, toga je
pogodilo puano tane, a oni koji nisu mogli ii u vodu, oni su ih sa
bajonetom boli i kamenjem udarali, pa onako onesvijeene gurali
u vodu.
Duan Golubovi iz ahdana pojavljivao seje sad sa zapadne, sad sa
istone strane, zaobilazei i odlazei u druga selaKaotice i Miletkovie,
Grivina. J a sam bio ucijenjen na 50.000 dinara i morao sam se kriti po
umi i peinama 47 dana. Kada sam spremao Sabita Zuka da ga spustim
u raku, tada su doli i nas i njegove sinove htjeli poubijati, ali je srea to
im je neko drugove u drugom selu zaplaio i tako su naglo otili. J a sam
i ena morali obui bijele arafe na sebe i tako se kriti po umi, a naveer
u peinu ili u kakvu siromanu zabaenu kuu presj editi sa straom
rasporeenom tako daj e i svaka ena straarila po noi.
Koliko puta je pala na ledenom putu, koliko puta legla bosa u
sn
'j
e
8? dok bi preletjele gorde kao brzi kurjaci, a za njima idu djeca,
snae i starci sa kojima i mi svojim oima gledamo kako nose
prostirku, pokrivku, pa i najmanje sitnice kao kaike i ivinu ovce,
krave, koze i volove sve to otjeraju, a to nau ita i brana sve to
dignu, pa i onaj ruak pripravljen i na koncu pei, poreta i sve od
ivotnih namirnica.
Ne mogavi nas nai po kuama, onda su zaredali hajkama po umama,
tako da suubili erifa Svraku, Fehima Velia, Aliju Svraku, Ibrahima
Imamovia, erifa Omeragia, dokmuhadere, koje ja i ne znam gdje
su stizali. J ednog dana pobjegao sam ispred njih kada su zapalili selo
Mandru i Omainu i Bare u peinu zvanu Svojnie i tu na velikoj zimi
ostao sam s ostalim drugovima Mehmedom Zukom, Ragibom Hadiem
i ostalim. Videi da ne mogu ostati sa porodicom, pobjegnem uj edno
dalje selo Omainu i tu sam se krio po peinama. Tu veer su zapalili
Strmicu, Halida ovrka kuu i u njoj sagorilo je 38 muslimana.
Nismo mogli vie trpiti, ponemo se i mi muslimani organizirati, da se
branimo i da im udarimo, ali nas izdaju muslimani i prokau, tako da se
neki sakriju u peinu i etnici je opkole i dre unutar 6 dana. Ne mogavi
vie izdrati gladni, navale iz peine i rastjeraju, prodru i nekoliko se
spasi.
Mene prokae Vehida Klaar, Mujesira Zgodi i ostali da sam sakupio
3.000 ustaa u Vjetreniku i da sam kupio teki mitraljez. uvi to Srbi,
etnici pou na Vjetrenik, a meni uspije prebjei preko Lima na Postaju
Strmicu, a tada je proradio vlak od Viegrada do Priboja i prebacim se u
Viegrad, dok mi ena i djeca ostanu. Sestra mi je bjegala po umama i
po peinama, a stara mati ostala kod kue i jednog dana uhvati je Duan
Golubovi, izlomi 4 motike od graha i zajmi je bosu po snijegu, a oni
prtinom pretjera je preko vode Sutjeske, koja seje ledila i mrzla i tako je
opet vrati. To je bilo sa enom i Sabita Zuka i mojom sestrom i Sabito vom
snahom, koje su obje obeaene. Tako su obeastili u selu Barama,
Omaini i ostalim.
Te veeri kad sam prebjegao u Viegrad zapale mi kuu sa talama i
izgori mi sve to sam imao, pa i krava koja se otelila. Zatim otkopaju
zemlju iz tala, pronau zakopate stvari i raskopaju sagoijele zidine,
traei jo neto, otjeraju mi 2 krave, odnesu ilime, jorgane, i sve to
sam posakrivao u gomilu i zemlju. To su inili i u ostalih, Sabita Zuke i
moje brae, osim onih, koji su se sdruili sa njima, pa pljakali kao i oni.
Dok sam ja bio u Viegradu ena mi je ostala kod djece, te veeri zapale
jo 23 kue i ubiju 3 komije hvatajui kolo oko plamteih kua
pjevajui i psujui. Moja djeca nisu imala ta preobui se kada su dola
u Viegrad tako da su mi muslimani davali stare haljine i ena je pravila
djeci koulje i po 52 dana ne kupaj se i ne preobui se, pa bi po njima
gmizale ui kao mravi, te mi je troje djece bolovalo flek-tifus. ena je
pjeaila po 60 km. po najviem mrazu do Viegrada, prolazei kroz
etnike, pretvarajui se daj e Srpkinja udata za muslimana i da su joj
mua ubili. Znala j e zamotati noge i nagojiti bojom tako da j e pala i
ubila se samo daje ne bi dirali. Znala je varati ih da je i pobacila, krila je
mene govorei da su me prvi etnici otjerali i ubili. Otimali su joj kapute
sa nje i dempere, amarali i potezali daj e zakolju, od jada odlazila je u
komandu i javljala se daj e ubiju, od jada odlazila je u komandu i traila
d je bace u Lim, poto nema od ega iviti, jer je sve odneeno i izgoijelo.
Kada su mi poginula 2 brata i ostavili djecu od dvije matere, ubili
Rea Zuka, Smaja Pribiia, sina mu Subhiju, Aliju Kapiiju, Ejuba
Sadikovia, Rama Raania, Ibrahima urtovia, Omera Titoria,
Hajra atovia, Muja Titoria i u tali sagorjeli Zufera Redovia,
Omera Kovaevia, Besima Klaara i Fehima Subaia, Safeta
Sarvana, ranili Hajru Zuka, odnijeli i njihovo sve, dolaje ena sa
sestrom i materom u Viegrad.
Za mnom j e narod pomalo poeo dolaziti kako j e mogao prebj eavati,
ali u Viegradu e nema ta izjesti. U Viegrad se je sleglo od Rogatice,
Gorada i ostali muhaderi osim kotara viegradskog. Talijani su icom
opasali grad, postavili strae i nikom ne daju iz ice niti u icu.
Videi domai Srbi, da muslimani bjee u Viegrad, pa ili vlakom ili
preko planina, ili splavom niz Lim i Drinu, zauzeli su prevoze i nikome
nisu dali proi, dok oni etnici iz viegradskog takoer s druge strane
zaposjednu prevoze i nikome ne dozvole prebaciti se u Viegrad. Pljaka
nije prestala i kad je nestalo u kuama onda su poeli otkopavati gomile,
zemlju i peine. Kako je bilo potrpate sirove ljive u mom selu, onda se
osnuju dva logora: Duboanski i Sahdanski, te su muslimane nagonili
da im nose drva, da peku rakiju, pili i dotjerivali volove, krave, ovce i
koze, te klali i jeli, a natjerivali muslimane da im gotove i slue, tako da
su i moju enu zvali da ih slui. Brano su dizali iz vodenica, tako da
ono malo ita ko bi htio samljeti, nije mogao donijeti, jer bi mu iz vodenice
digli i sebi skuhali. Nama, koji smo bili u Viegradu, nisu dali prenijeti
ni kile ita, ako bi ponijela koja stara ena.
Toga vremena nai ahdanci krenu na Rogaticu u borbu protiv Hrvata
i drugi se dan vrate, a na njihovo mjesto sazumu strae na prevozima i
stanicama domai srbi iz sela Mrsova blizu Rudog i oni ponu ponovnu
pljaku i pritisak na ene, zlostavljajui ih tako da bi pod udarcima mo-
rale prokazati sve i tako su i zadnju kilu zobi odnijeli, te danas tamonji
narod i djeca skapavaju od gladi.
Nemajui ta jesti u Viegradu, narod bi prodavao i zadnju kravu
oteljenu Italijanima, tako da bi spasio duu i Italijani se spremaju sa
seljacima da u selo na brzu ruku prebaci stoku dok ne bi stigli etnici i
tako otjeraju u Viegrad, a sa kravom donesu i onih kukuruza, koji su
ostali pod snijegom neobrati, pa zajedno sakoanjkom zamijesi, tebi to
hrana bila za nas koju sam i ja jeo i to ne samo, nego i otpatke od jabuka
poslije sjedjenja pekmeza. To i danas se tako radi.
J a i moja ena dok smo bili pod njima prestajali bi cijelog dana u
snijegu u oputnim opancima i kada bi nam se nakvasilo, pa i smrzlo,
onda bi otili u peinu ili u koju zabaenu kuu, te bi to osuili, a kad bi
nas najurili i protjerali, nekad smo i rijekom gazili po usirenoj rijeci leda
i tako smo i noge smrzli, u nekog su i prsti i pete pootpadali.
Nai domai Srbi etnici nisu nigdje ili u borbu poslije Gorada,
nego su stalno po naa tri sela krstarili, hajkali i ubijali i to po Kaoticama,
Strgaini i Miletkoviima. Poslije su podijelili sela. Trbosilje srpsko selo
uzelo j e Kaotice muslimansko selo. ahdani srpsko selo uzelo j e
Strgainu do rijeke, a Dubac selo uzelo je muslimansko selo Strgainu,
s drugu stranu rijeke. Sve tri ete etnika imali su svoje pomagae
muslimane, koji su s njima zajedno pljakali i upljakane stvari po
njihovoj propusnici pronosili za Viegrad ili Rudo, prodavali, a vanije
stvari sklanjali i novac sa municijom iz Viegrada donosili etnicima,
kao i izvjetaj gdje se nalaze Hrvati i drugo. Ovi muslimani bi prokazivali
gdje se ima ta nai od sakrivenih stvari, gdje se nalazi debelo brave.
Od tih muslimana je bio Smajkan Redovi, Ibrahim Klaar, Smail Nogo,
Omer Klaar, Vahida Klaar i njene snahe. U njih su ostale netaknute i
kue i imanje, poteeni im ivoti. Prokazali su mene u umi, unitili
moju imovinu i sa djece mi skidali zadnje na nogama cipele. To je isto
inio emso Sarvan u zadnje vrijeme, tako da je donosio etniko
opljakano ito i prodavao u Viegradu. J edan kg. kukuruza izlazio je u
Viegradu na 80 kuna. J a sam sa mojih 6 osoba s tekom mukom
prehranjivao se. Stanovao sam u jednoj sobici hana, a kako se nije moglo
iz ice izai, drva su bila skupa, tako da su prevazila sve. Mnogo sam se
zaduio i napatio povrh toga to je bolest shrvala.
ivot pod talijanima u Viegradu
Kada sam doao u Viegrad sa vlakom, tamo su bile talijanske trupe,
koje su putnike, koji bi doli s vlakom putali u grad, dok one koji su
dolazili sa kolima ili pjeke nisu putali, govorei da su to sve komunisti.
U to vrijeme komunisti zauzmu Gorade i Srbi bogatai ponu bjeati u
Srbiju sa svojim familijama, a Talijani ih tako srdano sprovode da im
kufere i ostalo nose, ubacuju u kupeje, odvode ih u varo i spremaju za
njih hranu. U gradu je vladala strana nestaica hrane, jer talijanske vlasti
puanstvu nisu davale nikakve hrane iako je to vie puta po pojedincima
i deputacijama traeno. Za vrijeme moga boravka u Viegradu talijanske
vlasti su podijelile muslimanskom puanstvu svega dva puta po 16 dkg.
brana na osobu, 22 dkg. makarona, 55 dkg. rie i 5 dkg. eera. Od
muslimana niko nije mogao donijeti niti vlakom niti drugim nainom
ma to od namirnica, jer bi to talijanski vojnici i etnici oteli, donijeli u
Viegrad, pojeli ili prodali, dok etnici i Srbi mogli-su donositi i tovarima
sa svih strana i iz Srbije bijelih kukuruza i iz sela izvan ice.
U Viegradu je bila optinska uprava i policija sastavljena od Srba,
koji su nosili kokarde etnike i kako su htjeli Srbi tako su italijanske
vlasti vojne i civilne radile.
Prije mog dolaska stavljali su zahtjeve da se neki muslimani i katolici
nasred trnice objese. etniki komandant Kamenko slobodno je etao
po varoi kao i drugi etnici sazivao konferencije u koju bi pozvao i
viene muslimane traio od njih ono to oni nisu mogli uiniti kao Hrvati.
U sijenju ove godine kada su unile Njemake trupe u Viegrad i
prolazile prema Rogatici, muslimani su ih doekali sa ovacijama
manifestujui. Srbi grada Viegrada podnijeli su tubu talijanskim
vlastima i na takav postupak muslimanski talijani su se zamjerili i rekli
da muslimani i katolici vole vie Njemaku, nego Talijane, a kao sankciju
za to nisu htjeli podijeliti nikakvih namirnica ni ma kakve pomoi, tukli
su muslimane vojnici po ulici i na stanici, u kafanama, zato ih ne
pozdravljaju govorei: "Vi volite vae Nijemce, pa idite nek vam oni
daju". U stvari, Nijemci su podijelili svoj kruh stanovnitvu nekoliko
puta. Toga vremena pronijela se je vijest da treba mijenjati etniku
optinsku upravu, na to je vojni komandant pozvao 3 viena muslimana
i to: Mustafu Hadia, Abduselama nadzornika uiteljskog i kadiju
Hajrudina, te im saopio da se ne mijeaju u politiku i da se uprava nee
mijenjati iako to budu i dalje traili da e biti strijeljani.
Na intervenciju i zahtjev etnikih komandanata italijanski komandant
dozvolio je i zagarantovao ivote muslimanima da mogu otii u selo
upu i ostala, kada su ovi tamo otili etnici su ih pobili oko 4.000, a
sam kotar Viegrad dao je rtava blizu 8.000 dua i to samo
muslimana. Kako su ljudi izbjegli prije etve plodova, to nisu nita ni
mogli donijeti, ni odakle ne mogu dobiti, taina nema, zaliha je istroena
jo dok su domobrani bili u varoi, muslimani su i katolici umirali dnevno
od 10-15. O tome su nekoliko puta pojedinano obavjetavane talijanske
vlasti i traena pomo, ali su uvijek preko toga jednostavno prelazile
rijeima da muslimani bogatai pomognu svoje.
Onaj ostatak muslimana u Viegradu ponovno su etnici traili da se
vrate kuama, ali vie muslimani nisu imali vjere, pa su ranije mrli po
ulicama od gladi, a nisu se vie dali zavaravati. Talijani nisu dali ni
slobodno kretanje u varoi bez njihove dozvole na kojoj mora da stoji da
nije protiv interesa Italije i da nije komunist, ako bi zagarantovao za
jednog muslimana da nije komunist iako muslimani ni u kojem sluaju
nisu komunisti kako su se i uvjerili.
etnici i njihovi komandanti su se slobodno kretali po varoi s orujem
obje vrste i redenicima, kao i znakovima etnikim, odravali govore na
sred ulice da e na urev dan unii etnici u Zagreb i da e nestati
Njemake i Hitlera. Nitko na to od strane Italijana nije poduzeo. Taj isti
komandant otiao je preko sela do ajnikog kotara i pokupio one zlikovce
etnike mojih sela: ahdana, Trbosilja i Dubca, preveo ih preko Lima
kroz Viegrad u pratnji Italijana i sa pjesmama otpremali preko Drine na
okolita za Rogaticu protiv Hrvata. etnici su bili naoruani do zuba.
Svaki dan su etali etnici po varoi i visile im talijanske bombe, pa i
komanda je sama uhvatila svoje vojnike da prodaju etnicima municiju
preko kafedija, a moja ena u selu Strgaini u Sabita Zuke kui vidjela
je svojim oima kada je talijanski vojnik dao etniku Andriji arapi i
drugim po bombu od koje su ginuli muslimani. J ednog boravka moje
ene u selu Strgaini poslije odlaska u Viegrad pitali su je: "Jesi li ti
Vahida Klaar, jesi li nam donijela municiju iz Viegrada". Dakle, etnici
su dobivali municiju od Talijana za ito, a Talijani su prodavali ito u
Viegradu po skupe pare i to samo za lire.
Talijanske vlasti popisale su radio aparate svih muslimana i kako su
se trupe mijenjale, one koje bi odlazile kui na silu bi digli radio i odnijeli
sa sobom. Daj e tako, ja sam pri odlasku doivio ovo:
H. Raid Tvrtkovi imao je slab radio. Tri puta je dolazio kapetan
doktor u bolnicu i traio radio. Oni ga nisu dali bez reversa potvrene od
oba komandanta civilnog i vojnog, donijeli su takav revers.
Kada je poao 5. svibnja Tvrtkovia sin u Sarajevo, htjeo je radio
ponijeti na opravku. Otili smo zajedno do kapetana i zahtijevali gdje
nam ree da emo dobiti radio, a revers uze. Nakon velike intervencije
nismo dobili radio, kada smo se obratili kapetanu za revers nije nam ga
dao. Tako je ovjek ostao bez radija i bez reversa, dok kod Srba nisu ni
dizali u koliko su dizali, plaeno im je u branu i drugim namirnicama.
etnici su se svim sredstvima sluili protiv muslimana. Tako su
prijavili da muslimani imaju oruje, pa da Talijani udovolje elji etnika
dovedu etnike u poresku upravu, obuku ih u talijansko odijelo i kao
Talijani bajagi idu od muslimana do muslimana i trae oruje. Ovi
preobueni etnici prekopali su stan i dananjeg predstojnika u Viegradu.
U fabrici Vistadu Talijani su hranili etnike,- a u veer ih ispustili
izvan ice da bi pobili i ono djeice, koja su ostala u nekoj nesagorjeloj
kui (podvukao: S..). Talijani su oskudijevali u mesu i sijenu. Nisu
htjeli rekviirati od Srba, nego bi predloili muslimanima da prodaju sijeno
i tako bi krenulo s vlakom ili pjeice nekoliko vojnika sa muslimanima
do jednog sela gdje je ostalo hajvana i sijena i kada bi poeli muslimani
vezati sijeno ili potjerati tele, kravu ili vola, onda bi zapucali etnici,
Talijani bi pobjegli, a etnici bi presreli, oteli iz voza, izvukli muslimane
i poubijali. Tako se dogodio sluaj da je jednog dana poslao Mujaga
Hadi u svoje sijeno muslimane sa talijanskim vojnicima, Talijani su
pobjegli, etnici su najurili u Drinu 40 muslimana. Prilikom svake
pritube etnika na muslimane po selima: Kaotica, Strgaina,
Miletkovii, Strmice, muslimani bi pohitali na vlak, ni etnici ni Talijani
ne bi dali ui u vlak, a oni bi se zaputili pjeice i kad bi doli do ice na
njih bi zapucali Talijani, velei da su to komunisti ili bi ih vratili. Na
takve sluajeve koliko je puta intervenisao Mujaga Hadi i kadija ali
bez uspjeha. ta vie i oni muslimani koji bi usljed pokolja u selu upi
koji su otili na vjeru etnika i Talijana pobjegli bi od ice htijui pravo
u varo, ali im nisu dali Talijani unutra i tako bi na zimi, kii i snijegu
muslimani ekali nekoliko dana ili bi pustili ili bi etnici poklali ili bi se
opet muslimani vratili da ih etnici drugog koga puta dotuku.
Talijanski bi vojnici ispalili metak kod muslimanske kue u varoi pa
bi se uzbuna napravila i kad bi doli na lice mjesta izjavio bi straar da u
muslimana ima oruja i tako bi prekopali sve muslimanske kue, traei
oruje, a oni bi onda dizali ta bi htjeli. Otimali su zadnju kilicu kukuruzna
brana od seljaka, pa bi sebi pravili puru, a svoje bi hljebove prodavali.
To bi inili i po selima kad bi otila i za vrijeme boravka na Strmici tako
da su talijanske trupe u Strgaini dokonale sa prehranom ono to etnici
nisu mogli. Talijani su nosili kokoi, telad i jarad i janjad tek iz utrobe
materine izbaene. One ivotinje koje bi muslimani dotjerali s njima u
Viegrad, oni bi zaklali i isplatili po 27 kuna meso, i ako bi obeali dati
ivotne namirnice, iako je meso bilo u varoi 60 kuna.
Kada je poela navala saveznikih trupa Srbi-izbjeglice iz Olova,
Glasinca i ostalih krajeva bjeali su preko Drine. Onamo Talijani su ih
pod jakom straom sprovodili iako nije bilo nikakve opasnosti po ivot
ili imetak Srba od golorukih poluumrlih muslimana.
Vidio sam svojim oima kada 40 Talijana prati 12 djece i ena srpskih
preko trga ulicom i to sa svih strana po deset, a carski vojnik uzeo puku
za cij ev, pa tj era srpskog konj a natovarena itom gore navedenoj srpskoj
eljadi. Kada su se doseljavali muslimani, nisu dali unijeti nita niti poslije
prenijeti.
Prilikom tih operacija svi su etnici prebjegli preko mosta, smjestili
ih u strugaru Due, a odatle im dali oruje i otpremili prema Dobrunu
granici srpskoj, i tako ih je bilo oko 100 etnika. Njihovu djecu i stvari u
fabrici Duu vagonirali i otpremili ka Srbiji, dok tamo muslimane nisu
htjeli nego im neda u varo kroz icu. Dok sam bio zadnjih dana tako su
vagonirali sve bogatije Srbe i J evreje iz Viegrada. Stigla je i crna legija
Francetia na Meeu s ovu stranu Drine. Kada je htio u Viegrad s onu
stranu Drine, doli s vlakom i kroz Viegrad propraeni na ovu stranu u
mjesto Okolita, jer im Talijani nisu dali zaasiti u Viegradu, a niti su
dozvolili muslimanima i katolicima izlazak na stanicu na doek iako je
to nekoliko puta Franceti lino kod vojnog komandanta intervenisao.
Poslije nisu dali ni ustaama ulazak u varo s ove na onu stranu Drine
iako ih je bilo iz samog Viegrada. Civilni delegat odbio je meni izdati
propusnicu za odlazak u Sarajevo iz Viegrada ustakim kamionima, jer
drugog prevoznog sredstva nema, a tako ni drugim.
Srbi su nosili vidne znake etnika po nadletvima i kada je predstojnik
eljeznike postaje u Viegradu g. Sabljak otiao preko Srbije u Sarajevo
i donio beriva za svoje osoblje i za osoblje drugih ureda i kada je on
svom osoblju isplatio, civilni delegat Italije potporuniknije dao isplatiti
inovnicima ostalih ureda muslimanima i katolicima dok se ne isplati
Srbima, a u naredbi stoj i da se onim koj i su se ogrij eili o interese N.D.H.
ne moe im se isplatiti i tako je on taj novac drao dva mjeseca, iako je
bilo inovnika da nisu primili beriva za 8-10 mjeseci, iako su se za
prehranu toliko zaduili da im vie niko nije vjerovao. Silom zdrave i
nevine muslimanke i djevojke podvrgavate su ljekarskom pregledu od
venerinih bolesti, pa i neke protjerane iz varoi u sela pod etnike.
Govorili su pravoslavnim djevojkama da e muslimane sve najuriti u
Drinu do 15. svibnja, ali oni to nisu uinili, nego su dozvolili etnicima,
te su onaj broj muslimana unitili u upi. U samoj varoi niko nije bio
siguran, jer se poslije 8 sati nije smjeo niko krenuti od muslimana do
katolika, dok su etnici mogli po cijelu no kretati se i prelaziti sad za
Rogaticu pod punom oruanom spremom, sad u Srbiju, pa u varoimeni
dva poznata sluaja ubistva tako da niko ne zna ko ubi. Poginuo je na
takav nain AlibegBali, otac dananjeg predsjednika opine, a ondanjeg
figuralnog podpredsjednika, ubijen sa 12 uboda noa. To je i nas svakog
ekalo, jer nisi smio imati oruja, a niti je bila dovoljna policija
karabinjeri.
Sarajevo, 28. svibnja 1942. Za dom spreman !
Sarvan Aziz
eriatski sudac
(Arhiv Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, knj. 4, str. 72-92)
POLITIKA SITUACIJA NA PODRUJU VIEGRADA
- IZVJETAJ KOTARSKE OBLASTI VIEGRAD,
VIEGRAD, 12. JUNI 1942.
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
KOTARSKA OBLAST U VIEGRADU
Broj: 80/42.
Dne, 12. lipnja 1942. god.-
V i egr ad
VELIKOJ UPI VRHBOSNA
SA RA J E V O
Predmet: Prilike i politika situacija
u kotaru viegradskom od
dolaska Talijanskih vlasti do
danas/od 9.XI. 1941/
Po gornjem predmetu dostavlja se ovo izvjee: J o prije dolaska
italijanskih vojnih vlasti u ovaj kotar t.j. za vrijeme dok je bio opsjedan
grad Viegrad sa najbliom svojom okolinom od strane etnika /3.IX do
12.XI 1941. god./ primjeeno je da postoji neki pismeni ugovor izmeu
talijanske komande na Balkanu, tj. sa Cetinja. Prema ovom ugovoru
postoji i neka zajednika suradnja izmeu ugovaraa, te se moe
posumljati daj e ovaj ugovor bio ba uperen i protiv nas Hrvata kako se
vidi iz dolje izneenog i prikazanog. Ui ugovor izmeu etnikih voa
- koji su napadali Viegrad i Talijana sklopljen je i potpisan u Priboju n/
L izmeu 2. i 3. studenog 1941. god. Taj ugovor od strane etnika trebao
je da potpie bivi jugoslovenski artiljerijski major Todorovi /9.XI. 1941.,
organizovao i izvrio napad na Viegrad - strijeljan po komunistima u
Foi/, ali se on nije slagao sa tim ugovorom, da se Viegrad preda
talijanskim vlastima, jer je bio nekompromisan, ali opet i pored toga
ipak je ovlastio da u njegovo ime potpie taj ugovor jugoslovenski
gardijski pjeaki porunik Kamenko J evti, star 28 god., neoenjen,
bosanac iz Bos. Krajine. /Ovaj su ugovor prihvatili etnici iz razloga
toga to nisu mogli dalje izdrati borbu, koja je trajala vie od dva i po
mjeseca, jer su raunali da e na svaki nain Viegrad zauzeti za 15
dana, tj. odmah u poetku, te im je daljna borba bila dodijala/.
Pored Kamenka ovaj ugovor potpisali su vieniji graani kotara
viegradskog, koji su se bili odmetnuli u etnike i to Mladen Ani,
naelnik obine bjelo-brdske, kotara viegradskog - uvjek bio ugledna
politika linost za sve reime bive J ugoslavije, Duan J ovanovi,
trgovac iz Viegrada /navodno etniki predsjednik suda, koji je osudio
na smrt nae zarobljenike na granici u Varditu, a kojih je bilo oko 220,
meu kojima su bili asnici - nadporunik Mihaljevi i porunik Horvat/
. J ovanovi se sada nalazi u Ui cu. Dalje, Branko Popovi, svetenik iz
Viegrada, sada odputovao ne znamo kuda. Ovaj svetenik - zlikovac
kada je god otiao u podruje obine lijebske ovog kotara sutradan je
bio pokolj naeg puanstva. Takav se pokolj deavao nekoliko puta.
Dobrisav J ovevi, prota iz Priboja, sada vodi u Priboju glavnu rije kod
talijanskih vlasti i drugi neznatniji potpisnici ovog ugovora.
im su talijanske vlasti ule u Viegrad i kad su primile vojno
zapovjednitvo nad Viegradom od nas/izmeu 10. i 13. studenog/odmah
su uhitili zamjenika ustakog logornika in. Doenia J osipa, ustake
dunosnike Naila Saraa i Ivana Katia, te prvog hrvatskog naelnika
viegradske obine Ismeta Abdulahovia.
Za vrijeme dok su nae trupe odilazile vozovima od Viegrada ka
Beogradu do eljeznike postaje Dobrun /IO km. od Viegrada/ tu je u
postaji bio svetenik Budimir Sokolovi iz dobrunske parohije, star 33
god., inae rodom iz Foe sa jo nekoliko etnika koji su kontrolirali
nae ljudstvo koje prolazi. I ako su neki bili u domobranskim uniformama
ipak ih je ovaj svetenik sa Talijanima izvukao iz stroja i odpremio u
Viegrad. Meu tim bili su ustaki dunostnik Ivan Mileti, svetenik i
ustaki dunosnik J ozo idi, eljezniki slubenik.
Po svemu izgleda, da etnici i etniko vodstvo u Viegradu nije moglo
dobiti izruenje ovih uhapenika od Talijana /da im sude/, to su pozvali
potpisatog i jo 3 graanina - Hrvata na sastanak u obinske prostorije
dana 13 .XI-1941. g. koji su od nas traili suradnju sa Srbima-etnicima,
kao prvi korak te zajednike suradnje bio bi od nas-Hrvata, da pismeno
molimo i traimo od italijanskih vlasti da se uhapene ustae izrue i
predaju etnicima "na nadlenost".
Potpisati kao i druga trojica kategoriki su ovaj prijedlog odbili sa
motivizacijom da mi nismo pozvani da to rijeavamo. Na ovom sastanku
bili su Srbi-etnici predstavnici Nikola Baranac, trgovac novcpostavljeni
gradonaelnik, ugledna linost u kotaru meu pravoslavnim puanstvom,
Lazar Popovi, policijski inovnik kotarske oblasti u Viegradu i etniki
predstavnik u Kotaru - umro u sijenju 1942. god. i Milan Dodo,
bankovni inovnik iz Viegrada.
Od ove konferencije koja seje sa neuspjehom po Srbe zavrila poinju
crni dani za nae puanstvo. Redaju se zla etnika djela, nemilosrdna
ubijanja, pljakanja, klanja, paljenja i dr. na podruju cijelog kotara.
U ovom vremenu talijanske vlast su se potpuno oslonile na etnike i
to im oni serviraju to prihvaaju.
Drugu konferenciju saziva gardijski porunih Slobodan Vrani -
viegraanin-domorodac po vlastitoj inicijativi u ime komandanta etnika
kotara viegradskog pred talijansku vlast kao posrednika izmeu nas i
etnika. Ovaj je izaao sa zahtjevom da se izrue njima uhapeni Hrvati,
pa da e tek onda nastati red i mir i prestati etnika zla djela u kotaru,
inae po njegovim rijeima jo e gore nastati Talijanski zapovjednik i
odgovorio mu je na ovo, da on ne moe to uiniti bez nareenja i
odobrenja svojih predpostavljenih vlasti. Ta je konferencija odrana
krajem mjeseca studenog 1941. god. u prostorijama Kotarske oblasti.
ulo se je po gradu kako se etnici u veliko prituuju na Talijane
kako im nisu ispunili ugovor t.j. obeali su da po odlasku nae vojske
predaju civilnu vlast etnicima u ruke. Ipak su kod Talijana uspjeli to da
podpisatog uklone sa poloaja kotarskog predstojnika dana 19. studenog,
dok je i dalje ostao Popovi kao etniki predstavnik u kotaru koji je
radio civilne poslove sa talijanskim civilnim delegatom. Civilni delegat
samo se je drao sugestija Popovia iji je rad iao na tetu sviju nas
Hrvata. Tako se je u tome daleko ilo da smo mi Hrvati postali i bili u
oima Talijana samo goli komunisti, tako su nas bar nazivali gotovo svi
talijanski vojnici javno na ulici.
U ovo vrijeme talijanske vlasti svesrdno pomau etniku akciju. Daju
im hranu iz svojih magazina, a nisu bili rijetki etnici koji su bili naoruani
sa talijanskim runim crvenim bombama. ak su neki nosili na prsima
talijanske znakove odlikovanja. Stalno su dozvoljavali i upuivali
etnike odrede kroz grad za naim koj i su se jo nalazili oko Gorade i
Foe. Ti odredi sa pjesmom prolazili su ulicama grada.
Treu konferenciju sazvao je osobno etniki komandant za kotar
viegradski nadporunik Kamenko dana 3. sijenja 1942. god. Na toj
konferenciji bili su samo muslimanski predstavnici dok katoliki nisu
bili pozvani. Muslimana je bilo na sastanku 10. Od etnika bio je samo
pomenuti komandant. Zagovarao je o zajednikoj suradnji muslimana i
Srba. Stvaranje Velike Srbije u iji bi sastav ule do sada neosvojene
srbske pokrajine i to: Bosna, Hercegovina, Srem, Banat i Baka, te cijela
J una Srbija t.j. stvorilo bi se - po njegovim rijeima - carstvo cara Duana
Nemanjia. Na elu toga carstva bio bi mladi kralj Petar II. To je na ime
rad i program tajne organizacije mladih Srba iz Srbije ije je sjedite
svakako u Beogradu. Potpisati je po svojoj dunosti odmah po odranju
sastanka o svemu ovom to je govoreno na dotinoj konferenciji saopio
talijanskom komandantu mjesta to je isti rado primio na znanje. Odmah
po odranom ugovoru komandanta Kamenka jedan od prisutnih
Abduselam Abdulahovi, kolski nadzornik digao se j e i rekao
komandantu ovo: nema smisla da mi govorimo o nekoj zajednikoj
suradnji kad je nas etniki voa cijele Bosne oruniki jugoslovenski
major J ezdimir Dangi osudio sve muslimane i katolike diljem Bosne i
Hercegovine na smrt. Te je Dangieve rijei potvrdio na sastanku i
Kamenko. Bilo je jo govora o koje emu, ali do konkretnog nita nije
bilo utanaeno ni ugovoreno. Kako su se ovi nai sastanci uvjek bez
sporazuma zavravali, to je jo vee zlo stizalo na narod od etnika.
Nebrojeno puta ili su nai predstavnici, meu kojima je bio uvjek
potpisati, uvjek talijanskom zapovjedniku mjesta radi pritube na etnike
i na njihov rad. Pet pismenih predstavki predato je zapovjedniku mjesta
u kojima je traeno da se zatiti nae puanstvo. Uvjek se je ovo
zavravalo sa lijepim obeanjima i rijeima. Zadnjom predstavkom traili
smo da nas Talijani prebace u Italiju na prinudne radove, toliko je zlo
bilo od strane etnika. Primjera radi navodi se ovo: dne3. sijenja 1942.
godine u selu Dobrunu, opine orahovake ovoga kotara sakupljeno
je u jednu kuu 82 lica /sitne djece, starih ena, odraslih mukaraca
i enskinja/ bombe su baene u kuu koja je kasnije zapaljena i u
kojoj su svih 82 izgorjeli. Drugi primjer: u selu Strmici, opine
Sokolovii, dana 6. sijenja 1942. god. u jednoj su kui izgorjeli 46
lica /djece, ena i mukaraca/, trei primjer: u selu Resniku, dana 5.
oujka 1942. god. natjerano je u rijeku Drinu 52 osobe u kojoj su se
svi podavili osim jednog djeaka koji je iako ranjen u pleku isplivao
na desnu obalu rijeke Drine i ispriao mi ovaj etniki postupak.
Eto naina na koji su unitavali nae puanstvo. Neki zlikovci ovih drugih
djela na nae molbe kod Talijana su pronaeni i uhvaeni i strijeljani. To
su braa Rackovii iz sela Drokana, opine orahovake ovoga kotara,
dok Stojan Popovi, komandir strae i ete iz Starog Broda /rogatiki
kotar/ najvei zlikovac i vinovnik jo nije pronaen i uhvaen. Isti se
nalazi u lijebskoj opini ovog kotara.
Ljudi su esto puta bili amarani na oi Talijana na sred ulice od strane
etnika.
Drugo zlo su etnici nanosili nama, jest to, to su organizovali blokadu
koju su dozvolili Talijani oko Viegrada, te nisu dali da se unose ivotne
namirnice u grad, te u koliko je se unosilo cijene su bile previsoke, da bi
se siromani dio puanstva mogao odrati u ivotuod ega je na desetine
umiralo od gladi u gradu /oko 300/. Nijedan Srbin u kotaru nije bio za
to da se pomogne nama i da se zla djela sprijee. U tome su se svi sloili
da nas potpuno istrijebe u ovom kotaru.
Potpisati je od 18. studenog prole godine do danas stalno prikupljao
pismeni materijal etniko-komunistike propagande uperene protiv
okupatora Nijemca, Talijana i nas Hrvata. Sva ovakva pismena
dokumenta uvjek su predavana mjesnom talijanskom zapovjednitvu.
U ovom vremenu traeno je od mene u jednom razgovoru od tumaa
kod talij anskog zapovj ednika mj est, tako da mi j e on bar savj etovao, da
napiemj ednu predstavku u Zagreb, drugu u Beograd, a treu talij anskim
vlastima u Viegradu u kojim u iznijeti da puanstvo ovoga kotara eli
biti van politike i ovih dogaaja, t.j. neutralno iz razloga da bi Talijani
ovakav dokumenat mogli u svoje svrhe upotrijebiti. To nisu dobili.
J ednom prilikom kada je potpisati spomenuo ime Hrvatske i da e uskoro
doi ovamo pozvat je na odgovornost i tada mu je reeno da ovdje nee
biti ni sjena hrvatska, a kamo li, da e ikad doi nai. Reeno mi j e da u
za to biti u najskorije vrijeme inteniran u Albaniju.
Za ovo svo vrijeme talijanske vlasti su se vrlo slabo i malo brinule
oko ishrane puanstva, dok u zadnje vrijeme od mjeseca travnja, pa na
ovamo nastoje da sve ono to su propustile da uine, a nisu do sada
htjele da pomognu to su prije mogli, a nisu htjeli naem napaenom
narodu. Dakle, jednom ijeju, sada nastoje da se izbrie iz sjeanja svo
negodovanje naroda prema njima, a koje lako ne mogu. Istina sada se
mnogo staraju oko ishrane puanstva da zasije to vie zemlje, te su
mnogo sjemenskog kukuruza podijelili uz cijenu po 395 lira za jedan
kvintal /I kgr. oko 11 kuna/. Besplatno je podjeljeno narodu oko 35
konja onima koji su siromani. Unovcu su podijelili od 2.550 lira. Dakle,
po ovoj prilici hoe na ovaj nain da nas pridobiju, a potpisatom j e reeno,
da e jo mnogo hrane doi, koja e se podijeliti narodu uz minimalno
plaanje i novana pomo.
Ova kotarska oblast dobila je od nae drave 280 metri centi
sjemenskog jema koji jepodijeljen iskljuivo naem svijetu. Talijanske
vlasti traile su i zahtjeve da se to dijeli i pravoslavnom, ali je potpisati
stao na stanovite da ne treba njima dijeliti poto i Talijani ravnomjerno
ne postupaju sa cijelim puanstvom ove kotarske oblasti, kao na primjer
u obini rudanskoj ove oblasti. Tamo su dijelili iskljuivo pravoslavnim,
dok su muslimanima sasvim neznatno podijelili ili bolje reeno nita.
Hoe da vode podvojenu politiku izmeu Hrvata i Srba neprimjeeno,
ali to ne mogu.
Talijanska politika prema nama poinje da se poboljava dana 22.
travnja, kadaje potpisatog na temelju ovlaenja italijanskog Guvernera
sa Cetinja ovdanje mjesno zapovjednitvo imenovalo za kotarskog
predstojnika kotara viegradskog /capitano distrettule/. U sutini nikakve
vlasti potpisani nema nego slui talijanskim vlastima samo za davanje
kakvih obavjetenja po raznim granama poljoprivrede i drugoga to se
odnosi na ivot.
Pored svega toga to nas talijanske vlasti nisu titile koliko su mogle
od svoga dolaska u ovaj kotar, to jo vie stvaraju negodovanje naeg
svijeta protiv sebe, a naroito seljaka, to njihovi vojnici idu od sela do
sela i diu seljacima sve to je vrijednije i potrebno za jednu seljaku
kuu. Tako diu stoku, vunu, ilime i druge predmete. Uinili su do
sada neprocjenjivu tetu na obraenim imanjima (podvukao: S..).
Prema svemu gore izloenom na svijet je raspoloen samo prema
svojoj brai Hrvatima, a toliko isto gaji svoje simpatije i prema
Nijemcima. Potpisanog je ba jedan oficir talijanski priupitao u jednom
obinom razgovoru zbog ega na svijet ne trpi Talijane, to mu je
odgovoreno da Nijemci ne otimaju, da ne kradu, nego samo da pomau
wwr
vusrfw -"
koliko god mogu. J o mi je reeno i to zato naa Drava ne pomogne
bolje ovaj svijet i zato ne poalje 3-4 milijuna kuna, pa da se sprijei
svaka strana i nemila propaganda medu naim puanstvom.
Da bi se donekle opravdalo ovakvo dranje talijanskih vlasti prema
nama za vrijeme etnika navodi se ovo: sadanja talijanska posada
Viegrada, kao i ona od poetka, nije bila dovoljno jaka prema etnicima,
da bi mogla odrati eljezniku prugu uvjek i stalno u ispravnom stanju
koja je ila kucavica, jer bez ove pruge ne bi se moglo snabdjevati
ivotnim namirnicama i ostalim vojnikim potrebama Sandak i Crna
Gora u kojoj su komunisti od poetka carevali, te su svaku talijansku
kolonu sa ivenim namirnicama sa uspjehom nitili i palili, a koju su sa
etnicima zajedniki ouvali. U zadnje doba prije mjesec dana izdato je
nareenje svima etnicima koji se ne prijave i dobiju posebno odobrenje
za noenje oruja da e biti strijeljani. Takvih je do sada strijeljano u
Viegradu do 40.
Ovom izvjeu prilae se popis lica koja su radili i krnjili probitke
nae drave.
Prednje se dostavlja s molbom na dalje uredovanje.
Dostavljeno III Domobranskom zboru-Sarajevo i Gospodinu Bansku,
opunomoeniku ministra - Sarajevo.
Kotarski predstojnik:
Ploski, v.r.
Za tonost priepisa tvrdi:
Nadstojnik pomonih ureda:
V.. broj: 476/V.T.-1942.
(AVII, fond NDH, k. 155, reg. br. 5/4-1-4)
POKOLJ NA PODRUJU LJUBINJA 15. JUNA 1942.
etnici-komunisti izvrili su 15.lipnja 1942. vei pokolj Hrvata
muslimana u kotaru Ljubinje. Toga su dana poklani i baeni u jamu:
Dafer Zelenterovi, Ibro i Fata Sinanovi,
Hasan Mui, Fata Salman,
Beir Mui, Vera Salman,
Salko Sadak, Mea Gubeli,
Adem Sadak, Gjulsa Gubeli,
Melka Sadak, Sala Gubeli,
Mustafa Krehi, Hamida Gubeli,
Halil Taslaman, Salko Gubeli,
air Taslaman, Ajkuna Gubeli,
Omer Taslaman, Meka Gubeli,
Suljo Kurtovi, Mea Meki,
Zahir Kurtovi Osman Meki,
Halil Malohodi, Mujo Sinanovi,
Zahir Malohodi, Ibro Sinanovi,
Zulfo Malohodi, Halil Berbero vi,
Omer utra i njegova ena Murat Malohodi,
Gjulsa utra Avdo ari,
Velija utra Huso Soldin,
Ahmed Malohodi, Suljo Kurtovi,
Beir Burek, Mujo Zelenterovi,
Hata Elezovi, Meho Zelenterovi
Mujo erak, Salko Hamzi,
njegova ena i troje djece
Muan Serdarevi, Pemba Grozdani,
Ahmed erak, Alija Sadak,
Ramo
Kajimovi Alijin, Ibro Bai,
Osman Kadi, Saja Mrgan,
Nura Mrgan, ena Adema Berberovia
i dvoje enske djece
Hasan Sadak, Selim enam.
Zloinaka etniko-komunistika banda usmrtila je, osim toga, i
bacila u jamu, nakon to ih je spalila pomou petroleja, ove Hrvate i
Hrvatice muslimane:
Asima
Zinetu
Fatimu
Hatu
Paanu
Elviju
Esmu
Baki,
Baki,
Baki,
Baki,
Baki,
Baki,
Baki,
aira Baki,
Fatimu E. Baki,
Hamzu Baki
(diete od dva mjeseca),
Rifata Serdarevi,
Hajriju Serdarevi,
Hatidu Serdarevi, i
Dehvu Vien.
Osim toga baeni su u jamu, ali su se spasili: Enver Baki, Sulejman
Baki, Begana Baki, Munta ustra, Ziba ustra i Fatima Baki,
J usufova.
Nadalje su ubijeni od etniko-koministike bande:
Tahir Salman, Ramo erak,
Adem Burek, Ferid erak,
Adem erak, Mujkan Ploi
i dvie osobe.
etnici su ovom prilikom Ahmedu eraku prije nego su ga umorili
odrli kou i grozno ga muili. Isto tako iznakazali su noem Murata
Malohodia.
U ovom velikom pokolju sudjelovali su kao krvnici: Rade alvarica,
listonoa, Duan Kosti bez zanimanja, Mile Kosti, Milo Toholj, Pero
Toholj, Bogdan oraji, eto Toholj, Miroslav paravalo, Vlado
Slijepevi, svi seljaci, te Vlado Turanjanin, porezni ovrhovoditelj, Gojko
Kozi mlai, Mio orovi, Vladin, Branko orovi, Lazo Bogdanovi ;
i ore uri, svi iz kotara ljubinskog.
Za istinitost ovih podataka jame: Alija Serdarevi, Alijin, i Omer
Dizdari, Ahmedov, koji su zapisnik podpisali.
<co
UPUIVANJE HUSEINA REDIA U KONCENTRACIONI
LOGOR JASENOVAC
- PRIJEDLOG POLICIJSKE UPRAVE
VELIKE UPE LUKA I SANA,
BANJA LUKA, 22. JUNI 1942.
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
Naziv Oblasti
Ustanove Ureda upska redarstvena oblast Banja Luka
Br. U.Z. T/309/42.-
Predmet: Redi H u sein
PRIEDLOG
O PRISILNOM BORAVKU U LOGORU
Predlae se ustakoj nadzornoj slubi - Ravnateljstvu Ustakih
Redarstva Nezavisne Drave Hrvatske u Zagrebu (Ured I), da se nad
predmetnom osobom izree odluka o prisilnom boravku u logoru, u
trajanju od tri godine.
1) Obrazloenje: Upuuje se u zbirni logor kao pogibeljan po javni
red i sigurnost radi komunistike delatnosti.
Umoljava se naslov za odluku i obavi est.
Datum: U Banjoj Luci 22. VI. 1942.
M.P.
(A. Mileti, n.d., knj. 1, Beograd, 1986, str. 339)
Redarstveni upravitelj
(Potpis neitak)
ZAPISNIK O SASLUANJU MUHAMEDA MAGLAJLIA
U KONCENTRACIONOM LOGORU STARA GRADIKA,
27. JUNI 1942.
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
ZATITNO REDARSTVO ZA GRAD
BANJ U LUKU I VELIKU UPU
SANA I LUKA - LOGOR STARA GRADIKA
ZA PI SNI K
sastavljen dne 27.1ipnja 1942. u logoru V. Stara Gradika*
P.P.
Prisutni predvedeni Maglajli Muhamed, umirovljeni erijatski sudac,
roen 1880. g., u Banja Luci, od oca Hadimuharem i majke Emine r.
Masli, vjere islamske, oenjen, otac devetero djece, zaviajan Banja
Luka, vojsku nije sluio, stan: Smailage engia br. 37, nekanjavan
prisutni u zapisnik daje sliedee:
Do prije 12. g. ja sam bio ee u drutvu i po koji puta dobre volje.
Tada sam mnogo zalazio po svim gotovo gostionicama i kretao se vie u
drutvu. Poslie sam se gotovo okanio ovakovog ivota i poeo iviti za
svoje zvanje i za svoju obitelj. Od toga vremena zalazio sam po koji
puta u drutvo sa Ibrahimom Zembiem u njegovoj kafedinici. Vie
puta sam razgovarao sa Muharemom Midiem kolskim upraviteljem
iz Kozarca, koji se nalazi unatrag 4. mj. u Banja Luci, te se ne moe
vratiti kui, jer je pruga prekinuta, a i radi snijega. Isti je stanovao kod
Ibrahima Maglajlia mog daljnjeg roaka. K meni je dolazila obitelj u
kuu Ibrahima Mehmedovia. J a imadem devetero djece. Najstarija
* Tada je u logoru sasluan i Hasan Muhamedagi, iz sela Golubi - Biha, slubenik
iz Banja Luke(A. Mileti, n.d., str. 345, nap. 2.).
kerka Vahida (oko 32 god.) pobjegla je u umu u kasnoj jeseni prilikom
pada prvog snijega. Sin Ekrem (oko 30 god.) je veterinar u Zagrebu na
Veterinarskoj klinici. Drugi sin Devat (oko 28 god.) nalazi se u zatvoru
u Banja Luci u "Crnoj kui", trei sin Munib (oko 25 god.) nalazi se u
umi od sredine ljeta 1941. g. On je visok blond, mrav. Druga kerka
Muniba oko 23. g. bila je udata u Bos. Dubici, raskrstila se sa svojim
muem i sada ivi stalno s nama u kui. Nazim (oko 22 god.) 4. sin
vratio se sada iz vojske, manje vie stalno se kree u kui i u bai jer
boluje od tuberkuloze. Peti sin Osman (oko 20 g.) nalazi se u Zagrebu u
vojsci-domobranskoj. Nedib (oko 18. g.) pobjegao je prije 4. mjeseca u
umu. On je bio u Ustakoj mladei i skime seje kretao nije mi poznato,
to znade njegov satnik. On je polazio u 6. razred real. gimn. Sedmi sin
Alija (oko 16. g.) polazi u kolu, u IV. razr. real. gimn. Njegovo drutvo
je koliko je meni poznato Mujo Memi i Fikret Maglajli - Ibrahimov.
erka Vahida je plavka, srednje visine, neto debeljukasta. Sin Nedib
druio se prije svoga bjega sa ehiima, dvoje djece inovnika ehia,
koji idu u kolu. K meni u kuu, odnosno k mojoj eni zalazile su obitelji
prof. Hadiomerspahia; ravnatelj, ejvana, ing. Durbegovi, Mujage
Kazasa, Hamzage Huseinovia, Smail-bega Karabegovia, udova iza
Hadiefendia, udova iza Memia sa kerkom (oko 20. g.) udova iza
Hadimuharem Skopljanka. Ove su ene zalazile k mojoj eni, priale i
razgovarale, ali o emu, to mi nije poznato. Opazio sam u svojoj sobi da
se oko Pere Rebrine okuplja Ivezi Pero, Rajko J orgi i jo drugi, te
stalno neto apuu i dogovaraju se. 1935. g. i 1938. g. glasovao sam za
Spahinu grupu.
DOVRENO !
Presluao:
Hajdarevi v.r.
Presluani:
Maglajli Muhamed. \.r.
Nastavljeno 29. VII 1942. u Crnoj kui.
to se moja djeca nalaze u umi i to su komunistiki nastrojeni ja ne
smatram da sam u tome to skrivio, ve smatram daj e to plod uzgoja u
koli za vrieme prijanjih reima.
DOVRENO!
Sasluao: Sasluani:
Babi Maglajli Muhamed v.r.
Daj e ovaj prepis vjeran svome izvorniku potvruje i ovjerava
U Banjoj Luci, dne 3. X. 1942.
NADSTOJ NIK u.z.
etka
(A. Mileti - n.d., str. 345-346)
SVJEDOENJE O STANJU I POTREBAMA
FOANSKOG SREZA
- ZAPISNIK MINISTARSTVA UNUTARNJIH POSLOVA NDH,
ZAGREB, 1. JULI 1942.
Zapi sni k
sastavljen u Ministarstvu unutarnjih poslova dana 1.srpnja 1942.
Prisutni: Dr. Ante Nikoli, veliki upan
Kren Boena, kao zapisniar.
Pristupie u Ministarstvo unutarnjih poslova:
1/ Muhamed Abdagi, gradonaelnik Foe,
2/ Mustafa Omerpai, naelnik opine Ustikolne, kotar Foa,
3/ Muhamed Mufti, trgovac u Foi, koji su doli u Zagreb u drutvu
sa ostalim izaslanicima iz Foe /koji sada ne mogu pristupiti na ovo
Ministarstvo, a kojih su njih ovlastili da izjave u njihovo ime/
i to: Sulejman Lojo, Imam Matia, Afdo Oegovi, Ferad Trako,
Edhem Atimovi, Uzejin Tataragi, Asim Hanjali - svi iz kotara Foe.
Gornja trojic upitani izjavljuju sliedee:
1/ Mi smo prvo i jedino ovlateno izaslanstvo iz kotara Foe, koji
smo doli u Zagreb izloiti dananje stanje i potrebe foanskog kotara.
O nasiljima i pokolju, koje su - etniko - komunistike bande
izvrili nad ivljem i imovinom naeg kotara neemo dugo govoriti
jer je to dobro poznato naoj vladi i Poglavniku u Zagrebu. Samo
emo istaknuti, da je u naem kotaru poginulo oko 6.000 ljudi, ena
i djece; da je sve opljakano; da je popaljeno oko tri tisue domova;
da sad imade oko osam tisua izbjeglica u Foi; da nema nikakovih
ureda; da nema hrane; da nema pripomoi i da je puanstvo cijelog
naeg kotara danas preputeno samom sebi. Sve je pusto, uniteno,
gladno, boso i golo.
Sto, se tie sigurnosti ljudskih ivota - i ta nije jo ni danas sigurna,
jer se odmetnici nalaze mjestimice daleko od Foe - negdje 2 km negdje
6 km, a negdje 10 km - to sve prema Crnoj Gori, a jedino je sigurno
prama Sarajevu i Goradu.
II/ Radi toga mi smo kao jedino zamolito i ovlateno izaslanstvo za
kotar Fou doli u Zagreb - molei nae odluujue imbenike, da to
prije pomognu naem puanstvu, jer ono ovako ne moe vie izdrati.
Zato molimo:
1/ Da se u Foi to prije uspostavi naa graanska dravna vlast i
uspostave, bar za prvo vrieme, najpotrebniji dravni uredi sa
naj potrebni j i m osobljem i potrebnim pokustvom i ostalim
potrebtinama; jer danas u Foi nita od toga nema, osim kotarskog
predstojnika sa jednom inovnicom. Moram istaknuti, da kotarski
predstojnik J usuf uleta do danas odgovara svojoj dunosti i da se njemu
nema nita prigovoriti.
2/ Da se to prije omogui izgradnja poruenih i popaljenih domova,
da bi izbjeglice mogle to prije doi svojoj kui i nastaviti ivjeti svojim
redovitim ivotom. Osim toga potrebno je, da se u Foi poprave porueni
mostovi na rijeci Drini i ehotini, jer ako se ovi mostovi ne poprave do
jeseni - jer se vrlo lako moe dogoditi, da uslied velike vode mi budemo
potpuno odsjeeni i opet da budemo izloeni bilo gladi bilo kakovim
napadajima. Osobito drveni most na ehotini, jer se taj most moe kroz
kratko vrieme popraviti ako se odmah poalje jednog strunjaka i ovlasti
ga da kupi drvo na licu mjesta i most uspostavi kako je bio: jer ako se
bude ilo putem raznih miljenja, nacrta i komisija onda se taj most nee
moi popraviti nikako do ove zime.
3/ Da se dade novana pripomo i gradskoj opini u Foi i svim
seoskim opinama Ustikolina, Slatina, elebi, Dragoava, Zakmur,
Miljevina i Kalinovik, jer su sve opine potpuno unitene /osim
Kalinovika/ i osoblje poubijeno, a negdje i zgrade popaljene. Osobito
gradska opina u Foi, jer ona sada sve uzdrava, - a nema nikakovih
prihoda - sve je uniteno i poubijeno 7 namjetenika.
4/ Da se im prije poalju u Fou najnuniji lijekovi i jo jedan lijenik,
jer prijeti pogibao zaraze uslijed velikog broja izbjeglica, a danas uFoi
nema nikakovih lijekova, ima samo jedan lijenik. Osim toga u naem
kotaru ima veliki broj siroadi - djece kojima su poubijani roditelji -
pa molimo da bi se i ovu siroad negdje to prije smjestilo u kakovom
djejem domu.
5/ Da nam se za kotar Fou im prije poalje neto hrane, jer tamo
na narod umire od gladi /na pr. u 8 dana je umrlo 48 osoba od gladi/
i nema danas nikakove hrane (podvukao: S. .); a kakav e biti plod
ondje gdje seje moglo obraditi, to se mi danas jo ne moemo izjaviti.
6/ Da nam se to prije dade pripomo u novcu, odjei i obui za
izbjeglice i ostalo puanstvo, kojeje ostalo bez igdje iega, bez doma,
bez hranitelja i t.d. jer mi do danas nismo nita primili iz ovog naslova,
a opina nije u mogunosti da narodu bilo kako pomogne, jer kako smo
gore naveli - sve je uniteno i odneeno...
(AVII, fond NDH, k. 153% reg. br. 21/9-17-18)
RTVE KONCENTRACIONIH LOGORA
- PREPISKA USTAKE NADZORNE SLUBE,
ZAGREB, 4. JULI 1942.
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
USTAKA NADZORNA SLUBA
Ured I. Zagreb, 4. srpnj a 1942.
Broj 36974-IIb-l-1942.
Predmet: Boikovi J ula i drug.
komunisti iz Brkog - osloboenje.
Na broj : Taj 2007/42. od 20. VI. 42.
VELIKA UPA POSAVJ E
BROD n/S.
Priobuje se naslovu, daj e po nalogu ustakog nadzornog
zapovjednika odredbom ovog Ureda od 17/111. 1942. broj Prs. 339/42.
naloeno zapovjednitvu sabirnih logora u J asenovcu i Uredu zatitnog
redarstva za grad Zagreb i veliku upu Prigorje u Zagrebu, da predaju
pokretnom priekom sudu u Zagrebu sliedee osobe iz Brckog:
1. J ula Boikovi, domaica
2. Fadil Alikadi, ak
3. Marija (Marjola) Maduni, domaica 19 god.
4. Demila Ajanovi, uenica 16 god.
5. Duan Buen, trgovac
6. J elena Buen, domaica
7. Tamara Begovi, ak
8. Halil Jerkovi, ratar
9. Momir Buen, uenik trgovake akademije
10. Asim Muanovi, ribar
11. Mustafa Glinac, radnik 19 god.
12. Hamdija ehovi, slastiar 19god.
13. Zaim Muanovi, vlasuljar 17 god.
14. Anelina Boikovi, domaica
15. Mara Risti, domaica
16. Radmila Hadi, domaica
17. Borislav Boikovi, uenik gimnazije
18. Ibrahim Foak, radnik 19 god.
19. Hasan Aganovi, direktor
20. Petar Marijan, ak
21. Ahmet Foak, pekar 17 god.
22. Mujo Azapagi, slastiar 19 god.
23. Hamdija Soferovi, slastiar 19god.
24. Samid ebi, radnik 17 god.
25. Anka Staki, bank. inovnica
26. J elenka Voki, uenica trg. akademije 18 god
27. J ula Kosti, domaica
28. Nada Mileusni, domaica
29. Milka J aniki, domaica
30. Momir Krsti, uenik trg. akademije
31. Milan Cvitkovi, umirovljeni gruntovni ravnatelj
32. Dobrila Majstorovi, priv. inovnica
33.' Stefica Marvin, kuna pomonica
34. Katica Andorino, kuna pomonica
35. Azis Rami, kroja 19 god.
36. Salih Zukanovi, ratar 17 god.
37. Omer ehi, radnik 18 god.
38. Muhidin Sejdinovi, trg. pomonik 18 god.
39. Mustafa indi, kipar
40. Fehim Klebi, ak 19 god.
41. Mehmedalija Hodi, pomonik 17 god
42. Darko Cvijanovi, ak 17 god.
43. Karlo Godni, ratar
44. Smail Trebinevi, liilac
45. Heinrich Beker, postolar
46. Milica Brki, kuna pomonica
47. Safet Glinac, kuhar 17 god.
48. air ehinovi, radnik 17 god.
49. Refik Piskavica, kroja 17 god.
50. Bego Mehmedovi, kroja 18 god.
51. Milorad Gojakovi, ratar
52. Alija Suljagi, domobran
Na ovaj nalog izviestio je Ured zatitnog redarstva za grad Zagreb i
veliku upu Prigoije u Zagrebu, da su prepraeni Pokretnom prijekom
sudu u Zagrebu:
1. Boikovi J ula
2. Alikardi Fadila
3. Buen Duan
4. Buen Momir
5. Muanovi Asim
6. Mosti Milka
7. Dimi Mustafa
8. Hodi Mehmed-Alija
9. Beker Heinrich
Ujedno j e zatitno redarstvo izviestilo, da su stavljeni Pokretnom
prijekom Sudu u Zagrebu na raspolobu sliedee osobe, koje se nalaze u
Kunoj bolnici na Zelenom Brijegu:
1. Ajanovi Demila
2. Buen J elena
3. Begovi Tamara
4. Boikovi Anelina
5. Risti Mara
6. Hadi Radmila
Zapovjednitvo pak sabirnih logora u J asenovcu izviestilo je da su
Halil Jerkovi, Mustafa Glinac, Hamdija ehovi,* Milan Cvitkovi,
Darko Cvijanovi i Rade Beki umrli u logorima pomenutog
zapovjednitva, dok se ostali zatoenici navedeni ne nalaze u sabirnim
logorima.
* U mnogim dokumentima prireiva je imena rtava oznaio kurzivom kako bi
predmet istraivanja uinio pristupanijim.
Uslied toga umoljava se naslov uputiti sve molitelje, da se glede
osloboenja navedenih osoba obrate na Pokretni prijeki sud u Zagrebu.
Ujedno se umoljava naslov priobiti kuda su upuene, odnosno kome
su i kada predane sve ostale osobe za koje mole graani grada Brkog, a
nisu predane priekom sudu ili preminuli kako je to gore priobeno.
ZA DOM SPREMNI !
UPRAVITELJ:
Paver
M.P.
(A. Mileti, n.d., str. 359-361)
HITNO UPUIVANJE CIVILA U LOGOR STARA GRADIKA
- PRIJEDLOG POLICIJSKE UPRAVE
VELIKE UPE LUKA I SANA,
BANJA LUKA, 6. JULI 1942.
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
UPKA REDARSTVENA OBLAST BANJ A LUKA
Broj: T. 1032/42.
Priepis.
Original se nalazi pod
Brojem: 1492.
Banja Luka, dne. 6. srpnja 1942.
Predmet: ANII MILAN, i drugi,
priedlog o prisilnom boravku u logoru.-
USTAKOJ NADZORNOJ SLUBI URED I.
ZA GRE B
t
Savezno sa zakonskom odredbom od 2. XI. 1941. god. o upuivanju
nepoudnih osoba u zbirni logor, predlau se po tri primjerka priedloga
o prisilnom boravku u logoru s molbom na odobrenje za sliedee osobe:
1. Anii Milan
2. Boban Mirko
3. Boti Nedip
4. Cikota Dedi Hilmija
5. ardi Avdo
6. Demirovi Nedib
7. Gazi Dervi
8. Gvoar Irfan
9. Gvoar Abduselam
10. Hasanbai Muhamed
11. J ovanovi Mitar
12. J ovanovi Savo
13. J urini Anto
14. Karabegovi Mustafa
15. Kesi Vid
16. Krupi Ilijas
17. Maglajli Devad
18. Miloevi Stoj an
19. Numanovi Osman
20. Odi Zvonko
21. Paali Faik
22. Peanica Rifat
23. Redi Husein
24. Savi Milivoj
Umoljava se ovaj predmet smatrati urnim, poto su zatvori ove oblasti
puni pritvorenika.-
ZA DOM SPREMNI !
P.O.R
Anzulovi v.r.
otprem:
7.VII 1942.
M. J ozi v.r.
Redarstveni upravitelj:
(Potpis neitak)
Priepisala:
(Ankica Bzik)
Za tanost priepisa jami:
NADSTOJ NIK PISARNE:
(F. Ban)
ZATOENICI LOGORA STARA GRADIKA
- SPISAK POLICIJSKE UPRAVE
VELIKE UPE LUKA I SANA,
BANJA LUKA, 8. JULI 1942.
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
upska Redarstvena Oblast
BANJ A LUKA
Predmet: J akupovi Sejdo i drugi, podatci
Dne: 8. VII 1942.
Broj: 1440 sa - priloga
Rijeitelj: I
ZAPOVIJ EDNDCU SABIRNOG LOGORA
ST. GRADIKA
Drugom polovicom mjeseca lipnja naslovu je bilo popraeno sa strane
ove oblasti - Banja Luka - izvjestan broj osoba, meu kojima su se nalazili
i slijedei:
(pii sve one koji su crnom olovkom zaokrueni)
Moli se urno obavijestili ovu Oblast da li se gornje osobe jo nalaze
kod naslova, odnosno gdje se sada nalaze.
Z.D.S.
(Potpis neitak)
Popis
osoba koje su evakuirane za vrijemeakcije i sprovedene u Banja Luku,
a sada se nalaze u Staroj Gradiki:
1. Fazli Ibro
Kam i ani
2. Fazli Ethem
ti
3. Jakupovi Sejdo
ti
4. Jakupovi Jakup
ti
5. Jakupovi Atif
ii
6. Husi Diho Kevljani
7. oli Mustafa
u
8. irkin Mahmut
u
9. Jakupovi Smaji -Hasin Kami ani
10. Veli Haim Kevljani
11. Jakupovi eo Kamiani
12. Jakupovi Lativ - Dedin Kevljani
13. Jakupovi Muharem
u
14. Osmanovi Omer
u
15. Jakupovi Ahmet
u
16. Daferovi Alija
u
17. Jakupovi Salih - Mehmedov
u
18. Pervani Husein Kamiani
19. Mujkanovi Husein
u
20. Jakupovi Ibro - Ramin Kevljani
21. Jakupovi Karanfil Kamiani
22. Jakupovi Sulejman - Mehin
u
23. Jakupovi Hajro Kevljani
24. Jakupovi Vejsil
u
25. Jakupovi Osman - Hasanov Kamiani
26. Jakupovi Salih - Hasanov
u
27. Modronja Hasan
u
28. Jakupovi Salih - Selimov
u
29. Muratovi Bego Kevljani
30. Karabai
J
Dervi
u
31. Jakupovi Arif - Eminov Kamiani
32. Jakupovi Sulejman

33. Hadi Mehmed


ti
34. oli Huso

35. Jakupovi Smail - Mehin


ti
36. Jakupovi Ramo
ti
37. oli
38. Jakupovi
edif
n
39. Karali
Milutinj Ivanjska
40. Beri
Vaso Lamovite
41. Beri Stoj an
ti
42. Beri Simeun
tt
43. Beri Milivoj
u
44. Laji Duan
u
45. J anji Nedeljko
tt
46. Maleni Kota
ii
47. Rosi Novak Bistrica
48. Zrni Nikola Lamovita
49. Doki uro
u
50. Savi Spasoja Verii
51. Radulj Lazar Bistrica
52. Mari Kota Omarska
53. Stoj ako vi J ovan
II
54. Radul Ilija Bistrica
55. Dragonji Petar Babii
56. Beri J ovan Lamovita
57. Ivkovi J ovan Tomaica
58. Sekuli Duan - Radin Omarska
59. Sekuli Nikola
u
60. Petar Zdelar Petrov Gaj
61. urevi Duan Lamovita
62. Aleksi Aleksa Babii
63. Risto Miladinovi Balte
64. Mlaan Maar Babii
65. Kos J anko
u
66. Duki Ostoja Omarska
67. Bjelan Sekuli
tt
68. Novak Sekuli - Stojkin

69. Mihajlo Radulj


ti
70. Haim Jakupovi Kamiani
71. Aga Fari
tt
72. Rade Gruban Lamovita
73. J efto
Karali Ivanjska
74. Vaso Rubin Lamovita
75. oli Husein
Kevljani
76. Jakupovi Hasan - Hasin
Kamiani
77. Jakupovi Dedo
ft
78. Jakupovi Dervi-Muharemov
Kevljani
79. Jakupovi Dervi
Kamiani
80. Jakupovi Jusuf - Smajin
tt
81. Softi
Husein
tt
82. Jakupovi
Nezir
tt
83. Jakupovi
Husein
tt
84. Ferhatovi
Salko Kevljani
85. Veli
Kahro Kamiani
86. Marko
Sekuli Omarska
87. Duan
Sekuli
ti
88. Simeun
Sekuli
ti
89. Ilija
Sekuli
u
90. Radovan
Sekuli
u
91. Ostoja
Sekuli
u
92. Mitar Sekuli
ti
93. Hajdi Salih Kozarac
94. Hase Grozdani Grozdanii
95. Mihajlo Zinkevi Balte J aruge
96. Mihajlo Ini Orlovac
97. Hamdija Sui Kozarac
98. Huka Grabi
ti
99. Zaim Zaimovi
u
100. Mujo Radi
u
101. Stevo Dobrovoljski
u
102. Hasan Sinanagi Hrastii
103. Hasan Jasiga Kamiani
104. Ahmet Ii Brdani
105.Ibrahim iki Kamiani
106. Huso ahbas
H
107. Hasan ahbas
II
108. Smajo ahbas
II
109. Ibrahim Islamevi
II
110. Jasika Mehmed
II
111. Bego Kei
II
112. Murat
113. Obrad
114. Jusuf
115. erif
116. Pero
117. uro
118. Milan
119. Rade
120. ura
121. Stojko
122. Arsen
123. Simeun
124. Mirko
125. Obrad
126. Nikola
127. J ovan
128. Dragoljub
129. Momilo
130. Duan
131. Ratko
132.J akob
133. Radomir
134.J ovo
135. Milan
136. Dragan
137. Rade
138. Milo
139. Mihajlo
140. Vid
141. Ostoja
142. Trivun
143. Aga
144. Cvetko
145. Stojko
146. Kota
147. Dragutin
Ali
Sali
Jakupovi
Jakupovi
Medarevi
Gruji
Lazi
Lazi
Lazi
Lazi
Lazi
Popovi
Popovi
uri
uri
idi
Milakovi
Milakovi
Milakovi
Milakovi
Petrovi
Suboti
Radulj
Radulj
Radulj
Radulj
Goji
Kuki
Miladinovi
Bijeli
Lazi
Jakupovi
Maleni
ukalo
Rubin
kundri
Petrovgrad
Kamiani
"
Orlovci
Verii
Verii
"
"
"
"
"
"
"
"
Ivanjska
u
u

Bistrica
Ivanjska
Verii

u
u
u
Bistrica

Verii
u
tt
Lamovita
Ivanjska
Omarska
Balte
UPUIVANJE CIVILA U KONCENTRACIONI
LOGOR JASENOVAC
- DOPIS POLICIJSKE UPRAVE VELIKE UPE LUKA I SANA,
BANJA LUKA, 14. JULI 1942.
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
UPSKA REDARSTVENA OBLAST BANJ A LUKA
Broj: T. 491/42.
Banja Luka, dne 14.srpnja 1942.
Predmet: Karabegovi i drugi, -
upuenje u logor.
ZAPOVJ EDNITVU SABIRNOG LOGORA
J A SE NOV A C
Upuuju se naslovu uz prilog uputnica i odluka za zbirni logor u
J asenovcu sliedei:
1.'Baji Boo,
2. Baji Mitrana,
3. Buki Munir,
4. Buki Osman,
5. Danii J ovan,
6. Eki Ismet,
7. Jaran Sulejman,
8. Karabegovi Mubera,
9. Mlenik Alojz,
10. Mlenik Franc,
11. Mlenik Silvio,
12. Mlenik Viktor,
13. Novak Divj ak,
14. Radonji Savo,
15. Premru Viktor,
16. Tomi Ilija,
17. Vranje Vaskrsije.
Za dom spremili !
Prilog: dopis U.N.S. ured I. Upravitelj redarstva:
(Dr. Gromes)
(A. Mileti, n.d., str. 386-387)
ZATOENI CI KONCENTRACI ONOG LOGORA J ASENOVAC
- PODACI POLI CI J SKE UPRAVE
VELI KE UPE LUKA I SANA,
BANJ A LUKA, 17. J ULI 1942.
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
UPSKA REDARSTVENA OBLAST
U Banjoj Luci dne 17. VII. 1942.
Broj: Taj. 1440/42
Predmet: J akupovi Sejdo i dr.
podatci.
ZAPOVJ EDNITVU USTAKE NADZORNE SLUBE URED I
U
Zagr ebu
Drugom polovicom mjeseca svibnja popraeno je u sabirni logor
J asenovac, od strane ove oblasti izvjestan broj osoba, meu kojima su se
nalazili slijedei:
1. J akupovi Sejdo
2. J akupovi J akup
3. J akupovi Latif - Dedin
4. oli Husein
5. J akupovi J usuf - Smain
6. Softi Husein
7. J akupovi Nezir
8. J akupovi Husein
9. J akupovi Ahmet
10. J akupovi Vej sii
11. J akupovi Osman - Hasanov
12. Karabai Dervi
13. Zdelar Petar
14. Grozdani Hase
15. Zinkevi Mihajlo
16. Ini Mihajlo
17. Zaimovi Zaim
18. Ii Ahmet
19. iki Ibrahim
20. ahbas Hasan
21. Kei Bego
22. Gruji uro
23. Popovi Simeun
24. Didi J ovan
25. Radulj Mihajlo
26. Jakupovi Haim
27. Jakupovi Aga
28. Fari Aga
29. Karali J evto
Moli se naslov da urno obavjesti ovu oblast, da li se prednje osobe
jo nalaze u zbirnome logoru J asenovac, odnosno gdje se sada nalaze.
ZADOM SPREMAN !
Redarstveni upravitelj
- Dr. Ivo Gromes -
(A. Mileti, n.d. str. 387-388)
EKSHUMACIJA RTAVA NA PAINCU KOD IRKIN-POLJA,
PRIJEDOR, 28. JULI 1942.
ZAPISNIK
sastavljen dne 28.srpnja 1942. u Prijedoru po sudbeno-lijenikom
povjerenstvu za ispitivanje etniko-komunistikih zloina na podruju
velike upe Sana i Luka.
Prisutni:
Predsjednik Matija Kovai, savjetnik Ministarstva vanjskih poslova,
lan povjerenstva, dr. Maksimilijan Stepinac, vijenik Sudbenog stola u
Zagrebu, perovoa Dragan Katii, iz Zagreba, lijeniki vjetak dr. Iso
Frhlich, vrilac dunosti kotarskog lijenika u Prijedoru.
Predmet:
Ekshumacija mrtvih tijela Hrvata katolika i muslimana, poubijanih
od partizana u vremenu od 16.svibnja do lO.lipnja 1942. u Prijedoru i
okolici. Grobovi poubijanih nalaze se u Paincu, na posebnom predjelu
zvanom Glavica i od tih grobova, koji su za sada pronaeni, otvorena su
povjerenstveno etiri groba. U ta etiri groba, od kojih su se tri nalazila
jedan pored drugoga na jednoj uzvisini, obrasloj grmljem, a etvrti podalje
u jednoj ikari, naeno je 60 mrtvih tijela, koja su sva iz grobova
izvaena, te su predana lijenikom vjetaku radi identifikacije i
ustanovljenja ozljeda te naina, na koji su bili ubijeni.
Iza toga daje lijeniki vjetak svoj slijedei:
NALAZ
I. graba
1. Leina mukarca, nepoznata, 162 cm duga, na elu 2 cm iznad oka
desno okrugla rana u promjeru od 1 cm, na zatiljku nema rane;
2. mrtvo tijelo mukarca, nepoznato, 182 cm dugo, na lijevoj strani
lubanje u predjelu donje i dijelom gornje vilice deformitet u smislu
utisnua tih dijelova kosti prema desno i unutra;
3. mrtvo tijelo, nepoznato, 162 cm dugo, na desnoj i lijevoj strani
lubanje u predjelu donje i gornje vilice deformitet u smislu utisnua tih
dijelova kosti prema sredini i unutra; u predjelu zatiljka rana po prilici 5
do 6 cm, kosti stre prema vani;
4. mrtvo tijelo mukarca, nepoznato, 170 cm dugo, na lijevoj strani
lubanje u predjelu gornje vilice deformitet u smislu utisnua tih dijelova
kosti prema lijevo unutra, rana zadana tupim predmetom;
5. mrtvo tijelo mukarca Nazifa Mria, 158 cm dugo, lobanja u
itavom obujmu razmrskana tupim orujem;
6. mrtvo tijelo mukarcaAhmeda Gugia, domobrana 162 cm dugo,
na elu u sredini okrugla rana u promjeru 1 cm, otraga na zatiljku nalazi
se rana neravnih i nepravilnih rubova, koji su izvrnuti prema vani, rana
pruzrokovana otrim orujem;
7. mrtvo tijelo mukarca J ure J uria, 190 cm dugo, na desnoj i lijevoj
strani lubanje u predjelu donje i gornje vilice deformitet, kosti stre prema
vani, tupim orujem;
8. mrtvo tijelo mukarcaMuje Fazlia, 186 cm dugo, u predjelu vrata
nalazi se ravnolika, 14 cm duga, 5 cm duboka rana, zadana otrim
orujem;
9. mrtvo tijelo mukarca Asima Reia, 182 cm dugo, otraga na
zatiljku rana 2 cm duga i 2 cm iroka, zadana otrim orujem;
10. mrtvo tijelo mukarca, nepoznato, 187 cm dugo, na donjoj vilici i
djelimino deformitet u smislu utisnua tih dijelova kosti, rana zadana
tupim orujem;
11. mrtvo tijelo mukarca, nepoznato, 151 cm dugo, ispod lijevog
oka rana 2 cm duga i 2 cm iroka, ila zatiljku nema rane, rana zadana
otrim orujem;
12. mrtvo tijelo ene Olge Ljubii;
13. mrtvo tijelo J ulike Pavlei;
14. mrtvo tijelo J oze Dimia;
15. mrtvo tijelo Franje Petrinovia.
Ta tjelesa je rodbina odmah uzela radi pokopa, a jer su bila u
raspadanju, to nisu poblie opisana.
II. graba
1. Mrtvo tijelo mukarca, nepoznato, 183 cm dugo, na desnoj strani
lubanje u predjelu donje i dijelom gornje vilice deformitet u smislu
utisnua tih dijelova kosti, rana zadana tupim orujem;
2. mrtvo tijelo mukarca, nepoznato, 190 cm dugo, u sredini ela
okrugla rana u promjeru od 1 cm, zadana otrim orujem;
3. mrtvo tijelo mukarca, nepoznato, 181 cm dugo, na desnoj strani
vrata 2 cm duga i 2 cm iroka rana, zadana otrim orujem;
4. mrtvo tijelo mukarca, nepoznato, 191 cm dugo, na lijevoj strani
lubanje u predjelu donje i gornje vilice deformitet u smislu utisnua tih
dijelova kosti, rana zadana tupim orujem;
5. mrtvo tijelo mukarca, nepoznato, 192 cm dugo, na desnoj strani
lubanje u predjelu gornje vilice deformitet u smislu utisnua tih dijelova
kosti prema desno i unutra, rana zadana tupim orujem;
6. mrtvo tijelo mukarca, nepoznato, 189 cm dugo, usred ela okrugla
rana 1 cm iroka, otraga na zatiljku 2 cm iroka, zadana otrim orujem;
7. mrtvo tijelo mukarca, nepoznato, 176 cm dugo, na desnom prsnom
kou ispod plune kosti okrugla rana 1 cm iroka, zadana otrim
predmetom;
8. mrtvo tijelo mukarca, nepoznato, 187 cm dugo, na desnoj strani
lubanje u predjelu donje i dijelom gornje vilice deformitet u smislu
utisnua tih dijelova kosti prema lijevo i unutra, rana zadana tupim
orujem;
9. mrtvo tijelo mukarca, nepoznato, 172 cm dugo, na desnoj strani
lubanje u predjelu ela deformitet u smislu utisnua tih dijelova kosti,
rane zadane tupim orujem;
10. mrtvo tijelo mukarca, nepoznato, 167 cm dugo, na lijevoj strani
vrata 5 cm duga rana s ravnim rubovima, duboka 8 cm, zadana otrim.
predmetom;
11. mrtvo tijelo Zaima Paia;
12. mrtvo tijelo Ahmeda Kapetanovia;
13. mrtvo tijelo Rize Kapetanovia;
14. mrtvo tijelo Rudolfa adeka;
15. mrtvo tijelo Zahida Hodia;
16. mrtvo tijelo Ivana Kneevia;
17. mrtvo tijelo Ante Krvavice.
Mrtva tijela od rednog broja 11 do 17 nisu potanje opisana, jer ih je
porodica odmah uzela radi pokopa i jer su u raspadanju.
III. graba
1. Mrtvo tijelo mukarca Muhameda Memia, 27 god. starog, 173
cm dugo, na elu iznad desne obrve 1 cm iroka, od sredine 1 cm udaljena
okrugla rana zadana otrim predmetom, ptraga na zatiljku oko 2 cm iroka
rana;
2. mrtvo tijelo mukarca Ferida Jusufbegovia, 182 cm dugo, na
elu u sredini 1 cm iroka okrugla rana, zadana otrim predmetom
(strieljivom);
3. mrtvo tijelo mukarca, nepoznato, 185 cm dugo, na lijevoj strani
lubanje u predjelu donje i gornje vilice deformitet u smislu utisnua tih
dijelova kosti prema lijevo i unutra, u predjelu zatiljka rana po prilici 5
do 6 cm iroka, kosti stre prema vani, ozljeda tupim predmetom;
4. mrtvo tijelo mukarca Stjepana Sladojevia, 185 cm dugo, u sredini
ela okrugla rana 1 cm iroka, na zatiljku rana 2 cm iroka, zadana otrim
predmetom (strieljivom);
5. mrtvo tijelo mukarca, nepoznato, 172 cm dugo, metak kroz usta,
izlaz na zatiljku, rana 4 cm iroka;
6. mrtvo tijelo mukarca, nepoznato, 170 cm dugo, na desnoj strani
lubanje u predjelu gornje vilice deformitet kosti u veliini male ake, u
predjelu zatiljka rana 6 cm iroka, kosti stre prema vani;
7. mrtvo tijelo mukarca, 184 cm dugo, nepoznato, na desnoj strani
zatiljka okrugla rana 1 cm iroka, zadana otrim orujem;
8. mrtvo tijelo mukarca, nepoznato, 186 cm dugo, na lijevoj strani
lubanje u predjelu donje i gornje vilice deformitet u smislu utisnua tih
dijelova kosti prema lijevo i unutra, kosti stre prema vani, rana je zadana
tupim orujem;
9. mrtvo tijelo mukarca, nepoznato, 197 cm dugo, na lijevoj ruci 12
cm duga i 5 cm iroka rana;
10. mrtvo tijelo mukarca, nepoznato, 192 cm dugo, na lijevoj strani
lica u predjelu donje i gornje vilice 8 cm iroka i 4 cm duboka rana;
mrtvo tijelo vezano lancem, ruke vezane naprijed;
11. mrtvo tijelo mukarca, nepoznato, 172 cm dugo, ispod vrata 12
cm duga i oko 5 cm iroka rana sa ravnim rubovima, rana prouzrokovana
otrim predmetom (strieljivom);
12. mrtvo tijelo mukarca Osmana Kurtovia erifova, deformitet
u smislu utisnua kosti gornje i donje vilice, rana zadana tupim orujem;
13. mrtvo tijelo mukarca, nepoznato, 184 cm dugo, na lijevoj strani
prsnog koa ispod plune kosti 7 cm duga i 1 cm duboka rana, zadana
otrim orujem;
14. mrtvo tijelo mukarca, Drage Matia, na desnoj strani lubanje u
predjelu donje i dijelom gornje vilice deformitet u smislu utisnua tih
dijelova kosti; u predjelu zatiljka rana 6 cm iroka, kosti stre prema
vani, rana zadana tupim orujem;
15. mrtvo tijelo mukarca, nepoznato, 165 cm dugo, na desnoj strani
lubanje u predjelu donje i dijelu gornje vilice, deformitet u smislu utisnua
tih dijelova kosti, rana zadana tupim orujem;
16. mrtvo tijelo ene Krunoslave Berket, 144 cm dugo, na lijevoj
strani lubanje u predjelu donje i gornje vilice deformitet u smislu utisnua
tih dijelova kosti, rana zadana tupim orujem;
17. mrtvo tijelo mukarca, nepoznato, 187 cm dugo, usred ela okrugla
rana 1 cm iroka i pol cm duga, rana zadana otrim predmetom;
18. mrtvo tijelo Slavka Fiura, ekonoma;
19. J ohana Gutlera;
20. Haima Reia;
21. Esada Selimbegovia.
Mrtva tijela od rednog broja 18 do 21 nisu potanje opisana, jer ih je
porodica odmah uzela radi pokopa i jer su u raspadanju.
IV. graba
1. Mrtvo tijelo mukarca, nepoznato, 174 cm dugo, okrugla rana, u
predjelu estog rebra lijevog prsnog koa izlaz rane u predjelu osmog
rebra lijevo otraga, rana prouzrokovana otrim predmetom (strieljivom);
2. mrtvo tijelo mukarcaIbrahima Alagia, 172 cm dugo, na desnoj
strani prsnog koa ispod kljune kosti okrugla rana 1 cm iroka,
prouzrokovana otrim predmetom (strieljivom);
3. mrtvo tijelo mukarca, nepoznato, desni dio lubanje u predjelu donje
i dijelom gornje vilice deformitet u smislu utisnua tih dijelova kosti
prema lijevo i unutra, u predjelu zatiljka rana 6 cm iroka, kosti stre
prema van, rana zadana tupim orujem;
4. mrtvo tijelo mukarca Arifa Dubura, ranjenog po svoj prilici
prij e dolaska partizana u borbi; ima povoj i daice na desnoj nozi. Factura
femoris. Na srednjoj strani lubanje u predjelu nosne kostu deformitet u
smislu utisnua tih kosti, rana je zadana tupim orujem;
5. mrtvo tijelo mukarca, nepoznato, 155 cm dugo, na desnoj strani
prsnog koa okrugla 1 cm iroka rana, zadana otrim predmetom;
6. mrtvo tijelo mukarca, nepoznato, 165 cm dugo, na lijevoj strani
vrata 2 cm iroka okrugla rana zadana otrim predmetom (strieljivom);
7. mrtvo tijelo mukarca, nepoznato, 174 cm dugo, na desnoj strani
lubanje u predjelu donje i dijelom gornje vilice deformitet u smislu
utisnua tih dijelova kosti prema lijevo i unutra; u predjelu zatiljka rana
po prilici 6 cm duga, kosti stre prema vani.
MILJ ENJ E
Prema izgledu okruglih rana izvana, kao i kod sondiranja rana prema
unutra kod svih pregledanih mrtvih tijela, miljenja sam, da ulazna rana
sprieda na elu i da su rubovi kosti ovdje utisnuti, prema tomu su zadane
rane vatrenim orujem i to vjerojatno puanim metkom. Kod velikih
rana sprieda i straga, gdje se kosti i eljust deformirane u smislu utisnua
tih kosti, vjerojatno su rane zadane puanim metkom, koji nije bio otar
ve tup. Uzrok smrti kod ubijenih jesu ili pojedine rane ili skup tih rana.
Poto su mrtva tijela ve u raspadanju, to nije mogue sa sigurnou
ustanoviti manje ozljede, kod kojih bi moebitno nastupilo krvarenje
ispod koe.
Dr. Iso Frhlich, v.r.
lanovi povjerenstva:
Matija Kovai, v.r.
Dr. Maksimilijan Stepinac, v.r.
Dragan Katii, v.r.
SPISAK RTAVA U PRIJEDORU "ZA VRIJEME
PARTIZANSKE STRAHOVLADE OD
16. SVIBNJA DO 10. LIPNJA",
PRIJEDOR, 23. - 29. JULI 1942.
Sudbeno-lijeniko povjerenstvo, koje su sainjavali: Matija Kovai,
savjetnik Ministarstva vanjskih poslova, dr. Maksimilijan Stepinac,
vijenik Sudbenog stola iz zagreba i perovoa Dragan Katii, novinar
iz Zagreba, boravei od 23. do 29.srpnja ove godineu Prijedoru,
ustanovilo je na temelju podataka, prikupljenih od obitelji i rodbine
ubijenih, da su u Prijedoru, odnosno u okolici, ubijeni od partizana ovi
Hrvati iz grada Prijedora:
1. Mehmed Crnki, mesar, 31 god. star,
2. Dervia Crnki, supruga Mehmedova, 35 god. stara,
3. Serafin Juri, oficial tehnikog odjelka, 36 god. star,
4. Ante Komljenovi, trgovaki pomonik, 22 god. star,
5. Safet Kulenovi, eljezniar, 28 god. star,
6. Haso ' Kurtovi, seljak, 35 god. star,
7. Ibro Muri, brija, 23 god. star,
8. ero oli, seljak, 26 god. star,
9. Adalbert Jedlika, seljak, 39 god. star,
10. Alojz Sikora, radnik, 35 god. star,
11. Juliana Pavlei, domaica, 22 god. stara,
12. Jure Dejanovi, radnik, 40 god. star,
13. Ivan Kneevi, eljezniki inovnik, 40 god. star,
14. Ivan Krvavica, nadzornik pruge, 49 god. star,
15. Bego Jakupovi, nosa, 37 god. star,
16. Hasan Gulanovi, staretinar, 47 god. star,
17. Husein Kurtovi, trgovac, 44 god. star,
18. Mihajlo Akilov,
stolar,
20 god. star,
19. Milan Peari,
eljezniki radnik, 28 god. star,
20. Ludvig
Jakopin, graditelj, 41 god. star,
21. Ivica Fabri, remenar, 43 god. star,
22. Muharem epi, zidar, 28 god. star,
23. Josef Burda, bravar, 51 god. star,
24. Mujo Fazli, radnik, 50 god. star,
25. Muho Delki, seljak, 85 god. star,
26. Arif Dubur, radnik, 55 god. star,
27. Alija J akupovi, pekar, 33 god. star,
28. Ahmed Sarajli, kroja, 38 god. star,
29. Hilmija Sarajli, kroja, 50 god. star,
30. Asim Rei, trgovac, 48 god. star,
31. Augustin Petrovi, umirovljeni orunik, 40 god. star,
32. Beir
Delki, seljak, 58 god. star,
33. Antun Biljekovi, bogoslov, 22 god. star,
34. Filip Biljekovi, eljezniki radnik, 31 god. star,
35. Muhamed Mehi, obinski redar, 23 god. star,
36. Olga Ljubii, inovnica kotarske oblasti, 23 god.stara
37. Hamdija Babi, mesar, 40 god. star,
38. Alija Hodi, obinski redar, 25 god. star,
39. Hasan epi, radnik, 35 god. star,
40. Huso Omerinovi, 47 god. star,
41. Mahmud Varmaz, seljak, 45 god. star,
42. Haso Pehli, seljak, 25 god. star,
43. Huso Pehli, seljak,
44. Muhamed Kurumovi, postolar, 67 god. star,
45. Dedo Crni, eljezniar, 28 god. star,
46. Zumra Abdagi-Alti, 45 god. stara,
47. Dilha Alti, 17 god. stara,
48. Nijaz Alti, 12 god. star,
49. Hanifa Grabi, seljakinja, 48 god. stara,
50. Hasan Vojnikovi, seljak, 37 god. star,
51. Omer Halimovi, skretniar, 39 god. star,
52. Meho Sarajli, radnik, 22 god. star,
53. Mehmed Zeri, umirovljeni orunik,
38 god. star,
54. Ivan Dobrini, eljezniar,
43 god. star,
55. Boidar Dobrini, sin Ivanov,
21 god. star,
56. Petar Kuera, trgovaki pomonik,
24 god. star,
57. Ambroz Solanski, vlakovoa,
44 god. star,
58. Mae Omerinovi, staretinar, 58 god. star,
59. Meho Kurtovi, trgovac, 40 god. star,
60. Adem epi, 28 god. star,
61. Ahmed Deli, 48 god. star,
62. Muhamed Suhonji, eljezniki radnik, 31 god. star,
63. Muharem Gani, 42 god. star,
64. Grga Pavlovi, straar, 33 god. star,
65. Ivo Pavel i, gradski straar, 34 god. star,
66. Omo Tuli, radnik, 25 god. star,
67. Agan Kardunovi, seljak, 28 god. star,
68. Jusuf Krupi, 24 god. star,
69. Andrija Kuk, 38 god. star,
70. Ante Leskovar, obinski straar, 24 god. star,
71. Osman epi, 40 god. star,
72. Ante Ledi, elektriar, 23 god. star,
73. Rajmund Masnjak, eljezniki inovnik, 21 god. star,
74. Friedrih Kimle, seljak, 39 god. star,
75. Rudolf Ros, seljak, 32 god. star,
76. Salih Didovi, seljak, 25 god. star,
77. Sadik Rizvan, 30 god. star,
78. Salko Drai, seljak, 42 god. star,
79. Meho Drai, seljak, 56 god. star,
80. Marko Bilandija, prometnik, 36 god. star,
81. Stjepan Jordan, seljak, 38 god. star,
82. Stjepan Pijak, seljak, 42 god. star,
83. Husein Mujdi, seljak,
84. Ibro ari,
seljak, 42 god. star,
85. Bajro Huski,
86. Hazim
epi, seljak, 55 god. star,
87. Hasim
Ali, 45 god. star,
88. Alija Mei, 37 god. star,
89. Hasan Delki, 43 god. star,
90. Salih Hodi, 28 god. star,
91. Omer Ramli, 20 god. star,
92. Ahmed Kapetanovi, vojniki izvjestitelj, 40 god. star,
93. Rizo Kapetanovi, obinski blagajnik, 35 god. star,
94. Mustafa Grozdani, seljak, 34 god. star,
95. Hasan Grozdani, seljak, 45 god. star,
96. ahin orali, seljak, 56 god. star,
97. Ante M osman, tokar, 44 god. star,
98. Ivan Kiva, > dimnjaar, 38 god. star,
99. Neeljko Rivi, radnik, 33 god. star,
100. Murat Dekli, seljak, 45 god. star,
101. Suljo Zahidi, trgovac, 60 god. star,
102. Husein Blaevi, seljak, 50 god. star,
103. Petar Boi, eljezniar, 43 god. star,
104. Jure Juri, elektriar, 51 god. star,
105. Drago Zeman, brija, 28 god. star,
106. Zaim Delki, seljak, 55 god. star,
107. Muhamed Memi, straar, 28 god. star,
108. Ramo Delki, eljezniar, 38 god. star,
109. Ibrahim Cirki, eljezniar, 50 god. star,
110.Jozo Dimi, eljezniar, 33 god. star,
111. Muharem Saleevi, radnik, 28 god. star,
112. Alija epi, seljak, 38 god. star,
113. Smail Pehli, seljak, 44 god. star,
114. Anelka Sari, logorna zapovjednica Ustake mladei, 21 god. stara,
115. Pero Sari, >vlakovoa, 38 god. star,
116. Ante Sari, vlakovoa, 44 god. star,
117. Vid Brstilo, umirovljenik, 68 god. star,
118. Drago Brstilo, inovnik, 26 god. star,
119. Drago Mati, bravar, 20 god. star,
120. Josip Pajtak, eljezniki inovnik, 25 god. star,
121.Boidar Juri, logorai zapovjednik Ustake mladei 23 god. star,
122. Muharem Kljuni, prekupac,
47 god. star,
123. Smail Huseinovi, seljak,
38 god. star,
124.Ibrahim Alagi, postolar, 27 god. star,
125. Osman Husti, radnik, 30 god. star,
126. Abid Kurtovi, obinski naelnik, 41 god. star,
127. Stjepan Sladojevi, trgovaki pomonik, 38 god. star,
128. Jonan Gutler, bravar, 36 god. star,
129.Ivan Slikovi, potanski inovnik,
130. Zahid Hodi, trgovac, 45 god. star,
131. Feh im Gani, naunik, 16 god. star,
132. Hilmija Sarajli, kroja, 38 god. star,
133. Ferid Jusufbegovi, inovnik, 30 god. star,
134. Juro Dejanovi, limar, 57 god. star,
135. Miralem Kapetanovi, obinski naelnik, 47 god. star,
136. Nura Kapetanovi, inovnica, 45 god. stara,
137. Husein Zenki, trgovac, 31 god. star,
138. Meho Dafi, seljak, 50 god. star,
139. Esad Selimbegovi, posjednik, 26 god. star,
140. Rudolf adek, ravnatelj loione "ipad", 37 god. star,
141. Husein Kasumovi, kova, 23 god. star,
142. Ahmed Gugi, staretinar, 30 god. star,
143. Hasim Rei, trgovac, 56 god. star,
144. Muharem Alii, trgovac, 35 god. star,
145. Hasan Alii, trgovac, 36 god. star,
146. Ibro Alibegovi, obinski biljenik, 35 god. star,
147. Franjo Turkovi, oruniki narednik, 55 god. star,
148. Drago Konrad, dravni raunovoa, 41 god. star,
149. Edhem Karahodi, narednik, 38 god. star,
150. Sulejman Rei,
brija, 32 god. star,
151. Husein Gulgovi,
seljak, 34 god. star,
152. Ago
Spahi, nadgruntovniar, 49 god. star,
153. Filip
Biljekovi, eljezniki doinovnik, 27 god. star,
154. Stipo
Brievac, seljak, 22 god. star,
155. Nazif Hergi, 29 god. star,
156.Ivan Berket, umirovljenik, 43 god. star,
157. Krunoslava Berket, 39 god. stara,
158. Zaim Pai (Zao), 44 god. star,
159. Muhamed Babi, obinski naelnik,
160. Vejsil Rei, radnik,
161. Nazif Mri,
162. Stipo Bara, eljezniar,
163. Slavko Sikora, seljak,
164. Jure Damnjanovi, seljak,
165. Mile Uvali, eljezniar,
166. ena Mila Uvalia,
167. Enver Kovaevi, trgovac,
168. Ibrahim Alii Derviev, eljezniki radnik,
169. dr. Dragutin Zgaga, lijenik,
170. ena MeheDafia,
171. Josip Kaurinovi, upnik,
172. Anka Trtanj, kuharica,
173. Hubert Zeki, umirovljenik,
174. Huberta Zeki, Hubertova ena,
175. Miroslav Slikovi, logornik iz Prijedora,
176. Zaim Alii, piljar,
177. Konstantin Babi, ljekarnik,
178. Nikola Lesica, ljekarnik,
179. Arif Babi,
180. Ramo Habibovi, piljar
181. Smail Komljenovi, trgovac,
182. Smail aki,
183.J anko Pilihovski,
seljak,
184.Ibrahim Crnki ,r
radnik,
185. Alija Dafi,
seljak,
186. Nina Dafi, kuanica,
187. Omo Pehli, seljak,
188. Adem Delki, seljak,
189. Safet Ceri, kolar,
190. J akub Alihovi, eljezniar,
191. Ibrahim Kapetanovi, eljezniarski radnik,
192. Muhamed Oki, eljezniarski radnik,
193. Dervi
uri, eljezniarski radnik,
194. Johan Birl, eljezniarski radnik,
195. J uso Babi, radnik,
196. Idriz Gani, radnik,
197. Mile Goi, podvornik,
198. Osman Avdagi, kova,
199. Ljubo Batoz, kroja,
200. Drago Stankovi, radnik,
201. Hasan Nei, seljak,
202. Sulejman Holvadi,
203. Ahmed Rami, radnik,
204. Mumin Pehli, seljak,
205. efka Daferovi, seljakinja,
206. Janko Babi, seljak,
207. Petar Cehelj, seljak,
208. Marija ali,
209. Petar Tukeri,
210. Raid Aki,
211. Dragutin Gavranovi, potanski nadstojnik,
212. Himzo Nemevi,
213. Ante Gregor,
214. Ramadan Ramadanovi, sladoredar,
215. Meho Nalbant,
216. Meho Aljak,
217. Ivica Topliek,
27 god. star,
50 god. star,
218. Smail
Sitnica,
219. Nikola
Grgi,
220. Slavko Fiur, ekonom,
221. Mehmed Zeri, umirovljenik,
222. Mujo Krki,
223. Micika Brki, gostioniarka,
224. Josip Matui,
225. Hamdo Usumovi,
226. Salih Modronja i
227. Franjo Petrinovi.
GOVOR MILANA ANTIA
NA ETNIKOM ZBORU U TREBINJU,
JULI 1942.
Mi smo dans slobodni sa orujem u naim brdima. Niko nas ne moe
kontrolisati. Mi se sastajemo sa naima u Crnoj Gori i Bosni, te se
zajedniki dogovaramo i stvaramo planove. Mi aljemo nae ljude i u
Beograd, pa ak i do Drae. Moramo biti spremni kada doe na as.
Srpske zemlje moraju biti oiene od katolika i muslimana. U njima
e iveti samo Srbi. ienje e se provesti temeljito. Sve emo ih
potisnuti i unititi bez izuzetka i bez saaljenja. To e biti polazna
taka osloboenja. To treba da se vri brzo i u jednom
revolucionarnom zanosu (podvukao: S..).
(M. Hadijahi, n.d., str. 70)
ZLOINI U FOI
- IZVJETAJ KOTARSKE ISPOSTAVE GORADE,
GORADE, AVGUST 1942.
Predmet, Izvjee o dogaajima
u Foi od 30.svibnja 1942. g.
do 19.kolovoza 1942. godine
Dne 30.svibnja 1942. godine po odobrenju naih vlasti orunika sa
zapovjednikom krila ukupno 70 iz Gorada doli su u Fou radi
preuzimanja vlasti od ondanje talijanske vlasti.
Talijani su 6. i 7.lipnja predali vlast zapovjedniku orunikog krila
nadporuniku Milanu timcu, a oni su se povukli u pravcu Kalinovika.
Po preuzetoj vlasti orunici su vrili lokalnu slubu u gradu i zauzeli
su poloaje, koje su Talijani drali oko Foe.
Pravoslavni ivalj, a osobito vieniji pravoslavci odmah po odlasku
Italijana napustili su Fou i otili su za Metrovac i okolna sela za elebi.
Po odlasku Talijana, etnici su se poeli grupisati juno od Foe u
Dragoavskoj rijeci udaljeno oko 5 kilometara od Foe. Njihova jaina
bila je oko 700 etnika.
Dne 9.1ipnja 1942. poeli su etnici u grupama dolaziti na periferiju
junog djela Foe, a u meu vremenu stigle su ustake postrojbe u Fou
i poeli zauzimati poloaje oko Foe. etnike voe pomou kurira
stupile su u vezu sa naim zapovjednicima posade u Foi i na sastanku
traili da surauju sa naim vlastima u pogledu odravanja javne
sigurnosti i reda, jer su vidili da se nae trupe prebacuju sa lijeve na
desnu obalu rijeke Drine i to su energino traili, da se to prebacivanje
obustavi, ali nai su to odbili i traili da oni napuste periferiju grada
Foe, pa kad im to nije uspjelo povukli su se van grada jedan kilometar
u pravcu Dragoaske rijeke i stalno su voe etnika dolazile i traili
gornje zahtjeve, jer su im Talijani dozvolili da oni zauzmu desnu stranu
rijeke Drine, jer su radi toga i doli da zauzmu Fou.
Dne 13.lipnja 1942. godine u P.25 sati etnici su izvrili napade na
nae poloaje oko Foe na desnoj strani rijeke Drine. Borba je voena
sve do istoga dana u 12 sati, gdje su nae postrojbe potpomognute
bitnicama bacaima mina i bombardiranjem iz zrakoplovstva, odbacile
etnike od naih poloaja. Od naih strana bio je manji broj rtava, doim
od etnike strane bilo je vie gubitaka.
Nai su zadrali poloaje sve do 19.kolovoza 1942. godine kada je
bio obi napad etnika na Fou.
Kada su nae postrojbe bile u Foi u tome meuvremenu nalazilo se
5 brigada partizana u planini Vuevu, urevu, Trbulju i Zakmuru, juno
od Foe. Ove partizanske brigade od 8. do lO.srpnja 1942. g. probile su
preko Zelen Gore, Mae, ume, Kalinovika, Preskavice za Bjelanicu.
Po odlasku partizana etnici su se poeli koncentrisati sa svojih strana
oko Foe u veim masama, a meu njima bio je vei broj crnogoraca.
Oko 20.1ipnja 1942. godine doao je iz Kalinovika talijanski asniku
pratnji dva ustaka asnika u Fou, kao etniki komandant t.j. onih
etnika koji su se nalazili u selima oko Foe kao nj i hova
protukomunistika talijanska milicija. Ovoga talijanskog asnika
doekale su u Foi sve nae vlasti, kao i vei broj graanstva. Po dolasku
talijanskog asnika u Fou, isti je stupio u vezu sa komandantima etnika
oko Foe i nekoliko puta odlazio u sela gdje su etnici, a osobito u
Dragoavsku rijeku, gdje je bio logor etnika, i sa istima odravao
dogovore, koje nisu naim vlastima poznati.
Talijanski asnik traio je od naih zapovjednitava, da etnici pod
orujem u manjim grupama dolaze kod njega u Fou radi dogovora i
jedno dva puta su doli, ali su nai traili i zabranili da vie etnici ne
dolaze na dogovore kod talijanskog asnika, te to je uspjelo ali je talijanski
asnik oko 15.srpnja 1942. godine ne javivi se pri odlasku iz Foe otiao
za Kalinovik.
Dne 26.srpnja 1942. godine upueno je iz Kalinovika za Fou naih
11 oruanika i 31 domobran novak radi pojaanja u Fou, te kada su bili
u mjestu zvanom Pirindol izmeu J elea i Foe na 8 kilometara opkoljeni
su u jednom tjesnacu od strane etnika kojih je bilo oko 400 i na lukav
nain t.j. na prevaru njih su razoruali, potom povezali otjerali u umu
Zakmur, jugozapadno od Foe, tu ih poklali a pukim sluajem jedan od
orunika ispod noa u pratnji puanih zrna izbjegao doao u Fou i o
svemu izvjestio nae vlasti.
Za cijelo vrijeme dok su nae vlasti bile u Foi etnici su ubijali i
vrili su nasilja nad muslimanskim ivljem, kojeje bilo pod njihovom
vlau. Sve seje dogaalo i u ono vrijeme kada je talijanski asnik bio u
Foi, kome su nae vlasti sve predoavale, ta rade etnici po
muslimanskim selima. On je obeao da e ovo sprijeiti, ali iz dana u
dan ovo se ponavljalo, u zadnje vrijeme ak je i uestalo.
Za sve vrijeme dok su nae posade bile u Foi, kako danju tako i
nou, etnici su djelimino vrili napade na nae posade oko Foe, ali su
vazda odbijeni bez uspjeha.
Od 1. do 5.kolovoza 1942. godine prolazila je talijanska vojska i jedna
skupina talijanske vojske sa jednim visim asnikom htjela je ui u Fou
i zauzeti vlast, ali im ovo nije odobreno od strane nae vlasti, ve su
produili za Gorade i ajnie.
Kada su se etnici dobro koncentrisali oko Foe dne 19.kolovoza,
1942. godine u 6 sati sa sviju strana izvrili su obi napadaj na nae
poloaje oko Foe, ali kako su etnici bili kud i kamo brojno vei, i
naoruani nai ostaci postrojba probijali su se u pravcu Ustikoline u
dubini od 8 kilometara, gdje su etnici imali najvee snage, jer su znali
daje to jedini put za povlaenje naih postrojba, tako da su na 8 kilometru
od Foe presjekli put, prugu i vlak doekali iz strojopuaka, te narod
koji je vlakom poao da pobjegne sav je pobijen.
J aina naih postrojbi bila je oko 600 puaka, vii broj strojopuaka i
jedna teka strojnica, jedan baca i dva topa bitnice, a doim od strane
etnika jaina je bila od 8.000 do 10.000 sa mnogo strojopuaka, tekih
strojnica, 3 topa i 12 bacaa mina. Porijeklo etnikog oruja je talijansko,
a osobito u automatskom pogledu.
Kada su etnici vrili napad na Fou, sve su ubijali bez ikakve
milosti, kako djecu tako i ene, opljakali djelimino popalili na
primjer kod same eljeznike postaje natjerali su u jednu kuu oko
40 osoba ena i djece te istu zapalili. Po zauzeu grada Foe ulazili
su po kuama vrili pljaku, klali ljude ene i djecu i vrili nasilja
silovanja nad djevojkama i enama, pa potom ih ubijali, takoer
sve one to im je dolo na puku i pod no nisu ostavili ve su sve
pobili i poklali. Za vrijeme zbjega i prebijanja puanstva, etnici su
postavili strojnice, pucali u masu izbjeglica, a i sa bacaima su u
najvee mase tukli i nitili tako da se rauna da je u onome zbjegu
ubijeno i stradalo oko 3.000 osoba veinom ena i djece, doim od
nae postrojbe bio je vei gubitak kako poginulih tako i ranjenih, doim
od naeg naoruanja sve automatsko oruje pri probijanju kroz redove
etnika palo je u ruke neprijatelja, uslijed velike nadmonosti.
Nekoliko orunika i ustaa koji su pri probijanju pali u ruke neprijatelja
dovedeni su u Fou i nakon najviih muka izvrenim od strane etnika
pred njima pobijeni su bez ikakve milosti.
Zapovjednik orunikog krila nadporunik timac zarobljen je od
strane etnika sa nekoliko orunika i pukim sluajem spasli su svoje
ivote.
Talijanske vlasti iz Gorada i ajnia prispjeli su u Fou 21.kolovoza
1942. godine i bili su oevidci cjelog pokolja kojeg su etnici izvrili u
Foi i okolici (podvukao: S. .).
Za Dom Spremni !
Zapovjednik porunik
( potpis.)
Daje prijepis vjeran svome originalu tvrdi i ovjerava.
Upravitelj ispostave
M. Sijeri
M.P.
(V. Dedijer - A. Mileti, n.d., str. 188-191)
GENOCID U FOI
- IZVJETAJ MAJORA PETRA BAOVIA
I DOBROSAVA JEVEVIA,
KRAJ AVGUSTA 1942.
PITANJ E FOE
Kada su prvi put trupe crnogorske po zahtevu talijanskom morale da
napuste Fou, rekli su talijanski generali da je to po zahtevu Nemaca ali
da e Foa kasnije definitivno da pripadne Crnoj Gori. No usled hrvatskih
intriga u Berlinu nastupio je preokret i Talijani ne samo da nisu mogli da
udu u Fou nego nisu smeli ni da preu kada je divizija Taurinenze ila
za Sandak. Ba u to vreme dola je do uiju vrhovne komande ona
netana vest narednika Bodiroge, da mu je talijanski general savetovao
da se zauzme Foa. Talijanska vojska je saznala za to od ena kojima je
Bodiroga priao i talijanski pukovnik doao u Kalinovik i nama formalno
saoptio da e napad na Fou smatrati napadom na sebe i da e Fou
zajedno sa Hrvatima da brane. U tom momentu doao je ika Branko sa
definitivnom naredbom da se Foa napadne. Bili smo u vrlo tekoj
situaciji. Ako nemamo pristanak Italije postojala je sigurnost da na napad
provocira zajedniku akciju nemaca, talijana i ustaa i da bude uniten
ceo narod ovog kraja koji je jo jedini od cele Herceg-Bosne. Poeli
smo politiki pripremati teren kod Italije, dostavljajui im preko njihovog
oficira u Kalinoviku izvetaje o stalnim pokoljima naeg stanovnitva
od strane ustaa. Te smo izvetaje potencirali iz dana u dan i javljali sve
vei broj ubijenih, a na mesta poubijanih srpskih ena i djece doveli smo
italijanske oficire i konano J evevi otiao armiji u Dubrovnik da
predstavi stanje nesnosnim. Paralelno smo uhvatili kurire i dokumente o
vezi hrvatskih oficira sa komunistima koje smo predali u ruke italijanskoj
vojsci a posredno o tom obavestili i Nemce. Konano je uspelo
italijanskom generalu koga smo pridobili i drugim metodama sugerisati
da se pravi nevet na tu nau akciju. Sve trupe potrebne za napad stavili
smo na raspoloenje ika Branku. Prvenstveno smo bili zadrali pokret
trupa jer su nam komandanti bili doneli nareenja koja je mimo nas bio
izdao kapetan Lukaevi, ali im smo saznali da j e to uraeno po
odobrenju Brankovom vojska je krenula. Mi smo dali 8 bataljcma sa
1.700 ljudi. Crnogorske trupe su donel 1 top i 4 bacaa. Kao to e Vas
Branko izvestiti napad je potpuno uspep i izveden j e za 2 sata, vei deo
akcije izvrenje od strane eta sa naeg teritorija, kojima suitopovi pali
u ruke, ali je crnogorsko teko oruje izvrilo presudnu ulogu. Na alost
i ako je Branko izdao nareenje da se ne diraju ene i djeca jedan deo
trupa nije to sluao pa jeoko 300 ena i dece platilo glavom. Strahujemo
od represalija za nae stanovnitvo na hrvatsko nemakoj zoni istone
Bosne. Svi tragovi masakra odmah su uklonjeni a formalno smo
objavili streljanje vojnika koji su ubijali i pljakali (podvukao: S.
.). Da bi izbegli kontra ofanzivu nemaca i ustaa iz pravca Sarajeva i
Gorada poduzete su sve mere obezbeenja, a u isto doba pozvati su
italijanski generali da uu u Fou jer bi tako ona pripala crnogorskoj
zoni, a na svet bio poteen od represalija. Ovaj as smo dobili izvetaj
iz Presenice u srezu sarajevskom da su ustae beei iz Foe poklali 22
ena i dece u tom kraju. Talijanski delegati koji su posetili Fou utvrdili
su komisijski da su ustae poubijali preko 100 srpskih ena i dece, da
naa vojska nije inila nikakva nasilja, da je stanovnitvo bez razlike
vere potpuno zadovoljno, a to je najvanije sve je to pismeno potvrdio
italijanima zarobljeni hrvatski andarmeriski porunik timac. Od strane
Hrvatske drave jo nema nikakve kontra akcije u pitanju Foe.
Primeujemo daj e osvajanje Foe u prkos eventualnih ravih posledica
na narod odjeknulo silno u narodu sjajno podiglo moral trupe, oivelo
borbenost nacionalnih elemenata u Sarajevu i to je najglavnije paralisalo
jednom za uvek propagandu komunista da etnici sarauju sa ustaama.
U vezi sa ovom operacijom smatramo daj e dunost da naglasimo da
je Cika Branko rukovodio istom savreno, daj e i duhovno bio povezan
sa trupom, daj e vojniki predvideo sve da pothvat uspe, te konano na
na zahtev unapred nam dao pismenu izjavu da lino snosi svu
odgovornost za uspeh i neuspeh, te prema tome njegovoj moralnoj
hrabrosti ima se pripisati presudni deo ostvarenja ove operacije.
Dobr./osav/ Jevevi Petar Baovi
GENOCID U FOI
- IZVJETAJ ING. RAGIBA KOLAKOVIA,
SARAJEVO, 1. SEPTEMBAR 1942.
Prepis:
Ing. Ragib Kolakovi, upravitelj
umarije Soa, slubeno izvjee
0 zauzeu Foe, po etnicima kao
1 naputanje slube u Foi.
DIREKCIJ I UMA
SA RA J E V O
Dne 19.kolovoza 1942. godine u 6.50 sati poeo je napad etnika na
Fou. Toga dana bio sam ve u 6 sati u uredu, gdje sam imao vanog
slubenog posla. im je napad poeo prekinuo sam posao i otiao u
Kotarsku oblast radi prvih informacija. Borba je uzela velikog maha. Po
gustoj magli strojnice, topovi, bacai mina i ostalo oruje vre svoje,
dok narod uplaen izlazi iz svojih kua i razpitiva se o dogaaju. estina
napada nije poputala sve do 9.30 sati, kada je pucnjava utiala i zakratko
vrijeme borba je prekinuta. Narod je tada traio dozvolu za izlazak iz
grada, ali su vojne vlasti zabranile svako iseljavanje. Poslije 15 do 20
minuta poinje drugi napad mnogo ei i opasniji. Ustake posade vrsto
dre poloaje u svojim rukama i napad se energino odbija. Poto j e
zabranjeno iseljavanje, a budui se poloaji energino brane, narod se
privremeno stiava i nema znakova uzbuenja ni panike. Brzoglasna i
eljeznika veza sa Goradom prekinuta je jo u ranu zoru, te se o napadu
ne mogu izvjestiti Sarajevo ni ostala mjesta. Svi glavari ureda zasjedaju
u pisarni kotarskog predstojnika, odakle je putem kurira poslato izvjee
u Gorade i Sarajevo i traena hitna pomo. Ovakovo stanje traje sve do
12.30 sati kada prvi poloaji Ustaa poputaju. Glavari ureda sa kotarskim
predstojnikom odlaze tada u pisarnu Zapovjednika orunikog krila od
kojega trae (kao najstariji astnik) da preuzme zapovjednitvo odbrane,
poto je zapovjednik posade i mjesta odsutan. Zapovjednik orunikog
krila ovo nije mogao uiniti, poto nije imao naloga ove naravi. Istog
asa narod naputa svoje domove i u paninom bijegu zajedno sa
prvim ustaama i orunicima hrli na Drinu prema mostu. Laa na
Drini krcata prenosi ene i djecu na lijevu stranu rijeke, dok veina
svijeta juri glavnim ulicama prema mostu. Zajedno sa glavarima ureda
i ostalim slubenicima poao sam i ja prema mostu, s tim da se prebacim
na lijevu stranu Drine, i da bjeim u Goradu. Na mostu je ve najgore.
etnike strojnice sa zauzetih poloaja tuku nezatieno puanstvo
u bijegu i pred oteenim dijelom mosta pravi se gomila ljeeva koji
spreavaju slobodno prelaenje. U tom pristie velik broj stoke, koja
pokoena strojnicama podpuno zatvara prolaz, i narod se na tom
mjestu gui i umire uslijed vlastite bujice. Panika je u najviem
stepenu. Majke bacaju djecu u Drinu, a djeca opet vrite traei i
zovui poginule roditelje. Katastrofa se pribliuje kraju. Oteeni
most koji je privremeno na lancima instaliran, poputa pod teretom
ljeeva i ranjenik i tada pada u vodu velik broj ena i djece sa
ljeevima koji su na tom dijelu leali. Cijela tragedija odigrava se
pred mojim oima. Ipak uspijem da se preko gomile ljeeva pa poslije
preko izvrnutog mosta probijem i preem pod kiom naboja na lijevu
stranu Drine. Kratko vrijeme iza toga etnici sa svih strana pristiu
i zaostali narod pred mostom zarobljavaju. Foa je tada u 14 sati
definitivno pala i etnici su grad zauzeli. Ostupnica prema Goradu
takoer je prekinuta, jer je istodobno sa Foom napadnuta i Ustikolina
tako, dajeizbjeglo puanstvo na cesti Foa - Ustikolina zaustavljeno
i u Fou povraeno. Oni koji su bjeali umom vie ceste ili obalom
Drine uspjeli su izbjei u Gorade, dok je na cesti narod uhvaen i
povraen. Proavi most proao sam pored eljeznike postaje, te se preko
velikog broja mrtvih i ranjenih a pod kiom naboja dograbio ume vie
ceste Foa - Gorade, gdje sam sakriven saekao no i prvo smirenje.
Po noi poao sam umom prema Goradu. U samu zoru sreli su me
(u drutvu je bilo jo 7 izbjeglica) etnici na jednom prelazu, te sam
natrag morao pobjei. Preko dana ostao sam sakriven u grmovima, te
sam opet druge noi poao umom u pravcu Gorada. Poto su me etnici
jo dva puta susreli, uspjeo sam tek da se 23.kolovoza u 4 sata izjutra
probijem do Ustikoline, gdje sam se sakrio u sitnoj umarici vie samog
sela. Tu sam ostao sakriven sve do 30.kolovoza, poto se nisam mogao
nikako probiti kroz etnike poloaje, koji su brdima izmeu Ustikoline
i Osanice bili gusto zauzeti i utvreni. Moralo se ekati jedna tamna no
pa da se po gustoj tmini probije kroz etnike poloaje i izbije na Osanicu
koju je naa vojska drala. Ovo mi nikako nije uspjevalo, jer je svake
noi mjesec ometao slobodno kretanje i etnike strae gaale su
strojnicama po svim sumnjivim mjestima. Konano 30. kolovoza bolestan
i izcrpljen u 4 sata poslije podne opazio sam talijanske samovoze na
cesti Gorade-Foa do kojih sam uspio nesmetano da doem, poslije
ega su me Talijani primili i odvezli sobom u Gorade (Sa mnom je bio
kolski nadzornik iz Foe gosp. air Hadihalilovi). Iz Gorada krenuo
sam 31.kolovoza vlakom za Sarajevo, te sam se javio ravnateljstvu na
slubu l.rujnat.g.
Poslije dolaska u Gorade doznao sam pojedinosti o tragediji Foe.
im su Fou zauzeli etnici su pohvatali i poubijali sve mukarce
muslimane kao i jedan veliki broj ena i djece, dok su skoro sve
djevojke i mlade ene silovali. Ostalo je ivo svega 11 mukaraca
sakrivenih. Trgovine i kue do kraja opljakane, a neke su od njih
zapaljene. Ovo je klanje, silovanje i pljakanje trajalo sve do 22.
kolovoza kad je stigla talijanska vojska i tako preostali svijet
oslobodila od etnikog zuluma. Rauna se da je u ovoj tragediji
poginulo od strojnice, puaka, te zaklano, ubijeno i zapaljeno (u kui
Sulejmana Hasanefendia i Saliha Hasia zatvoreno je 65 ena i djece,
te su ove kue zapaljene i tako su zatvorene rtve ive izgorile) oko
dvije tisue nevinih rtava, to sa 6 tisua rtava iz zimunje
katastrofe predstavlja katastrofalnu cifru od osam tisua izginulih
muslimana u samom kotaru foanskom (podvukao: S. .).
Od slubenika umarije Foa uspjeli su kritinog dana izbjei Bego
elik, Daud Dautbegovi, Raid Pendek i Mato Raji, dok su Franjo
Duhm, Ahmed Kumro i Kasim alaka ostali u Foi. Koliko se doznaje
uvari uma Ahmet Kumro i Kasim alaka ubijeni su od etnika, dok je
podumar Franjo Duhm ostao u ivotu.
Prema saznanju muslimanski ivalj iz Foe i kotara foanskog sada u
masama naputa svoje domove i bjei za Sarajevo i druga mjesta. Ovo
iseljavanje naravno pomau i sami etnici putem terora i pljake kojega
nesmetano po selima kotara foanskog vre nad naim puanstvom.
Sarajevo, 1. rujna 1942. Upravitelj umarije:
Ing. Rag. Kolakovi v.r.
<*
ZLOINI U FOI - PISMO AVDE HUME,
LANA POKRAJINSKOG KOMITETA KPJ
ZA BOSNU I HERCEGOVINU, JOSIPU BROZU TITU,
1. SEPTEMBAR 1942.
1 .septembra 42.
Drugu Titu,
Drue Tito,
Radi sreivanja partijskih prilika u Hercegovini doao sam u Mostar.
U meuvremenu stigao je kurir s Romanije drug Savo Prea i usmeno
prenio nareenja druga Tempa. Drug Tempo je javio slijedee: esta
brigada koja se nalazila u ekoviima, poslije dva uzastopna pokuaja
da se prebaci na Majevicu, nala se u vrlo tekoj situaciji uslijed napada
i opkoljavanja sa strane Nijemaca, ustaa i etnika. Izlaz iz te situacije
bio je jedino povlaenje prema Romaniji, to je i uinjeno. Povlaenje j e
teko uslijed napada na brigadu du puta, a situacija na Romaniji je vrlo
ozbiljna radi ishrane, i dosta velikog brojnog pojaanja etnikih snaga.
Sada se u "Devetaku" nalazi jedan etniki bataljon, a u oekivanju je
dolazak etnikih snaga u jaini od 1.000 ljudi. Na J ahorini su takoe
etnici, a prije nekoliko dana, zajedno sa Talijanima zauzeli su Fou
(gdje su napravili strahovit pokolj muslimanskog svijeta, tako da su
svi Muslimani, koji nisu uspjeli da izbjegnu, zaklani).
Kurir je javio daj e Tempo rekao da odmah uspostavim vezu sa V i
da vam javim da hitno poaljete jednu brigadu za romanijski sektor.
Ovu poruku je kurir usmeno saoptio i rekao da e doi u subotu
ponova s pismenim izvjetajem. J a kreem za koji dan u Sarajevo, pa u
Vam odmah poslati i taj izvjetaj. Ali i po ovom usmenom izvjetaju
vidi se da se brigada nalazi u dosta tekom poloaju i vjerovatno sa
gubicima.
aljem vam izvjetaj druga Brstine koji se nalazi negdje oko Nevesinja
u Biini i koji je uspostavio neku vezu sa partij cima u junoj Hercegovini.
Brstina javlja da su u etvrtak (27. VII) naveer sputeni neki padobranci
u jaini od 60 ljudi na Morine (nevesinjski srez). J o to nije provjereno,
ali se pria da su sve pohvatali i pogubili.
Po gradovima je poelo hapenje HSS-ovaca. Tako su u Sarajevu
pohapsili nekoliko desetina njihovih najuglednijih ljudi. Isto tako
kulturbundovci su dobili nareenje da se sele iz Bosne, poto im i
njemaka sila ne moe u dananjem momentu da prui potpunu zatitu!
Veliko vrenje je nastalo meu Muslimanima poslije klanja u Foi.
Na sve strane uje se zahtjev za orujem. Zavladao je veliki strah od
etnika.
Hrvatska vojska i ustae pobjegli su ranije iz Foe, zabranivi to
stanovnitvu. Tako danas muslimanske mase bacaju krivicu za pokolj
i na ustake vlasti, koje su namjerno natjerali stanovnitvo da ne
bjei (podvukao: S. C.). Ali karakteristina injenica za ovo dananje
raspoloenje muslimanskih masa - da je jedini spas njih samih u aktivnoj
borbi sa partizanima protiv etnika.
S drugarskim pozdravom
Smrt faizmu - sloboda narodu !
Kulturni
POKOLJ ISLAMSKIH VJERSKIH SLUBENIKA
U GORADU
- IZVJETAJ KOTARSKOG VAKUFSKO-MEARIFSKOG
POVJERENITVA GORADE,
GORADE, 9. SEPTEMBAR 1942.
KOTARSKO VAKUFSKO
-MEARIFSKO POVJ ERENITVO U GORADU
GORADE
UL E MA ME DL I SU
SA RA J E V O
Savezno okrunici naslova Br. 12.338/40 od 26.XII.1940 u prievoju
spisa dostavljaju se naslovu 36 mualimskih osobnika, koji su sainjeni
jo u rujnu mjesecu 1941, ali nisu mogli biti poslani uslijed prekida
potanskog i drugog prometa u Goradu.
J ednovremeno napominjemo da su neki osobnici djelomino uniteni
od etnika, a neki pak podpuno sa svima prilozima.
Prvobitno je povjerenstvo sainilo sve osobnike za sve vjer. slubenike
(mualime i imame) u tri primjerka, prema cit. okrunici dok su pukim
sluajem preostali ovi koje aljemo.
Uslijed obe situacije u ovim krajevima, napominjemo da i one
osobnike, koji su bili sainjeni za ovo povjerenstvo, aljemo naslovu u
pohranu, kako eventualno ne bi totalno nastradali.
Od priposlatih osobnika, napominjemo da su mualimi: 1) Adii ef.
Pleh mualim u ualu 2) Ali ef. Kodaga mualim u Zupiima 3) Ali ef.
Dragolj, mualim u Ogleevi, da su svi poklani od etnika u prosincu
mjesecu 1941 (podvukao: S. .).
S molbom na znanje i daljne uredovanje.
PREDSJ EDNIK,
(Potpis neitak)
(Arhiv Meihata islamske zajednice Bosne i Hercegovine u Sarajevu,
nesreena graa)
POKOLJ U SELU KREMIN
- IZVJETAJ OSANIKE DOMOBRANSKE
DOBROVOLJAKE ETE,
BRATINJE, 18. OKTOBAR 1942.
OSANIKI
DOMOBRANSKI DOBROVLJ AKI SAT
Broj: 34
Dne, 18.1istopada 1942. g.
Bratinje
Predmet: U selu Kreminu obina Ustikolina od strane etnika
poklano je 24 lanova ena i djece izvjetava
ZAPOVJ EDNITVU I BOJ NE 13. P.P.
GORADE
Poetkom mjeseca listopada 1942. god. pronio se glas ovdje, da su
etnici poklali 24 lanova ena i djece porodice Mirojevi, Podrug i
Lepir u selu Kreminu, opina Ustikolina, kotar Foa, a podruje
orunike postaje Ustikolina.
Da bi se ustanovilo pravo stanje stvari tih glasina koji se pronijeli
poetkom ov. mjeseca, podpisati je dne 15.listopada t. g. uputio tri
pouzdana ovjeka i to: Abid Ikovi, iz sela Prisoje, Ahmeta Ramovia iz
Lokava i Rasima Beirovia iz Revaca, sva trojica opine Ustikolina,
koji su se povratili dne 18.listopada t. g. u 5 sati.
Po povratku imenovani izjavie: Poetkom mjeseca listopada dana
ne znaju, etnici su po noi doli u selo Kreminu, selo blokirali i
pohvatali 24 (dvadeset i etiri lana ena i djece, koliko ih je u tom
selu bilo porodice Mirojevi, Podrug i Lepir. Stare ene i djecu odmah
su poklali, a mlade ene i djevojke uveli u jednu oblinju talu i nad
njima izvrili silovanje, a nakon toga te mlade ene i djevojke pobili
i zajedno sa poklanom djecom i starim enama ubacili u jednu talu
i talu zapalili, a selo opljakali.
U selu Kreminu ostalo je svega tri ene i to ena pok. Uzejra
Mirojevia, ena pok. ulja Podruga i ena pok. Hajdara engia.
Mukarci sela Kremina poubijani su poetkom ove godine takoer
od strane etnika.
Ako su svi ovi etnici-zloinci Talijanske milicija, molim da se
poduzmu koraci kod Talijanskih vojnih vlasti, da se krivci za ovaj pokolj
pohvataju i kazne.
Ova tri ovjeka priaju da su etnici prije 10 dana doli u selo
Krmalue opina Miljevina, deset ena Bojadija, Polovina i Hukare
pohvatali, nad njima izvrili silovanje, svukle nage i istjerali ih iz
kue, tako da su lutale te nage ene oko 3 sata bjeei od grma do
grma dok nijesu nali odjela da se obuu (podvukao: S..).
Prednji izvjetaj dostavlja se radi znanja.
Zamjenik zapovjednika narednik
Ahmetovi v.r.
(A VII, k. 270, reg. br. 1/1-22-23; Isto, k. br. 148 c, reg.br. 35/2-1 i k.
252, reg. br. 2/4-3)
ZLOINI U FOI
- IZVJETAJ VELIKE UPE VRHBOSNA,
SARAJEVO, 20. OKTOBAR 1942.
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
VELIKA UPA VRHBOSNA
T. broj 2387/42 Sarajevo, 20.1istopada 1942.
engi Omer i dr. molba za oruje
ZAPOVJEDNITVO III DOMOBRANSKOG ZBORA
Glavno stoer, odjela
SARAJEVO
engi Omer i druge izbjeglice iz kotara Foe podnijeli su mi slijedeu
predstavku.
"Prije dva mjeseca etnici su zauzeli Fou i tom prilikom izvrili
velika nasilja i ubojstva nad hrvatskim puanstvom. Jedan dio
puanstva je izbjegao ovamo, a jedan dio ena i djece ostao je
zarobljen od etnika. Onaj dio izbjeglih i goli i bosi i bez sredstava
za ivot strada i od gladi i od golotinje bez stanova.
Mi elimo da se povratimo svojim domovima da zatitimo ostali dio
svojih porodica i da se branimo od etnikog napada, pa molimo da nam
nae vlasti dadnu to vei broj puaka i naboja i da nam dadnu odobrenje
za noenje oruja koje mi nabavimo.
to se tie Italijanske vlasti u njihovoj zoni mi emo sa istima urediti
da budemo i njihova milicija, pa da i od njih dobijemo odobrenje za
noenje oruja za odbranu od napadaa. Slian postupak je kod Hrvata u
ajnikom kotaru sa desne strane rijeke Drine i tamo Hrvati-muslimani
dre u rukama mnogo sela iz kojih su istjerali odmetnike u ajnikom
kotaru.
Da bi smo onemoguili grupisanje odmetnika i napadaj na Hrvate u
ajnikom kotaru, potrebno je da se i mi to urnije povjerimo u selima
foanskog kotara. Osim ovoga potrebno je da se ovim pouri i zbog
toga, to su ponovo odmetnici poeli da ubijaju ostale lanove naih
porodica. Na pr. u selu Kremin, vie Ustikoline prije par dana utjerali
su u talu 24 osobe ena i djece i talu zapalili, te su sa istom svi
izgorjeli.
Na Koatinu zaklali su 8 osoba, u Zebinoj umi zaklali su 12
osoba prije 4 dana (podvukao: S..).
Molimo da nam se to urnij e dadne to vie oruj a i da nam se dadnu
odobrenja za oruje koje emo sami nabaviti. Ujedno molimo da Vi
uredite kod Italijanskih vlasti da nas ne smatra kao banditima ili
partizanima nego da nas smatra svojom milicijom koja e po potrebi
voditi borbe sa svim vrstama bandita i odmetnika.
Prednje dostavlja se sa molbom, da se predstavka uzme u najozbiljniju
ocjenu i po mogunosti u obem dravnom interesu izae molbenom
traenju u susret, a o rezulatu i mene obavijesti.
Za Dom spremni !
VELIKI UPAN
(Gavran-Kapetanovi)
(AVII, fond NDH, k. 183, reg. br. 8/6-2)
ZLOINI U FOANSKOM KRAJU
- IZVJETAJ ETNIKE FOANSKE ETE,
FOA, 28. OKTOBAR 1942.
ETNIKA FOANSKA ETA
BR. 111
2 8. oktobar 1942.
u Foi
Izvetaj o ubistvu, pljaki i
paljevini muslimanskog ivlja
- dostava.
KOMANDANTU DRINSKOG ETNIKOG KORPUSA
FOA
Komandir andarmeriske stanice Mirii sa aktom Br. SI. od 25. ov.
mj. dostavio je izvjetaj ovoj eti daj e nou 20. na 21. ov. mj. u selu
Grdijevii, Pjelovci i Homar optine Miriske po nepoznatim licima
zapaljeno oko 10 muslimanskih zgrada /kua i tala/ i ubijeno oko
26 osoba. Ovaj akt dostavljen je komandantu sreza foanskog pod Br.
99 od 22. ov. mj. od strane ove ete.
Isti komandir stanice sa aktom br. 85 od 24. oktobra t.g. izvestio je
ovu etu daj e nou 23. na 24. ov. mj. u selu Toholjima optine Miriske
po nepoznatim licima zapaljeno oko 30 muslimanskih zgrada zbog
ega je muslimansko ivlje koje se nalazilo u podruju ove optine
moralo pobei i trai iselenje.
Na osnovu ovoga sa aktom ove ete Br. 105 od 25. ov. mj. naredio
sam komandiru iste stanice da ustanovi ko su krivci ovoga dela i da o
tome podnese izvetaj ovoj eti, a i pored ovoga uputio sam se dana 27.
ov. mj. lino u optinu mirisku da po prednjoj stvari na licu mesta
ponesem izvide i nakon sasluanja izvesnih lica ustanovio sam sledee:
Nou 20. na 21. oktobra tg. pobijena je i unitena familija Hodi
ure, iz Grdijevia, Tanovi Beira, Tanovi abana, Ali Osmana,
Rizo Smaja i Rizo Meha, svi iz Pjelovaca. Imena osoba nisu se mogla
ustanoviti, kao ni taan broj istih, samo ih je po prilici moglo biti svega
oko 30 osoba mukih i enskih. Od navedenih familija popaljene su
i sve zgrade, a ta je bilo sa njihovim kunim imetkom, nije se moglo
doznati da li je izgorelo ili opljakano.
Nou 23. na 24. oktobra t.g. u selu Toholj ima je po nepoznatim
licima popaljeno oko 30 muslimanskih zgrada, opljakano 10
komada krava, nakon ega je iz ovoga sela pobjeglo sve muslimansko
ivlje (podvukao: S..), a da li je ko od muslimana ubijen, nije se moglo
ustanoviti.
Voenom istragom nije se moglo ustanoviti ko bi mogao biti pravi
poinitelj ovoga dela, ali predsednik optine Miriske, komandir iste
stanice i delovoa ove optine Macanovi Milan kategoriki sumnjaju
da su ovo mogli uiniti ili znadu ko je poinio i to Sokovi Tijosav,
Ivanovi Ivan iz Bobova, sreza Pljevaljskog, te Rai J ovo rodom iz
Zvornika sa jo nekim domaim licima sa podruja navedene optine.
Svi ovi sada se veinom zadravaju kod kue Daki Milije i Daki Laka
i za sada ne pripadaju nikakovoj etnikoj jedinici.
Od preostale musli manske imovine u selu Toholj ima neto su vlasnici
prilikom polaska za iselenje prodali, a neto dali na ostavu kod ondanjih
pravoslavnih seljaka, a predsednik navedene optine J olovi Milan
popisao je svu imovinu muslimana koja je data na ostavu kod pojedinih
pravoslavnih seljana, te stanica i optina sa patrolama spreile su da se
ovo ne bi popljakalo i bez nadlenih traie nareenje, ta e raditi sa
ovom imovinom.
Svi seljani optine miriske, a i neki iz optine elebiske sa kojim
sam u dodir dolazio sumnjaju da bi napred navedeni mogli biti makar
kao sauesnici dela ili znadu ko su pravi poinitelji, ali nijedan ne moe
dati nekih sigurnih podataka za ove. Da li stvarno poznaju ili ne smiju
da kau, bojei se osvete, nisam mogao ustanoviti.
Istrage po prednjem vodiu i dalje, pa u sluaju pozitivnog uspeha,
dostavie se tani podatci.
S molbom na nadlenost
Dostavljeno: Komandir ete:
Komandantu sreza i komandantu foanskog (Potpis neitak)
etnikog odreda,
(AVII, etnika arhiva, k.19)
POKOLJ U VIEGRADSKOJ UPI NOVEMBRA 1942.
- IZVJETAJ OD 11. NOVEMBRA 1942.
TREI POKOLJ U J EDNOJ OBINI
Viegrad 11. studenog. Obinalieb brojala je 11.000. stanovnika,
od toga tri etvrtine Hrvata. Protee se od srbske granice i sputa se na
Drinu. Ima preko 50 sela i jo vie zaselaka. Radi plodnosti i raznog
prirodnog bogatstva narod ovaj kraj naziva upom.
Od davnina je tenja Srba bila zauzeti upu i tako spustiti granicu na
Drinu. Nebrojeno puta napadana su i paljena ova sela, ali zauzeta nisu
nikada bila, jer su ih uvale jake turske i austro-ugarske posade.
Kad su prole godine odmetnici stupili na posao, prvi im je zadatak
bio osvojiti upu, a nae puanstvo unititi.
Nakon prvog pokolja u prosincu prole godine, seljaci su se izselili
u grad. Odmetnici bjesni to nisu u podpunosti izvrili namjeru stali su
slati svoje ljude u Viegrad da nagovaraju upljane, neka se vrate kuama.
U tome dugo nisu mogli uspjeti, dok u veljai ove godine nije doao u
grad odmetniki zapoviednik upe neki aula, koji je doao u dodir s
vienijim domainima, molei ih i preklinjui neka narod vrate u sela,
davi javno svoju "astnu" rije, da se nikome nita nee dogoditi.
Veina seljaka, ivei pod nesnoljivim uslovima u gradu, goli, bosi i
izgladnjeli eljni doma i ognjita, vratili su se kuama. Dolo je vrijeme
i obradi zemlje, u iju su svrhu odmetnici dali sjeme i ostalo to treba, pa
kad je to svreno, onda su jednog dana zabranili seljacima odlaenje u
grad i na najsvirepiji nain, gotovo sve, ak i djecu u povojima unitili.
Zlikovci su ih veinom bacali u Drinu, klali ili najee po stotine
zatvarali u kuu i kuu onda zapalili. Ono malo to je pobjeglo u
umu i krilo se po planinama brojalo je do 500 dua. Bili su to starci,
meu njima poznati srpski prijatelj Mula Medo, kome je Aleksandar
svojom rukom zadjenuo odlije sv. Save i dao mu jo k tome, u znak
;
naroite panje, ruicu i svog perivoja. Osim ovih staraca ostalo je bilo
sve sitno i nemono. Poetkom ovog mjeseca razbojnici su stali sakupljati
u selu Prelovo ovaj jadni ivalj, kazavi mu da ih vode Drini, gdje e
ih zamijeniti sa Srbima. Kad su sve sakupili, ak i Mula Medu, strpali
su ih u jednu staju, potom staju zapalili. Niko iv nije izaao, niti je
bio ubijen, nego su svi morali izgorjeti (podvukao: S..).
(AVII, fond NDH, k. 244, reg. br. 49/3-3)
ZATOENICI KONCENTRACIONOG LOGORA
STARA GRADIKA
- PODACI KOMANDE LOGORA STARA GRADIKA,
STARA GRADIKA, 28. NOVEMBAR 1942.
Zapoviednitvo Sabirnog Logora, St. Gradika, 28. XI 1942.
Stara Gradika
Br. 6023/42.
UPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI,
BANJ A LUKA
upska redarstvena oblast u Banjoj Luci uhitila je i u ovaj logor
poslala:
1. Veli Aliju roenog 1908. Isti je uhien dana 17. VIII. 1942. u Sanskom
Mostu, izjavljuje da mu razlog uhienja nije poznat
2. Veli Mumina roenog 1926, uhien istog dana kao i pod 1.
i izjavljuje isto.
3. Krupi Hajdar roenog 1896, ime oca Omer, uhienje 17. VIII. 1942.
Razlog ne zna.
4. Burni aban roenog 1923. Ostalo kao pod 3.
5. Burni Jusuf roenog 1924. Ostalo kao pod 3.
6. Veli Sulejman roenog 1924. Ostalo kao pod 3.
7. ljivar Meho roenog 1892. Uhien 18. VIII. 1942. izjavljuje da gaje
uhitila njemaka vojska i daje kao domobran bio zarobljen
od partizana.
8. Rizovi Mumin roenog 1907. Izjavljuje da gaje uhitila njemaka vojska.
Budui dani za jednog od gore navedenih nismo dobili odluku Ustake
Nadzorne Slube, Ured I, molimo da nam se odluke o zatoenju dostave
u roku od 7 dana, ili da nam se javi mogu li se navedeni i koji od njih
pustiti na slobodu.
U sluaju da u roku od 7 dana ne dobijemo odluke niti ikakvog
odgovora, prepratit emo gornje osobe naslovu, jer u logoru ne smije
biti zatoena nijedna osoba, koja nema propisne odluke o zatoenju.
ZA DOM SPREMNI !
M.P.
Zapoviednik upravnog odjela
Ustaki porunik:
(Potpis neitak)
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
upska redarstvena oblast
uBanjojLuci
Dne 2. XII 1942.
Broj T3216, sa 0 priloga
Rijeitelj: I.
ZATOENICI KONCENTRACIONOG
LOGORA STARA GRADIKA
- PODACI KOMANDE LOGORA STARA GRADIKA,
STARA GRADIKA, 28. NOVEMBAR 1942.
Zapoviednitvo Sabirnog Logora St Gradika, 28. XI. 1942.
Stara Gradika
Br. 6023/42
UPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI
BANJALUKA
U ovom logoru nalaze se nie navedene osobe, kojeje uputila u logor
ova upska redarstvena oblast i to:
01. Filanovi Antun,
02. Midi Zijad,
03. Midi Muharem,
04. Dafi Mustafa,
05. Dafi Osman,
06. Bajri Mae,
07. Bajri Murat,
08. Bajri Salko,
09. Tadi Fehim,
10. Mujagi Remzo,
11. epin Ivan,
12. ulenti Hrvoje,
13. Sladeek Miroslav,
14. Duzel Kemal,
roen09.06.1909.
roen25.08.1925.
roen 1888.
roen 1904,
roen25.06.1914.
roen 1897.
roen 1920,
roen 1924,
roen02.04.1901,
roen 15.05.1919.
roen22.01.1885.
roen25.06.1914.
roen 03.05.1922.
roen 03.06.1921.
uhien 28.08.1942.
agronom iz Priedora.
uhien 10.07.1942.
u Priedoru.
uhien 10.07.1942.
u Priedoru.
uhien 28.08.1942.
u Priedoru.
uhien 28.08.1942.
uhien 26.06.1942.
uhien 26.06.1942.
uhien 26.06.1942.
uhien 29.06.1942.
uhien 20.06.1942.
uhien 20.06.1942.
uLjubiji.
uhien 12.08.1942.
u Bos. Novom
uhien 30.07.1942.
uhien 23.08.1942.
Budui da za njih nismo dobili odluke Ustake nadzorne slube, Ured
I., molimo da nam se odluke o zatoenju dostave u roku od 7 dana,
odnosno da nam se javi moe li se koja od osoba gore spomenutih pustiti
na slobodu.
U sluaju da u roku od 7 dana ne dobijemo odluke niti kakvog
odgovora, prepratit emo spomenute osobe Naslovu, jer u logoru ne smije
biti zatoena nijedna osoba, koja nema propisane odluke o zatoenju.
ZA DOM SPREMNI !
M.P.
Zapovjednik upravnog
odjela
Ustaki porunik:
(Potpis neitak)
MASOVNI POKOLJ CIVILNOG
STANOVNITVA U PROZORU
- IZVOD IZ SASLUANJA DR TODORA PEROVIA
NOVEMBRA 1942.
im su na ovaj nain uspeli formirati prve etnike skupine, Italijani
su im odmah postavljali konkretne operativne zadatke. Prva akcija etnika
pod komandom Baovia i njegovih podrunih komandanata Vidaia i
Popovia, izvedena po operativnom planu Italijana, je bila u pravcu
Prozora u Bosni, u novembru 1942. godine, protivu narodno-
oslobodilake vojske. Ova je akcija sva u znaku masovnih zloina
nad narodom: pljake, paljevine, ubijanje naroda. Zloini etnika
ovom prilikom su bili toliko strani da su naili na zgraavanja ak
i kod izvesnih etnikih redova. Evo ta kae Todor Perovi, jedan od
viih etnikih funkcionera na ovom sektoru, za ovu akciju, koju je
preduzeo vojvoda Baovi po zahtevu Italijana:
"itava stvar oko organizovanja tekla je na ovakav nain sve /do/
oktobra 1942. godine, kada su Baovi i J evevi u tesnoj saradnji sa
Italijanima mobilisali iz itave Hercegovine oko 2 do 3.000 ljudi s
parolom da idu na Prozor protivu ustaa, te da e se Italij ani prema datom
obeanju ogluiti o tu stvar i nee spreavati akciju. Meutim mobilisano
ljudstvo je ulo u Prozor pod vostvom Baovia, Popovia Milorada,
komandanta nevesinjskog korpusa i Milorada Vidaia, komandanta
trebinjskog korpusa. Koliko je meni poznato nisu naili ni na kakav otpor
od strane ustaa. U Prozoru su izvrili jedan straan pokolj nad
civilnim stanovnitvom i opljakali sve to se dalo poneti sa sobom,
pa se pri povratku sukobili kod Vran planine sa partizanskim jedinicama.
J evevi je naiao na mene u Trebinje, saoptio mi da me trae Italijani
i primio me u njegov auto kojim me je odvezao do Nevesinja odakle
sam sutra dan otiao u Mostar. Za vreme pohoda na Prozor ja sam se
naao u Mostaru, gde sam se zadrao 10 do 15 dana. Za to vreme odravao
sam veze u Mostaru sa nacionalnim komitetom kome je bio na elu
Radmilo Gri. Sastavili smo se u radnji Mila Milutinovia, koji je
istovremeno bio lan komiteta. Na tim sastancima razgovarali smo o
:
organizacionim stvarima, a i uputali se u diskusiju o pohodu izvrenom
na Prozor. Znam da su tada veina lanova komiteta osuivali J evevia
i Baovia zbog zverstava izvrenih u Prozoru" (podvukao: S..).
(Arhiv J ugoslavije, Dravna komisija Demokratske Federativne
J ugoslavije za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa /u
daljem tekstu: AJ , 110/, str. 159-471)
POKOLJ U VIEGRADSKOM KRAJU
- IZVJETAJ MINISTARSTVA UNUTARNJIH POSLOVA NDH,
ZAGREB, 1. DECEMBAR 1942.
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA
TAJNITVO
ZAGREB
T.BROJ 10.454-I-A-1942
PREDMET: Pokolj naeg ivlja u
obini liebskoj, kotar Viegrad
U Zagrebu, 1. prosinca 1942.
MINISTARSTVU VANJSKIH POSLOVA
u/
Z A GR E B U
Velika upa Vrhbosna poslala je ovom Ministarstvu pod V.T. br. 1377/
42 od 26.XI slijedee izvjee kotarske oblasti Viegrad:
"Iz preanjih izvjetaja ovih vlasti dostavljenih nadlenim
staijeinama podruje liebske obine ovoga kotara nalazi se na desnoj
obali rieke Drine. Teritoriji ove obine podijeljeno je na 2 dijela i to:
juni i sjeverni linijom od suhe granice kota Dikavac-selo-kuka sjevero-
zapadno kroz selo Prelovo do Drine. Juni dio ove obine dre regularne
trupe Nedieve vojske pod zapovjednitvom kap. I. kl. Petra Joia, a
sjeverni dio divlji odred etnika odmetnika rusa ing. Sergija, njih oko
250 puaka i 5 lakih strojnica /osobni opis Sergijev: stas srednji, kotunjav,
slabo razvijen, plav, star izmeu 35-38 godina/. Od ove linije pa do krajnih
toaka nae Drave do rijeice Brusnice i sela Zemljica odnosno prelazei
u bajno-batanski kotar odred ovoga zlikovca cijelo vrijeme zadaje osjetne
udarce naim oruanim snagama koje su se nalazile u mjestu Stari Brod
/kotar rogatiki/ i to na taj nain: kad bi god bili napadnuti po odmetnicima
iz planine Devetaka, to jest u lea, onda bi on sa suprotne strane rijeke
Drine, takoer, otvorio vatru sa svojim ljudstvom i na taj nain dobiju
vatru u lea i u prsa, te uvijek moraju napustiti mjesto Stari Brod koje
vee nau Dravu i Srbiju.
Drugo zlo koje je poinio odred ovoga zlikovca Sergija nad naim
puanstvom jest sliedee: u sriedu dana 4 studenog o.g. u jutru oko 7
sati doao je u selo Vlahovie i tu sakupio sav ivalj njih 159 osoba i
zatim odveo u selo titarevo, govorei im, da vie zajedniki ne mogu
ivjeti muslimani i pravoslavni, te e ih radi toga prebaciti kod Starog
Broda na lijevu obalu Drine i predati ih naim vlastima. Takoer u selima
Presjeci, Prelovu, liebu, Omeragiima, Rutanoviima, Rosniku,
Madareviima, Kurtaliima, Kapetj,noviima, Rijeci, sakupili su njih
jo oko 320 osoba i sve dopratili u selo titarevo. Poto su sve ovdje
sakupili istog dana prebacili su ih u mjesto kod Starog Broda na lijevu
stranu rijeke Drine. Izmeu 17 i 18 sati sve su ih natjerali u tale gdje
su spaljeni. Kad su gorjeli Sergije je ovaj prizor fotografirao. Ovo je
spaljivanje naeg ivlja na lijevoj obali rijeke Drine uinjeno od Strane
Sergija iz razloga toga, da bi za sluaj voenja iztrage po ovome zloinu
isti Sergije mogao prikazati vlastima, to sve rade ustae sa pravoslavnim
narodom. Ovo nee biti nikakav dokumenat odbrane Sergija, budui svi
ovamonji znaju daje naeg puanstva bilo na podruju liebske obine
oko 500 osoba (podvukao: S..) i da sada nema naeg ni jednog iva
ovjeka. Kad su uli odmetnici, da se Nijemci nalaze u Rogatici jedni su
se povukli u planinu Devetak, a drugi su otili prema Kalinoviku da se
prikljue Dobri Jeveviu. Za vrieme izvoenja ove akcije
kompromitirala seje i zvanina srpska vlast i to na ovaj nain. Kad seje
sakupljao na ivalj po odredu Sergija, tada su Nedievci drali strae,
da ne bi njima sumnjiv uao u ovo podruje i na taj nain odkrio cijelu
stvar.
Dne 20. XI. o.g. isti Sergije je bio u Viegradu kod Talijana, a poslije
sastanka i razgovora istog je jedan talijanski vojnik odpratio do Banje /
5 km. od Viegrada/. Ovo je potpisani saznao tek danas 21. XI. i odmah
protestirao kod Civilnog Delegata radi ovoga sluaja, poto su i oni bili
na vrijeme i prvi obavijeteni o ovome zlikovcu.
Talijanske vlasti nisu dovoljno legitimirale i bile predostrone prema
ovom ovjeku, koji se kotarskom predstojniku predstavio kao astnik
regularnih nedievih trupa. Obeano je, da e oni sebi njega na zgodan
nain pozvati i tada ga zadrati.
Prije nekoliko dana boravila je iz Rogatice jedna satnija Nijemaca, a
zapovij ednik nadporunik posjetio je u kancelariji kotarskog predstojnika,
koji mu je opisao mjesto Stari Brod, koje najvie brige zadaje njemakim
i naim vlastima, jer to mjesto uvijek slui za prebacivanje sjedne na
drugu stranu rijeke Drine. Takoer i ovaj pokolj naeg ivlja u obini
liebskoj opisan je g. nadporuniku, koji je ove stvari notirao. Nadalje je
kot. predstojnik obzirom na vanost samog ovoga predmeta neposredno
o gornjem sluaju i pismeno obavijestio Njemako vojno zapovjednitvo
u Uicama putem njemake vojne strae, koja vri slubu na ovoj
eljeznikoj postaji.
Gornji podatci prikupljeni iz izvora, kojim ova vlast ima puno
povjerenja".
Priobuje se gornje s zamolbom da se i sa strane naslova obavijeste
nadlene tal. orunike vlasti radi uhienja i moebitnog izruenja
navedenoga ininira zbog poinjenih nedjela nad naem puanstvu.
Velika upa Vrhbosna izravno je izvijestila o dogaaju Predsjednitvo
vlade i Glavno ravnateljstvo za javni red i sigurnost.
ZA DOM SPREMNI !
Po ovlaenju
Ministra unutarnjih poslova
Veliki upan kod
Ministarstva unutarnjih poslova:
/J osip Troyer/
(AVII, fond NDH, k. 250, reg. br. 35/2-2)
ZLOINI U FOANSKOM KRAJU
- IZVJETAJ ANDARMERIJSKE ETE GORADE,
GORADE, 7. DECEMBAR 1942.
ORUNIKO
KRILNO ZAPOVJ EDNITVO
GOR A DE
5. ORUNIKE PUKOVNIJ E
Broj: 1025/taj.
U Goradu, dne 7. prosinca 1942.
Predmet: Izvjee o kretanju
etnika i grupiranju istih
i njihovo vrenje nedjela dostavlja
VELIKOJ UPI VRHBOSNA
SA RA J E V O
Od 25. studenog 1942. etnici se u vie grupa prebacuju od Male
Gostilje, Banje kod Viegrada, preko Dobruna, Bijelog Brda, trbaca, te
u trbcima kod Uvea prelaze preko brane Svetozara Popovia, koja je
napravljena na rijeci Uvcu preko Rae, na Pribojsku Banju, u Pribojskoj
Banji se zadravaju i koji nemaju oruja, tu ga dobivaju i zatim prelaze
preko rijeke Lima na lijevu stranu, zatim idu preko Kasidola i dalje preko
Sandaka, te jedni ostaju na Mustafinu Grobu, a drugi u Poblau, a trei
su se prebacili izmeu Bukovice i Ifsara u kotar Foanski. Ovi etnici sa
sobom gone goveda, te su po selu Bijelo Brdo i trbcima davali stoku na
ishranu napola, ali ovo seljaci nisu htjeli primiti, jer su im rekli daj e to
sve pljaka od sirotinje, i da oni to nee da dre kod svojih kua.
Ovih etnika odnosno pobunjenika prelo je u vie grupa oko 800
etnika, neki su imali oruje, ali veina je bila bez oruja.
Ova grupa etnika je prolazila po 50 do 100 ljudi, te su u trbcima ih
pitali seljaci, gdje im je oruje, a oni su kazali da su oruje zakopali i
ostavili kod Banje Viegradske, ali da oni imadu oruja na Priboj skoj
Banji i da e tamo svi dobiti oruje, koje su ranije spremili i zakopali u
zemlju.
Od 1. prosinca 1942. etnici, odnosno pobunjenici, prebacuju se na
skeli na Ustikolini na desnu stranu obale rijeke Drine, a to se ona grupa
prebacuje koja seje prebacila iz Devetaka preko Romanije i Stambulia.
Isti su ili Foi, ali su se povratili i prebacuju se na Ustikolini, te do sada
u koliko seje saznalo i provjereno prebacilo seje istih oko 1.200 etnika,
ena i djece sa komorom.
Pobunjenik Lako Daki sa J abuke, u Grdijeviima opine elebi,
kotara Foanskog, ima sa sobom sad 8 ljudi koji drugo nita ne rade,
nego samo ubijaju muslimanski ivalj, pale kue i unitavaju sve to
je muslimansko i Hrvatsko. Poubijali su sliedee porodice i poklali
ih i onda ih stavili u jednu kuu i u 3 hambara u koje seje sipalo ito
i onda su zapalili, te su nakon 2 dana ponovno doli i to nije izgorelo,
onda su uzeli i u sagorelini iskopali rupe i zakopali leeve koji nisu
izgorili, tako da su ponovno sve pepelom pokrili da se ne primjeti da
je kopano:
1. Katane abana obitelj, enu ulu sa 4 djece koja su stara bila od
3 do 10 godina.
2. Katane Beira obitelj, enu Mejru sa 3 djece od 3 do 13 godina.
3. Hodia Sura enu sa 5 djece, doim jedno muko dijete nijesu
zaklali, a niti ubili, jer se nalazio kao sluga kod Laka Dakia.
4. Alia Osmana obitelj, enu Fatu sa 2 djece od 6 do 8 godina.
5. Klinca Ahmeta obitelj, enu Hanidu i 4 djece od 8 do 15 godina
starosti.
6. Rize Smaje obitelj, enu Umiju sa 5 djece od 5 do 18 godina.
7. Rize Meha obitelj, enu Zahidu i 2 djece staro od 1 do 5 godina.
8. Maluta Hadana obitelj, enu Fatu i 4 djece starih od 1 do 8 g.
Ove osobe su poubijane u mjestu Pjelovcima, selo Grdijevii,
opine elebi, kotar Foa. Sve su ove osobe izgorile u jednoj kui i
3 hambara i jednoj punici, a to nije izgorilo to je zakopano, kako
je gore navedeno (podvukao: S..).
Po ovome oevidac je dao ovu izjavu, koja je osoba polijevala vodom
ruke kada su ova zvjerstva vrili i onda im prala haljine iste noi od krvi,
te je i ova osoba trebala biti zaklana, ali je ista dala rije da e priei na
pravoslavnu vjeru i udati se za Momila Dakia, te je nisu ubili, te je ona
drugu no uhvatila priliku i pobjegla i potpisatom prijavila, i sada se
nalazi u mjestu stanovanja potpisatoga i prednje podatke u svaka doba
moe potvrditi.
Daki Lako, Spasoje i Pero, Daki Momilo, Mai J ovo, Ivanovi
J ovo i jo dvojica kojima se imena ne sjea, stalno se kriju od talijanskih
vlasti, jer ih talijani trae neprestano, ali dok je pomenuta osoba bila u
kui Lake Dakia, nisu nijedan put talijani dolazili, ve su samo dolazili
etnici i priali da su ih poslali talijani da ih nau, ali ovi etnici iako su
ih nali, nisu im nita radili, nego su ruali s njima i opet otili nazad u
Ifsar.
Svi naprijed navedeni Dakii dolaze u Fou pod tuim imenom i
dolaze u raznim odjelima, sa orujem blizu Foe i onda ostavljaju svoje
oruj e u pravoslavnim kuama dok se vrate iz Foe. U Foi dolaze obino
nedjeljom u gostionu gdje imadu i han kod BlagojeviaRadovana, onda
se podmiruju sa im im treba i idu nazad.
Krezovi Gojko sa svojom druinom se nalazi u Ruicamakod Ifsara,
a esto dolazi u Pribjenovie i odrava vezu sa Malokasom Selimom
koji mu kazuje sve pokrete talijanske vojske, kao i muslimana milicionera,
a alje Krezovi i Malokas razne teklie, da uhode milicionere muslimane,
koliko ih imade i gdje.
Krezovi je rekao da e on svoj logor sada organizirati u selu
Pribjenoviima ili u Zidinama, jer ima sa sobom 8 ljudi stalno, ali nekada
dolazi sa 20 do 30 ljudi naoruanih, i stalno pita, koji su muslimani uzeli
oruje i rekao je koji god od muslimana primi oruje da e ga ubiti i sve
mu ponititi, te je pozivao muslimane da se njemu pridrue, jer da samo
ginu srbi i muslimani, a talijani da ne ginu, nego da su zavadili srbe i
muslimane pa sada oni gledaju gotova posla, a neki muslimani su rekli
da oni nee da se udrue, jer da oni rade samo po nareenju talijana
okupatorske vlasti i drukije nikako.
Kod Malokasa Selima nalazi se stalno Krezovi Lekso, Momilo i
Svetko, ova trojica su stalno kod Malokasa, a kod njih dolazi i Gojko i
odrava vezu sa njima.
Svi ovi podatci su toni po oevidcima vieni i tono ispitani.
Prednje se dostavlja radi znanja i daljnjeg postupanja.
Prednje izvjee predlaem na temelju traenja O.V.T. Broj 126/42
od 14. studenog 1942. na mjerodavnost.
Zapovjednik, nadporunik:
/Milan timac/
(AVII, fond NDH, k. 150a, reg. br. 3/4-1-2)
ZLOINI U GORNJEM PODRINJU
- KAZIVANJE ZU FE RA BELIA, DEMATSKOG IMAMA
IZ GORADA,
SARAJEVO, 1942.
Mi preostali stanovnici krajeva istone Bosne ivi smo svjedoci
zlodjela i krvoprolia, koji su izvreni nad muslimanima. Poinitelji ovih
zvjerstava uglavnom su bili na alost nai susjedi pravoslavne vjere i
drugi zlo nastrojeni elementi, koji su sainjavali naom krvlju opijene,
razbojnike bande, kakve se moda ne pamte u historiji.
Namjera mi je ovom prilikom bar u najkraim i najgrubljim potezima
prikazati jedan dio zlodjela u naem pitomom Podrinju, a poglavito u
kotarevima: Gorade, Foa i ajnie. Sjeam se daje negdje rekao veliki
filozof Herbert Spenser: "Vuk vuku nije vuk, ali je ovjek ovjeku vuk".
To je stvarno bilo u naim lijepim krajevima, to e se vidjeti iz nie
navedenog.
Na 30. XI. 1941. iza pada Srebrenice, Vlasenice, Rogatice i
Viegradskog kotara (osim grada), razbojnike bande zauzele su Gorade,
Fou, a zatim i ajnie. Kako je prole godine bila nezapamena zima,
zato je samo jedan dio mukog svijeta, uz mnogo patnji i stradanja uspjeo
izbjei preko Sandaka i Crne Gore u Albaniju, svojoj brai Arnautima
u bratski zagrljaj i tu nai sklonita, meu kojima sam bio i ja, kao raniji
znanac Velike Albanije i brae Albaneza-iptara. Njihova nada sve bratska
panja i susretljivost svakom od nas muhadira ostae uvijek neizbrisiva
u naim srcima. Tako isto dobrota i plemenitost nae brae Sandaklija
iako postoji ona mudra: "Svako mjesto ima svoje, ne poznaje jade tvoje".
Ukratko: vie puta sam rekao, da su Albanezi i Sandaklije u svakom
pogledu bolji od nas bosanskih muslimana na sto hiljada openito, a da
ne pretjerujem.
etnici nakon zauzimanja Gorada, prema izjavama mnogih
oevidaca, vodili su svoje rtve u glavnu vojarnu u Goradu, a zatim
bi ih u transportima u 1. sat poslije pola noi izvodili na drinski
eljezniki most u Goradu i eljezniki most u Kopaima, prethodno
opljakali, poskidali im odjeu i obuu, isprebijane, svezane u
grupama od 80 do 100 ljudi zajedniki vodili na ove mostove, gdje
su klati ili iz puke ubijani, a onda bacani u mutnu i krvavu Drinu.
Ovakvih ljudskih klaonica je bilo mnogo od Ustiprae do Foe na
razmaku od 45 km. a najpoznatije su u: Kopaima, Goradu,
Mravinjcu, Osanici, Ustikolini i Foi.
etnika krvava strahovlada trajala je u naim krajevima do 30. XI.
1941. do 29.1. 1942., a od tada pa do 4.V.1942. vladali su partizani. U
ovom razdoblju prema izjavi jednog preivjelog kadije i drugih, rauna
se daje na ova tri mosta poklato i poubijano preko 6.000 muslimana.
U samom Goradu ubijeno je tano 100 osoba, od toga 6 enskih.
Neki ljudi i ene kao oevidci pripovijedaju, da su niz Drinu plovile
itave gomile svezanih u icu, iznakaenih, polumrtvih, poklatih
muslimana, kao balvani kada se puaju niz vodu do pilane, tako da
su se mogli uti razni glasovi i vapaji. Neki su u zadnjim asovima svog
ivota glasno izgovarali tekbire, uili ezane i kelimei ehadete. Neki su
pak pomagali i uzaludno i bespomono vapili za pomo. Ovakve i sline
scene i prizori, parali su srca i osjeaje, sestara i brae, koji su ih sluali.
Bio je veliki broj obeaenih djevojaka i ena, ali u manjem omjeru
u gradovima, nego li po selima. Po selima su ubijali, mrcvarei starce
preko 80 godina, starice i ak malodobnu djecu bacali u zrak i
doekivali na noeve. Na primjer, slijepog starca Osmana Kanlia
iz Kanlia kome je bilo preko 80 godina za dugo su muili i
zlostavljali, a zatim zaklali. U Kopaima u jednu kuu utjerali su
preko 100 osoba-starica, staraca, ena i djece - probadali ih noevima
i klali, konano su ubacivali zapaljive bombe i sve zajedno spalili s
kuom. Selo Deeva kod Gorada sa svojih 25 domova podpuno je
spaljeno i sada prolaznik moe vidjeti samo zgarite. Tako isto i
poznato selo Odak, odakle potjeu Sijerii, goradanski dobrotvori
i vakifi Daferbeg i Sinanbeg, koji su svojevremeno upravljali iz Odaka
ovim krajevima istone Bosne. U ovom selu su popaljene sve kue,
samo je ostala jedna nova, u koju su se trebali useliti novi ljudi
umljaci.
U selu Boinu kod Gorada u pravcu Foe, gdje se nalaze bezi
engii, takoer su bile jezive slike. TU su razumije se sve pobili i
poklali i konano su staricu od preko 90 godina, slijepu udovu umrlog
Rustembega engia masakrirali,po tome s ostalim enama i djecom
u kui zajedno popalili, tako da su samo tek kosti skoro pronaene.
Slina je bila klaonica i u Mravinjcu, nedaleko od mekteba i.t.d.
Saznao sam, da je u ajniu u gradu poginulo 57 zaviajnih
muslimana iz ajnia, dok sam saznao, da je u Foi pobijeno u gradu
315, a u kotaru foanskom raunaju, da je palo naih rtava preko
6.000. Mnoga naa braa, koja su se zadesila u Goradu, ajniu i
Foi iz drugih kotareva i mjesta, takoer su nastradali. Osobito su
bili veoma traeni rogatiani, na prvom redu, a zatim svi drugi.
Openito se moe rei, daje dosta manji broj izginuo od onog broja i
izvjetaja, koje smo imali priliku sluati zimus za vrijeme muhadirluka
u Sarajevu, zahvaljujui Svemoguem Allahu d.. Relativno pak bilo
je velikih i krvavih gubitaka. Napomenuto mi j e da su rtve etnika bile
mnogobrojnije nego li od drugih.
Razumljivo i vjerski slubenici, bili su osobito traeni, mrcvareni
i ubijani. Tako su u naim krajevima izginuli:
1. erif ef. Daka, dematski imam iz Miljena, kotar ajnie, zaklan
je od etnika negdje u Metaljki dne 10. XII. 1941.
2. Muhamed ef. Pai, kadija i predsjednik vakufa u ajniu,
predhodno je opljakan, svuen sve do gaa i koulje, odveden na riu u
ajniu, odakle se inae tjeraju balvani, te nakon pogibije 11. XII. 1941.
baen niz Drinu u provaliju.
3. Abdulatif ef. Hubani, 70-godinji starac, imam, dne 12. XII. 1941.
ubijen je u tali kod kue u Goradu.
4. Ali ef. Kodaga, 14. XII. 1941. zaklan iza velikih muenja kao
mualim u Zupiima, kod Gorada.
5. Na 16. XII. 1941. zaklan je na drinskom mostu u Goradu i baen
u Drinu Adem Efendi, vrijedni sluatelj Vie islamske erijatske
teoloke kole, zatim istog asa njegov otac Zaimbeg i malodobni brat
Sulejman, tako od cijele kue su ostale tri enske glave (majka i dvije
sestre), bez igdje ikoga, kao puke sirote.
6. Takoer na 16. XII. 1941. na mostu je ubijen i baen u Drinu Adii
ef. Pleh, mualim iz uala u cvijetu svoje mladosti.
7. Na 1. dan Kurban-bajrama 28. XII. 1941. isprebijan i polumrtav
starac Hadi Hamdi ef. Kauklija, dematski imam u Miletkoviima,
kotar ajnie, utjeran je s bodeima u zapaljenu svoju kuu, sa jo dva
sina, gdje je sagorio. Stariji od njegovih dvojica sinova takoer je bio
sluatelj Vie islamske eriatsko-teoloke kole Muhamed Kauklija.
Od cijele obitelji ovog vrijednog slubenika, samo je preostala iva
njegova udova ulsa s malodobnom kerkom, bez i igdje iega, osim
mirovine, koja je u toku rjeavanja.
8. Isto tako 1. dan Kurban bajrama (28.XII. 1941.) nakon velikih
muenja i iznakaenja zaklan je na drinskom mistu i baen u Drinu
Muhamed ef. Bjelan, muderis i dematski imam u Foi, koji je bio
melek u ovjeoj spodobi. Prije toga su ga podpuno opljakali i njegova
jadna ena uzalud ga je odkupljivala, davi zlikovcima preko 100 komada
dukata.
9. Na 1.1.1942. poginuo je nakon totalnog pljakanja i odkupaJusuf
Hadi, ugledni trgovac, mutevelija i lan vakufskog obora iz Gorada.
10. Na isti nain u prosincu prole godine poginuo je moj roak biv.
gradonaelnik, vakufski odbornik i trgovac Salih Belija, temedreselija
inae opinski biljenik Jakub Belija iz Gorada.
Poznato je da su izginuli skoro svi lanovi povjerenstva i medlisa
u ajniu, kao braaBatotii, Velii i drugi uglednici. Isto tako slijedi
Mula ef. Prao, kome je bilo preko 90 g. iz Miletkovia zaklan je sa
enom i kerkom na pragu svoje kue, te Ibrahim ef. i Muhamed ef.
Ajanovi iz Sljedovia kotar Rogatica.
Nadalje mi je poznato, da su od vjerskih slubenika u foanskom
kotaru pobijeni i ovi: Halil ef. Klapuh dem. imam iz Slatine, Abid ef.
Keevi, dem. imam iz J elea i Paan ef. Rogo, dem. imam iz J abuke
sa svojim sinom vrijednim sluateljem Vie islamsko-teoloke kole iz
J abuke. Takoer su izginuli i drugi inovnici u naim mjestima iz raznih
struka kao: Ilij as Hadimejli, ef poreznog ureda u ajniu, Ibrahim
Muanovi, kotarski predstojnik iz ajnia, Raid Bukovac, povjerenik
financijalnog razdjela u Goradu, Ibrahim Imirpai, upravitelj puke
kole u Odaku - Gorade i priuvni astnik i mnogi drugi, do kojeg su
samo mogli doi toga vie nema meu ivima.
I vakufski vjersko-prosvjetni objekti u naim krajevima nisu bili
potedi vani. Tako je meu prvima izgorjela do temelja osim munare,
najstarija damija u Bosni, na Ustikolini, zajedno sa mektebom i
imamatom u neposrednoj blizini. Nadalje imamati: Miljeno,
Miletkovi, Batovo, Sijerii, Osanica, sa cijelim naastarom i
pismohranom, damija u Brajloviima, iz doba Fatiha, mektebi:
Podberi, Boduii, Vranii, Reetnica, Podemihovo kotar Gorade
(podvukao: S..). Preostale damije, mektebi, imamati i vakufski duani,
to je toliko popljakano i oteeno, tako da im je potreban djelomini ili
podpuni popravak.
Vrlo oskudan dio matinih knjiga bez ita drugog pukim sluajem je
ostalo u Imamatu Gorade, dok u susjednim Imamatima nije ostalo nita.
etiri mjeseca boravak spomenutih odmetnika u naem Podrinju,
ostavio je uasnih posljedica i u vjersko-moralnom pogledu. Nije mi
ugodno, iako bi moda bilo potrebno iznositi bolne pojave, kao posljedicu
neprijateljskog rada, jer ima veoma bolnih stvari. Mi preostali vjerski
slubenici ulaemo sve, pa i preko mogunosti, da se stanje u vjersko-
moralnom pogledu naih dematlija popravi.
Kada sam u javnosti itao zakljuak kotarskog odbora El-Hidaje u
Sarajevu, o potrebi izailjanja posebnih vaiza El-Hidajinih u nae krajeve,
to sam iz srca pozdravio i tome se radujem.
Mojeje skromno miljenje, ana ovom skupu velika veina nae ilmije
je sa terena, pa bi bilo potrebno da i Glavni odbor nae El-Hidaje, u
koliko nije ranije ve zakljueno, da bi se izaslali vaizi u nae napaene
krajeve. Imperativno zadueni smo uiniti sve to je mogue, a za to je
pozvana i pored vjerskih organa i naa staleka organizacija El-Hidaje.
(Arhiv Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, knj.II, str. 37-43.)
SPISAK LOGORAA KROJANICE (GRUPA "K")
U KONCENTRACIONOM LOGORU JASENOVAC
OD 1942.
KROJ ANICA
GRUPA "K"
1. Ahmetovi Mehmed
2. Baki Ivan
3. Blakovi Stjepan
4. Bremec Albin
5. Buli Mustafa
6. Cesarek Mihajlo
7. avec Vladimir
8. Dobo Adam
9. Derfi J osip
10. ugun Ivan
11. Glas Dominik
12. Hadiosmanovi Salko
13. Halimi Danial
14. Herak Danko
15. Herman Antun
15. Hess Gabriel
17. Ivi Andrija
18. Jahi Hamid
19. J anek Franjo
20. J osipovi Mato
21. Karabogan J osip
22. Kojadinovi Mirko
23. Kolesar J anko
24. Kova Stjepan
25. Lovreni
Antun
26. Maijanovi uro
27. Novalija Mustafa
28. Novosel uro
29. Perutka Franjo
30. Petrin Martin
31. Pobri Hamdija
32. Pribolan Adolf
33. Pukari Bla
34. Repi J osip
35. Ralih Ivan
36. Romanovi Petar
37. Rukavina Stjepan
38. Sajfert Stanko
39. Saraevi Remzija
40. Slunj ski Stjepan
41. Stoji Andrija
42. ehovi Zvonko
43. prajc Antun
44. Tomac Franjo
45. Turi Venco
46. Vahi Dragutin
47. Veri Ivan
48. Buti uro i
49. vab J akov
(A. Mileti, n.d., knj. 3, str. 249)
ZLOINI GENOCIDA U SANDAKU
- IZVJETAJ KOMANDE LIMSKO-SANDAKIH
ETNIKIH ODREDA,
10. JANUAR 1943.
TAB LIMSKIH SANDAKIH ETNIKIH ODREDA
Str. Pov. Broj 23
10-1-1943. g.
POLOAJ
NAELNIKU TABA VRHOVNE KOMANDE
POLOAJ
Akcija na desnoj obali Lima u srezu Bjelopoljskom zavrena je. Ista
je izvedena tano po utvrenom planu. Rezultat ove borbe je:
1) Potpuno su unitena sledea muslimanska sela (Sekcije: Pljevlje,
Sjenica, Pe i Kolain).
- Voljevac, Gubovaa, Radijelja, Uanovii, Preseenik, Baturie,
Donji Vlah (sekcija Pljevlje), Mirovii, olja, Radojeva Glava, Medie,
Pobretie, Donja Kostenica, Stublo, Vrh, Zminjac, ipovice, Negobratina,
Osmanbegovo selo, Dupljaci, J asen, Kotice, Kaevar, Ivanje, Godijevo,
ilii, Gornja Crnca, Gornji Radulii, Vrba, Crhalja, Kradenik, Sipanje,
Liine (Sekcija Sjenica - Pe)
Ukupno 33 sela.
2) rtve: Muslimana boraca oko 400 (stotine)
ena i dece oko... 1.000.-
Nae rtve:
14 mrtvih i
26 ranjenih od kojih
3 ene
Do ovolikog broja naih rtava dolo je ne usled nepravilnog voenja
od strane stareina, ve oiglednog neuvanja samih vojnika i njihovih
herojskih juria namuslimane, koji su bili zatvoreni u svojim kuama,
Sve kue u gore navedenim selima bile su popaljene, mada sam
bio izdao nareenje da se ne pale. Do ovog paljenja dolo je usled pogibije
iznetih naih boraca.
- Narod je oterao svojim kuama dosta stoke i drugih ivotnih
namirnica - naroito izbeglice.
Moral kod naega naroda sa ovom borbom je naroito podignut na
velikoj visini. Sa ovom borbom je naroito podignut ugled organizacije
kod naroda kao mone i jake, jer je ova borba zavrena tako rei u toku
jednog dana i ako je neprijatelj bio skoro ravan naim snagama, kao i za
to, to je narod jasno primetio, da okupator nije smeo da intervenie na
stranu muslimana, kako je to do sada stalno ispoljavano.
Moral kod muslimana je potpuno opao. J edno selo na levoj obali Lima
(s. Kukulje) bilo je ponudilo predaju oruja, ali sam odbio da primim
oruje iz isto politikih razloga kako bi i Italijanima stavio do znanja,
da elim da se sukob lokalizuje, kao i da narod eli mir sa svim koji hoe
mir (poto je ovo selo bilo uvek mirno). Pored toga oni muslimani, koji
su sa nama jo iz ranije eleli saradnju stupili su u sukob i svau sa
onima, koji su dosada napadali na ivalj.
Italijani prvog dana borbe (6-I-) pokuali su da interveniu. Meutim,
iz Kolaina sam javio depeom da u ja lino lokalizovati sukob, u
protivnom da e biti napadnute i Italijanske trupe od samoga naroda.
Radi toga nisu smeli ni intervenisati.
Po mome dolasku na teren, ponovo su hteli da interveniu i bili su
ak izveli i artiljeriju, ali kada sam im rekao da u ja stati na stranu
naroda i otvoreno stupiti u sukob sa njima ako budu potpomagali
muslimane, odustali su od te nam ere. Dve ete Italijana bile su izale
odmah da interveniu u korist muslimana, ali su nai po ve utvrenom
planu pripucali na njih i ubili su jednog Italijana, a ranili tri i odmah su
se povukli, s tim to za rtve nisu davali nikakvog prigovora.
Cela Italijanska intervencija se sastojala u molbi da lokalizujem sukob.
Oigledno se ovde mogla primetiti slabost Italijana i nemo da
interveniu oruanom snagom.
Sukob je lokalizovan i sada u elom srezu vlada mir.
U borbi je zaplenjeno 4 pukomitraljeza i puaka iji mi je broj jo
nepoznat.
Na poloajima sam ostavio oko 800 ljudi, kao branu ako bi muslimani
ta pokuali, ma da smatram daj e to iskljueno.
Drugih novosti nema.
Sto se tie odlaska za Bosnu, sada se vode razgovori oko spreme i
prevoza, o emu u Vam dostaviti detaljan izvetaj.
Milivoje J oji koga je izgleda G.P.O. uputio da sazna gde se nalazite,
nalazi se u odredu kod Baovia. Pustio je bradu, nosi etniku uniformu,
a izjavio je daj e pobegao od gestapoa. On je kao kurir Baovia dolazio
u Niki i Otrog kod Baja Staniia. Sa Staniiem se poznaje iz Bilea,
gde je on bio sreski naelnik, a Bajo komandant Podoficirske kole.
Sa Baoviem se poznaje iz Beograda i Sombora. U Beogradu je
Baovi bio ef kabineta ili sekretar Riste J ojia u vladi Nedievoj, a
J oji je sinovac Rista J ojia.
Zbog raznih malverzacija Baovi je pobegao iz Beograda i doao
pod Vau komandu.
J ojia poznajem lino. Obzirom na njegov lo i prevrtljiv karakter,
lako je mogue daj e lan G.P.O. jer je tano daj e Ljotievac.
Podaci o njegovom bavljenju kod Baovia, u Nikiu i Ostrogu,
apsolutno su tani. Ove podatke je doneo jedan moj etnik, koji gaj e
video i sa njime se razgovarao, a sada se nalazi u Kolainu.
Obzirom da je Baovi prijatelj Riste J ojia, a ovo sinovac Ristov
smatram da ga Baovi nee uhapsiti niti likvidirati, a jo i za to to su
obojica zajedno bili svojevremeno policiski kapetani u Subotici, pa se
dobro poznaju, jer su istih kvaliteta.
Stoga smatram da bi trebalo narediti:
1) Branku* da ga uhapsi bez znanja Baovia i sprovede ka Ruiu, s
tim da se na putu likvidira, ili
2) Da Vi naredite Baoviu da ga uputi u tab kod Vas, ali iskljuivo
preko avnika, a ja da naredim Ruiu da ga u putu likvidira.
Treeg izlaza nema.
* Branko = Zaharije Ostoji.
Veoma je pokvarenog karaktera i moe biti opasan. Na svaki nain bi
ga trebalo likvidirati.
KOMANDANT, major
Pav. I. urii
(Izdajnik i ratni zloinac Draa Mihailovi pred sudom, Stenografske
biljeke i dokumenta sa suenja Dragoljubu - Drai Mihailoviu,
Beograd, 1946, 450-451; Zbornik NOR-a, tom XIV/2, dok 8; V.
Dedijer - A. Mileti, n.d., str. 299-302)
UPUIVANJE SALIHA DELIA U KONCENTRACIONI
LOGOR JASENOVAC
- DOPIS POLICIJSKE UPRAVE VELIKE UPE LUKA I SANA,
BANJA LUKA, 15. JANUAR 1943.
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
UPSKA REDARSTVENA OBLAST U BANJ OJ LUCI
Broj: T. 3073/42 U Banjoj Luci, dne I5.januara 1943.
Predmet: Deli Salih, upuenje u logor
SKUPNOM RADNOM LOGORU
u
J ASENOVCU
U privoju dostavlja se naslovu u dva primjerka odluka ustake
nadzorne slube Ureda I. broj U. Z. 97896/42-1. i uputnica u skupni
radni logor u J asenovac za Saliha Delia, koji je prijedlog ove oblasti
tom odlukom upuen u logor od 11. XII 1942. do 11. XII1943, s razloga
spomenutog u obrazloenju na odluci. Ujedno se preprauje i Salih
Deli.
ZA DOM SPREMNI !
REDARSTVENI UPRAVITELJ
(Dr. I. Gromes)
G. Tajniku upravitelj st.
na daljnje uredovanje prema usmenom dogovoru.
Zatim natrag II odsjeku radi objave po gradu
BL. 10. I I 43 P.n. R.up.
(A. Mileti, n.d., knj. 2, Beograd, 1986, str. 574)
ZLOI NI GENOCIDA U VI EGRADSKOM KRAJ U
- IZVOD I Z IZVJ ETAJ A OPUNOMOENI KA
MI NI STRA UNUTARNJ IH POSLOVA NDH U SARAJ EVU,
SARAJ EVO, 16. J ANUAR 1943.
Opunomoenik Ministra Unutarnjih poslova - Ministarstvu
vanjskih poslova
V.T. Broj: 8/1943.
Sarajevo, 16. sijenja 1943.
I z vj ee
/Izvadak/
... Glavna se ubistva deavaju od dolaska Talijana. Sa talijanskim
trupama u Viegrad stigli su i etniki organizirani odredi, naoruani
dijelom talijanskim orujem. Imao seje utisak da su ovi etniki odredi
sastavni dio talijanskih trupa.
Po svemu to se je moglo ustanoviti, talijanske trupe su imale sa
etnicima neko utanaenje, u kome je - izgleda - stajalo, da e talijanske
trupe etnicima dati upravu i uobe cijelu civilnu vlast u kotaru Viegrad,
kao nagradu za usluge vojne prirode, koje su im etnici inili. Talijani su
zaista odmah predali etnicima vlast u ruke. Tako je postavljen u kotarskoj
oblasti, pored talijanskog civilnog delegata, koji je de facto vrio civilnu
vlast, kotarskim predstojnikom pok. Lazar Popovi, bivi jugoslavenski
upravo-kancelarijski inovnik i tajnik etnikog udruenja za kotar
Viegrad. Isto tako su odmah postavili za gradskog naelnika Nikolu
Baranca, trgovca iz Viegrada i etnika. etnici su pokuali, da uzmu u
svoje ruke i ostale urede...
J o poetkom mjeseca rujna 1941. godine, kada su se etniki odredi
bili istom formirali, izvreni su u par sluajeva pokolji hrvatskog
muslimanskog ivlja i to 407 osoba...
Talijani su se po dolazku u Viegrad u samom gradu utvrdili, a ostali
dio kotara t.j. sela, eljeznike pruge, prometne puteve su prepustili
etnicima. Sada nastajupokolji hrvatskog stanovnitva, koji su trajali
sve do 4. studenoga 1942. godine, kada je poinjen zadnji pokolj u
selu Stari Brod, obina lieb, kotara Viegrad... Ovo nedjelo je uinila
navodno banda kapetana Sergija Mihajlovia /izgleda daj e to ista ona
osoba, koja je prole godine u Rogatici, Foi i Goradu bila uzrok i
jedan od izvritelja groznog pokolja naeg ivlja... Prema slubeno jo
neprovjerenim obavjetenjima jetaj zlikovac pobio oko 450-500 ljudi,
ena i djece iz opine lieb, zatim ih u kuama zapalio. to je najgore,
on je, istiem, prema neprovjerenim obavjetenjima, sam svjetlopisno
snimio ove prizore i te svjetlopise upotrebljava u svojoj promibi, kao
da tu to ustae uinili od srbskog ivlja...
U vremenu od mjeseca rujna 1941. godine pa do ovog zadnjeg zloina,
poinjenog 4. studenoga 1942. godine, pobijeno je prema slubenom
izvjeu i slubenim podatcima Imamata demata kotara Viegradskog,
ovaj broj osoba:
r.b. Imamat demata Upr.obina mukih ena djece svega
1. lieb lieb 768 245 220 1233
2. Viegrad Viegrad Orahovci 203 81 68 352
3. Strmica Sokolovii 75 6 3 84
4. Dobrum-Drinsko Drinsko 113 13 7 133
UKUPNO 1159 345 298 1802
U ovaj izkaz nijesu uneeni naprijed navedenih 450-500 osoba
mukaraca, ena i djece iz Starog Broda, obine lieb, u kojoj je obini
skoro podpuno, osim nekoliko izbjeglica, iztrijebljen hrvatski ivalj.
Mirne due moe se ovaj broj pobijenih poveati, jer imade mnogo
sluajeva, gdje smrt pojedinih obitelji ili osoba jo nije imamatima ni
prijavljena, tako, da bi broj poginulih i nestalih bilo blie 3.000 nego
2.500.
Ovaj pokolj hrvatskog ivlja u glavnom se kree od mjeseca rujna
1941. godine pa do 4. studenoga 1942. dakle u glavnom za vrijeme
boravka talijanskih eta...
Talijanski zapovjenik, pukovnik Pizzi, u par navrata javno j e
izjavljivao, da Viegrad nikada nee biti hrvatski, pa dapae, da na
Viegrad nee pasti nikada ni hrvatska sjenka. Iz toga se vidi da je
Talijanima ilo u raun da hrvatskog muslimanskog ivlja nestane, pa
da se Viegrad moe pripojiti italijanskoj okupacionoj zoni...
I ako etnici vre i dalje ne smetano strahoviti pokolj hrvatskog
ivlja, iji broj se penje na tisue (podvukao: S..), Talijani i dalje
organiziraju etnike odrede, daju im plau, odjela, hranu i oruje, kroz
Viegrad se i dalje viaju sve ee naoruani etnici sa talijanskim
orujem, sa vrlo markantnim talijanskim crvenim bombama, pa i sa
talijanskim odlikovanjima u selu Banji 6 km daleko od Viegrada i
Talijani ih prebacuju u pravcu Rogatice i Sarajeva u svrhu borbe sa
hrvatskim dravnim vlastima... etnici imaju toliki utjecaj na Talijane
da Talijani po njihovoj inicijativi vre pretrese stanova Hrvata muslimana
u Viegradu /pretresena su 72 stana meu ostalim i stan kotarskog
predstojnika g. Ploskia/. to je najalostnije, ove pretrese vre sami
etnici preobueni u odijela italijanskih vojnika - alpinaca, a prate ih
karabinjeri...
Talijanske ete su povratile, po nekom utanaenju, koje su imale sa
etnicima, izbjegli hrvatski ivalj iz obine lieb, kotara Viegrad, koji
seje pred strahom od pokolja sklonio u grad Viegrad i u sigurnija sela.
I ako su Hrvati odnosno njihovi predstavnici u Viegradu upozoravali
talijanskog zapovjednika daje to opasno, on je tvrdio obratno. I ljudi su
bili vraeni na svoja kuita i u... smrt. To je ona obina gdje je podpuno
iztrebljen hrvatski ivalj i gdje seje desio zadnji jo neiztraeni pokolj...
... uslied potpune etnike blokade narod u Viegradu je gladovao i
od gladi umirao. Tako je nekih dana bilo po 17 smrtnih sluajeva od
gladi. Talijanske vlasti su to mirno gledale
(AVII, fond NDH, k.321, reg. br. 1/1-45-47; Isto, k. 271,
reg.br. 16/2-54-55)
ZLOINI U SLATINI I JOANICI
- IZLAGANJE DELEGACIJE MUHADIRA
KOMANDANTU DIVIZIJE "TAURINENSE" PLJEVLJA,
AJNIE, 23. JANUAR 1943. *
Izlaganje delegacije izbjeglica-muslimana iz okruga ajnie, Foa,
optina Slatina i J oanica prilikom posljednjih masakra, pljaki,
silovanja i ostalih bezbrojnih djela nasilja poinjenih od legalnih i
nelegalnih etnika.
ajnie, 23.01.1943, XXI
Na ruke Gosp. Komandanta Divizije "Taurinense"
PLJ EVLJ A
Od vremena od kada su etnici prisvojili naa sela, to jeste od mjeseca
augusta 1942, poela su nasilja, silovanja i ubijanja muslimana u
svim selima na teritoriji optine Slatina i Joanica. Rezultat tih akata
silovanja je da je u ta dva gore pomenuta sela, na najsvirepiji nain
ubijeno 300 muslimana.
I
Identificirana su slij edea imena ubij enih lica u optini Slatina: (slij edi
27 imena) * Begija Pando je zaklana sa svoje dvoje djece, i ena
Smaje Prando sa jednim djetetom je izgubila ivot na isti nain.
Nabrojali smo imena koja smo mogli potvrditi, ali je bilo jo mnogo
osoba koje su ubijene, ali ija imena nisu poznata. Opazili smo da je u
selu Grdijevii (Dragoava) u optini Slatina, 57 muslimana
sakupljeno u jednu kuu i zapaljeno.
* Izlaganje je pronaeno u prijevodu na italijanski jezik.
* Prevodilac je izostavio imena rtava.
U optini Joanica (Ustikolina), od mjeseca septembra 1942. pa
sve do danas je ubijeno oko 200 muslimana: (slijede imena 26
ubijenih lica) *, ali potvrujemo i garantujemo da broj ubijenih
prelazi broj 200 u slijedeim selima dvije gore navedene optine:
(slijede imena 17 sela) *.
Prihvatili smo od prilike broj rtava-muslimana, meutim nismo
u stanju da navedemo broj obeaenih muslimanskih ena i
djevojaka koje su se bacile u Drinu, bjeei od zloinaca.
Takoe nismo u mogunosti navesti koliinu robe u vreama (ito,
stoka, odjea i ostali predmeti).
Muslimani iz gore pomenutih sela su ostali bez iega (podvukao:
S..)
(A VII, k. 777, inv. br. 1/4-2)
* Prevodilac je izostavio imena rtava.
* Prevodilac je izostavio nazive sela.
r
MASOVNO SPALJIVANJE U STAROM BRODU
- IZVOD IZ ZAPISNIKA KOTARSKE OBLASTI VIEGRAD,
VIEGRAD, JANUAR 1943.
ZAP I S NI K
I zvadak
Zapisnik raen na licu mjesta u Starom Brodu, obine borike kotara
rogatikog dana 8. sienja 1943. godine.
P r e d me t
jest ustanovljenje ostatka djelova ljudskog tiela, koji su spaljeni po
odmetnicima njih oko 500 osoba /Hrvata, Muslimana/ dana 4. studenoga
1942. godine.
lanovi povjerenstva: Amir Ploski kotarski predstojnik kao
predstavnik Velike upe Vrhbosna u Sarajevu, Edhem Selmanovi,
inovnik Kotarskog suda u Viegradu; Mehmed Kapetanovi naelnik
obine liebske kotara Viegradskog, Mustafa Peco inovnik tvrdke Varda
iz Viegrada kao tuma i od strane mjestnog njemakog vojnog
zapovjednitva u Viegradu dva nia astnika...
Seljaci, koji su doli na lice mjesta sa ovim povjerenstvom i to Haim
Curi umr. Osmana i efro Peco umri. Avde iz sela Miloevia, obine
orahovake kotara Viegradskog, odpoeli su sa razmetanjem sniega,
koji je bio visine 5.00 m na mjestima na kojima je ovo spaljivanje naeg
puanstva izvreno. Odmah do samog puta najprije se prilazi k
jednoj tali, u kojoj je jedan dio od 500 osoba spaljeno. im su ova
dva radnika malo snijeg poeli razmetati nailazi se na velik broj i
koliinu kostiju ovjejeg tijela. Tako se nalaze kosti ruku, nogu,
rebara i po nekoliko glava. Pored kostiju nalazi se velika koliina
haljina za nonju, koje muslimanske ene nose, kao i kapa-fesa...
Zapadno od ove tale za 20 m udaljenosti dolazi se do jedne izgorjele
kue, u kojoj je takoer jedan dio osoba od 500 spaljeno. Zidovi
porueni, snijeg pokrio ruevine, ali ipak i kraj toga nalaze se ostatci
- kosti ljudskog tijela.
Poslije ovoga prilazi setreoj spaljenoj zgradi - tali koja se nalazi
sjeverozapadno od prve izgorjele zgrade na 400 koraaj a. Zgrada
posve izgorjela do zemlje, a unato toga odgrtanjem snijega nala se
je velika koliina kostiju ljudskog tijela glava cijelih i kimi.
Odstranjivanjem zemlje sa ove izgorjele tale, vadi se veliki broj
izgorjelih i napola izgorjelih haljina za nonju muslimansku, kako
muku, tako i ensku...
Na pitanje njemakih astnika i izaslanika ove upe prisutne ima li
tko da je vidio, javlja se Haim Curi, koji izpitan na licu mjesta po
potrebama veli: "Prije nego se ovo dogodilo, uo sam, da e na svijet,
koji se jo nalazi u liebskoj obini, to jest upi kojih je bilo oko 500
osoba prikupiti na jedno mjesto od strane etnika i da e se ovi
prebaciti u mjesto Slapu. Meutim, iznenada poslie 5 dana, kad sam
uo ovu vijest, isti su po etnicima prebaeni ovamo u Starom Brodu.
Kad seje ovaj na svijet dotjerao u selo Hitar, na desnoj strani Drine nije
se moglo vidjeti, poto su bile guste magle. Ovog dana, kad se ovo
prebacivanje naih vrilo, bio sam u Staro-Brodskim stijenama odakle
sam sve ovo promatrao. Bio sam udaljen oko 1.500 m visine iznad Staroga
Broda. Ne sjeam se, kojeg je to dana bilo, ali znam, da su ih etnici iza
podne poeli prebacivati ovamo. Valjda kad su svi bili prebaeni u ove
su pogorjele zgrade sigurno silom natjerali i izmeu 5 i 6 sati poslie
podne spaljeni. Vriska i jauk se nije uo poto Drina hui, a i ja sam bio
na visini. Ove su zgrade gorjele do iza pola noi...
Ovoga istoga dana ja sam sa pomenutim ustakim vodnikom oko 11
sati po noi siao sa stijena ovdje u selo.. im smo nastupili, osjetili smo,
da su ovdje spaljeni ljudski ivoti. Smrdilo je meso i kosa. Jo smo
uli galamu neke djece. To su bila djeca pravoslavne vjere, koju su
odmetnici prebacili iz Hrtara sa one strane Drine, da kosti kupe i bacaju
u Drinu i da paad razgone (podvukao: S..). Svakako su odmetnici
htjeli, da ovaj sluaj podpuno sakriju. Djeca su primjetila nas, pak su
pobjegla natrag preko Drine...
uo sam od drugih, da su ova zla djela poinili neki Rus Sergije,
Stojan Popovi odavle iz Starog Broda, Simo Bajeti iz Agarovia kotara
rogatiki i Mitrovi Drago sa Borike
Predstojnik kot. oblasti:
Ploski, v.r.
(AVII, fond NDH, k. 321, reg. br. 1/1-28-30)
POKOLJ U FOI AVGUSTA 1942.
- IZVOD IZ KAZIVANJA HALILA HADIAHME TO VI A
IZ GORADA,
GORADE, 1943.
Halil Hadiahmetovi, oruniki porunik iz Gorada - Kotarskoj
oblasti, Foa.
I z j ava
/ Izvadak /
J aina naih postrojbi bila je oko 600 puaka, vii broj strojnica
i jedna teka strojnica, jedan baca i dva topa bitnice, a doim od strane
etnika jaina je bila od 8.000 do 10.000 sa mnogo strojopuaka, tekih
strojnica, 3 topa i 12 bacaa mina. Porieklo etnikog orujaje talijansko,
a osobito u automatskom pogledu.
Kada su etnici vrili napad na Fou, sve su ubijali bez ikakove
milosti, kako djecu, tako i ene, opljakali djelomino, popalili na
primjer kod same eljeznike postaje natjerali su u jednu kuu oko
40 osoba ena i djece, te istu zapalili. Po zauzeu grada Foe ulazili
su po kuama, vrili pljaku, klali ljude, ene i djecu i vrili nasilja,
silovanja nad djevojkama i enama, pa potom ubijali, takoer sve
ono to im je dolo na puku i pod no nisu ostavili, ve su sve
poubijali i poklali. Za vrieme zbjega i prebijanja puanstva, etnici
su najvee mase tukli i unitili tako da se rauna daje u onom zbjegu
ubijeno i stradalo oko 3.000 osoba veinom ena i djece
Talij anske vlasti iz Gorada i ajnia prispj eie su u Fou 21. kolovoza
1942. godine i bili suoevidci cijelog pokolja, kojega su etnici izvrili
u Foi i okolici (podvukao: S..).
Zapovjednik nadporunik:
potpis
M.V.P.I. Broj: 565/1943. od 26.1.1943.
(AVII, fond NDH, k. 321, reg. br. 1/1-104/F)
POKOLJ U SANDAKU I ISTONOJ BOSNI
- PETICIJA PLJEVALJSKIH BONJAKA GUVERNERU
CRNE GORE,
ARMIJSKOM GENERALU PIRCIU BIROLIJU,
PLJEVLJA, 10. FEBRUAR 1943.
Zaredali su se najbestidniji pokolji muslimanske djece, ena i
staraca i popaljeno sve to je muslimansko, ukljuujui u to i
muslimanske bogomolje damije i to sve na oigled italijanskih
okupatorskih vlasti, pa ak i uz pomo italijanskog oruja, koje je
dato organizaciji etnika za istrebljenje partizana. Prije 15 dana je
popaljen srez bjelopoljski, a prije 5 dana srezovi pljevaljski, pribojski
i viegradski u kojima je sve do nadomak garnizona poklano,
popaljeno, ak i u toj mjeri, da su i svetenici zajedno sa ostalim
Muslimanima prilikom vrenja molitve (dume) poklati na samom
damijskom pragu (podvukao: S..). Sluaj u kasindolskoj damiji,
srez pribojski, bez daj e oruana sila nala za shodno da intervenie ma
u kom vidu. to se tie Muslimana mileevskog sreza, kod njih je
nastupila teka panika i strah pred stranim prizorima u susjednim
srezovima, pa su se sa djecom sklonili u Priboj, ostavljajui sve svoje na
milost i nemilost razbojnikim bandama. Oslanjajui se na dosadanje
iskustvo, ovim po posljednji se obraamo Vaoj ekselenciji, sa molbom
da se svemu ovome zlu u to kraem vremenu stane na put, dalje da se
svi krivci ovih zlodjela i najbestidnijih zloina predadu ratnom sudu i da
se putem anketne komisije ispita sve do detalja, kako bi se otklonile sve
mogue imputacije, koje bi protivna strana mogue htjela uiniti.
(M. Hadijahi, n.d., str. 83-84)
ZLOINI GENOCIDA U SANDAKU I ISTONOJ BOSNI
- IZVJETAJ KOMANDE LIMSKO-SANDAKIH
ETNIKIH ODREDA,
13. FEBRUAR 1943.
TAB
Limsko-Sandakih etn. odreda
Str.Pov.Broj
13. februara 1943. godine
Poloaj.
NAELNIKU TABA VRHOVNE KOMANDE.
Akcija u Pljevljanskom, ajnikom i Foanskom srezu protivu
muslimana izvrena je.
Operacije su izvedene tano po nareenju i izdatoj zapovesti. Napad
je poeo u odreeno vreme. Svi komandanti i jedinice izvrile su dobivene
zadatke na opte zadovoljstvo.
Otpor neprijatelja bio je od poetka do kraja slab. Jedini vei otpor
bio je na Trebekom brdu, koji je trajao 4 asa, ali i on je brzo savladan.
Nai odredi 7. ovog meseca u toku noi, ve su izbili na r. Drinu, te su
borbe zakljuno sa tim danom bile u glavnom zavrene, a zatim je nastalo
ienje osloboene teritorije. Sva muslimanska sela u tri pomenuta
sreza su potpuno spaljena tako da nijedan njihov dom nije ostao
itav.
Sva imovina je unitena sem stoke, ita i sena. Nareeno je i
predvieno prikupljanje ljudske i stone hrane u odreenim mestima, za
stvaranje magacina rezervne hrane i ishranu jedinica, koje su ostale na
terenu radi ienja i pretresanja terena i umovitih predela, kao i radi
sprovoenja i uvravanja organizacije na osloboenoj teritoriji.
Za vreme operacija se pristupilo potpunom unitavanju muslimanskog
ivlja bez obzira na pol i godine starosti.
rtve. - Nae ukupne rtve su bile 22 mrtva od kojih 2 nesretnim
sluajem i 32 ranjena.
Kod muslimana oko 1.200 boraca i do 8.000 ostalih rtava: ena,
staraca i dece.
Za vreme poetnih operacija, muslimani su se dali u begstvo ka
Metaljci, ajniu i r. Drini. Na Metaljci je naao sklonite mali deo
stanovnitva. U ajniu se rauna da ima do 2.000 izbeglica, a jedan
deo je uspeo da umakne preko Drine pre nego to su odreene jedinice
izvrile presecanje moguih odstupnih pravaca na tom sektoru. Sve ostalo
stanovnitvo je uniteno.
Obezbeenje i zatita prelaza preko Drine i Lima (podvukao: S.
.). - Da bi se spreio svaki povraaj muslimana sa leve na desnu obalu
r. Drine i sa desne na levu obalu Lima, naredio sam ovako posedanje
obale:
- od s. Doria do ua Lima u Drinu jedna eta Viegradske brigade;
- prelaz kod Meee: Zaboraki bataljon;
- prelaz kod Ustiprae: Prenanski bataljon;
- prelaz kod Ustiprae do zapadne ivice s. Kopai, jedan bataljon
ajnike brigade; i
- prelaz kod Gorada bataljon Foanske brigade.
U selu Dubac postavljen je jedan bataljon Mileevske brigade, a u
selu Buje jedan bataljon ajnike brigade sa zadatkom da kao rezerve
priteknu u pomo u pravcu gde bi muslimani eventualno pokuali prelaz.
Posedanje osloboene teritorije. - Za komandanta zone i svih jedinica
na istoj do izvrenja oiganizacije odredio sam kapetana I klase Lukaevia
Vojina.
U selu Poblae na reonu od sela Ponikve smeten je jedan bataljon
Pribojske brigade, do sela Trpinje (3) tri bataljona Pljevaljske brigade; i
-Na reonu od sela Ponikve do sela Trpinje postavljen je jedan bataljon
II Durmitorske brigade.
Zadatak ovih jedinica je da svojim prisustvom vre pritisak na ajnie
i ne dozvole izlazak muslimana iz njega i terorisanje naega ivlja.
Moral: kod naih jedinica bio je u svakom pogledu izvrstan i na veoma
visokom stupnju. Herojski poduhvati svakog pojedinca i itavih jedinica
sa svojim stareinama su u svakoj situaciji dokazali vidnog izraaja i
zasluuju svaku pohvalu.
Moral kod muslimana bio je takorei straan. Zavladala je epidemija
straha od naih etnika tako, da su bili prosto izgubljeni.
Intervencija okupatora iz Pljevalja i ajnia sastojala se samo u tome
- zatita i obezbeenje njihovih garnizona od opasnosti usleenja naega
napada.
Detaljan izvetaj podneu naknadno u relaciji sa svim prilozima i
skicama.
Komandant, major
Pav. I. urii
(Izdajnik i ratni zloinac Draa Mihailovi pred sudom, Stenografske
biljeke i dokumenta sa suenja Dragoljubu - Drai Mihailoviu,
Beograd, 1946, 449-450; Zbornik NOR-a, tom XIV/2, dok. 34; V.
Dedijer - A. Mileti, n.d., str. 331- 332)
PISMO MILOA JOVANOVIA,
KOMANDANTA OZRENSKOG ETNIKOG KORPUSA,
13. FEBRUAR 1943.
Moda tebi i tvojim borcima izgledaju ovi ciljevi * veliki i neizvedivi:
Setite se velike borbe za osloboenje pod vodstvom velikog
Karaora, Srbija je bila puna Turaka (Muslimana). U Beogradu i ostalim
srpskim varoima strile su muslimanske munare, a pored damija su
Turci vrili svoja smrdljiva pranja, kao i sada u srpskoj Bosni i
Hercegovini. Na stotine hiljada Muslimana bilo je tada preplavilo
nau otadbinu. A proite danas kroz Srbiju. Neete nigdje nai niti
jednog Turina (Muslimana), neete nai ak ni njihovog groba
(mezara), ni jednog iljka (niana), jer svesni srpski narod jo davno
je zbrisao sa lica zemlje ive vekovne neprijatelje srpskog naroda, a
isto tako dosledno i potpuno unitio je i posljednji trag mrskog
Turina, te je ostao eist i sposoban za velika dela balkanskog i svetskog
rata za osloboenje svih srpskih zemalja.
To je najbolji dokaz i najbolje jemstvo da emo uspeti i u ovoj
dananjoj svetskoj borbi i da emo isrebiti sve Turke iz ovih naih
krajeva. Nijedan Musliman nee moi meu nama ostati. One, koji
su se ogreili o na narod, kao i one arijske politikante, koji su menjali
sve politike boje i godinama sisali krv naeg srpskog sveta iz Bosne i
Hercegovine, dodvoravajui se naim slepim i pokvarenim beogradskim
politiarima unitit emo bez milosti. Seljake i ostali sitni svet
preseliemo u Tursku. Naa vlada u Londonu posredovanjem Engleske
saveznike i prijateljske vlade nastoji da postigne u tom smislu pristanak
Turske vlade, pa je o tom eril govorio u Adani s Inenijem. Sve katolike
koji su se ogreili o na narod u njegovim traginim danima, kao i
sve intelektualce i sve ekonomski jae, nemilosrdno emo unititi.
Seljaki svet, i isto tako sitni radni svet potediti i od njih emo
napraviti prave Srbe, koje emo milom ili silom prevesti na
pravoslavlje (podvukao: S..).
* Rije je o ciljevima etnike borbe iz Instrukcije Drae Mihailovia, od decembra
1941. Vid. dok. br. 18.
Eto to su ciljevi nae velike borbe i kad doe pravi as mi emo ih
ostvariti. Mi smo ih ve u nekim delovi,ma nae otadbine i ostvarili. Vi
ste sigurno uli za najnovije velike uspehe naih boraca oko Foe, ajnia,
Gorada i Viegrada pod vodstvom samoga ministra. Tamo sada nema
vie niti jednog Muslimana, za njihova naselja i kue vie se i ne zna. Ta
srpska zemlja, koju su dosada bili uzurpirali turski uljezi, sada eka na
srpske ruke da je obrauju.
uli ste i za uspeh naih boraca u srezu stolakom. Nekada je u tom
srezu bilo oko 26.000 Muslimana i katolika. Sada, osim nekoliko familija
u samom Stocu, u samom srezu nema vie niti jednog Muslimana ni
katolika. Poelo je spremno i uspeno. Treba samo istrajati i nastaviti.
Mi u ovim krajevima jo ne smemo poeti, jer nije vreme podesno.
Naprotiv morate sve poduzeti da na svoju stranu privuete Muslimane.
Najbolje je da im stalno pretite, pa tu i tamo ponekog napadnete, ali da
se zna ko je to uinio. Recite da su to uinili neodgovorni elementi i
pozovite ih da se sami brane u zajednici s vama. Moete ih i lepim reima
zvati u svoje redove, slati im u tom smislu pisma i pozive, ako smatrate
da to moe dovesti do cilja. Turci su nauili uvek prilaziti onome, koji je
jai, uvek vrdati desno i levo. To morate iskoristiti, a kada doe na dan,
znaemo kako emo razgovarati."
(M. Hadijahi, n.d., str. 68-70)
ZLOINI U SANDAKU I ISTONOJ BOSNI
- IZVJETAJ USTAKE NADZORNE SLUBE NDH,
ZAGREB, 16. FEBRUAR 1943.
USTAKA NADZORNA SLUBA
URED II. ODJEL 3.
Izvjee br. 25 podneseno
Ministarstvu vanjskih poslova
Dana 16. veljae 1943.
Vr l o t a j no !
Predmet: etnika djelatnost na Drini.
Ovaj Odjel doznaje kako veliki broj izbjeglica prelazi na lievu obalu
Drine. To su sve etnike oboruane bande koje ugroavaju krajeve
oko kotara ajnikog i Pljevlje. Tvrdi se da s tim etnicima u kotaru
ajnikom djeluje Draa Mihajlovi. etnici su zauzeli most na Drini
i nalaze se u Strmici. Viegrad, selo Handrinsko i druga sela podpuno
su popalili, a to sve u suradnji sa Talijanima.
7. veljae 1943. osvojili su i popalili Bukovicu, kotar Pljevlje,
Gleevo, Batovo, Meurieje, kotar ajnie, a svakog se asa oekuje
pad Miletkovia i Zaborka.
U ajniu su Talijani uhitili vou bukovake milicije Latifa
Moevia i neke druge milicionere. Talijanske vlasti naredile su
miliciji na Meteljki da se za 3 dana ne smiju maknuti iz kua. Voa
milicije Hasan Begovi je poludio od stranih dogaaja koji su nastali
djelovanjem etnika, (podvukao: S..). U borbama je poginuo voa
foanske milicije Alija Hadimusi, koji se je nalazio u borbama na
podruju kotara ajnie. Milicijaje ostala bez streljiva zbijena u sreditu
ajnikog kotara, a vjerojatno e biti unitena.
(AVII, fond NDH, k. 127a, reg. br. 36/10-1)
POKOLJ NA PODRUJ U BUKOVI CE
- I ZVJ ETAJ LATIFA MOEVI A, PREDSJ EDNI KA
OPTINE BUKOVICA,
PLJ EVLJ A, 1. MART 1943.
IZVJ ETAJ
o strahovitom pokolju i paleu
muslimana u optini Bukovikoj
Priepis !
1.III 1943.
KOMANDI IALPINSKE DIVIZIJ E "TAURINENZA"
P 1 e v lj e
Izvjetavate se da je u optini Bukovikoj oko 500 lanova
muslimanskog ivlja, veinom ena, djece i nejakih staraca na
najokrutniji nain mueno, kasapljeno i spaljivano. Ljudi su
razapinjati i probijati na stabla. ene i djeca su sabirani i tjerani u
kue koje su spaljene zajedno s njima. U selu Moeviima poklato je
i spaljeno 81 eljade. Tu je zanoio jedan dio "oslobodilake" vojske,
koji je od ljeeva poubijanih muslimana sagradio nunik. Na ulazu
nunika stavili su nadpis "Muslimanska damija". Nalaene su
muslimanske djevojke, kojima su poslije silovanja zabijeni kolci u
stidna mjesta i na taj nain umorene. Dosta su muslimanskih
djevojaka odveli sa sobom, te se do danas ne zna za njihovu sudbinu.
Naen je Ije Hadije Tahirovia u selu Straicu, koga su derali ispod
koljena, pa uz lea, koa vraena niz prsa i ovdje su stavili nadpis
"Muslimanka s feredom".
Sve kue i ostale zgrade popaljene su, tako, da ni umez nije ostao.
Ni to sve nije bilo dosta, ve su i stabla u muslimanskim baama
sjeena i unitavana (podvukao: S..).
Sve sluajeve i dogaaje, koji su se desili u optini bukovikoj,
nemogue mi je opisati.
Izvjetavate se radi znanja.
Predsjednik optine:
Latif Moevi v.r.
Tanost prijepisa tvrdi i ovjerava: Upravitelj ispostave:
M. Sijeri v.r.
M.P.
STANJE U SANDAKU
- PISMO HAJDAR BEGA BATOTIA,
AJNIE, 6. MART 1943.
Priepis
ajnie, 6. III. 1943.
Dragi Abdulahu!
Primio sam tvoje pismo i razumio sam to mi pie. Danas ti mogu
javiti kako su se prilike razvijale kod nas i u Sandaku za proteklih
nekoliko dana.
Na28.I I . sazvataje bila konferencija u Prijepolju povodom posljednjih
nereda u naim krajevima. Na tu konferenciju doao je i Komandant
italijanskih trupa za Crnu Goru Nj. Ekselencija armijski general i g.
Nentasti. Na tu konferenciju bio je pozvat komandant divizije iz Pljevalja,
komandanti pukova i civilni delegat, pa meu njima i na g. pukovnik i
g. civilni delegat. Na istu konferenciju bili su pozvati od strane i
muslimana: Muftija eerkadi iz Plevalja, amil Hasanagi za Priboj,
Murat efF. eeragi i Alija Agii za Prijepolje, Mujezin Somun za
ajnie i t.d.
Ta konferencija trajala je puna dva sata. Odmah na poetku
konferencije g. general Mentasti izjavio je da italijanske vlasti nisu krive
za ove dogaaje i nerede, jer da su oni nastali kao posljedica vijekovnog
obrauna izmeju muslimana i pravoslavnih, koje oni nisu mogli
sprijeiti. Na primjedbu muftije, ta je skrivio Sandak, da se tako u
njemu radi, kada od strane muslimana niko od Srba u Sandaku nije
nastradao, odgovorio je G. Menstati da je u Bosni, Hercegovini i
Hrvatskoj pobijeno milijun Srba, veinom od muslimana. Kada je muftija
rekao, zato je uniteno bogato i napredno selo Bukovica, kada je narod
te obine ivio u miru, odgovorio je g. Menstati, da se je u Bukovici krio
komunistiki agent J oso Mirkovi. Muftijaje odgovorio na to, da prema
objavljenim dokumentima od strane hrvatske vlade J oso Mirkovi u to
vrieme se nalazio u Bihau, kao lan njihovog vijea.
Na kraju kao rezultat svega muftijaje zatraio zatitu za muslimane u
Sandaku. Odgovorio mu je da tu zatitu ne moe dati, jer da bi trebala
itava armija samo za Sandak da tu zatitu dadne. Muftija je zatim
zatraio kolektivno izseljenje muslimana iz Sandaka, gdje bude
italijanska komanda odredila. Rekao je da ne moe i to iseljenje dozvoliti.
Na kraju muftijaje upitao, pa ta moe sa nama muslimanima biti. G.
Mentasti muj e odgovorio da im jedino preostaje da se direktno sporazume
sa Pavlom uriiem i generalom ukanoviem, kao to su to ve uinili
muslimani srezova beranskog i bijelopoljskog.
Muftija je onda zatraio da se odobri da se odri u Prijepolju ira
konferencija svih muslimana prvaka iz Sandaka, na kojoj bi se odluilo
ta e se u ovim prilikama uraditi. On je odgovorio da e toj elji izvjestiti
guvernera za Crnu Goru, uzeo je imena delegata koji treba da prisustvuju
i rekao da e oni preko komande biti pozvani na konferenciju.
Ta konferencija, odnosno ova, odrana je u Prijepolju u dane 2. i 3.
III oujka 1943. godine predpis rezolucije sa imenima svih podpisnika i
delegata poslau ti iduom potom. Ta konferencija predloila j e tri - 3
solucije: 1. punu zatitu, a ako je nemogue tu zatitu dati onda 2. solucija,
da se odobri kolektivno izselenje, ako je nemogue i ta druga solucija,
onda 3. solucija, da Guverner dovede do kontakta odbranu muslimanskoj
delegaciji sa delegacijom odgovornih Srba, radi objanjenja to oni ele
od muslimana. Ako ele Srbi da se izselimo, mi smo spremni za to, a
ako ele da ostanemo onda vodei faktori Srba, koji danas imaju punu
vlast nad svojim ljudima, da nam osiguraju mir i ivot, i ivote i imetke.
Evo ti ukratko prikazah prilike zadnjih dana.
Abdulahu vidite to e se za ovu siroad ima ih oko 200 u Medresi a
vani toliko. Neete li ih gdje bilo smjestiti. uli smo daj e Merhamet
poslao u Sandak milion kuna, a ovdje do danas ni kune, a ovdje je blizu
6 hiljada dua a i vie ih je pola bez kune, naroito foanski kraj koji je
ve nekoliko mjeseci u Bukovici bio. Poslau Ti i dva proglasa uriia
Pavia na muslimane dok se prepiu. Trebalo bi da doe ko bilo od
Merhameta ili Uleme Medlisa ovdje komanda bi to i u Pljevlju dozvolila.
Vrlo je potrebno. Nastoj. Kila sijena 3-3 i po lire i nejmaga. I mi se
odluili danas da ponemo sa prodajom stoke, ali cijene niske, krava
najbolja 2-3 hiljade lira, ito od 60-70 Lira, Krumpir od 25,30. Nejma
para na svijet, a oni stalno bojkotuju. aljem Ti evo i ovu predstavku
koju je Latif Moevi predsjednik obine iz Bukovice uputio Komandi
I. Alpijske divizije u Pljevlja, to jest prepis i po istoj je dolo da se izvidi
sutra ide, jedna kompanija vojske jedna ena i dijete koji su iz vatre
iskoili, sigurno e nai spaljene kosture, molim Te obadvoje prepii i
dostavi svim naim mjerodavnim faktorima, kao i Njemakoj komandi.
Potvrdi prijem pisma, novine poalji, stanje vrlo teko iz dana u dan.
Izbjeglice sve ovdje, nikuda ne miu, smrt i bolest se poveaje Boe
ivom spas.
Uz M. Selam Tebi i prijateljima
Hajdarbeg Batoti, v.r.
(AVII, fond NDH, k. 172, reg. br. 57/7-3)
NASILNO PREVOENJE FOANSKIH BONJAKA U
PRAVOSLAVLJE
- IZVJETAJ POLICIJSKE UPRAVE
VELIKE UPE VRHBOSNA,
SARAJEVO, 15. MART 1943.
UPSKA REDARSTVENA OBLAST U SARAJ EVU
Taj.Broj: 48/43
Dnevno izvjee za dan
15.oujka 1943. Sarajevo,16. oujka 1943.
1. GLAVNOM RAVNATELJ STVU ZA JAVNI RED I
SIGURNOST - ZAGREB
2. GLAVNOM RAVNATELJ STVU ZA JAVNI RED I
SIGURNOST URED X ZAGREB
3. OBE ZAPOVJ EDNISTVO REDARSTVENE STRAE -
ZAGREB
4. OPUNOMOENIKU DRAVNE VLADE G. Dr. PAVI CANKI
- SARAJ EVO
5. GLAVARU GRAANSKE UPRAVE KOD ZAPOVJ EDNIKA
NJ EMAKIH SNAGA U HRVATSKOJ - SL. BROD
6. G. VELIKOM UPANU VELIKE UPE VRHBOSNA -
SARAJ EVO
Savezno nalogu Glavnog ravnateljstva za javni red i sigurnost od 29.
prosinca 1942. g. broj 150604-I-A-1942. ast mi j e podnieti izviee o
politikoj i vojnoj situaciji u gradu Sarajevu i Velikoj upi Vrhbosnaza
dan 15.oujka 1943. godine.
Dne 15.oujka o.g. u 23 sata napadnuta j e od strane partizana
eljeznika postaja u epu. Borba je trajala do 3 sata u jutru, kada je
napad odbijen. Usljed toga zakasnili su svi vlakovi, koji polaze iz Broda
i iz Sarajeva.
Orunika postaja iz Podviteza, kotar Sarajevo javlja, da seje dne 13.
oujka doznalo, da su partizani u veoj grupi doli u selo Miuii i Dobra
gPWJ*
voda, te zauzeli poloaj u navedenim mjestima obine Prae kotara
Rogatica a na granici kotara Sarajevo - Rogatica.
Prema dobivenim izvjetajima voa etnika Boo Plemi, Stevo
J ugovi i Mladen osovi, svi iz obine Pale kotar Sarajevo, iskupili su
svoje etnike i zauzeli poloaj prema partizanima u selu Zeii i
Podmedenik.
Prema dosadanjim podacima do sada su zauzeli poloaj oko 250
etnika, meutim partizana imade mnogo vie i etnici znaju vrlo dobro
da su partizani nadmoniji i da ne bi mogli zadrati navalu partizana.
etnike voe izjavili su, da ukoliko ne dobiju pomo od nae vlasti,
nee moi partizanima stupiti u borbu, jer se smatraju suvie slabi.
J aina i naoruanje partizana nije se moglo ustanoviti, a isti nisu preli
na podruje kotara Sarajevo.
Dne 12. ov. mj. izbjegaojeiz sela Papratno kotar Foa Halid Brkovi
i doao sa svojom obitelji u Goradu. Isti je izjavio da su etnici u selu
Podpee 7 km od Foe dne 11 oujka doveli pravoslavnog popa i
pod pretnjom ubistva prekrstili 84 muslimana na pravoslavnu vjeru,
a po zavrenom obredu silom su primorali muslimanske djevojke
da se presvuku u odoru pravoslavnih djevojaka, te je zatim nastalo
veselje uz pjesmu, igranje, pijenjem rakije i pucanjem iz puaka.
Tom prilikom jedan etnik podielio je prolaznicima 10.000 kuna.
Na isti nain obavljeno je krtenje muslimana i u selu Viko kotar
Foa.
etnika komanda u Foi izdala je nalog kao to je ve javljeno
da se sve izbjeglice Muslimani u Foi imaju pokrstiti na pravoslavnu
vjeru.... (podvukao: S. .).
ZATOENICI KONCENTRACIONIH LOGORA
- DOPIS GLAVNE DIREKCIJE ZA JAVNI RED
I SIGURNOST NDH,
ZAGREB, 15. APRIL 1943.
Prijepis
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA - MINISTARSTVO
UNUTARNJ IH POSLOVA
GLAVNO RAVNATELJ STVO ZA JAVNI RED I SIG.
Zagreb, dne 15.IV 1943.
Broj: 69018-II/A-5/9-43
Predmet: BUKI OSMAN,
produenje prisilnog boravka u logoru
UPSKA REDARSTVENA OBLAST
Banja Luka
U prilogu pod. /. dostavlja se naslovu znanja radi, kao i oevidnosti,
novo donoenje odluke ovog Glavnog ravnateljstva o produljenju trajanja
prisilnog boravka u logoru, za BUKI OSMANA.
ZA DOM SPREMNI !
Nadstojnik Odsjeka: u. z.
B. Vidovi, v. r.
tanost prijepisa jami, nadstojnik pisarnice:
Franjo Ban
(F. Ban)
M.P.
(A. Mileti, n.d.; knj 2, str. 599)
POKOLJ U ZAPADNOM SANDAKU
- PODACI STATISTIKE SEKCIJE ODBORA
ZA ZBRINJAVANJE MUSLIMANSKIH IZBJEGLICA,
PLJEVLJA, 18. APRIL 1943.
U ponedjeljak, dana 1. februara 1943. g. uslovioje pokret nacionalista
Crne Gore prema Bosni radi zatite crnogorske granice od partizana.
Voe ovog pokreta elile su da ga istodobno koriste za ve gotove i
odobrene planove, kao to su to uinili u januaru o.g. izvrivi bihorski
boini pokolj nad bihorskim Muslimanima sreza bjelopoljskog i
popalivi tom prilikom 37 muslimanskih sela - te su uputili sve svoje
raspoloive snage na nevino, goloruko i nezatieno muslimansko
stanovnitvo svih okolnih krajeva, kao i krajeva srezova pljevaljskog
i pribojskog.
Najstraniji pokolji i paljevine desile su se za prva 4 dana, tj. 4, 5,
6, i 7. februara 1943. g. Sve ivo to se zateklo kod kue poev od
dece iz kolevke pa do nemonih staraca, bilo je pobijeno na razne
naine, koje emo uglavnom izneti u priloenim statistikama.
etnici su nastupali sa parolom, "unititi i iskorijeniti sve to je
"TURSKO", bez obzira na stara lina i kominska prijateljstva i
poznanstva, s tim da se cilj postigne to bre i da se ne dozvoli
muslimanima da se priberu". Tako je uglavnom i uslovio ovaj pokret.
Nepregledne kolone etnika nastupale su istodobno sa svih strana, da bi
tim u koliko je vie mogue spreili beanje Muslimana. Dok su jedni
ubijali u samome selu, drugi su hvatali lanac oblinjim selima, da bi u
najeem sluaju pohvatali sve one koji su se sklonili ispred ove
krvolone najezde.
Da bi to vie seljaka - muslimana zadrali kod kua, komije etnici
su irili meu metanima vesti da ne treba niega da se boje i da se nee
nikome nita dogoditi. Sa ovim su etnici najvie i uspeli u izvoenju
svoga plana. Tako su u prvom momentu domai etnici ostali prividno
neaktivni, da bi izgledalo kako oni ele uvati svoje komije, ali njihov
pravi zalatakje bio da zadre to vie muslimanskog robija. To se najbolje
pokazalo odmah drugog dana, kada su se stranci udaljili, a na terenu
ostali samo domai etnici. Prvo su nastupili strani etnici, bijui i palei
sve to im je dolo do ruku. Poto se ove kolone stranaca nisu dugo
zadravale u selima, to je ipak ispred njihove najezde ostalo prilino
Muslimana, kao i njihovih kua. Tek sada su stupili u akciju domai
etnici. Poznavajui odlino teren, kao i raspored muslimanskih naselja,
vrlo brzo su dospeli i do najzabaenije muslimanske kue, da bi je zapalili,
a eljad pobili. Takav je uostalom i bio plan etnika, jer je komija bio
taj koji e ugasiti dom svoga muslimana - komije. Zato se i desilo najvee
udo da su glavni delati bili sve same komije. Odred Meljanana
harao je po Meljaku, odred Boljanana po Boljaniima, itd.
Rezultati:
1. Svi Muslimani koji su se zatekli van blokova italijanske ice
bili su izloeni nezapamenom masakriranju i ubijanju.
2. Sva muslimanska sljemena, pa ak i ona uz samu icu italijanske
blokade bila su popaljena i razruena.
3. Sva muslimanska imovina bila je raspljakana i razdijeljena u
dobroj mjeri meu samim metanima - etnicima, a ostatak je bio smeten
u naroite magacine, koji za kratko vrijeme postadoe prava slagalita
dragocenosti, koje posle raznesoe etnici iz svih krajeva. Od ove pljake
donoeno je ak i u pojedine kue u samome gradu. Pored ostale stoke
na hiljade govei prebaeno je preko Tare. Docnije se pristupilo deobi
muslimanske zemlje.
4. Kao posledica svega ovoga bile su nepregledne mase muhadira,
koji su se bez igde iega sklonili u jo zatiene gradove i tu bili izloeni
svim strahotama oskudice i gladi kojoj mnogi i podlegoe. Kao primer
moe posluiti daje bilo dana kada je zabeleeno po 20 smrtnih sluajeva
u samoj varoi Pljevljima meu muhadirima.
STATISTIKA POBIJ ENIH PO OPTINAMA, KAO I PO SAMOM
NAINU UBIJ ANJ A
Kako je
ubijen
Buko-
vica
Bolja-
nii
Meljak
Goto-
vua
Kosa-
nica
Hoe-
vina
Otilo-
VII
llin
brdo
Soice Buje Ukupno
Pukom 33 30 23 18 6 1 - 6 110 4 231
Zaklan 119 64 167 21 - - 1 - 115 151 638
Spaljen 44 38 38 - 8 - - 1 103 54 286
Utopljen 24 21 15 3 - - - 2 26 91
Iskasapi 16 38 18 14 - - - 1 19 - 106
Ukupno 236 191 261 56 14 1 1 8 349 235 1352
Broj ubijenih 1352 (hiljadu tri stotine pedeset i dva) nije ni izdaleka
pravi prikaz stvarnog stradanja muslimana prouzrokovan etnikom
najezdom. Veliki broj ubijenih ostao je potpuno nepoznat, jer o njima
nije mogao niko pruiti podatke, bilo zbog toga to se od njegovih blinjih
nije niko spasao ili usled razilaenja izbeglica na sve strane.
Naroito su oskudni podaci u optinama bukovakoj i tako da se u
optini bukovakoj broj ubijenih moe uzeti sa sigurnou dva puta. Isti
je sluaj i sa optinama sreza pribojskog, koje su ovde uzete u obzir
Soice i Buje.
Naini na koje su ubistva vrena bili su pored gore navedenih jo i
drugi. Sva lica prije ubistva (90%) bila su muena na najraznovrsnije
naine. etnici nisu birali sredstva samo da bi namuili to vie svoju
rtvu. Mala deca, tj. ona ispod 5 godina bila su prosto zgaena, sve
mlae ene, a naroito devojke, bile su redovno silovane, kako od
pojedinaca tako i od itavih eta i skupina.
Ubistva su vrena pojedinano kao i u masama. uvena po
zverstvima mesta, bila su etniki logori u Preharima i Goleima,
kao i kasapnica na Miluniima. Na ovim mestima, a naroito u
Preharima izvrena su takva dela, koja nikako ne mogu stati u glavu
razumnog ovjeka. etniki pir otiao je dotle da su od 52 eljadi
napravili pravu krvavu kau, da bi ih po tome sviju, pa i one jo ive
bacali u ehotinu. Samo na ovom mestu silovano je vie od 20 ena.
Na drugim mestima bacali su bombe u kue koje su prethodno
napunili muslimanskim enama i decom, te ih tako i zapalili. U kui
Hada Homovia Dolovi-Soice iskupljeno je 42 djece i ena i
zapaljeno. Kua je zapaljena bombama koje su ubaene kroz prozor.
U kui Mirka Radovia u Preharima bile su smetene ene koje su
docnije silovane.
STATISTIKA UBIJ ENIH PO GODINAMA
Godine Pol
Buko-
vica
Bolja-
nii
Meljak
Goto-
vua
Kosa-
nica
Hoe-
vina
Otilo-
vii
Hin
Brdo
Soice Buje Ukupno
do 8 mu. 38 24 33 6 2 - - 2 49 23 177
359
god. en. 22 23 40 9 1 - - - 55 32 182
359
od 8 mu. 34 21 41 8 4 1 - 1 56 44 210
424
do 18 en. 39 25 55 13 1 - - - 45 36 214
424
od 18 mu. 13 25 15 4 1 - - 2 35 35 130
375
do 50 en. 38 40 47 8 2 - - 2 62 46 245
375
preko mu. 29 15 15 2 1 - 1 1 21 9 94
194
50 g. en. 23 18 15 6 2 - - - 26 10 100
194
Ukupno
mu. 114 85 104 20 8 1 1 6 161 111 611
1352 Ukupno
en. 122 106 157 36 6 - - 2 188 124 741
1352
Prednja statistika pokazuje daj enajvie stradalo dece i ena. Broj
odraslih ubijenih mukaraca sasvim je neznatan prema broju ubijene
nejai i staraca. Svega je ubijeno odraslih mukaraca, tj. onih koji su
sposobni za rad 245 (dve stotine etrdeset i pet), dok ostatak od 1107
(jednu hiljadu stotinu i sedam) otpada namaloletnu decu, nejake ene
i starce koji nisu sposobni ni za kakav rad. Razlozi lee u tome to nije
bilo nikako razumno da bi moglo doi do ubijanja nejai i ena. Veina
odraslih, i to onih koji nisu poverovali u obeanja etnika, sklonili su se
blagovremeno, raunajui na to da e etnici ubijati najneviniju eljad.
Prohtevi ovih bandi naroito se jasno pokazuju u muenjima i
zlostavljanjima ena (podvukao: S. .). Broj silovanih ena, koji je
nama poznat, penje se na 160.
STATISTIKA ZAPALJ ENIH SLJ EMENA PO OPTINAMA
Vrsta
zgrade
Buko-
vica
Bolja-
nii
Meljak
Goto-
vua
Kosa-
nica
Hoe-
vina
Otilo-
vii
Min
Brdo
eren-
ani
Boice Duja Svega
Kua 486 338 107 15 79 19 37 90 15 268 54 1508
Spore-
dnih
1692 948 355 39 139 60 69 218 34 768 162 4484
Ukupno 2178 1286 462 54 218 79 106 308 49 1036 216 5992
Broj popaljenih sela i zaselaka u gore navedenim optinama iznosi
127. Prednje podatke prikupila je statistika sekcija Odbora za
zbrinjavanje muslimanskih izbjeglica u Pljevljima po iskazima i
sasluanjima oevidaca i preostalih lanova porodica.
(AJ , 110, Dos. br. 3069; M. Hadijahi, n.d. str. 86-90)
ETNIKI ZLOINI U SLATINSKOJ OPINI 1943.
- KAZIVANJE JUSE PAALIA IZ MILIA,
FOA, 14. MAJ 1943.
Prije tri mjeseca, kada su etnici zauzeli Milie i okolna sela, upali
su i u moju kuu i poklali mi desetoro eljadi. Moju sestru su strpali
u odak velike pei i naizmjenino joj pekli glavu i noge, sve dok
nije u najteim mukama umrla. Moga su sina nagonili da loi vatru
u pei, a po tome su i njega zaklali. Istu su no u kui moga komije
etnici zaklali Selima Dankovia i 25 osoba, sve samih bolesnika,
koji su se bili tu sklonili. U selu Kobilja Ravan itelji su se bili sklonili
u jednu kuu gdje su ih etnici, naavi ih tu, zapalili zajedno sa kuom.
Nekolica je uspjela spasiti se bijegom kroz prozore te kue. Meutim, i
njih su etnici uhvatili po umi i tako ih klali da su umirali trei dan,
u najteim mukama. U selu Vukovii, opina Slatina, etnici su
uhvatili jednog starca od 103 godine i klali ga i mrcvarili tako
varvarski da je on tek trei dan umro. Opina Slatina, u kojoj se
ubrajaju i sela Milici, Grubojevii, Kozarevina, Prijakovii,
Ivanovii, Pratici i Krstac, potpuno je spaljena (podvukao: S. .).
(M. Hadijahi, n.d., str. 74)
ZLOINI GENOCIDA U ROGATIKOM KRAJU
- IZVJETAJ MINISTARSTVA UNUTARNJIH POSLOVA NDH,
ZAGREB, 15. MAJ 1943.
POBITE RTVE PO PLAENICIMA IZ SELAIVALJEVII
/obine Borike/
O izvrenom pokolju u selu ivaljeviima po partizansko-
komunistikim banditima navode svjedoci potankosti i imena poubijanih.
Ti su svjedoci:
Naila Jahi iz ivalj evia
Abid
Spomenutim svjedocima uspjelo je izbjei sigurnoj smrti, ali su za
vrijeme pokolja bili u samom mjestu ivaljevii. Ti su svjedoci vidjeli
kako su svi pobiti ljudi bili strpani u dvije kue, koje su potom bile
zapaljene.
Poklani i poubijani ljudi su sliedei:
Beir Zimi iz ivaljevia zaklan sa enom i 3 djece
Adem "
H
zaklan sa majkom i otcem
/oboje staro po 90 godina/
Zajko Zimi
II
zaklan sa enom i 3 sina
erif "
II
zaklan sa enom, bratom
i 1 djetetom
Dervi J ahi.
II
zaklan sa enom i 4 djece
Bego "
H
zaklan sa 1 djetetom
Muan Jahi
M
zaklan sa enom i 4 djece
Juse Jahia
II
zaklana majka i otac
Jusuf Isakovi
II
zaklan sa 7 lanova
Mujke ivalj a
II
zaklana 3 sina
Paana "
II
zaklan 1 sin
Zulfo Mekovi
11
zaklan sa enom i 2 sina
Mujo Poljo
H
zaklan
Adila Mekovia
Raida Hodia
Fehim Hodi
J usufa Starogorcia
Salke Hodia
Huse Kadria
Nasko ivalj
Miralema Kadria
Mujan ivalj
Osman ivalj
Meho "
Emin "
Avde ivalj a
Nuke "
air Arnautovi
amil Arnautovi
Mehmed "
Himzo
eo
Nezir Arnautovi
Osman "
zaklano dijete staro 5
mjeseci
zaklana ena i 5 djece
zaklan sa enom
zaklata ena i 4 djece
zaklana majka, ena i 5
djece
zaklata kerka
zaklat
zaklato dijete od 6 mjeseci
zaklat sa bratom
zaklat sa enom
zaklat
zaklat sa enom i 5 djece
zaklato dijete
ii
zaklan sa djetetom
Iz ivaljevia zaklat sa djetetom
zaklat
Sva ova zlodjela poinili su prema svjedoanstvu spomenute dvojice
svjedoka ovi zlikovci:
Nikola Milievi iz ivaljevia
Radovan
u i?
Marko Simi iz Sjeverskog
Marinko
i
Milan Mitrovi

Nedo uki
u
oran Puhalac iz Okoplje
Radovan Prorok iz Sjeverskog
Milosav Lugonja
u
Radovan J ankovi iz Stare Gore
Rade Stojanovi
tt
J ovan Balak
tt
arko Prnjavi iz Hrastove ume
ore J elakovi iz Stare Gore
POPIS ZAKLANIH LJ UDI, ENA I DJ ECE IZ SELA DONJ E
GODOMILJ E
/opina Borika/
Iz pokolja, koji su izveli partizani i etnici u selu Donje Godomilje
uspjelo je nekolicini izmai pokolju. Ti su ljudi dali popis rtava, poklanih
od bandita, a isto tako naveli su imena onih, koji su ta zvjerstva izveli.
Od pokolja su izmakli slijedei mjetani Godomilja:
Mulija
Cura
amija
Bogilovi
Bogilovi
Bogilovi
iz Godomolja
Prema njihovim navodima poklani su u spomenutom selu slijedei:
Hasan Bogilovi iz Godomolja zaklan
Mulija Bogilovi
Agan Bogilovi
Muhamed Bogilovi
J usuf Bogilovi
Sejfe Bogilovia
Zulfe Bogilovia
Abid Bogilovi
Suljo Bogilovi
Hasan Derve Bogilovia
Salko Glavaa
Almasa Barimac
Osman "
Abida Barimca
zaklana
zaklan
zaklan
zaklan
zaklan
aklana
zaklan
zaklana
sa 9 lanova
obitelji
sa 2 sina
sa enom
sa 14 lanova
obitelji
ena i 4 djece
ena i 2 djece
ena i 6 djece
sa enom
i 6 lanova
i 5 lanova
on sa enom
i kerkom
sa 20 lanova
sa osam
lanova obitelji
ena sa 4 djece
Omer Barimac
Alija Bogilovi
amila Bogilovia
Dedo Bogilovi
Mehe Bogilovia
zaklan sa kerkom
zaklana sa 2 brata
zaklana ena sa 6 djece
zaklan sa 22 lana obitelji
zaklan brat i sestra.
Naprijed spomenute ljude prema spomenutim svjedocima poubijali
su ovi banditi:
Vojin eri iz Godomilja
Blagoj e
"
u
Mile
"
u
Niko
"
u
Boo
u
ivko
"
II
Radovan
"

Desimir
"
u
Milisav
"
u
Bori sav
"
u
Radovan Prorok iz Sjeverskog
Milorad Gjuki iz Godomilja
Vitomir
"
u
Drago
"
u
Gjorgjan Puhalac iz Okoplja
Ljubisav Sarenac iz Godomilja
Ljubo Novakovi

Surko
"
u
Sofran Marjanovi iz Babljaka
Milo Lugonja

Nojo
"
tt
Vojin Marijanovi
tt
Bogdan Cvjeti
u
Mijorad
"
u
Marko Simi iz Sjevarskog
Marinko
"
u
POPIS POKLANIH RTAVA IZ GORNJ EG GODOMILJ A
Naprijed spomenuti zloinci izveli su pokolj i u selu Gornje Godomilje
opine Borike, to mogu posvjedoiti slijedee osobe:
Temima Hodi iz G. Godomilja
Fehim " " /izbjegao pokolju/
Mua iga, enaHakije "
Prema njihovom navodu bili su poklani slijedei ljudi, ene i djeca:
Vejsila iga, zaklata ena sa svi iz Godomilja
6 lanova obitelji
Hakija iga, zaklan sa 3 djece "
Adem Hodi, zaklan sa enom i 7 djece "
Sulje Hodia zaklato 11 lanova obitelji "
Sulejmana Hajdarovia zaklata ena i 3 djece "
Dervia Hodia zaklata ena i 3 djece "
Mujo Hodi zaklat sa 7 djece "
Huso Hodi zaklat sa 7 lanova obitelji "
Abida Hodia zaklata majka, dok je on ranjen
Adila Hodia
Mehmed Hodi
Imbriima Hodia
Rifeta Hodia
Zejnil Hodi
umakao i kasnije umro
zaklata ena i 6 djece
zaklan sa enom i 7 djece
zaklana ena
zaklata ena, majka i 4 djece
zaklan sa 7 lanova obitelji.
Ove je podatke pokupio Ahmed eti iz Godomilja, kojemu je po
ovim istim partizanskim banditima poklana cijela obitelj. Spomenuti
Ahmed eti muki nam je nabrajao imena svojih palih lanova uvjeren
da e na njihovoj krvi i njihovim rtvama niknuti novi bolji dani.
To su bili:
Majka, Zubejda eti, stara 75 godina
ena Emina eti, stara 40 godina
ker Bisera, koju su odveli partizani i za iji se boravak ne zna,
stara 18 godina
sljedei banditi:
Sofren Maijanovi iz Babljaka
Vojin Marijanovi "
Milo Lugonja "
Nojo
POKOLJ HRVATSKOG PUANSTVA U STAROJ GORI
OBINA BORIKA
Banda Drage Mitrovia nemilice je poharala Staru Goru i njoj je
ostavila najkrvavije tragove. O zlodjelima bandita nad hrvatskim ivljem
svjedoe:
Hata Agi iz Stare Gore, koja je izbjegla isjeenih ruku od noa u
asu kada su sve poklane rtve bile pobacane u kue i zapaljene.
Hadira Agi iz Stare Gore
Nezir Poljo iz Stare Gore aj je mladi, da spasi glavu zavukao se u
dubok snijeg odakle je neprimjetno promatrao pokolj, (podvukao: S..).
rtve pljakakih partizanskih ruku su slijedee:
Suljo Agi iz Stare Gore zaklan sa enom i dvoje djece
Osman Agi zaklan sa 1 djetetom
Beir Agi zaklan sa enom i 3 djece
Ahmed Agi zaklan sa enom, snahom i 2 djece
Mujo Agi " zaklan sa enom, snahom i 2 djece
Avdo Agi
tt tt ti u
Mehmeda Agia " zaklata ena, snaha i 2 djece
Nurko Agi " zaklan sa bratom, enom i 7 djece
Halid
u tt
zaklan sa enom i 4 djece
Bisme Agia " zaklato 2 djece
Hasiba Agia " zaklata ena, snaha i 1 dijete
Muan Agi zaklan sa 1 djetetom
Himze Agia "
zaklato 10 lanova
Osman Haire Agia "
zaklat
Abida Agia
zaklato 5 lanova
Osman Omeragi
ti
zaklat
Murat Agi
ti
zaklat
Smaila Agia
u
zaklato 3 djece
Demila Agi
ti
zaklata sa 1 djetetom
Ahmeta Halilovia Agia
ti
zaklato 7 djece
Zajko Agi
ti
zaklat sa enom i 5 djece
Ramo Agi
tt
" " 4 djece
Durmo Agi
II
zaklan sa 2 djece
Hasib Agi
ti
zaklat
ee Polje
tt
zaklata ena sa 7 lanova obitelji
Mua Arnautovi
ti
zaklat
Ujbo Poljo
tt
zaklat sa 5 lanova
Zajko Poljo
II
zaklan sa enom i 2 djece
Adii Poljo
tt
" 4,
jedno je od te djece bilo
staro tek 30 dana
Hasana Polje iz Stare Gore zaklana ena i 3 djece
Naila Polje
tt
2 djece
Seifo Poljo
tt
zaklan sa enom
Halil
II ti
4 djece
Ibro
tt tt tt tt
Ejub Arnautovi
it
zaklan sa enom i 3 djece
Hilmo
II ti
" " ", majkom i 3 djece
Meho Agi
u
zaklan sa enom
i 5 lanova obitelji
Osmana Agia
ti
zaklana ena i 4 djece
Raid Agi
tt
zaklan sa 7 lanova obitelji
Muje Agia
ti
zaklata majka
Ibro Agi
ti
zaklat za enom i 4 djece
Haima Agia
tt
zaklato 2 djece
Zaima Agia
it
zaklata ena i 3 djece
amila Agia
ti
zaklata ena i dijete
Zloinstvo nad svim ovim mjetanima izvrili su ovi banditi:
Gjorgjo Vuak iz Perina, Stara Gora
Mile Marii iz Obada
Stoj an
Pero
Milko
Radko
Luka
Milo
Manojlo
Mile
Radovan
J evrem
Bore
Bori sav
Radko
Ljube
Mio
Kota
Mile
Radovan
Radisav
Popovi
Gjurii
Gjurii
Preli
ti
Preli
J ankovi
Radoji
J ankovi
Stojanovi
II
Boj at
II
Boj at
Gjurii
Ristanovi
Ristanovi
iz Starog Broda
iz Tatinice
u
iz Stare Gore
iz Stare Gore
iz Obada

iz Obada
(AJ , 110-46-93, str. 201-210; A-BiH, ZKRZ-Referati, k. 4, inv. br. 31,
omot 115-1)
STANJE IZBJEGLICA U VELIKOJ UPI VRHBOSNA
- IZVJETAJ VELIKE UPE VRHBOSNA,
SARAJEVO, 15. MAJ 1943.
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
VELIKA UPA VRHBOSNA
T. Broj 1296/43 Sarajevo, 15. svibnja 1943.
Tjedni izvjetaj o izbjeglicama za
II. tjedan mj. svibnja 1943.
GLAVARU GRAANSKE UPRAVE ZA
IZTONUI ZAPADNU BOSNU
BROD n/Savi
Na nalog T. broj 725/43 ast mi je izvjestiti o stanju izbjeglica u Velikoj
upi Vrhbosna kako sliedi:
I. BROJ IZBJ EGLICA
Sarajevo /kotar/ 7.400.-
Logor za izbjeglice na Alipainom Mostu .... 255.-
Od njih djece 136, odraslih mukih 8, i odraslih enskih 64
i ambulanti 47.-
Sarajevo_/grad/ okruglo 15.000.-
Viegrad /kotar i grad/ 4.868.-
Od njih 3.383 osoba su iz k. Viegrada, a 247 iz kotara ajnie /
obina Miletkovii/, 597 iz obine Zabre kotara Priboj i 641 iz kotara
Priboj.
Gorade /mjesto i izpostava/ 5.541
Od njih 2.380 osobe su izbjeglice iz kotara ajnie, a 3.161 su iz
kotara Foa.
Vlasenica /mjesto i kotar/ 7.121
Od ovoga broja preteni dio su stanovnici samog kotara, koji su ostali
bez domova, a jedan neznatan dio su izbjeglice iz kotara Viegrad i oblasti
Sandaka.
Rogatica ... nema izbjeglica iz drugih kotareva.
U Rogatici ima oko 12.000 stanovnika samog kotara koji su ostali
bez domova, ali su razmjeteni po preostalim naseljima ili pak vraeni
na svoja kuita, gdje podiu privremena svoja sklonita i obrauju
zemlju.
II. PREHRANA
Prolazne izbjeglice, izbjeglice u logorima /Alipain Most, Gorade/
prehranjuje odsjek za izbjeglice Velike upe Vrhbosna, dok one po
kotarevima prehranjuju kotarevi, kao i ostalo svoje puanstvo. Odsjek
za izbjeglice prehranjuje djelomino i izbjeglice po kotarevima od sluaja
do sluaja.
Prehrana izbjeglica posvudaje nedovoljna, kako se to vidi iz izvjetaja
kotarske oblasti, jer ni po koliini ni po kakvoi i raznolikosti ne
zadovoljava.
III. ZDRAVSTVENO STANJ E
Prema posljednjih izvjeima zdravstveno stanje je zadovoljavajue
unato slabih higijenskih i prehranbenih prilika - Pjegavac sveden je na
pojedinane sluajeve. Svraba meutim ima /n.pr. Rogatica/ veoma
mnogo zbog nedostatka sapuna i odjee.
Obe zdravstveno stanje kod djece je nepovoljnije uslied slabe
prehrane, te se moe smatrati zabrinjavajuim /Rogatica/ djeca su
kahektina, blieda, izcrpljena.
IV. SMJ ETAJ
Izbjeglice po kotarevima smjeteni su u glavnom po preostalim
posebnikim zgradama gdje su takove sauvane, te seoskim imanjima i
si. Meutim izbjeglice se u veliko vraaju na svoje kuite podiu kakve
"'WPS
takve zaklone i obrauju zemlju. Ovaj proces kao naravan ide sam od
sebe i ponegdje se ponukava i od vlasti, ime se osigurava i budua
prehrana i smjetaj izbjeglica.
Samo izbjeglice iz Alipain Mosta i Gorada /djelomino/ smjeteni
su u logoru.
V. POTREBE IPRIEDLOZI
Preduvjeti za povratak izbjeglica svoji m domovima i poslovima ostaju
kao i prije sliedei:
1/ ienje njihovih krajeva od odmetnika, osiguranje ivota, rada i
imovine;
2/ da se dadu materijalne mogunosti i sredstva da podignu svoje
domove, nabave sjeme i obrade zemlju;
3/ da se osigura potrebna hrana do nove etve,
4/ da se prui mogunost nabavka potrebne obue i odjee za sve
koji su ostali goli i bosi naputanjem svojih domova i bez ikakvih
zaliha u tome pogledu.
Vraanje na svoje posjede je najsigurnije rieenje cielog problema
izbjeglica, pa je isto poeljno pod ovaku cienu omoguiti.
ZA DOM SPREMNI !
Predstojnik drutvovnog odjela
Dr. Kalea v.r.
(AVII, fond NDH, k. 185, reg. br. 6/3-2-3)
STANJE IZBJEGLICA U VIEGRADU
- IZVJETAJ KOTARSKE OBLASTI VIEGRAD,
VIEGRAD, 11. JUNI 1943.
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
Kotarska oblast Viegrad
T. broj: 170/43 Viegrad, 11. lipnja 1943. g.
Predmet: Tjedno izvjee o izbjeglicama
Na T. br. 1.104/43 od 28.IV. 1943. g.
VELIKOJ UPI VRHBOSNA
Sarajevo
Sacezno predmetnom nareenju dostavlja se, a u vezi brzoglasnog
izvjea T.br. 170/43 od danas, tjedno izvjee o stanju izbjeglica:
1/ U Viegradu se nalazi 4.987izbjeglica. Djece bez roditelja nema,
poto su upueni za Sarajevo, a druga se nalaze u drugim kotarevima.
2/ Prehranbeno stanje izbjeglica vrlo slabo. U predmetom tjednu
primljeno je 1 vagon krompira, koji seje podjelio izbjeglicama, a djelj eno
je i po neto novca od posiate svote od 1.000.000 Kuna. Takoer smo
primili za svo puanstvo 2.500 kg. petroleuma, od kojega je i izbjeglicama
podjeljeno.
3/ Zdravstveno stanje izbjeglica je zadovoljavajue.
4/ Nastanba izbjeglica slaba je.
5/ Potrebno bi bilo poslati jo hrane.
Priedlog ostaje isti kao i u ranijem izvjeu.
Za Dom spremni !
Kotarski predstojnik:
/M. Tanovi/
(AVII, fond NDH, k. 185, reg. br. 6/5-1)
STANJE IZBJEGLICA U VELIKOJ UPI VRHBOSNA
- IZVJETAJ VELIKE UPE VRHBOSNA,
SARAJEVO, 12. JUNI 1943.
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
VELIKA UPA VRHBOSNA
T. broj 1660/43 Sarajevo, 12. lipnja 1943.
Tjedni izvjetaj o izbjeglicama
za II. tjedan mjeseca lipnja 1943.
GLAVARU GRAANSKE UPRAVE ZA I ZTONUI ZAPADNU
BOSNU
SA RA J E V O
Na nalog T. broj 725/43 ast mije izvi esti ti o stanju izbjeglica u Velikoj
upi Vrbosna kako sliedi:
Od njih djece 96, odraslih mukih 9, odraslih enskih 15,
u ambulanti 34.
Gosp.
I. BROJ IZBJ EGLICA
Sarajevo /kotar/
Logor za izbjeglice na Alipain Mostu
4.900.-
154.-
Gorade: /mjesto i izpostava/
Vlasenica: /mjesto i kotar/
Rogatica nema izbjeglica
Viegrad:
araj evo : po osobnim prijavama
po predatim molbama za ratnu tetu
ukupno
5.087.-
3.381.-
9.468.-
216.-
7.121
Navedeni kotarevi u glavnom su smireni i ivot u njima polako ulazi
u normalnu koloteinu.
Nesmireno stanje vlada jo u kotarevima Foa i ajnie, te je vraanje
izbjeglica iz njih privremeno obustavljeno. Relativno sigurnim smatraju
se u tim kotarevima: sama mjesta Foa i ajnie, te sela uzdu ceste
Gorade-Foa i Gorade-ajnie.
Vraanje izbjeglica u kotar Fou obustavljeno je zbog zabrane u tom
pogledu od strane njemakog vojnog Zapovjednitva u tom operacionom
podruju, a na zahtjev povjerenika za izbjeglice g. Baelije, te j e
protegnuto i na kotar ajnie.
Meutim i samo Ministarstvo skrbi za postradale krajeve brzojavkom
broj 95 uslovilo je vraanje izbjeglica svojom predhodnom dozvolom.
II. PREHRANA
Prolazne izbleglice, izbleglice u logorima /Alipain most, Gorade/
prehranjuje odsjek za izbjeglice Velike upe Vrhbosna, dok one po
kotarevima prehranjuju kotarske oblasti, kao i ostalo svoje puanstvo.
Od sluaja do sluaja pomae prehranu izbjeglica po kotarevima i
odsjek za izbjeglice.
Prehrana izbjeglica moe se smatrati manjkavom kako u pogledu
koliine, tako i u pogledu kakvoe.
III. ZDRAVSTVENO STANJ E
I pokraj slabe prehrane zdravstveno stanje odraslih ipak j e
zadovolj avajue.
Ima pojedinanih sluajeva pjegavog i trbunog tifosa.
Uslied nestaice odjee, sapuna i slabih smjetajnih prilika imade dosta
svraba /Rogatica/.
Slaba prehrana odrazuje se nepovoljno na djeci. Ima ih dosta
kahektinih, bliedih i izcrpljenih.
IV. SMJ ETAJ
Smjetajne prilike imaju znaaj oskudnosti, to je i razumljivo, jer su
krajevi stradali od paljevina, razaranja i pustoenja.
Izbjeglice po kotarevima smjetene su preteno u posebnikim
zgradama koje su preostale, odnosno u koje se jo mogao neko smjestiti
pored ve tamo stanujuih.
Samo u Alipain Mostu i djelomino u Goradu smjetene su izbjeglice
u logorima.
V. POTREBE I PRIEDLOZI
Preduvjeti za povratak izbjeglica svojim kuama u glavnome su ovi:
1/ ienje njihovih krajeva od odmetnika, osiguranje ivota, rada i
imovine.
2/ Osiguranje tvoriva i sredstava za podizanje poruenih domova,
nabavka sj emena, stoke i orua za obradu zemlj e.
3/ Osiguranje hrane do nove etve.
Postoji velika potreba u odjei i obui, jer je narod uslied stalne
nesigurnosti i bjeanja ostao gol i bos. Potrebno je doznaiti ili navjere
ili samo tkanine bilo putem kotareva, bilo preko Velike upe.
Sluba javljanja svih osloboenih mjesta kamo je mogu povratak
izbjeglicama, nije do sada pouzdano funkcionirala, pa ju je potrebno
preko mjerodavnih imbenika organizirati.
Najposlije ast mi je predloiti, da u sluaju kad se ve izbjeglice
ponu vraati, da se za svaki transport odnosnim kotarevima osiguraju
kako prehrana, tako i navjere.
ZA DOM SPREMNI !
Predstojnik drutvovnog odjela
/Dr. Kalea/
(AVII, fond NDH, k. 185, reg. br. 4/5-2-3)
ZLOINI U FOANSKOM KRAJU
- IZVOD IZ ZAPISNIKA ASIMA AMDIA,
GORADE, JUNI 1943.
Z A P I S N I K
Informacija i podataka o stradanjima u Foi koje sam sakupio od 1.
pa do 15. juna 1943. godine, kao lan "Merhametove" radne slube
"Mladih Muslimana".
1). Devia Hadimusi, ki Muratova iz Potpei, opina Dragoava
(Foa) izjavljuje:
etnici Milan, Aim, Ljubo i Milovan Periii izPodpei, dakle susjedi
nai pokrstili su oko 80 (osamdeset) Muslimana. Meu njima je bilo
najvie ena i djece, a bio je i jedan odrasli mukarac po imenu Hasan
Kova koga su pomenuti etnici poslali da na konju dovede popa koji je
imao pokrtavanja obaviti. Prethodno su ga natjerali da na glavu stavi
etniku znaku, a onda s tim znakom na glavi da ode i popa dovede to
je on i uinio i nimalo se neustruavajui. Krtenje je obavio pop iz
Miljevine, kotar - Foa, ije mi je ime nepoznato. Pomenuti su etnici
najprije izdali proglas u kome su sve Muslimane sela Potpe pozvali
da se pokrste, naglasivi pri tom da e svi oni koji se budu pokrstili
uivati sve povlastice i da e biti spaeni, dok e svi oni koji se ne
budu pokrstili bili proganjani i poklani. Akad se niko nije smio buniti,
onda su krtenje proveli. Bilo je to nekako u mjesecu februaru 1943. g.
Spomenuti su bili oko dva mjeseca kao pokrtenici, te su poetkom maja
1943. g. osloboeni po njemakoj vojsci i odmah se vratili u svoju vjeru
kojoj su bili vjerni i kao pokrtenici. J edino se Felah Danija .u. Mae
zv. Dedo, roene Kreho, nije povratila u Islam. Sta vie ona i sada grdi
islam i Muslimane, te Muhameda a.s., a za vrijeme etnika tome ve i
nije bilo kraja, jer tada su i ostali pokrtenici morali pjevati i igrati grdei
muslimanske svetinje.Pomenuta Danija i sada se nalazi u slubi Ljube
Periia, a i srpsku nonju nosi. -
Foa, 1 .VI 1943. g. Pripitan izmeu ostalih i Ahmed ef.
Selimovi, erijatski sudac u Foi
2). Ferhat ef. teta, dematski imam iz Grdijevia izjavljuje:
etnici Periii iz Podpei sa druinom, silom su pokratili u mom
Dematu, selo Podpe 60 (eset) osoba, to sam podpuno provjerio i
ustanovio. Ima ih jo jedno 20 osoba, koji su po prilici krteni, ali to
nisam mogao provjeriti, jer se to taji i krije. Pokrteni su: Hasan Kova
sa jo 5 lanova svoje porodice, koji je najvie kriv to je krtenje
provedeno, jer je bez ikakvih zamjedbi i prigovora na to pristao kad su
to etnici proglasili. Nadalje, Fata Smajkan, sa etvoro; Dervia Kobiljar
sa jedno, Milka Divjan - sa troje, Begija Divjan sa etiri, Ramo Divjan
sa dva, Murtija Kova sa jedno, Ibrima Fellah sa jedan, Hamid Fellah sa
dvoje, Naza Kova sa jedno, Hatida Smajkan sa troje, Hankija oso sa
dvoje, Hanija Divjan sa dvoje, te Fata Fei sa jo troje. To je pokrteno
koncem februara 1943. g. Docnije se imalo pokrstiti jo 164 osobe iz
Podpei, jer toliko je bilo zapisano, ali kako su se u to vrijeme pojavili
partizani, to su se etnici morali povui i tako je propala ta njihova
namjera.
Foa, 8.VI 1943. g.
3). Alija Hadiali Mustafin iz Podbrijega, opinaPia, kotar avnik
(Crna Gora) izjavljuje:
Nepoznati etnici (Crnogorci), kad su ove godine doli u nae selo,
htjeli su nas sve poklati. J edan od njih je meutim predloio daj e bolje
i korisnije da nas pokrste, jer emo im tako neku uslugu uiniti. I ostali
su na to pristali, pa je krtenje, na nau sreu, obavljeno odmah i
tako smo ivote sauvali. Pokrteni su Hasan Zukanovi Muhov sa jo
deset svojih lanova, Salko Zukanovi Mehin sa deset, Alija Zukanovi
Husin sa jedanaest, Halil Zukanovi Muhov sa est, Halil Zukanovi
Bajrin sa etiri, Alija Hadiavdi Mustafin sa est, Beir Avdi Mujin sa
dva, aba Hodi, ena u. Muana sa etiri. Svi su ovi iz Podbrijega.
Nadalje su pokrteni i neki muhadiri, koji su se u naem selu nalazili
a inae su iz Grdijevia. To su Hasan Dedovi Beirov sa tri lana,
J usuf Dedovi Beirov sa pet, Mula abanovi, ena Osmanova, roena
Malinovi sa dva, Ziba Malinovi sa dva. Dakle u svemu 76 (sedamdeset
i est) osoba. Kad je naa vojska dola i oslobodila nas, odmah smo se
svi povratili u svoju vjeru kojoj smo uvijek vjerni bili, tajno nou
obavljajui svoje vjerske dunosti. etnici bi to nekad i opazili, pa bi
nas zbog toga progonili, ali mi bi se nekako vjeto pravdali.
Foa, 14.VI 1943. g.
Prisutni: Bajro Zukanovi iz Podbrijega,
Brkovi Halil iz Slatine
Faruk Filipovi iz Sarajeva
4). Salko Bekan u. Muje iz Tvrdaka, opina Slatina, izjavljuje:
Zimus (1943. g.) u kui Bajra Bukve iz Tvrdaka etnici su poklali,
nakon to ih na razna naine muili, a onda zajedno sa kuom
zapalili: moje troje male djece, etvoro djece Bajra Bukve, enu i
etvoro djece Dervia Mujanovia, Fatu Mujanovi u. Dana, zatim
starca Ramu Bekana i jedno dijete Hade Bekana. Svega je dakle tu
stradalo petnaest osoba. To je posao etnika iz susjednog sela Zavajt.
Foa, 1.VI 1943. g.
5). Halil Brkovi u. Selima iz Donjeg Papratna, opina Slatina:
etnici Kova Pero Davidov iz Slatine, Duan Stanojevi i brat mu
Sreten iz Slatine, te Radislav Hojdani, Crnogorac, inae za J ugoslavije
bio andar u Slatini poklali su sa svojim drutvom 106 (stotinu i est)
Muslimana iz Papratna, od ega oko dvadeset odraslih mukaraca,
dok sve ostalo ine ene i djeca. Potom su ih sagorjeli. Bilo je to
koncem januara 1943. g. Ali jo neto gore! Naime, uskoro poslije
gornjeg sluaja naao sam zajedno sa svojim susjedom Selimom
Kolendom Zadu Hadi enu Muanovu iz Gornjeg Papratna, gde joj je
naspolnom udu meu kracima vatra naloena, dok su joj ruke bile
za direke pozadi svezane. Izgleda da je prethodno nad njom nasilje
uinjeno. Zatekli je u zadnjim trzajima. To je djelo susjedskih Srba, sa
kojima smo prije uviek u miru ivjeli. Takvi njihovi postupci gonili su
Muslimane da sa sela bjee u Fou i tu zatrae zatitu od Talijana, koji bi
ih istog momenta nagonili ponovo na selo da budu uniteni od etnike
ruke.
Foa, l.VI 1943. g.
6) Remzo Zekovi - Musli, u. Beira iz Draeva, opina Celebii:
Istaknuti etnici - zlikovci Danilo Samardija, Vlado Popovi, Vidoje
Todovi. Rade Gapar i Dako Dakovi sa jo nekim drugimpoklali su,
a neto i ivo popalili u selu Draevu oko 50 (pedeset) osoba. Od
toga su tri odrasla mukarca, dok sve ostale ine ene i djeca. U
cjelom selu se spasilo samo oko 30 (trideset) osoba.
Foa, 2.VI 1943. g.
Prisutni: Rizvan Kujundi iz elebia,
Ibro Rizo iz Dragoava i Beir Vukovi iz Slatine.
7) Ibro Rizo u. Murata iz Dragoave, kotar Foa:
Pero i Dako Daki sa svojom kompanijom prevarom na vjeru su
pohvatali 35 (trideset i pet) naih odraslih mukaraca sa jednom
enom koje su muili na razne naine, a na koncu ih doveli na Taru,
tu ih poklali i onda u vodi ostavili.
Foa, 2.VI 1943.
Prisutni: Ramo Zekovi i Rizvan
Kujundi oba iz elebia.
8) Hafa ankui, ena u. Rede iz Slatine:
etnici, Vojo Mitri Uroev iz Zavajta sa drugom Aleksom, ije
prezime ne znam, u sami akam je uljegao u kuu Sulejmana ankuia,
gdje sam se nalazila ja s sedmoro svoje djece, zatim Zeka ankui u.
Mae sa etvoro djece, Hadira ankui Sulejmanova sa troje, Mela
majka spomenutog Sulejmana i Haima ankui ena Tahirova sa
djetetom. Pred kuom su uhvatili Zeku i poeli je bosti noem i klati.
Jedan joj je gurnuo no u lice od ega se odmah sruila na zemlju.
Mislili su daj e ve mrtva, pa su uljegli nama u kuu. Ona je onda puei
pored kue pobjegla i sklonila se u susjednu umu gdje je ostala tri dana
tako ranjava nita ne jedui, da nakon tri dana umom pobjegne u Fou
joj Talijani lienici pruili pomo. im su razbojnici utrali u kuu, poeli
su ubijati, bosti i klati. Vojo je udario u rame prvo mene noem, a
onda malo mi djetece, koje sam u naramku drala. Tom prilikom
je osjekao i svoja tri prsta, pa je onda postao jo nasrtljiviji, udarajui
im prije stigne. Mi smo svi pali i skoro i svijest od bolova izgubili, a
oni su sve vie klali i tukli. Podpuno su preklali pomenutu Melu,
zatim Haimu i djete joj, Sulejmanovo dvoje djece, Zekino dvoje
djece i jedno moje djete, dok su ostalo toliko izgrdili da je izgledalo,
da je sve od uboja i uboda pomrlo. Kad su mislili da smo svi mrtvi,
onda su kuu u kojoj smo se nalazili zapalili i otili, a mi koji smo ostali
ivi, nekako smo se ispod mrtvih izvukli i kroz dim i plamen na vrata
izili i tako smo se spasli, ali svi smo teki invalidi, jer smo strano
unakaeni (Napomena zapisniaru: uistinu teki su bijednici ovi koji su
ostali.).
11) Zuhdija Njuhov Muhamedov iz Foe:
U zimu 1943. g. etnici su odveli Huseina engia, biljenika opine
Zakmur, kotar Foa. Nekoliko sedmica se za njega nije moglo nita
saznati, da se posle nae u Drini odakle gaj e izvadio Ahmed iija iz
Foe sa jo nekoliko ljudi. Naen je u ovakvom stanju: u kimu je bio
udaren veliki gvozdeni klin, a oko vrata mu je bio veliki lanac -
konjski povodac koji je jednim krajem bio provuen kroz spolni
organ uzdu porezan i toliko stegnut da se glava ve dodirivala
spolnog mu organa. Moj otac Ahmed ovo mi je ispriao, a on gaj e i
sahranio.
Foa, 6.VI 1943. g.
15) Mujo Dedovi u. Salke iz Slatine:
U selu Prijakoviima, Slatina, etnici Aleksa orevi, Mirko
Mihajlovi, Rade Perii i Pavle Mari sa druinomstjerali su u dvije
tale 80 (osamdeset) osoba sve iz istog sela. Tu su neke poklali, a
neke su i ive zapalili sa talama. d toga je bilo desetak odraslijih
mukaraca, dok su sve ostalo ene i djeca. Pomenuti su etnici slino
uinili i u selu Prativi (Slatina) gdje su zapalili 25 (dvadeset i pet)
osoba u kui Omera Cagara, te u selu Lajevci gdje su zaklali 21
(dvadeset i jednu) osobu. Sve je to bilo poetkom januara 1943. g.
(podvukao: S..).
Foa, dne 7.VI 1943. g.
Prisutni: Zulija Kaloper, ena Muje
i erif Dedovi, oboje iz Slatine
17) Demila Dedovi, ki u. Raida iz Slatine:
etnici Savii iz Brusana, Slatinapoetkom 1942. g. pozvali su vjeru
t.j. da ih zatite18 (osamnaest) naih odraslih mukaraca, meu njima
i moga oca, koji su se bili sklonili u oblinju umu pred etnikim
zvjerstvima. Kad su oni doli i predali se, oni su ih odmah sve u jedan
lanac povezali i tako povezane zajedno preko leda gonili. Kad bi
jedan od njih pao, onda bi i svi ostali pali, jer tako su bili povezani.
etnici bi im odmah na stomak skakali i tako ih muili pored to su
ih i kundacima tako povezane tukli. Mnogi su od sebe i krv putali,
jer su toliko mueni. Krv je sutradan naena. Mnogima su odsijecali
ui, nos, probadali iz stomake i klali ih ispod i preko vrata. Tako, su
svi pomrli u najteim mukama gdje su ih oni sve na jedno mjesto
pokopali da ih mi tri mjeseca posle toga povadimo i posebno pokopamo.
Foa, dne 12.VI 1943. g.
Prisutni: Mujo Dedovi iz Slatine.
18) Muhamed oevi, Smailov iz ideva bivi predsjednik opine
Zakmur:
etnik Simo Kovaevi sa druinomuhvatio je 22 (dvadeset i dva)
odrasla mukarca Muslimana iz porodice Duri iz Zakmura. Povezali
su ih i tako povezane nagonili ih da igraju i pjevaju pjesme u kojima
se vrea islam i Muslimani. Potom su ih odveli na most u Brodu na
Drini (5 km od Foe uz Drinu), tu ih poklali i u vodu bacili. To je
bilo polovicom zime, koncem 1942. g.
Foa, 10.VI1943. g. Prisutan: Mujo Dedovi iz Slatine.
20) Mejra Trako, ena u. Alije iz Kumova, opina elebii:
Poetkom januara 1942. g. dola je jedna vea grupa etnika, svi iz
elebia, na elu sa Nedjom Sariem iz Kunova. Prvo su doli u Mahalu
Rujie, koja je imala 20 kua sa oko 160 (stotinu ezdeset) osoba. Sve
to su u selu zatekli (od prilike 115 - stotinu petnaest osoba) pohvatali
su i sveli u dvije kue. Poeli su da kolju i kad su vie od polovice
poklali, dosadilo im se, pa su ostale sjurili u jednu talu, gdje su ih
ive zapalili. Tako je sve izgorjelo, osim Zejne Zec, djevojke koja se
otela iz ruku jednog etnika, zatim djeaka Dafera Delia koji je
kroz vatru pobjegao, kojom je prilikom zadobio nekoliko puanih
metaka - rana i Fate Zuna, koju su navodno spasila dvojica etnika,
sakrivi je u slamu. Stradali su ivotom tom prilikom Smajo Zec sa
sedam lanova, Smajo Deli sa sedam lanova, Meho Deli sa osam l.,
Saban Zec sa dva l., Aljko Klepo sa dva l., J aar Lisica sa pet, Muan
Zec, sa osam l., Zejnil Deli sa etiri l., Murat Deli sa sedam l.,
Muradif Zec sa sedam l., Nazif Deli sa est l., Omer i Bajro Deli,
Osman Zuna sa est l., Ramo Zuna sa tri l., ula Zuna sa dva l.,
Huso ahbaz sa est l., Nedib Telo, Avdija Telo, Muan iak sa etiri
l., Mujo Hodi, Ibro Zuna sa dva l., Aljo andal sa tri lana, to u
svemu iznosi 110 (stotinu i deset osoba). Tako je ova Mahala izgubila
vie od dvije treine svojih mjetana, jer je na ivotu ostalo samo 48 -
etrdeset i osam osoba, koji su prije ovoga dogaaja izbjegli u okolna
sela i tako se spasili
Foa, 13.VI. 1943. g. Prisutni: Halil Brkovi iz Slatine,
Ferhat Trako i Mujo Trako iz elebia,
koji oni isto potvruju i svjedoe.
26) Sulejman Hanjali i Avdaga Hanjali, iz Foe:
A i kua su u Foi najvie poruili Talijani. Sve kue sa desne
strane ehotine poruene su po Talijanima koji nikakvih drugih
drva nisu troili nego to su kue razvaljivali i taj materijal
upotrebljavali za loivo i gradnju bunker logora na ehotini. Mnogo
su pljakali kako odjeu, tako i hranu. Znali su sa sofre odnijeti
hljeb od naeg ovjeka za kojeg bi ovaj po itav dan utroio meljui
zrno po zrno na kahveni mlin dok bi hieb sabrao, a po dvadeset i po vie
dana uope ne jedui hljeba. Iz damije su odnijeli sve ilime, a veliki
historijski ilim, iz Alada damije su na komade isjekli i meusobno
podijelili.
A etnici ve i jesu u svem nagrdili. Tako su npr. u kui brae Hasia
u Zigovcima kod same Foe poklali i popalili oko 70 osoba, to ena,
to djece, pored nekoliko odraslih mukaraca.
Foa, 5.VI 1943. Prisutan: Njuhovi Zuhdija iz Foe.
28) Ferhat Trako, Mahmutov iz Kunova:
Ustanovio sam i ispitao broj poginulih i ostalih muslimana za sledea
sela: u selu Vitinju poginulo je 36 osoba, a ostalo je 71. U Draevu je
poginulo 64, a ostalo 35 osoba. U Sandiima poginulo 20, a ostalo 42.
U Grdijeviima pog. 169, a ostalo 66. U Jemitu pog. 40, a ostalo 38.
U Trtoevu pog. 56, a ostalo 67. U Gradoviima pog. 12, a ostalo 23.
U Kunovu poginulo 102, a ostalo 42. U Pribiu pog. 27, a ostalo 4. U
Roboviima pog. 8, a ostalo 30. U Crnobiviima pog. 12, a ostalo 22.
Ovakav je razmjer i u drugim selim i s desne strane Drine, tako je na
ovoj strani broj poginulih od prilike 50%, dok je na lijevoj strani
manji, odprilike 30% (podvukao: S. .). to se tie snaga, t.j. ljudi
sposobnih za vojsku njih je izginulo i 90%.
Gorade, 15.VI. 1943. U izbjeglikom logoru.
Sabrao i zapisnik uzeo:
Asim Damdi, slualac VIT
kole, Sarajevo
Daje prepis saglasan sa orginalom tvrdi kancelarija Zem/aljske/ Kom-
e/komisije/ za BiH.
M. P. *
(A-BiH, ZKRZ - Referati, k. 1, omot 19, inv. br. 5)
* Peat je okruglog oblika sa petokrakom u sredini i natpisom: "Predsjednitvo
narodne Vlade Bosne i Hercegovine, Zemaljska komisija za utvrivanje zloina
okupatora i njihovih pomagaa ".
ZLOIN U BRUSANIMA
- KAZIVANJ E DEMI LE DEDOVI I Z SLATINE,
FOA, 12. J UNI 1943.
etnici Savii iz Brusana (Slatina) poetkom 1942. g. pozvali su na
vj eru, tj. da ih zatite 18 naih mukaraca, meu njima i mog oca, koji su
bili sklonili se u oblinju umu pred etnikim zvjerstvima. Kada su oni
doli i predali se, oni su ih onda sve ujedan lanac povezali i tako povezane
zajedno preko lea gonili. Kad bi jedan od njih pao, onda bi i svi ostali
pali, jer tako su bili povezani. etnici bi im onda na stomake skakali i
tako ih muili, pored toga su ih i kundacima tako povezane tukli. Mnogi
su od sebe i krv putali, jer su teko mueni. Krv je sutradan na tim
mjestima naena. Mnogima su odsjecali ui, nos i oi kopali, probadali
im stomake i klali ih ispod i preko vrata (podvukao: S. .). Tako su
svi pomrli u najteim mukama, gdje su onda sve pokopali najedno mjesto,
da ih mi poslije toga tri mjeseca povadimo i posebno pokopamo.
(M. Hadijahi, n.d., str. 79)
STANJE IZBJEGLICA U VELIKOJ UPI VRHBOSNA
- IZVJETAJ VELIKE UPE VRHBOSNA,
SARAJEVO, 26. JUNI 1943.
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
VELIKA UPA VRHBOSNA
T. broj 1848/43 Sarajevo, 26. lipnja 1943.
Tjedni izjvetaj o izbjeglicama
za IV. tjedan mjeseca lipnja 1943.
Gosp.
GLAVARU GRAANSKE UPRAVE ZA
IZTONUI ZAPADNU BOSNU
SA RA J E V O
Na nalog T. broj 725/43 ast mije izviestiti o stanju izbjeglica u Velikoj
upi Vrhbosna kako sliedi:
L BROJ NO STANJE
araj evo /kotar/ 4.900.-
Logor za izbjeglice na Alipain Mostu 186.-
Od njih djece 129, odraslih mukih 9, odraslih enskih 16,
u ambulanti 32.
Sarajevo 8.903.-
Sarajevo okolica 2.009.-
Viegrad kotar i grad preko 5.000.-
Broj izbjeglica u gradu uslied povlaenja Bugara u porastu.
Gorade /mjesto i kotar/ 500-700
Vlasenica/mjesto i kotar/ 7.121.-
po izvjetaju od 19.VI.1943. jer daljni izvjetaj nije stigao.
Rogatica preko 4.000
i Sokolac 200
Broj izbjeglica raste
Vei dio ajnikih izbjeglica nalazi r.e sada na desnoj obali Drine u
Goradu, a brine se o njima kotar ajnie.
Kotarovi ajnie i Foa iste se sade. od odmetnika, te izbjeglice iz
tih kotareva pristiu polako, odnosno trae mogunost da se to prije
vrate na svoja ognjita.
O tonom broju povraenog puanstva ovaj odjel jo nema slubenih
podataka.
II. PREHRANA
Prehrana je oskudna, ali je takovo stanje i kod ostalog puanstva.
Najtea je situacija za izbjeglice, koji se sad vraaju na svoja ognjita.
Za sada u ovom pogledu nema se ta dodati onome to je izvieeno
prolog tjedna, osim okolnosti da novo nagomilavanje izbjeglica iz do
sada umirenih krajeva, kao n.pr. u rogatikom kotaru, otvara u kotarskim
mj estima vrlo teak problem prehrane puanstva, j er ni j edno od tih mj est
nema nikakovih zaliha hrane. Navodno prieti umiranje od gladi /Viegrad,
Sokolac, Rogatica i Vlasenica/.
III. ZDRAVSTVENO STANJ E
U glavnome je bez promjena.
Imade pojedinanih sluajeva trbunog i pjegavog tifosa, a isto i
obolenja koje dolaze kao posljedica gladi.
U kotaru Rogatica ima dosta svraba
IV. SMJ ETAJ
Smjetajne prilike niesu se izmienile - one ostaju vrlo slabe pogotovo
to je sve vei prirast povraenog i novo izbjeglikog stanovnitva u
mjestima gdje je bilo razaranja i paljenje domova, jer ni dosadanje
puanstvo nema dovoljno nastanbi.
V. POTREBE IPRIEDLOZI
Kao najvanije dolazi u obzir:
1/ oruanom snagom osigurati /oistiti/ krajeve, a poslije u njima
ostaviti letee vojne i orunike odrede, koji su u stanju odrati postignute
rezultate ienja
2/ osiguranje tvoriva i sredstava za podizanje poruenih domova,
nabaviti sjeme, stoku i orue za obradu zemlje
3/ osigurati hranu do nove etve.
Sluba javljanja stanja u osloboenim mjestima i onima u koja je
mogu povratak izbjeglicama nije do sada pouzdano funkcionirala, pa
ju je potrebno preko mjerodavnih imbenika organizirati.
Najposlije ast mi je predloiti da u sluaju kad se izbjeglice ve
ponu vraati, da se za svaki transport odnosnim kotarevima osiguraju
kako prehrana, odjea, dokznaka novanih nevjera radi trenutnih pomoi
stradalnicima.
ZA DOM SPREMNI !
Predstojnik drutvovnog odjela
Dr. Kalea v.r.
(AVII, fond NDH, k. 185, reg. br. 22/6-1-2)
OBAVJETAJNI IZVJETAJ O POKOLJU
U "ZENIKOM KOTARU" 7. JUNA 1943.,
ZENICA, 28. JUNI 1943.
28. lipnja 1943.-
etnika djelatnost
u zenikom kotaru.-
Z 146 dana 25. VI. 43.
dostavlja sliedee:
Na dan 7. lipnjao.g. izvren je pokolj nad muslimanskim seljakim
ivljem u zenikom kotaru od strane zenikog etnikog odreda. Tom
prilikom muslimani su imali etrdeset i dvie rtve, to poklanih, to
u borbi poginulih ljudi, meu koj jma se nalaze i dva starca od po 80
godina i jedna djevojica od 14 godina.
Povodom ovoga sluaja obrazovano je sudsko povjerenstvo, koj ej e
imalo zadau objektivno izpitati sve okolnosti pod kojima se j e ovaj
pokolj izvrio. Istog dana, a po odobrenju njemakog satnika u Zenici g.
Kopa, povjerenstvo je krenulo na lice mjesta pod zatitom njemakih
vojnika u jaini od 60 ljudi. U selu SELIE naeni su tragovi krvi i
to u dvoritu pravoslavca nekog SAVE. Prisutni lienik g. Novak naao
je na istom mjestu nekoliko dlaka s ljudske glave. Na upit prisutnih,
od ega potjee naena krv, isti je odgovorio, daj e minulog dana zaklao
na dotinom mjestu jare i daje sve meso ve pojeo, a daj e sve odpadke
dao krmcima. Pravoslavac je ostao netaknut, a komisija je produila
prema selu Briznik. Pri ulazu u samo selo Briznik desetak je etnika
otvorilo paljbu na njemaku vojsku i komisiju. etnici su se nalazili u
selu radi pljake u kojem je zakopano devet muslimana, etnikih
rtava, a odmah u najblioj okolici ovoga sela jo sedam. Komisija
nije mogla pristupiti odkopavanju ljeina, jer je okolica bila nesigurna, a
njemaka vojska nije se osjeala dovoljno jakom, da tu ostane i preko
noi. Odmah pri napadu etnika i njemaki su vojnici otvorili puanu i
stroj opuanu vatru, pa su tom prilikom ubijena tri etnika, dok su dva
uhvaena, stara 16 godina. Komisija seje istoga dana zajedno sa vojskom
vratila u Zenicu neobavljena posla.
Od kako postoji zeniki etniki odred, koji vlada gotovo svima selima
zenikog kotara, etnici vre razna nasilja i svakodnevne pljake nad
muslimanskim svietom (podvukao: S..). Sviet je jedno vrieme etniku
djelatnost u svojim selima za nudu i pod moranje ipak kako tako trpio
i podnosio. No kada su nasilja i ubijstva postala sve ea i tea, osjetili
su potrebu sami se s pukom u ruci braniti, jer nisu imali od nikuda
druge pomoi, budui se zeniki etniki odred smatrao tzv. legalnom
etnikom organizacijom. Nakon dueg izkustva i jadikovki ugroenog
puanstva, odluile su i nae i njemake vojne vlasti naoruati
muslimanska sela zenikog kotara i dati im mogunost da se sama brine
od etnikog nasilja. S tom akcijom naoruanja poelo sej e ovih dana.
Selo Briznik i okolna sela dobila su od strane njemakih vojnih vlasti 60
puaka. Prije toga etnici su poruivali muslimanima da ne primaju
oruja, jer da e ih svih poklati i unititi. Muslimani se tih poruka nisu
pobojali, nego su oruje odmah primili. im su etnici za ovo saznali
odmah su sa mnogo jaim snagama na ovo nekoliko desetaka naoruanih
muslimana, da bi time u zaetku unitili akciju naoruanja muslimanskih
sela. Eto, na taj je nain dolo do gornjeg pokolja.
U planu ovog naoruanja bilo je predvieno da se podi eli oko tisuu
puaka muslimanskim selima, koja e neprestano biti u meusobnom
dodiru i moi pruiti zajedniki odpor neprijatelju u sluaju jae navale.
Da seje ovakav plan u isto vrieme sugdje ostvario, etnici se svakako
ne bi usudili napasti i izvriti gornji pokolj. Muslimanski ivalj ovom
prilikom nije nikoga napadao, nego je samo htio braniti vlastita ognjita
od napadaja etnikih zlikovaca.
Povodom ovoga sluaja mjestna njemaka komanda u Zenici izdala
je proglas u kome se pozivaju etnici da vrate opljakanu muslimansku
imovinu, da e se za svaki ponovljeni sluaj strieljati nekoliko
pravoslavaca za jednog muslimana. Nisu poduzete nikakove mjere
odmazde prema etnicima za izvreno klanje i pljaku. Govori se daj e
njemaka komanda uputila etnicima i neki ultimatum, o tome nema do
sada nikakovih konkretnih podataka.
Iz opljakanih sela u Zenici ima oko 1.060 izbjeglica.
POUBIJ ANI SELJ ACI MUSLIMANI IZ K OT A RA ZENIKOG
SELO BRIZNIK
1. Enis Hasi
2. Ahmed Hasi
3. Hasan Hasi
4. Zulfo Hasi
6. Omo Hajdar
7. Nezir Hodi
8. Salih Varda
9. Ahmed Koli,
SELO MOANICA
1. Huso Hodi
2. Avdo Begovi
3. Zahid Pora
5. Mujo Vareli
80 god.
10. Mustafa ulan
SELO LUZAC
1. Salih Omanovi
2. Hasan Omanovi
SELO PUHOVAC
1. Zaim iman
SELO RADANOVII
1. Hasan Karali 6. Ramo Mai
2. J usuf Karali 7. J unuz Durmi
3. Fatima Piljuh 8. Salih oloman
4. Selim Subai 9. Muharem abi
5. Mehmed ehovi 10. Hasan Avdi
SELO J URJ EVII
1. Nezir Buljubai
2. Eniz Buljubai
3. Ramo Zec
4. Salih Kulai
SELO BABINO
1. Mustafa Dudi
2. Nezir Dudi
SELO SLIVNO
1. J usuf Kobilica 2. Kadrija iman
SELO BRNJ IC
1. Zulfo Manduka
SELO ZAHII
1. Hasan abi
2. Zulfo abi
(Historijski muzej Bosne i Hercegovine u Sarajevu, fond UNS-a, Inv.
br. 4963-1, str. 629-695)
STANJE IZBJEGLICA U VIEGRADSKOM KRAJU
- IZVJETAJ KOTARSKE OBLASTI VIEGRAD,
VIEGRAD, 2. JULI 1943.
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
Kotarska oblast Viegrad
T. broj: 170/43 Viegrad, 2. srpnja 1943. g.
Predmet: Tjedno izvjee o izbjeglicama
Na T. br. 1104/43 od 28.IV 43.
VELIKOJ UPI VRHBOSNA
Sar aj evo
Savezno predmetnom nareenju, a u vezi brzoglasnog izvjea od
danas T. br. 170/43, dostavlja se tjedno izvjee o stanju izbjeglica na
podruju ove kotarske oblasti:
1/ U Viegradu se nalazi 6.140izbjeglica. Djece bez roditelja nema
poto su upuena u Sarajevo, a ostala se nalaze na podruju drugih
kotareva.
2/ Prehranbeno stanj e izbj eglica se j e neto pobolj alo poto je u ovome
tjednu stiglo dva vagona krompira i vagon jemena brana, te se to dieli
izbjeglicama
3/ Zdravstveno stanje izbjeglica je zadovoljavajue
4/ Nastanba izbjeglica je vrlo slaba i oajna.
U ovome tjednu poveao seje broj izbjeglica za 1.610 osoba, a poveao
se je iz razloga to su se mnoge izbjeglice, koje su se nalazile na podruju
kotareva Graanica i Gradaac povratili nazad, te i iz okolnih sela izbjeglo
je nae puanstvo, poto su odmetnici svakodnevno upadali u njihova
sela, te ubijali, pljakali i palili, (podvukao: S..).
molbom radi znanja.-
Za Dom spremni !
Kotarski predstojnik:
/M. Tanovi/
(AVII, fond NDH, k. 185, reg. br. 17/7-1)
STANJE IZBJEGLICA U VELIKOJ UPI VRHBOSNA
- IZVJETAJ VELIKE UPE VRHBOSNA,
SARAJEVO, 3. JULI 1943.
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
VELIKA UPA VRHBOSNA
T. broj 1949/43 Sarajevo, 3. srpnja 1943.
Tjedni izvjetaj o izbjeglicama
za I. tjedan mjeseca srpnja 1943.
Gosp.
GLAVARU GRAANSKE UPRAVE ZA
IZTONUI ZAPADNU BOSNU
S ARAJ EVO
Na nalog T. broj 725/43 ast mije izviestiti o stanju izbjeglica u Velikoj
upi Vrhbosna kako sliedi:
I. BROJNO STANJE
Sarajevo /kotar/ 4.900.-
Logor za izbjeglice na Alipainom Mostu 183.-
Od njih djece 130, odraslih mukih 8,
odraslih enskih 16, u ambulanti 29.-
Sarajevo 8.914.-
Sarajevo ./okolica/ 2.009.-
U Sarajevo i okolicu pristiu nove izbjeglice iz kotara rogatikog i
vlasenikog, te viegradskog, kao i iz mjesta drugih upa /Olovo, Vare,
Kakanj, Breza/
Viegrad/kotar i grad/ 6.140.-
Broj izbjeglica raste uslied dogaaja koji su se dogodili u prolom
tjednu.
Gorade /mjesto i kotar/ 630.-
Vlasenica /mjesto i kotar/ nepoznato, jer se nalazi u rukama
odmetnika.
Rogatica ponovno ima oko 4.000.-
a Sokolac nekoliko stotina uslied prolazka odmetnika kroz podruje
kotara.
Foa, mjesto imade oko 3.000.- izbjeglica
vraenih iz sjeverne Bosne a i iz okolnih sela, budui da poslie razbijanja
odmetnika nije jo provedeno osiguranje i zaposiedanje pojedinih obina.
ajnie: nema podataka o broju izbjeglica, ali su isti smjeteni na
desnoj obali Drine uz Gorade, a brine se o njima kotarska oblast ajnie.
to se tie vraanja izbjeglica, to su pojedine kotarske oblasti u
prolom tjednu molile da se vraanje za sada obustavi /Viegrad, Gorade,
Foa/.
II. PREHRANA
Prehrana je najoskudnija, ali je to oba pojava. Meutim u prolom
tjednu stanje se jo i pogoralo uslied pojave novih izbjeglica /Viegrad,
Rogatica, Gorade a i drugdje/ i prekidom prometa na raznim mjestima.
Za Sokolac poslao je ovaj odjel 2.000 kg, kukuruznog brana, a za
djeju kuhinju u Rogaticu 500 kg. kukuruznog brana, 500 graka i 200
kg. graha.
O slabom stanju prehrane izbjeglica u kotarevima iztone Bosne i
neodlonoj potrebi urnih poiljaka hrane izvieeno je Ministarstvo skrbi
za postradale krajeve, jer neke od kotarskih oblasti navjeuju glad, pa
ak i umiranje od gladi, ako uskoro ne stigne hrana/Viegrad, Gorade,
Rogatica i ajnie/.
Krajevi o kojima je rie nemaju nikakovih zaliha hrane, a niti ovaj
odjel raspolae vie sa ikakovom hranom - 2.000 kg. kukuruznog brana
upuenih u Sokolac uzeto je na vjeresiju, a bilo j e namienjeno za
inovnike Velike upe, a navedeno za djeju kuhinju u Rogatici uzeto je
iz posljednje zalihe hrane za djeje domove, da bi se kako tako i za prvo
vrieme priteklo u pomo izbjeglicama.
III. ZDRAVSTVENO STANJ E
U glavnome je zadovoljavajue, ako se uzmu prilike u kojima ive
izbjeglice.
Imade sluajeva trbunogi pjegavog ti fusa, a i svraba/Foa, Rogatica,
a valjda i u svim drugim mjestima/.
Oboljenja uslied posljedica nedovoljne prehrane iste su na dnevnom
redu.
Obskrba bolnice u Foi sa liekovima, krevetima i hranom neodlona
je-
Oba asanacija svih krajeva i naselja i uzpostavljanje uslova prieka
je potreba.
IV. SMJ ETAJ
Smjetaj izbjeblicabio je i do sadaslab, apridolazkomnovih izbjeglica
jo se pogralo u obem smislu. U Foi pak posebno, kue su mnoge
stradale, a mnoge od njih su poruene ili izgoijele.
U Goradu su izbjeglice bile smjetene djelomino u vojnim
barakama, ali poto su iste bile opet uzete za potrebe vojske, smjetaj
izbjeglica u Goradu je opet otean.
Po selima se svi et sam pomae podiui od materijala starih zgrada i
koliba primitivne zaklone, a i stanuje po zemunicama.
V. POTREBE IPRIEDLOZI
Kao najvanije dolazi u obzir:
1/ oruanom snagom osigurati /oistiti/ krajeve, a poslie u njima
ostaviti letee vojne i orunike odrede, koji su u stanju odrati postignute
rezultate ienja.
2/ osiguranja tvoriva i sredstava za podizanje poruenih domova,
nabaviti sjeme, stoku i orua za obradu zemlje.
3/ osigurati hranu do nove etve.
Sluba javljanja stanja u osloboenim mjestima i u onima u koja je
mogu povratak izbjeglicama, nije do sada pouzdano funkcionirala, pa
ju je potrebno preko mjerodavnih imbenika osigurati.
Najposlije, ast mi je predloiti da u sluaju kad se izbjeglice ve
poenu vraati, da se za svaki transport odnosnim kotarevima osiguraju
prehrana, odjea, te doznae novane navjere radi trenutnih pomoi
stradalnicima.
ZA DOM SPREMNI !
Predstojnik drutvovnog odjela
Dr. Kalea, v.r.
(AVII, fond NDH, k. 185, reg. br. 9/7-2-3)
STANJE IZBJEGLICA U VELIKOJ UPI VRHBOSNA
- IZVJETAJ VELIKE UPE VRHBOSNA,
SARAJEVO, 10. JULI 1943.
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
VELIKA UPA VRHBOSNA
T. broj 2038/43 Sarajevo, 10. srpnja 1943.
Tjedni izvjetaj o izbjeglicama
za II tj edan mj eseca srpnj a 1943.
Gosp.
GLAVARU GRAANSKE UPRAVE ZA
IZTONUI ZAPADNU BOSNU
SA RA J E V O
Na nalog T.broj 725/43 ast mije izviestiti o stanju izbjeglica u Velikoj
upi Vrhbosna kako sliedi:
I. BROJ NO STANJE
Sarajevo /kotar/ 4.900.-
Logor za izbj eglice na Alipainom Mostu 83.-
Od njih djece 33, odraslih mukih 10, odraslih enskih 23
u ambulanti 17
Sarajevo ...8.914.-
Sarajevo /okolica/ 2.009.-
U Sarajevo i okolicu pristizalo je neto novih izbjeglica iz kotara
rogatikog, vlasenikog i iz mjesta drugih upa /Olovo, Vare, Kakanj,
Breza/. Veina od njih bila je tako rei na prolazu i privremeno, jer su se
u glavnom ve vratili kuama.
Viegrad /kotar i grad/ 6.147.-
Gorade /mjesto i kotar/ 630.-
Vlasenica /mjesto i kotar/ nepoznato, jer se nalazi u rukama
odmetnika.
Rogatica ponovno ima oko 4.000.-
a Sokolac nekoliko stotina izbjeglica uslied prolazka odmetnika kroz
podruje kotara
Foa /mjesto/ imade oko 3.000.-
izbjeglica vraenih iz sjeverne Bosne i dr. krajeva, ali imade ih i iz
okolnih sela, budui da poslie razbijanja odmetnika nije jo provedeno
osiguranje i zaposiedanje pojedinih obina.
ajnie: nema podataka o broju izbjeglica, U koliko ih ima, svi su
smjeteni na desnoj obali Drine uz Gorade. Brigu o njima vodi kotarska
oblast ajnie.
to se tie vraanja izbjeglica, stanje nije promienjeno t.j. nema jo
sigurnosti u mjestima, gdje nije sjedite vlasti ili vojnih posada.
Odnosne oblasti niesu povukle u prolom tjednu svoj zahtjev o
novaenju izbjeglica /Viegrad, Gorade, Foa/.
II. PREHRANA
Prehrana je oskudna pa za sad uslied prekida ili oteanja prometa na
drugim mjestima nema izgleda na kakovo poboljanje u tom pogledu.
Kotarska oblast u Viegradu uspjela je prije prekida prometa da dobije
2 vagona krupira i 1 vagon jemenog brana.
III. ZDRAVSTVENO STANJE
Bez promjene kao u prolom izvjetaju od 3. srpnja 1943. t.
broj 1949/43
IV. SMJETAJ
Bez promjene kao u prolom izvjetaju od 3. srpnja 1943. t.
broj 1949/43
V. POTREBE IPRIEDLOZI
Bez promjene kao u prolom izvjetaju od 3. srpnja 1943. t.
broj 1949/43
ZA DOM SPREMNI !
Predstojnik drutvovnog odjela
Dr. Kalea v.r.
(AVII, fond NDH, k 185, reg. br. 38/7-2-3)
STANJE IZBJEGLICA U VELIKOJ UPI VRHBOSNA
- IZVJETAJ VELIKE UPE VRHBOSNA,
SARAJEVO, 17. JULI 1943.
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
VELIKA UPA VRHBOSNA
T. broj : 2133/43. Sarajevo, dne 17. srpnja 1943.
Predmet: Tjedni izvjetaj o izbjeglicama
na III tjedan mj. srpnja 1943.
GLAVARU GRAANSKE UPRAVE ZA
IZTONUI ZAPADNU BOSNU
SARAJ EVO
Na nalog T.br. 725/43 ast mi je izvjestiti o stanju izbjeglica u Velikoj
upi Vrhbosna kako sliedi:
I. BROJ NO STANJE
Sarajevo/kotar/ 5.200
Logor za izbjeglice na Alipain Mostu 81
Od njih djece 32, odraslih mukih 8, odraslih enskih 23
i u ambulanti 18.
Sarajevo.. 8.922
Sarajevo/okolica/ 2.009
Viegrad /kotar i grad/ 6.147
Gorade /mjesto i kotar/ 630
Vlasenica /mjesto i kotar/ nepoznato, jer je kraj ugroen.
Rogatica ponovno ima oko 4.000, a Sokolac nekoliko stotina izbjeglica
uslied prelaska odmetnika kroz podruje kotara i
Foa /mjesto/ imade oko 3.000 izbjeglica vraenih iz sjeverne Bosne
i drugih krajeva, ali ih imade i iz okolnih sela, budui da poslie razbijanja
odmetnikih skupina, jo nije provedeno osiguranje i zaposiedanje
pojedinih obina
ajnie: imade oko 4.000 izbjeglica, koji su smjeteni uz Drinu kod
Gorada.
Primjeuje se, da se izbjeglice sakupljaju uviek u onim mjestima gdje
je sjedite pojedinih oblasti i gdje imade vojnih posada /Viegrad, Foa,
Gorade, Rogatica/.
Sakupljanje izbjeglica u ovim mjestima uzrokovano je nedovoljnom
sigurnou po selima i obinama, jer iste nijesu jo zaposjednute oruanim
snagama, a po negdje su jo pod vlau etnika /Viegrad/.
Vraanje izbjeglica u iztone kotareve Velike upe Vrhbosna, koji se
nalaze u sjevernim krajevima Bosne i drugdje,ne moe se iz gornjih
razloga jo provesti.
II. PREHRANA
Prehrana je oskudna, a istu oteava djelomino prekid prometa na
dovoznim arteriama. Najavljene doznake hrane ne stiu /Sarajevo/.
III. ZDRAVSTVENO STANJ E
U glavnome je zadovoljavajue. Imade sporadinih sluajeva ti fusa /
pjegavog i trbunog/, a i svraba.
IV. SMJ ETAJ
Smjetaj izbjeglica je i prije bio slab, a svako pridolaenje oteava
isto.
U Viegradu uslied prolaenja njemake vojske skoro sve nastanbe
su rezervisane za vojsku, pa je i zbog toga to pitanje veoma teko.
Ljetno vrieme ipak pomae tome, da slabe smjetajne prilike nemaju
za sada veih neprijatnih posljedica.
V. POTREBE IPRIEDLOZI
to se tie potreba i priedloga, to za sada niesu nastupili nikakvi novi
momenti, te se ostaje kod onoga to je dostavljeno u izvjetaju T.br.
1949/43 od 3. srpnja 1943.
ZA DOM SPREMNI !
Predstojnik drutvovnog odjela:
Dr. Kalea, v.r.
(AVII, fond NDH, k. 185, reg. br. 5/8-1)
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
VELIKA UPA VRHBOSNA
T. broj 2344/43 Sarajevo, 31. srpnja 1943.
Tjedni izvjetaj o izbjeglicama
u posljednjem tjednu mj. srpnja 1943.
GLAVARU GRAANSKE UPRAVE ZA
IZ TONU I ZAPADNU BOSNU
S ARAJ E VO
Na nalog t.br. 725/43 ast mi je izviestiti o stanju izbjeglica u Velikoj
upi Vrhbosna kako sliedi:
I. BROJNO STANJE
Sarajevo /kotar/ 5.200.-
Logor za izbjeglice na Alipain Most 92.-
Od njih djece 33, odraslih mukih 9, odraslih enskih 31,
u ambulanti 19
Sarajevo 8.917.-
Sarajevo okolica 2.009.-
Viegrad /kotar i grad/ 6.147.-
Gorade /mj esto i kotar/ 630.-
Vlasenica /mjesto i kotar/ oko 6.000.-
Rogatica oko 4.000.-
Foa 3.500.-
U mjestu Foi, ima oko 1.500 seljaka i oko 200 graana, ostali nalaze
se uz cestu prema Ustikolini i Osanici.
ajnie je imalo oko 4.000 izbjeglica, meutim, uslied novih borbi
broj izbjeglica mogao bi porasti.
Broj izbjeglica prema tome uglavnom je nepromienjen. Za protekli
tjedan nisu se popravile sigurnostne prilike, pa ni vraanje izbjeglica
kuama nije dolo do izraaja.
Neke kotarske oblasti /Viegrad/ trae na vraanje izbjeglica do daljega
ta vriedi i za ostale kotareve.
II. PREHRANA
Prehrana je oskudna, jer je dovoz otean. Doznake hrane dolaze ali
na samu hranu dugo se eka /Sarajevo/.
Nova etva i prispievanje povra i voa za sad u nekoliko olakava
prehranu.
III. ZDRAVSTVENO STANJ E
U glavnome je zadovoljavajue. Ima sporadinih sluajeva pjegavog
i trbunog tifusa, a zbog slabih stanbenih i odjevnih prilika i svraba.
IV. SMJETAJ
Smjetajne prilike i dalje slabe. Ljetnje vrieme olakava ovo stanje u
toliko, to za sad od toga nema mnogo hravih posljedica.
V. POTREBE IPRIEDLOZI
Poto se sigurnostne prilike nisu u prolom tjednu popravile, to se
ostaje kod potrebe i priedoga predloenih u izvjeu t.broj 1949 od 3.
srpnja 1943.
ZA DOM SPREMNI !
Predstojnik drutvovnog odjela
Dr. Kalea, v.r.
(AVII, fond NDH, k. 185, reg. br. 46/8-2)
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
ULEMA MEDLIS U SARAJ EVU
Broj: 2555, 31.VII 1943.
Na upit naslova od 27. VII. 1943. broj 9019/43 saobujemo da su
ovome Ulema medlisu do sada dostavljeni izvjetaji o sliedeitU
poginulim dematskim imamima uz koje dostavljamo i imena koristnika
njihove porodine imovine:
K. broj 2555/43
Vakufskom ravnateljstvu
Sarajevo
1. Ajanovi
2. Ajanovi
3. Bori
4. Buljubai
Muhamed
Ibrahim
Omer
Smail,
Hasan
iz Meee
iz ljedovia
iz Bron. Majdana
Vrnogra
iz Ljubije
iz Foe
iz Bezujna
iz Cerske
iz Miletkovia
iz J elea
iz Slatine
iz J abuke
iz Plane
iz Vlasenice
5. Bajri
6. Bjelan
7. Doko
8. Hadi
9. Kauklija
Muhamed
erif
Muhamed
Hamid
Abid
Halil
Pao
10. Keovi
11. Klapuh
12. Rogo
13. Zahi Mustafa
Sejfodin 14. Mehanovi
Otpremio 3/8 43. (Potpis neitak)
(Arhiv Meihata islamske zajednice Bosne i Hercegovine u Sarajevu,
nesreena graa)
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
VELIKA UPA VRHBOSNA
T. broj 2452/43 Sarajevo, 7. kolovoza 1943.
Tjedni izvjetaj o izbjeglicama
za I tjedan kolovoza 1943.
G.
GLAVARU GRAANSKE UPRAVE ZA
IZTONUI ZAPADNU BOSNU
BANJA LUKA
Na nalog T.broj 725/43 ast mije izviestiti o stanju izbjeglica u Velikoj
upi Vrhbosna kako sliedi:
I. BROJNO STANJE
Sarajevo /kotar/ 5.200.-
Logor za izbjeglice na Alipain Mostu 96.-
Od njih djece 36, odraslih mukih 10, odraslih enskih 33,
u ambulanti 17.
Sarajevo 8.920.-
Sarajevo /okolica/ 2.009.-
Viegrad /kotar i grad/ 4.303.-
Gorade /mjesto i kotar/ oko 5.-6.000.-
Broj izbjeglica je u stanju stalnog povisivanja, jer je ajnie
evakuirano 3. kolovoza 1943., a Foa izmeu 6-7 kolovoza, te se
izbjeglice iz tih krajeva sklanjaju u Gorade i okolicu.
Vlasenica /mjesto i kotar/ oko 6.000.-
Rogatica oko 800.-
Foa
ajnie
Prema prednjem sigumostno stanje se pogoralo, te za sada o vraanju
izbjeglica iz iztone Bosne, razmjetenih u i izvan ove Velike upe, ne
moe biti govora.
II. PREHRANA
Prehrana je oskudna. Za izbjeglice iz ajnia i Foe, koji se sada
nalaze u Goradu ili na putu u Goradu, poslato je odavde po jedan
vagon jema, a usliedila je i poiljka iz ministarstva skrbi za postradale
krajeve.
III. ZDRAVSTVENO STANJ E
Zdravstveno stanje za sada nije zabrinjavajue, ali sa gomilavanjem
izbjeglica moglo bi postati i vrlo teko.
Pojaanje zdravstvenih mjera, doznaivanje liekova, kao i poveanje
zdravstvenog osoblja na razkru Gorade vrlo je potrebno.
IV. SMJETAJ
Smjetajne prilike su i prije bile slabe, a pridolazkom novih izbjeglica
u Gorade postale su kritine.
Preselenje pridolih izbjeglica iz Foe i ajnia u Gorade dalje u
zemlju ako se sigurnostne prilike radikalno na promiene-aktualno j e i
neizbjeno.
Od strane ove velike upe zamolj ena j e Velika upa u Tuzli za dozvolu
da smjesti oko 5.-6.000 ajnikih i foanskih izbjeglica sa njihovom
stokom na svome podruju.
Ministasrstvo skrbi za postradale krajeve je zamoljeno da poduzme
korake za smjetavanje navedenih izbjeglica u Veliku upu Tuzla ili
drugdje.
V. POTREBE IPRIEDLOZI
Kako se sigurnostne prilike pogoravaju dotino u ovim krajevima ih
sada kod ovog izvjea uope nema, ostaje se kod potrebe i priedloga
predloenih u izvjetaju t.broj 1949 od 3. srpnja 1943. t.j. daje svaki rad
oko normaliziranja prilika u iztonoj Bosni nemogu bez predhodnog
vojnikog osiguranja dotinih krajeva.
ZA DOM SPREMNI !
Predstojnik drutvovnog odjela:
Dr. Kalea, v.r.
(AVII, fond NDH, k. 186, reg. br. 10/1-1)
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
VELIKA UPA VRHBOSNA
T. Broj 2511/43
14. kolovoza 1943.
- Sarajevo -
Predmet: Tjedni izvjetaj za
II - tjedan u kolovozu 1943.
G.
GLAVARU GRAANSKE UPRAVE ZA
IZTONUI ZAPADNU BOSNU
BANJ A LUKA
Na nalog T.br. 725/43, ast mije izviestiti o stanju izbjeglica u Velikoj
upi Vrhbosna kako sliedi:
I. BROJ NO STANJE
Sarajevo/kotar/ 5.200.-
Logor za izbj eglice na Alipain Mostu 91.-
Od njih djece38, odraslih mukih 8, odraslih enskih 31,
u ambulanti 14
Sarajevo 8.920.-
Sarajevo okolica 2.009.-
Viegrad /kotar i grad/ 4.303.-
Gorade /mjesto i kotar/ oko 9.000
Uslied dogaaja koji su se dogodili prolog tjedna na podruju
kotareva Foa i Gorada, porastao je broj izbjeglica u Goradu i okolici.
Vlasenica /kotar i grad/ 8.000
Rogatica 800
Foa evakuirana
ajnie evakuirano.
Ukoliko se sigurnostne prilike ne bi izmienile postoji potreba
razmjetaja pridolih izbjeglica.
Velika upa Tuzla, na ovdanji upit - odklonila je smjetaj na svome
podruju sa obrazloenjem da nema mjesta. O istoj stvari obavieeno
je i Ministarstvo skrbi za postradale krajeve.
II. PREHRANA
Od hrane dobili su: Viegrad dva puta po pola vagona odavde i od
Ministarstva direktno, u Gorade disponirano: 6 vagona za kotareve:
Fou, Gorade i ajnie, u Vlasenicu 1 1/2 vagodina i Sokolac 2.000
kukuruza.
Kotarski upravitelji preuzeli su novac za pomo izbjeglicama kako
sliedi:
Za Vlasenicu, ajnie, Fou po 500.000.- Kn, zatim ponovno Foi:
55.000.- Kn, ajniu 40.000.- Kn.
Na ruke kotarskog povjerenika za izbjeglice u Goradu 20.000.-
Kotarskoj oblasti Sarajevo 100.000.- Kn. i kotarskoj izpostavi
Kalinovik 200.000.- Kn.
III. ZDRAVSTVENO STANJ E
Zdravstveno stanje nije sada zabrinjavajue, ali gomilanjem izbjeglica
moglo bi postati i vrlo teko.
Pojaanje zdravstvenih mjera, doznaivanje liekova, kao i poveanje
zdravstvenog osoblja na raskru Gorade vrlo je potrebno.
IV. SMJ ETAJ
Pridolaskom novih izbjeglica iz kotareva ajnie i Foa smjetajne
prilike su se pogorale.
Preseljenje istih u druge kotareve iz upe biti e potrebno, ako se
sigurnostne prilike uzkoro radikalno ne izmiene.
Ministarstvo skrbi za postradale krajeve o ovome stanju je izvieeno
i zamoljeno za posredovanje smietanja u V. upi Tuzla i dr.
V. POTREBE I PRIEDLOZI
Budui da za sada u krajevima iztone Bosne, a naroito i kot. ajnia
i Foa, nije jo ostvarena sigurnost ostaje se kod potrebe i priedloga
podnesenih u izvjetaju t.Br. 1949. od3.VII.1943. tj. daje svaki rad oko
normaliziranja prilika u iztonoj Bosni nemogu bez predhodnog
vojnikog osiguranja dotinih krajeva.
Za dom spremni !
Predstojnik drutv. odjela:
Dr. Kalea, v.r.
(AVII, fond NDH, k. 186, reg. br. 30/1-2)
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
VELIKA UPA VRHBOSNA
T. Broj: 2573/43. Sarajevo, 21. kolovoza 1943.
Predmet: Tjedni izvjetaj o izbjeglicama
za III. tjedan kolovoza 1943.
GLAVARU GRAANSKE UPRAVE ZA
IZTONUI ZAPADNU BOSNU
BANJ A LUKA
Na nalog T. broj 725/43 ast mi je izviestiti o stanju izbjeglica u Velikoj
upi Vrhbosna kako sliedi:
I. BROJ NO STANJ E
Sarajevo/kotar/ 5.200
Logor za izbjeglice na Alipain Most 183
Od njih djece 88, odraslih mukih 25,
odraslih enskih 66, u ambulanti 4.
Sarajevo 8.920
Sarajevo /okolica/ 2.009
Viegrad /kotar i grad/ 4.336
Gorade /mjesto i kotar/ oko 9.000
Foa i ajnie evakuirani prije 14 dana,
te uslied toga dolo je do novog porasta izbjeglica u podruju Gorada
Vlasenica /kotar i grad/ za sad nema podataka
Rogatica 800
Foa evakuirana
ajnie evakuirani
II. PREHRANA
Prehrana je sada oskudna. Viegrad je dobio 1 vagon jema, 400 kg
eera i 400 ulja, ali te su koliine hrane nedovoljne.
Kotarske oblasti upuene su da i neposredno trae od Ministarstva
skrbi potrebne kontingente hrane za izbjeglice.
III. ZDRAVSTVENO STANJ E
Smjetajne prilike su svagdje slabe, a usljed pridolaska novih
izbjeglica jo vie oteano.
Ako sigurnostne prilike ne okrenu na bolje, preseljavanje odnosno
premjetanje izbjeglica koji se nalaze oko Gorada biti e potrebno.
Ministarstvo skrbi za postradale krajeve izvieeno je o ovome i
zamoljeno za posredovanje oko smjetaja ovih izbjeglica po drugim
upama.
Na neposrednu zamolbu ove velike upe na Veliku upu Tuzla, da
smjesti jedan dio ajnikih i foanskih izbjeglica na svome podruju,
ista je odgovorila negativno.
V. POTREBE IPRIEDLOZI
Budui da za sada u krajevima sve iztone Bosne nije ostvarena
sigurnost, ostaje se kod potreba i priedloga podnesenih u izvjetaju T.
br. 1349 od 3. VII. 1943. t.j. daj e svaki rad oko normalizacije prilika u
iztonoj Bosni nemogu bez predhodnog vojnikog osiguranja dotinih
krajeva.
ZA DOM SPREMNI !
Predstojnik drutvovnog odjela
Dr. Kalea, v.r.
(AVn, fond NDH, k. 186, reg. br. 55/1-1)
ZLOINI NJEMAKIH DIVIZIJA
U STUPNOM DOLU I KOUTICAMA
- IZVJETAJ ni DOMOBRANSKOG KORPUSA,
SARAJEVO, AVGUST 1943.
POVJ ERENIKO IZVJ EE O STRIELJ ANJ U NAEG
PUANSTVA U SELU STUPNI DO, KOTAR AJ NIE I U SELU
KOUTICE, KOTAR ROGATICA PO NJ EMAKIM ETAMA
Opis dogaaja kod sela Stupni Do, obina Miljeno, kotar ajnie od
7. i 8. VII. 1943. kojom prilikom su pripadnici njemake 118 lov. divizije
iz Gorada poubijali petero djece, trinaest ena i trinaest odraslih
mukaraca hrvata islamske vjere.
Dogaaj se desio na sliedei nain:
Dana 7. VII. 1943. oko 10 sati pole su Huri Muniba, ki Avde stara
20 g. i Odakovi Naza, ena Fehimova stara 40 g. iz svog sela Stupni
Do, koje je udaljeno od Gorada oko 6 km. u selo Prvanj na branje
treanja. Polazei na svom putu pored livade Lorica Milka iz sela
Podkozara opazile su kako neko pseto na toj livadi neto u travi eprka.
Kada su se pribliile psetu spazile su na svoje veliko iznenaenje lje
jednog njemakog vojnika, koji je bio zaklan i iznakaen. Lje je bio
naen na mjestu udaljeno oko 300 metara od kue etnika Veljovi Uroa.
Huri Muniba odmah je obavijestila o nalazu ljea starjeinu kue
Derdemeza, koja se nalazi u blizini, Derdemeza Ramu, starca od 60 g.
koji je odmah poslao svog sina Rai da najblioj njemakoj komandi na
"Crepanima". Ova komanda je bila u kui Marka Gigovia, koji se nalazi
u odmetnitvu meu etnicima.
Nekoliko pripadnika etnike njemake oruane snage dolo je oko
podne istoga dana do kue Derdemez Rame, koji je dao svoja druga dva
sina Sulju i Salku radi prienosa ljea ubijenog njemakog vojnika u
Gorade.
Sutradan 8.VII. 1943. dola je u okolna naselja jedna grupa od oko
I. Iz sela Prisoja, obina Miljeno, kotar ajnie:
1. Gabelu Raida 40 g. starog
2.
II
Mahmuta 25 g. starog
3.
u
aira 18 g. (upisan u SS
i imao nastupiti 9.VII.1943)
4.
tt
Hatidu 40 g. staru
erifa
(majku airovu)
5. Odakovi erifa 24 g. starog (upisan u SS)
6.
II
Rahimu 20 g. staru
(enu erifa pod 5.)
7.
r
5
. tt
Aziza 24 g. starog
8.
tt
Nazu 24 g. staru
(enu Aziza pod 7.)
9. sina Odakovi Aziza i Naze od jednu i pol godinu,
imena nepoznata, a koga je u naramku drala majka mu Naza.
10. Odakovi Ismeta,
11. Odakovi Mevlu,
12. Odakovi
13. Huria
14.
15.
16.
17.
Nazu,
Nuku,
J usu,
Mejru,
Dudiju,
Zufera,
18. Piriju
19. Piriju
20. Krajinik
21.
Smaju
Jusu
Ajkiju,
Fatimu,
19 g. starog
(brata Azizova pod 7.)
enu Mehmeda, 28 g. staru,
iji se mu nalazi u SS postr.
enu Fehimovu, 40 g. staru
umrlog Ragiba, 55 g. starog
sinaNukina (pod 13), 28 g. starog
enu J use (pod 14), 25 g. staru
kerNuke (pod 13), 16 g. staru
unuka Nukina,
dvije i pol godine starog,
ijeg su oca ubili etnici,
a koga je u naramku
nosila navedena Dudija Huri
30 g. starog
33 g. starog
enu umrlog Saliha, 30 g. starog
ker Ajkije (pod 20) udovicu
Njemaki vojnici razdijelili su gore imenovane u etiri grupe te ih
pokraj sela Stupni Do sve poubijali, neprovodei predhodno nikakav
ispit. Pukim sluajem spasio se je od smrti jedino Pirija J uso i jedna
ena, koja nije u gornjem popisu navedena. Pirija J uso je pomenutog
dana kopao svoj kukuruz na njivi, pa je s njive odveden na gubilite. On
sej e nalazio u drugoj grupi sa Gabelom Sairom, Odakovi Ismetom,
Krajinik Ajkijom i njenom kerkom Krajinik Fatimom. Na njega je
jedan njemaki vojnik ispalio metak u lijevo rame, koji je proao kroz
meso iznad lieve sise. Pirija J uso pao je od ovog metka, a kako je ostao
na ivotu, isti vojnik je ponovo ispalio iz puke drugi metak, koji gaj e
pogodio ispod lijevog oka, a izaao ispod desnog uha. I ako ovako teko
ranjen, Pirija seje pritajio, dok gaje njemaki vojnik neko vrijeme gnjeio
izmom ili kundakom po ramenu, valjda da se uvjeri da je rtvu dotukao.
Tek kada su djeca dola naricati nad pobijenim, usudio se je da ustane.
Onako ranjen i krijui se kroz umu prebacio seje sutra dan u Gorade,
gdje gaje lijenik dr. Karamehmedovi previo i uputio u Dravnu bolnicu
u Sarajevo.
Poto je izvreno umorstvo gore navedenih osoba, jedna grupa ovih
njemakih vojnika povratila seje oko 10 sati u selo Prisoje u kojem su
ubili:
23. Odakovi Latifu, enu J usufa, majku ve ubijenih Odakovi
Aziza i Ismeta (pod 7 i 10). Tako od ove obitelji Odakovia nije ostao
meu ivima niti jedan lan.
Zatim su ubili:
24. Dervievi Hasana, umrlog Ibre 35 g. starog iz sela Milanovia,
koga su nali u jednom mlinu vie sela Zubia. Dervievia su ubili u
jednom potoku, poto su ga vodili jedan kilometar daleko od mlina.
Druga grupa njemakih vojnika pobila je u selu Podkozarima obitelj
Derdemez Rame i to:
25. Derdemez Ramu 60 g. starog,
starjeinu kue,
te njegove sinove:
26. " Sulju 20 g. starog
27. " Salku 18 g. starog
28. " Raida 15 g. starog
29. " Osmana 12 g. starog
zatim njegove keri:
30. " Almasu 30 g. staru
31. " Latifu 15 g. staru i konano
32. " Latifu, enu Sejda, bratia Ramina,
staru 35 godina, koja seje nalazila
u posjeti kod Rame.
Porodica Derdemeza pobijenaje na mjestu udaljenom 20 m iza njihove
kue kod mlina. ena Derdemez Rame Umij a, nalazila se je toga dana
sa svojim najmlaim sinom Munibom od 8 godina kod svoga bolesnog
najstarijeg sina Muje u Goradu i samo ova okolnost spasila ih je od
sudbine, koja je zadesila ostale lanove ove nedune porodice. Osim
toga naglaeno je, daje ubijen ba taj isti Ramo, koji je dan ranije uputio
svog vlastitog sina Raida, dijete od 15 godina, da obavijesti njemaku
komandu o nalazu, te taj isti Raid kao i njegova braa, a sinovi Ramini
Suljo i Salkan, koji su lje njemakog vojnika odnijeli u Gorade.
Ovo krvoprolie nije bilo dosta njemakim vojnicima. Po izvrenom
ubojstvu popalili su to je ostalo od nadkrivenih kua odnosno koliba,
koje su ostale nakon haranja etnika, a zatim su odveli:
1 .jedinu kravu ve ubijene Odakovi Naze, ene Fehimove, iza koje
j e ostalo dvoj e siroadi, sin Adem od 10 godina i sin Salkan od 7 godina.
Fehima, mua ove ene ubili su etnici 1941 g.
2. od ubijenog Gabele Raida jednu kobilu
3. od Huria Avde iz Stupskog Dola jednu kravu sa teletom i
4. od Gabele Salke jednu kobilu.
Kada su njemaki vojnici podijelili nesretne seljane u grupe, vjerovalo
se je, da ih hoe ukloniti radi akcija protiv odmetnika usljed ubij stva
ovog njemakog vojnika, koje su mogli izvriti jedino odmetnici. Naime
iz kue Milka Loria, na ijoj je zemlji naen lje toga vojnika odmetnula
su se tri lana u odmetnitvo kod etnika. U odmetnicima nalaze se i
njihovi susjedi L akovi Andrija, Milan, Ostoja i Uro, te Sime Lakovia
dva sina i Veljovi Uro. Nijemci su pasli konje 5, 6. i 7. srpnja 1943. na
mjestu i u blizini, gdje je ubijen njemaki vojnik. Njemaki vojnici su
upozoravani da su pravoslavni iz okolice, po ijim ajirima oni pasu
konje, nalaze u umi kao odmetnici i za to Nijemci treba da budu oprezni.
Upozoreni su jo da se ovim krajem kree partizan Krezovi Gojko iz
sela Pribinovia sa svojom etom i da se prebacuje u Batovo i Slatinu, te
da nadzire svoja i svojih susjeda naputena imanja, a osim toga da je
ovoj eti glavni put na ovom podruju. Pored toga odmetnici sa reenim
Gojkom Krezoviem na elu pobili su tih dana:
1. Mustafu Baltu, sina aira iz sela Gloina,
2. ehu erifa, sina Mujina iz sela Ljeskovika,
3. enu Kurtovia Adema iz sela Zubia,
svi iz obine Milijeno, pa seje vjerovalo da e se i radi ovih ubistava
povesti kakva akcija.
Nitko od muslimana toga kraja nije ubio, a niti je mogao ubiti
njemakog vojnika. To je moglo biti samo djelo odmetnika, koji njemaku
vojsku smatraju neprijateljskom. Muslimani ovoga kraja, kao pripadnici
hrvatskog naroda i drave, smatrali su nj emaku vojsku kao vojsku, kojoj
je zadatak pruanje zatite ivota i imovine narodu, koji je toliko stradao.
Kakvo je bilo raspoloenje upravo kod pobijenih, vidi se iz injenice to
su bili upisani u SS postrojbe ubijeni Gabela air, Odakovi erif,
Derdemez Suljo i Salko, a mu ubijene Odakovi Mevle, Mehmed ve
slui u nekoj SS jedinici.
Sve to je navedeno, preivjeo je i ispriao Pirija J uso, a to mogu
potvrditi i ostali preivjeli seljani.
Uz kakvo je obrazloenje izvreno ovo ubijanje ilustrira sliedea
okolnost:
Kada je dolo nekoliko graana Gorada , meu kojima je bio ef
izpostave g. J alovii, lienik Dr. Karamehmedovi, gradonaelnik i
donaelnik obine Gorada, kapetanu Stenclu, koji je naredio ova
ubijstva i traili od njega objanjenje, taj kapetan je odgovorio, daj e to
propis, zakon odmazde. Na primjedbu prisutnih, da li vjeruje da su
4. Bukvu
5. Odakovi
Reida
Begu
ije ime nije poznato,
iz sela Baljen potoka, te
iz sela Kozara
muslimani izvrili ubijstvo njemakog vojnika, odgovorio je isti kapetan,
kako je uvjeren da nisu, ali, ponavljajui daje to zakon odmazde, naglasio
je kako su Nijemci na ovaj nain po Srbiji pobili mnogo svijeta, pa daj e
ovaj zakon odmazde morao biti primijenjen i u ovom sluaju. Poto su
mu prisutni napomenuli da se stanovnitvu, u iji kraj doe njemaka
vojska, namee pod takvim okolnostima kruta i logina nuda, da bjee
iz svojih domova i skrivaju se kojekuda po umama, jer mu se, iako
podpuno nevinom i lojalnom ugroava ivot, odgovorio je kapetan
Stencl: "pa tako je".
Tako je u ovoj tragediji nepotrebno izgubilo ivot trideset i jedna
nevina rtva, od kojih je etvero djece, etrnaest ena i trinaest
odraslih mukaraca. Od ubijenih ena tri ili etiri bile su u drugom
stanju, a ubijena Odakovi Mevla trebala je za koji dan poroditi
se.
STRIELJ ANJ E SELJ ANA SELA KOUTICE 5 KM. S.I. SOKOLCA
OD PRIPADNIKA NJ EMAKE SS DIVIZIJ E "PRINC EUGEN"
J o dok je zapravo bila svjea krv ovih nesretnih i nedunih rtava,
desila se je druga po broju rtava, po mjestu i nainu izvrenja grozna
tragedija.
Selo Koutica, obine Sokolac, kotar Rogatica zauzeli su bili po prilici
prije petnaest dana partizani na svom povlaenju od Foe. Tom prilikom
seljani ovoga sela nisu uspjeli izbjei, te su im partizani odnijeli hrane,
ali drugih rtava nijesu pretrpjeli. Kada su poslije tri ili etiri dana
partizani napustili Kouticu, seljaci su se povukli u Sokolac. Na nalog
pukovnika Stipkovia, zapovjednika I. ustakog zdruga, vei dio seljana
povratio seje na svoje izgorjeline od ranijeg haranja odmetnika, gdje su
se ponovno smjestili u nadkrivena sklonita. Neki nisu imali uobe krova
nad glavom, te su se nastanili u seoskom mektebu (vjerskoj koli). Ostali
su ostali u Sokocu.
Kako su partizani kasnije opet upali u Koutice, njemake SS
postrojbe, zapoele su sa njima borbu u okolini samoga sela. U ovoj
borbi, amoda i iz zasjede partizana, ubijen je izjedne njemake izvidnice
jedan njemaki vojnik. Seljaci Koutice koji su se nali u selu, sklonili
su se usljed zametnute borbe, veinom u mjestnu damiju i mekteb, koji
seje nalazio odmah uz damiju. Poto su se partizani povukli iz Koutice,
njemaki vojnici uli su u selo 12.VII.1943. u ponedeljak, neto poslije
podne. im su doli u selo, tri ili etiri njemaka vojnika obreli su se
pred mektebom i damijom i tu postavili strau. Ostatak seljana, koji su
se nalazili po selu satjerali su takoer u damiju i mekteb, a onda upitali
prisutne koje ubio njemakog vojnika. Kada su im seljaci odgovorili, da
su to uinili partizani, ovi njemaki vojnici naredili su, da etvorica
prisutnih idu tobo sahraniti lje. Poto su etvorica mukaraca istupila
pred damiju, ovi njemaki vojnici pobili su ih upravo na dvoritu pred
damijom iz malih strojopuaka. Na ovo je meu ostalim u damiji i
mektebu zavladala strava i uas. Nastao je vrisak mnogobrojne djece i
ena. Njemaki vojnici nastavili su dalje sa istjerivanjem ovih bijednika
iz damije i mekteba, te ih u malim grupicama, uz pisku nejake djece,
kuknjavu i pla majki i ena, te izbezumljeni uas odraslih
mukaraca, pobili.
Tom zgodom pobijene su sliedee osobe:
1. Huseinovi Mujo 53 god. star i njegova ena:
2. Hata 43 god. stara te njihovo
etvero djece i to:
3. Hamdija 17 god. star
4. Fehim 7 god. star
5. Osman 2 god. star
6. Ajia 13 god. stara
7. Begovi Nezir 49 god. star i njegova ena:
8. Haa 31 god. star zatim troje
njihove djece i to:
9. Ibro 1 god. star
10. Adila 8 god. stara
11. Hasnija 12 god. stara
12. Huseinovi S arija 29 god. stara
13. Dehva 61 god. stara
14. Demila, ena umri. Zejnila, koji je poginuo
1942 kao milicioner u borbi sa odmetnicima kod Sokoca, 31 god., star te
njezino troje djece i to:
15. Husejnovi Fazi la 7 god. stara
16. " Akif 4 god. star
17. " Nezira 2 god. stara
18. Hodi Osman 35 god. star i njegova ena:
19.

Mela 36 god. stara te njihovo


etvero djece i to:
20.
i
Memi 13 god. star
21.
ti
Vasvija 8 god. stara
22.
u
emsa 6 god. stara i
23.
u
Dia 4 god. stara zatim
24. Hodi Naza 16 god. stara
25.
u
Ibro 15 god. star
26.
u
Vasva, ena Naila 28 god. stara. Njen mu
Nail nalazi se kao razvodnik u Sarajevskoj posadnoj bojni. Pobijeno je
i dvoje djece Naila i Vasve i to:
27. Hodi Naila 5 god. stara
28. njihovo ensko dijete, roeno dan ranije tj. 11.VII. 1943.
29. Hodi Sabaheta, 2 god. stara, ki Hodia Ragiba,
brata Nailova, a koji se nalazi
u vojsci u Varadinu.
30. Begovi Osman 53 god. star i njegova kerka
31.
u
Mela 11 god. stara
32. Rami Dehva 53 god. stara, udova iza Memia,
koji je prije nekoliko dana poginuo
od odmetnika i njihovo
troje djece i to:
33. Rami Mea 17 god. star
34.
u
Mehmed 13 god. stari
35.
ft
Muradif 11 god. star
36. J unuzovi Sejda 43 god. stara
37. Begovi J unuz 53 god. star
38. Hadi Ejub 42 god. star i njegova ena:
39.
n
Devia 36 god. stara,
te njihovo troje djece i to:
40.

Hamdo 9 god. star
41.
u
Hilmo 6 god. star
42.
u
Fatima 2 god. stara
Potom su ubili:
43. Hadi Teminu,
enu Idriza, 40 god. staru
i njeno etvero djece i to:
44. " Huseina 10 god. star
45. " Ramiza 2 god. star
46. " Zejnebu 15 god. staru i
47. " Nafvju 4 god. staru
Svih deset od broja 38 do br. 47 potjeu iz porodice Hadia, iji je
jedan lan vrhovni erijatski sudac u Sarajevu u miru, Hadi Abdulah
ef. Njegova brata Uzeira odveli su sa sobom partizani prigodom zadnjeg
svog povlaenja.
48. Begovi Mujo 41 god. star i njegova ena:
49. " Mejra 37 god. stara te njihovo
etvero djece:
50. " Muniba 13 god. stara
51. " Ziba 11 god. stara
52. " Fatima 9 god. stara i
53. " Reuf 6 god. star
54. Kavazovi Mejra, udova iza Ruida, 37 g. stara
i njezino dvoje djece:
55. " Mila 9 god. stara
56. " Paa 4 god. stara
57. Hodi Mehmed 60 god. star i njegova ena:
58. " Pemba 58 god. stara te njihovo
dvoje djece i to:
59. " Adem 36 god. star
60. " Salko 14 god. star
61. " Mila, ki Adema (pod 59), 13 god. stara
62. Zejna, 8 god. stara
63. Begovi Biba, ki Salke, 15 god. stara
64. Fazli Muan 60 god. star
65. " Alija 62 god. star
66. Demirovi Senija 23 god. stara
67. Begovi Hajro 66 god. star
68. Hodi Fatima, ena Mehmedova, 25 god. stara,
iji se mu nalazi na
istonom frontu
69. Sokolovi Mujo 63 god. star
Svi navedeni osim Sokolovia Muje, stanovnici su sela Koutice.
Sokolovi Mujo je iz sela Kuti, a u Koutici seje zatekao sluajno.
Od prisutnih u damiji i mektebu ostali su na ivotu Saraji Hajdar,
J unuzovi Durmo i Begovi Rustem, te devet ena i djeca. Oni su se
sakrili u mektebu u jednu upljinu pod podom i tako ostali neopaeni.
Od strijeljanih ostale su teko ranjene 4 (etiri) osobe i to: Hodi Fatima,
ena umri. Muje, 60 g. stara, Hodi Almasa, ki ubijenog Osmana
Hodia, stara 12. godina i jedno dijete Kavazovia ije ime je nepoznato,
a kome je odbijena vilica. Ove etiri osobe nalaze se na lijeenju u
Dravnoj bolnici u Sarajevu.
Begovia Muju koji je bio strijeljan pred damijom, ali ostao samo
ranjen u nogu i pleku, te koji se je s mukom uspio izvui iz gomile
mrtvih suseljana i koji sej e smjestio u mektebskoj prostoriji, ponovno
su strieljali u istoj prostoriji dva njemaka vojnika. Ovaj jadnik, ovako
dotuen, pokuavao im je bez uspjeha dokazivati, daj e musliman i daj e
podpuno nevin.
U svemu ovo selo dalo je podpuno nedunih ezdeset devet (69)
rtava i to: dvadeset i jedno (21) ensko dijete (do 15 g.), esnaest
(16) muke djece, esnaest (16) ena i esnaest (16) odraslih
mukaraca. Ubijeno je dijete razvodnika Naila Hodia koje je bilo
tek dan ranije roeno.
Po prianju preivjelih mnogi od ovih nesretnika, a naroito djeca,
ubijani su noevima. Dva enska ljea naena su sa podpuno golim
donjim dielom tijela, kojima je predhodno svueno donje rublje i u
takvom stavu, da im je stranji dio okrenut prema gore, a koljena savijena
prema zemlji.
Lje njemakog vojnika naen je na mjestu udaljenom od damije
oko 200 metara.
Ni ovo ubojstvo njemakog vojnika nisu izvrili, niti su mogli izvriti
muslimani ovog ili okolnih sela. Taj vojnik poginuo je ili u borbi ili iz
zasjede od samih partizana. U redovima odmetnika uobe nema ni j ednog
lana muslimana ovog sela, kao ni obine Sokolac. Stanovnici muslimani
ovoga kraja gledali su u njemakoj vojsci onu silu koja e im pruiti
punu zatitu ivota i imovine, a nikako da bi mogli biti predmet odmazde
i to nakon toliko pretrpjelih stradanja. Muenitvo sela Koutice tim je
tee to je ono 1941. g. preivjelo svoju tragediju, kad je od odmetnika
popaljeno i poharano i kad je esdeset (60) rtava glavom platilo.
Sve navedeno potvrdit e preivjeli mjetaji sela Koutice. Ove
podatke dao je imam (sveenik) i naelnik obine Sokolac, Kari amil.
Nije potrebno isticati kakvu je bol i raspoloenje izazvala ova strana
sudbina tolikih nevinih rtava. Ta nesrea nametnula je teku potitenost,
naroito kod rodbine ubijenih. U koliki su oaj baene pojedine porodice
vidi se na primjeru kue Hadia, od kojih je jedan lan sada umirovljeni
vrhovni eriatski sudac Hadi Abdulah ef. Ova je obitelj u sadanjem
ubijanju izgubila ravno svojih deset (10) lanova, najbliih roaka
spomenutog vrhovnog eriatskog sudca. Iz iste obitelji platilo je glavom
pet (5) lanova 1941. g. usljed etnike djelatnosti (podvukao: S. .).
Ako je odmazda primjenjivana u ovom obliku, onda bi se po logici
mogla vriti samo prema neprijatelju i neprijateljskom narodu. Na narod
i naa drava meutim smatraju se prijateljskim narodom i prijateljskom
dravom. ta vie mnogi lanovi porodica ubijenih vre svoje vojnike
dunosti ili u hrvatskom domobranstvu, ili kao legionari na istonom
frontu, odnosno u SS postrojbama, ili su se ve bili prijavili u te postrojbe.
Osim toga teko je vjerovati, da bi ovakova metoda odmazde u ovim
krajevima mogla imati kakvog pozitivnog rezultata. ta vie ona bi mogla
i pogorati situaciju i uroditi tekim posljedicama. Zna se razpoloenje
mnogih odmetnikih skupina prema nedunom puanstvu ovih krajeva.
Na oigled primjene zakona odmazde u ovakovom obliku mogu se
posluiti odmetnici, pored ostalih, i tim sredstvom ubijanja njemakih
vojnika, koje bi onda mogli dovlaiti na mj est, gdje ele da bude izvrena
odmazda od strane njemake vojne sile.-
ZA TONOST PRIEPISA
glst. p.pukovnik /raavec/
M.P.
(AJ , 110-613, inv. br. 6264, str. 288-292; AVIJ, fond NDH,k. 60, reg.
br. 2/3a-l; A-BiH; ZKRZ, Referati, k. 4, omot 128, inv. br. 31-1)
ZATOENICI KONCENTRACIONOG
LOGORA STARA GRADIKA
- DOPIS POLICIJSKE UPRAVE VELIKE UPE VRHBOSNA,
SARAJEVO, 22. SEPTEMBAR 1943.
UPSKA REDARSTVENA OBLAST
POLITIKI ODSJEK
SARAJEVO
Broj: 6769-Taj-43
Predmet: VUK HAMID IOMERAGI MEHMED
dostava potvrda
UPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI
MOSTAR
Savezno Vaem dopisu broj: Taj. 1507/43, od l.rujna 1943. god.
prigibno Vam se dostavljaju potvrde o primitku OMERAGI
MEHMEDA i VUK HAMIDA u sabirni logor Stara Gradika, a isti su
Vai uhienici, koje ste prepratili ovoj oblasti na daljnje prepraenje u
logor.
ZA POGLAVNIKA I DOM SPREMNI !
Upravitelj:
upske redarstvene oblasti:
(Petkovi)
M.P.
(A. Mileti, n.d. knj. 2, str. 648-649)
ZLOINI U ISTONOJ BOSNI
- IZVJETAJ POLICIJSKE UPRAVE VELIKE: UPE
VRHBOSNA,
SARAJEVO, 8. OKTOBAR 1943.
UPSKA REDARSTVENA OBLAST
POLITIKI ODSJEK
S ARAJ EVO
Broj : 48-Taj-43.- Sarajevo, dne 8.1i&topada 1943.-
Dnevno izvjee za dan
7.listopada 1943. godine.-
1/ GLAVNO RAVNATELJSTVO ZA JAVNI RED I SIGURNOST
-ZAGREB
2/ GLAVNO RAVNATELJSTVO ZA JAVNI RED I S IGURNOST
URED - ZAGREB
3/ OBE ZAPOVIEDNITVO REDARSTVENE STfcAE -
ZAGREB
4/ GLAVAR GRAANSKE UPRAVE G. MINISTAR ING.
FRKOVI - SARAJEVO
5/ GLAVAR GRAANSKE UPRAVE ZA IZTONU i ZAPADNU
BOSNU G. ANDOR BENAK - BANJA LUKA
6/ G. VELIKI UPAN VELIKE UPE VRHBOSNA .
SARAJEVO
Savezno nalogu Glavnog Ravnateljstva za javni red i sigurnost od
29. prosinca 1942, broj: 150604/43, ast mi je dostaviti izvjee o
politikoj i vojnoj situaciji u gradu Sarajevu i Velikoj Zupi Vrhbosna za
dan 7. listopada 1943. godine.-
Sino oko 20 sati pucali su pobunjeni na putniki vlak kod Vinje,
juno od Dervente.
Noas u 23 sata izmeu Renovice i Banje-Stiene uslied sruene pruge
izkoio je sa tranica stroj, lender i slubena kola u kojima j
e
bio njemaki
transport. Pojedinosti jo nisu pribavljene.
Izmeu Ustiprae i Meee razruili su pobunjenici prugu.
U Viegradu, kojega su zauzeli etnici i Talijani, bilo je mnogo
ljudskih rtava, a prema tvrdnji izbjeglica rauna se oko 2.500 ljudi
(podvukao: S. .).
U Rogaticu dolo oko 6.000 izbjeglica, koji su pobjegli iz Viegrada
ispred etnika. Nae postrojbe poduzele su podhvat kod Semea, ali je
isti suzbijen od nadmonijih etnikih snaga.
Most na Limu i Meeu zauzeli etnici i spalili most kod Meee.
J utros oko 4 sata izmeu Ostroca i Zuglia putniki vlak, koji je iao
prema Mostaru i Dubrovniku, naiao je na miniranu prugu i uslied toga
izvrnulo se 6 kola, slubena i potanska kola, 2 putnika izgorila a 3
putnika prevrnula se. Za sudbinu putnika i pojedinosti nisu primljene.
J aki neprijateljski napad na Hude 3 km. zapadno od Kreke koji je
trajao od 22 do 5 sati odbiven je u krvavoj borbi prsa u prsa. J ake
partizanske postave na zapadnom dielu Tuzle, pruaju ogoreni odpor.
U Tuzli imade oko 8.000 partizana. Stanovnitvo Tuzle surauje sa
partizanima.
J ake partizanske skupine, koje se nalazu sjeverno od ceste Doboj-
Tuzla pripremaju napad na Doboj. Sjeverno od ceste kod Plana 5 km.,
zapadno od Kreke prikuplja se oko 1.000 partizana, koji dobivaju
pojaanja iz Tuzle.
J uer u 18 sati jak partizanski napad na postaju Puraii odbiven.
Noanji napad na Turbe i Travnik odbiveni. Oko Rostova 20 km. juno
od Travnika prikupljaju se jake partizanske skupine iz prostora Fojnica-
Kreevo, da se pridrue onim, koji napadaju na Turbe i Travnik.
U prostoru oko Kalinovika sakuplja se oko 4.000 etnika, pod
vodstvom jednoga srbskoga pukovnika i pripremaju pokret u smjeru
Dubrovnika.-
Iz ostalih kotareva nema nikovih novosti.
U samom gradu Sarajevu vladao je podpuni red i mir.-
Upravitelj:
(Potpis neitak)
(AVII, fond NDH, k. 198, reg. br. 41/3-1)
UPUIVANJE CIVILA U
KONCENTRACIONI LOGOR JASENOVAC
- IZVJETAJ POLICIJSKE UPRAVE
VELIKE UPE LUKA I SANA,
BANJA LUKA, 23. NOVEMBAR 1943.
UPSKA REDARSTVENA OBLAST
U BANJ OJ LUCI
Podruje - kotarevi:
Banja Luka, Prijedor, Sanski Most,
Klju, Kotorie.
Broj : K. T. 491 /43 Banja Luka, dne 23.XI 1943.
Predmet: Ismet Eki,
dostava spisa
Savezno, dopisu naslova Broj 3350/42. od 16.studenog 1942. god.
priopuje se, da je cijeli spis Ismeta Ekia ustupljen naslovu dana
26.kolovoza 1942. god. u predmetu Badar Hajrudin i drugi pod broj : T.
Uj edno se dostavlj a naslovu popis osoba koj a su sa ove oblasti upuena
u sabirni logor J asenovac danal4.srpnjal942. god. pod broj T. 491/42.
godine i t:
ZATITNOM REDARSTVU
BANJ A LUKA
451/42.
1. Baji
2. Baji
3. Buki
4. Buki
5. Danii
6. Eki
7. J aran
Boo,
Mitrana,
Munir,
Osman,
J ovan,
Ismet,
Sulejman
8. Karabegovi Mubera,
9. Mleki Alojz,
10. Mleki Franc,
11. Mleki Silvija,
12. Mleki Viktor,
13. Novak Divjak,
14. Radoni Savo,
15. Premru Viktor,
16. Tomi Ilija,
17. Varanje Vaskrsija,
a Nada Madarac upuena je u zbirni logor Stara Gradika dne
23.srpnja pod broj T. 342/42.
ZA DOM SPREMNI !
M.P.
REDARSTVENI UPRAVITELJ:
Dr. I. Gromes, v. r.
KARTON OSNOVNIH PODATAKA ZA AZIZA MUFTIA,
LOGORAA U KONCENTRACIONOM LOGORU
STARA GRADIKA 1943. GODINE
PREZIME I IME:
god. rod.
ime oca
ime majke
mjesto roenja
obina
kotar
zaviajan
boravite
zanimanje
vjera
brano stanje
ime branog druga
kolska naobrazba
MUFTI AZIZ
21. III 1920. g.
Huso
Hata rod. Halilica
Banja Luka
Banja Luka
Banja Luka
Banja Luka
Banja Luka
brijaki pomonik
islam prije
1. Jo za vrijeme biv. Jugoslavije isticao se kao radniki borac u
organizaciji U. R. S-a zajedno sa Mehmedom Muinoviem, djelio je
brouru pod naslovom Ustav S. S. S. R. Imenovani se sada nalazi u
zbirnom logoru Stara Gradika.
2. Nakon odpreme u logor pronaeni su letci komunistikog sadraja
u jednoj ladici stola kod njegovog poslodavca kojeje imenovani spremio
prije njegove odpreme u logor.
Vidi fascikl 1508, i spis P. O. 2890/43
3. U selu Hrotimlji kod Stoca njemaki okupatori su istodobno pobili
55 muslimanskih osoba raznog spola i dobi bez istrage i ispitivanja.
Naknadno se pokazalo da su bili potpuno nevini.
4. Dana 12.jula 1943. g. povodom vrenja glavnog pretresa terena na
podruju kotara Stolac postrojbe SS iz Mostara, Stoca i Domanovia
sakupili su u selu Oraje, opina Aladinii svoje seljake Muslimane, sve
ih natjerali u njihove kue i naredili im da okrenu oi u zid. Seljaci su to
primorani sve uinili, a potom su ih Njiemci sve redom postrijeljali i u
kuama ih popalili.
Kue koje su popaljene i u njima naene pobijene obitelji:
1. Falata Ahmet, njegova ena i dvoje djece, Zejna i Zulka, i tri sina:
Huso, Ibro i Mujo; svega 7 osoba.
2. Bucman Alija sa enom Fatom su u kui sami izgorili, kua nije
izgorila. Na Bucman Aliji vatra naloena i zapaljena.
3. Bucman Fata u kui ubijena i izgorila.
4. Bucman Meho sa svojom enom Fatom u kui sa troje djece.
5. Bucman Ibro za enom Hanom i 2 njegove sluge. Sluge su bile
Bjelavac Omer iz Babine, opina Nevesinje i Obradovi Marijan iz
Trebinja, opina Aladinii; svega 4 osobe.
6. Deko Salko, sin Husejna ubijen u tali, ena mu Aia tee ranjena
u plea i odvedena u bolnicu Stolac. Dvoje djece Hasana Deko u tali
zaklano, nevjesta Hadiba ubijena i njeno 2 djece zaklano, a jedno ranjeno
u glavu i odbijeni mu prsti sa lijeve ruke. Druga nevjesta Hata u kui
ubijena sa jednim djetetom, koji su u kui i izgorjeli; svega 10.
7. Falata Omer sa enom Fatom, sinom Husejnom, sin Dervo, ki
Hata i ki Mina; svega 6 osoba.
8. Falata Alija u njegovoj kui i troje enske djece zaklano i zajedno
s kuom izgorjelo, a ena mu Minaranjena iz strojnice u ruku i odvedena
u bolnicu u Mostar; svega 4 osobe nastradale.
9. Falata Salko sa enom Sajmom i keri Sadirom u kui ubijeni i
izgoijeli. Svega 3 osobe.
10. Deko Ibro ubijen u tali svoga brata Salke i njegova ena Munir
sa sinomairom i kerkom efikom u svojoj kui ubijeni i izgoijeli;
svega 4 osobe.
11. Deko Meho, njegova ena Demka i sin Avdo u kui ubijeni.
12. Deko Ajna sa sinom Mustafom u kui ubijeni.
13. Tekli Mujo sa kerkom Fatom i Mehmedom Huskovi i sa
kerkom ulsonm ubijeni u kui, a druga im kua izgorjela.
14. Pehli Hasan sa enom Sajmom u kui ubijeni, a tala im izgorjela.
15. Pehli J usuf sa enom Eminom u kui ubijeni i izgorjeli. Iza njih
ostalo 3 nejake djece koja su iva.
Neto se slino dogodilo 20.januara 1944. g. u seluNaseoce, Gornji
Lukavac, u tuzlanskom kotaru. Tom prilikom je njemaka vojska izmeu
ostalih poubijala: Meana, Ibru i Aliju Belia, Bajru i Agu Softia, Husu
i Ahmeta Suljkia, ahina i Ibru Imamovia, Saliha i Bajru J unuzovia,
Rasima, Saliha i Mehu Bedia, Emina Malkia, Aliju Krbuljia, ahina
Brguljaevia, Mujagu Hasia, Muju Bedia i emsu Bedia, meu
kojima su neki starci preko 50 godina
(M. Hadijahi, n.d., str. 50-51)
ZLOINI U KUKAVICAMA
- IZVJETAJ HRVATSKOG OSLOBODILAKOG
POKRETA "USTAA",
STOER VRHBOSNA - SARAJEVO,
SARAJEVO, 11. MART 1944.
"USTAA" HRVATSKI OSLOBODILAKI POKRET
STOER VRHBOSNA - SARAJ EVO
Broj: Taj.226/44. Sarajevo, 11. oujka 1944. g.
Predmet: Zvjerstva etnika u selu
Kukavice, kotar Rogatica
ZAPOVJ EDNITVU 5. ORUNIKE PUKOVNIJ E
S ar aj e vo
Ustaki logor u Rogatici, dostavio je ovom stoeru pod br. Taj. 24/44
od 9.III-44. sliedee:
iga Hakija u. Nezira, 41. g. star, iz sela Kukavice, obine Tetima
kotar Rogatica, presluan po navedenom logoru, dana 9. oujka 44. g.
izjavio je:
Prigodom upada etnika u selo Kukavice 11,12. X. 1943. uhvatili
su moju enu i etvoro malodobne djece i otjerali ih u selo Mesii,
gdje su ih kod rijeke Prae poklali i uz samu rijeku zakopali to se i
danas moe ustanoviti, jer su ih sasvim malo zatrpali da se skoro
vidi.
Napominjem da su etnici zaklali i moju staru majku i istu u
jednu jamu zatrpali.
Isto tako mi je poznato da su etnici zaklali enu iga Mehmeda
i jedno malodobno dijete, te starog igu Ahmeta, kao i enu igo
Miralema.
Napominjem, da su etnici zaklali enu Mehovia Jusufa i enu
Jamakovia Jusufa i petero djece, kao i enu Osmana Nadarevia i
jedno dijete, te jedno malo dijete Talovia Muse ( podvukao: S..).
Svi gore navedeni su poklati od strane etnika i pokopati uz rijeku
Prau, tako da se skoro svi vide napolju.
Molim da izae sudska komisija radi uviaja na lice mjesta.
Na datu izjavu pripreman sam se uviek prisegnuti.
Na znanje i blagohotno uredovanje.
ZA POGLAVNIKA I DOM SPREMNI !
S t o e r n i k:
/Stipe Barbarie/
(AVII, fond NDH, k. 167, reg. br. 47/1)
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
USTAKI TABOR U VITEZU
Broj T. 46/44. Vitez, dne 23. III. 1944.
Predmet: Priedlog za pomilovanje
zatoenika.
KOTARSKOJ OBLASTI
TRAVNIK
Zavisno tam. dopisu broj V.T. 8/44. od 16. oujka 1944. dostavlja se
iskaz osoba koje se nalaze u zatoenikim logorima obine Vitez, podruje
ovog tabora i to:
rb. Ime, prezime i oevo ime selo god.r. zanimanje Opazka
1. Mehi Bajro (Omerov) Kruica 1909. Limar
2. Musi Fehim(Arifov) Kruica 1910. Limar
3. Musi Arif (Arifov) Kruica 1912. Limar
4. Musi Salih (Arifov) Kruica 1922. ratar
5.
Musi Dudija . Osmana
(Arifova)
Kruica 1901. radnica
6. Fatulovi Nazif (Rain) Kruica 1905. radnik
7. Fatulovi elebija (. Nazifa) Kruica 1908. domaica
8. Musi Dedo (Nazifov) Kruica 1912. radnik
9. Musi Hajka (Mehina) Kruica 1908. radnica
10. Fatulovi Alija (Murata) Kruica 60. g. radnik
11. Musi Ahmet (Alagin) Kruica 1918. radnik
12. Musi Bisera (. Ahme)
Kruica 1908. domaica
13. Musi Hadira (Halila)
Kruica 1910. domaica
14. Fatulovi Smajo (Redin)
Kruica 1925.
radnik
15. Fatulovi Sabina (Zajkina) Kruica 1913.
radnica
16. Dafi Mustafa (Ibrahimov) Kruica 1909. radnik
17. Musi Mejra (Alije) Kruica 1913. domaica
18. Halilovi Tahir (Ibrin) Kruica 1900. radnik
19. Dafi Planika (Ibrina) Kruica 60. g. domaica
20. Dafi Ramiza (Mustafe) Kruica 1936. -
21. Dafi sestra (od 20) Kruica 1940. -
22. Tadi - Barai Pero (Matin) Vraniska 1905. radnik
23. Todorovi J ela (. Riste) Tolovii 67. g. domaica
Svi upisati od tekueg broja 1. do zakljuno 21. su zatoeni u proljee
1942. godine, poto su se smatrali Ciganima, dok je kasnije njihovim
ostalim priznato arievsko pravo, te se u budue smatraju muslimani, te
kao takvi slue i vojsku. Isti su navodno prevedeni u sabirni logor
J asenovac, dok o dananjem prebivalitu ovaj Tabor nema nikakvih
pregleda.
Zatoenik upisan pod tekuim brojem 22. j e prilikom boravka u
Srijemu uhien sa propusnicom koja je navodno jednom koriena, dok
o njemu sve Hrvatske Vlasti u mjestu imaju najbolje podatke o ponaanju,
isti je pored toga bolestan i nesposoban za tee poslove.
Zatoenica upisana pod tekuim brojem 23. je majka Boina koji se
j e odmetnuo u 1941. godini u etnike, za koj eg se danas nita ne uj e te
je kod nje pronaeno nekih stvari koje su po prilici mogle poticati iz
etnikih redova. Ista je ena penzionerka, jer joj je davno umrli mu
bio dr. slubenik.
Na podruju ovog Tabora nema o tom pregledu niti osobnog
poznavanja, dok za napried navedene moe se garantovati za posluh i
vladanje.
Za Poglavnika
ZA DOM SPREMNI !
Pomonik za upravu Tabornik:
P. Matijani A. Budimir
M.P.
ZLOINI U VIEGRADSKOM KRAJU
- IZVJETAJ HRVATSKOG OSLOBODILAKOG
POKRETA "USTAA",
STOER VRHBOSNA - SARAJEVO,
SARAJEVO, 17. APRIL 1944.
"USTAA" HRVATSKI OSLOBODILAKI POKRET
STOER VRHBOSNA - SARAJ EVO
Broj : Taj. 316/44. Sarajevo, 17. travnja 1944.
Predmet: etnika krvolotva nad hrvatskim
puanstvom, na podruju Viegrad.
1/ Postrojnitvu Ustae Hrv. oslobodilakog pokreta Upravni
zapovjednik Ustaa - Zagreb;
2/Zapovjednitvu divizije "Prins Eugen" - Sarajevo;
3/ Glavaru graanske uprave - Sarajevo;
4/ Velikoj upi Vrhbosna - Sarajevo;
5/ upskoj redarstvenoj oblasti, politiki odsjek - Sarajevo;
6/ Zapovjednitvu III zbornog podruja - Sarajevo;
7/ Zapovjednitvu 5. orunike pukovnije - Sarajevo;
8/ Feldkommandantur - Sarajevo;
9/ Feldgendarmerie-kommande - Sarajevo'
10/ Dravnom izvjetajnom i promibenom uredu - Sarajevo.
Ustaki logor Viegrad u Sarajevu, dostavio je ovom stoeru pod
brojem 142/44. od 15. travnja o.g. izvjetaj sliedeeg sadraja:
eval Tabakovi, ija je obitelj sastojea od matere, brata, ene i
dvoje maloljetne djece, ostala za vrieme evakuacije u Viegradu,
poklata je od strane etnika, kako je to imenovani ustanovio
prigodom svog odlazka u Viegrad, dne 25. oujka o.g.
U Viegradu se nalazi sa njemakom SS. postrojbama oko 20
naoruanih etnika, koji dre strae i odravaju red i sigurnost u gradu.
Zapovjednik etnika je Milisav Puhalac, bivi redar N.D.H., dok su ostali
etnici mahom iz viegradskog kotara. U tvornici "Vistad" u Viegradu,
nalazi se oko 70 osoba /ena, djece i staracaI naeg domoljubivog
puanstva, koje nije imalo prilike izbjei, a kojeje preputeno na milost
etnika.
I menovani Tabakovi u drutvu Sulejmana Hubia, Hasana
Ustamujia i Raida Suljevia, prijavio se po dolazku u Viegrad
njemakim vojnim vlastima, koje su odredile, da se prvenstveno jave
kod etnika, a zatim kod njih, to su ovi i izvrili.
Po izjavi Tabakovia, zapitao ih j e prigodom prijave etniki
zapovjednik Puhalac, zato su doli, te im ujedno rekao da ovdje nee
vie upravljati Nezavisna Drava Hrvatska, nego samo i jedino etnika
vlast, oduzeo im odmah osobne izprave i odredio da idu u tvornicu
"Vistad", to su i posluali.
Dne 11. travnja o.g. pozvale su njemake vojne vlasti gore imenovanu
etvoricu, gdje se nalazio takoer i et. zap. Puhalac, koji ih je radi obrade
zemlje zamolio je odmah zapovjednika njem. oru. postrojbi u Viegradu
da ih preda njemu, jer da e ih on bolje razumjeti i prema tome izpitati.
Njemaki zapovjednik udovoljio je zahtjevu Puhalca, te ih je ovaj
odtjerao u etniku straarnicu u kojoj su zatekli pravoslavnog sveenika
iz Viegrada Branka Popovia.
Nekoliko etnika ih je odmah poelo tui i zlostavljati, dok su nekoji
pazili da ih Njemci ne bi vidili ili uli jauk i pla. Kada su ih teko
izudarali dali su ih zatvoriti po etnicima, Ljubii Tomiu, Vlajku
Filipoviu, Voji i Sreti Zivkoviu, te Ratku Popoviu, sinu imenovano
sveenika, koji su bili ujedno izvrioci tue i zlostavljanja.
Istu veer doli su u zatvor svi imenovani etnici, gdje su ih
povezali, a zatim odtjerali izvan grada, rekavi im usput, da su ustae.
Kada su sa stradalnicima odmakli od grada, poeli su ih etnici
udarati kundacima od puaka i prisiljavati, da kliu kralju Petru i
Drai Mihajloviu, a kada su ih dotjerali u kuu Radoje Pecikoze u
Kosovu Polju, onda su ih svukli do gola i potom primorali da jedan
drugoga ugrize zubima za spolno udo, te ih tako poeli noevima
bosti po raznim dielovima tijela. Kada je imenovanoj etvorici ovaj
postupak etnika dodijao, jer su svi bili ogrezli u krvi tako da jje
soba u kojoj su ih mrcvarili bila polivena njihovom krvlju, tada su
ih svezali i odtjerali do rieke Drine.
Osjetivi ovim, da e ih etnici jo vie muiti i na koncu ubiti, odluili
su da se bace u Drinu, to su i izvrili.
Vidivi etnici da bi im ovi mogli na taj nain izbjei pripucali su na
stradalnike iz puaka, ali ni jednoga nijesu pogodili nego ih je Drina
dalje nosila.
Na koncu su trojica od stradalnika se utopili, dok se samo eval
Tabakovi, spasio plivajui (podvukao: S..).
Onako povreen i mokar doao je u Meeu, a odatle je stigao vlakom
u Sarajevo, gdje se lijei od zadobivenih tekih ozleda, koje su vidljive,
te koje se dadu lieniki ustanoviti.
Gornji izvjetaj dostavlja se radi znanja.
ZA POGLAVNIKA I DOM SPREMNI !
St o er ni k:
/Stipe Barbari/
(AVII, fond NDH, k. 187, reg.br. 9/8-3)
USTAKI ZLOINI U BOSNI I HERCEGOVINI
- IZVOD IZ PROMEMORIJA SARAJEVSKIH BONJAKA
DR NIKOLI MANDIU,
PREDSJEDNIKU VLADE NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE,
28.1 29. APRIL 1944.
2. Isto tako, prole godine, (tj. 1943. - primj. S. .) ustaki
nadporunik Kurelac izvrio je strahoviti pokolj nad muslimanskim
stanovnitvom u Srebrenici. Tom prilikom su rtve bile predsjednik
kotarskog suda Aganovi, zatim njegova supruga i troje nejake djece,
te upravnik pote Demal Pliska. Ustanovilo se da je Kurelac osobno
poubijao sve ove ljude. Nakon ovoga Kurelac je unaprijeen u in
satnika, pa je pred kratko vrijeme vrio funkciju zamjenika zapovjednika
ustakog zdruga u Sarajevu. Zatim je upuen u Cazin, u iskljuivo
muslimanski kraj, pa nije iskljueno da i tamo ponovi svoje krvavo djelo.
Kako e Muslimani ovoga kraja osjeati sigurnost i nai zatitu u jedinici
kojom zapovijeda Kurelac, znajui za sluaj u Srebrenici, mislim da ne
treba komentarisati. Mjesto svog ovoga trebalo je da bude priveden
zasluenoj kazni.
9. Druga varijanta kidisanja na ivot Muslimana bila je odvoenje
Muslimana u masama u sabirne logore iz raznih krajeva, a naroito
iz Sarajeva. Vama su poznati, g. Predsjednie, sluajevi masovnog
odvoenja u logore iz Sarajeva. Na nae traenje reeno nam je od strane
nadlenih ministara daj e dodue navie povedeno Muslimana u logor
za vrijeme vladavine Drage Gregoria, nadstojnika politikog odsjeka
upske redarstvene oblasti u Sarajevu. U njegovo vrijeme je nekoliko
hiljada upueno u logor. Iako je reeno da je Gregori uinio to kao
ovjek koji nije uravnoteen i daj e stoga maknut sa ovog poloaja, do
danas nije bio nijedan sluaj da bi se bilo ko vratio iz logora... i povedena
obnova postupka.
10. Prije kratkog vremena, zapravo prije 3 dana upueno je 17
mostarskih graana bez ikakvih obrazloenja od strane nadlenih
faktora u sabirni logor; nakon toga su nad njima izvrena
najstrahovitija tortura i inkvizitorska muenja, o emuje upuena
posebna predstavka lino gospodinu predsjedniku.
11. Zajedno sa mostarskim sluajem izvrena su hapenja nekoliko
egrta iz Konjica i okolice, a koji se i danas nalaze u uzama upske
redarstvene oblasti u Sarajevu i ija je sudbina jo neizvjesna.
12. Posebno je predata predstavka g. Predsjedniku vladeza pljake,
ubistva i hapenja mirnih graana u konjikom kotaru, koja je
izvrio zapovjednik kreevske milicije Beli Grgo; o tom sluaju je
prilikom ovog sastanka izrazio g. Predsjednik vlade svoje miljenje, velei
daj e vrlo banalan.
13. Prole godine odveden je po upskoj redarstvenoj oblasti u
Sarajevuu sabirni logor oo Mustafa, eljezniki inovnik iz Viia,
kotar apljina. On je odveden pod sumnjom saradnje sa etnicima.
Ovu injenicu porekli su Mustafini roditelji, a i sam Mustafa, a njegovo
stanovite i odbrana potvrdili su orunika postaja u Gabeli, kao i ustaki
tabor, te sve njegove komije.
I dok se oo Mustafa upuuje u logor pod sumnjom saradnje sa
etnicima, dotle veliki upan mostarski dr Zlatko odrava u Mostaru
sastanak sa voom etnika, daje im veere i dri zdravice.
14. Slian sluaj j e i sa uglednim trgovcem u apljini arac Avdij om.
Ovaj ovjek je spasio stotinu ivota bez razlike vjere za ove tri godine, a
svojom umjenou sprijeio je da se iz podruja stolakog i apljinskog
kotara ne iseli oko 13.500 stanovnika. Da nije bilo Avdije arca i jo
nekoliko ljudi pametnih iz apljine i Stoca, doivjeli bi istu sudbinu kao
i Rogatica i Viegrad.
Umjesto priznanja za njegov zasluni rad donosi se ijeenje iz Zagreba,
da se Avdija arac uputi u sabirni logor (podvukao S. .). Samo
zahvaljujui mudrosti potpredsjednika Vida Bajia, koji poznaje prilike
svoga kotara i zna ta bi znailo odvoenje Avdije arca u logor, do
danas nije izvreno rjeenje odvoenja u logor...
(M. Hadijahi, n.d., str. 45-47)
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
Kotarska oblast ajnie u Goradu
V.T.Broj: 15/44 Gorade, 9. svibnja 1944.
Predmet: Izvjetaj o situaciji u
Goradu - dostavlja se.
GLAVARU GRAANSKE UPRAVE u Sarajevu
VELIKOJ UPI VRHBOSNA u Sarajevu
UPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI u Sarajevu
Savezu dopisa ove oblasti V.T.Broj 14/44/ od 8. svibnja 1944.
nadopunjuje se jo slijedee:
Dne 8. V. 44. doli su Nijemci u 2. sterna samovoza i 5. samovoza
etnika pod zapovjednitvom KOSORIEM komandatom etnika u
Rogatici, u Gorade, da se uspostavi red i ustanovi do koga je krivica, te
je dolo do borbe u Goradu. Po dolasku navedenih samovoza u Gorade,
Nijemci su se povratili nakon kratkog vremena u Rogaticu ostavivi
Kosoria sa svojim etnicima u Goradu. Dok jo Nijemci nisu bili izali
ni do na J abuku, Kosori je sa etnicima poeo ubijanjem naeg
preostalog ivlja /veinom staraca, starica i djece/, te zapalivi centar
grada Gorada sa damijom, kako se ulo, Nijemci su naredili Kosoriu
da uspostavi red i mir, ali je on to zloupotrebio, te je poeo sa ubijanjem
nevinog Hrvatsko-muslimanskog ivlja.
Od strane etnika je bio predvien napadaj na Gorade za 8. V. 44, ali
jim j e preduhitrena napadajem 7. V. 44. to bi bilo katastrofalno za
puanstvo u Goradu, jer bi bili podpuno obkoljeni i sve ivo pobijeno,
kao dokaz: 1. skup etnika sa desne strane Drine kod crkve u Sopotnici
udaljenoj od Gorada 3 km u jaini 300 ljudi; 2/ pripremljene splavi na
desnoj strani Drine /spremljeno 10 velikih splavova/ za prebacivanje
etnika na lijevu stranu Drine, ovo je sve spremljeno za 8.V.44.
Narod je iz Gorada i najbliih sela oko Gorada evakuisan i
nalazi se od Hrenovice do Pala smjeten po privatnim kuama, za
rtve koje su etnici Kosoria napravili u Goradu ne zna se tano,
ali po iskazima se je moglo prikupiti ubijeno je oko 40-50 staraca,
ena i djece, te podpuno sve opljakano to je bilo Hrvata-muslimana
(podvukao: S..).
Sa sigurne strane se zna da se sada nalazi DRAA MIHAJ LOVI,
glavni komandant etnika, u BATOVU, obine iste kotara ajnikog,
na desnoj strani Drine, gdje je od osnutka N.D.H. nije bilo ni Njemake
ni Hrvatske vlasti, a 8 ENGLESKIH asnika nalazi se u ajniu koje
uvaju i sakrivaju etnici.
Prednje se dostavlja radi znanja, s molbom da se preduzmu potrebne
mjere i da se nae puanstvo kojeje do sada dalo tolike rtve za Hrvatsku
Dravu, sauva i spasi od Kosorieva pokolja, a potpisati skida svu
odgovornost ako puanstvo ovih krajeva odkae svaku i svakom
poslunost i sama pone obraunavat sa svojim krvnim neprijateljima.
Za POGLAVNIKA i Dom Spremni !
Kotarski predstojnik:
(Potpis neitak)
(AVII, fond NDH, k. 187, reg. br. 42/5-4)
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
Kotarska oblast ajnie u Goradu
V.T.Broj : 17/44 Gorade, 19. svibnja 1944.
Predmet: Izvjetaj o situaciji
dostavlja se.
GLAVARU GRAANSKE UPRAVE - SARAJ EVO
VELIKOJ UPI VRHBOSNA - SARAJ EVO
UPSKOJ REDARSTVENOJ OBLASTI - SARAJ EVO
Dolaskom Njemake vojske u Gorade dola je i milicija, gdje se iste
nalaze i etnici pod zapovjednitvom Kosoria.
U Goradu je zapaljen centar varoi sa damijom u vakufskim
duanima, jo su zapaljene kue Brae Begovia, Alije Obaranina,
Alije Brankovia u iju je kuu u vatru ubaen ubijeni Avdo
Omeragi i jo jedna ena koje su izgorili, do sada to se zna da je
ubijeno i to: Abid oevi star 35 god, Arif Hadi obinski
redarstvenik 43 god.; Omer Topuz, aija star 65 god, Ahmeta Orua
majka stara 92 god.; neka stara Petekua stara 85 god. i jo jedan
Hrvat-musliman nepoznatog imena pronaen zaklan u umi vie
varoi, kako su etnici sve svoje rtve odmah pobacali u Drinu kada
su opazili da Njemaki kamijoni dolaze u Gorade, te se ne moe
tono ustanoviti broj ubijenih, poto seje puanstvo razbjeglo. Ova
ubij stva i pale po Goradu izvrili su sve domai etnici i to pale
varoi sa damijom izvrio je LJUBO Mutlak etnik sa svojom etom
koja se sada nalazi na poloaju Sjenokos vie Gorada, kao i ubij stva
po gradu u zajednici sa ANELKOM iz Brda sa etnicima iz sela
Brda, koji danas hodaju po Goradu, a niko im nita ne smije, poto
ih brane Nijemci, jer sa njima surauju (podvukao: S..).
Njemaka komanda vrila je sasluanja Hrvata-muslimana u Goradu,
ali u prisutnosti etnikih komandanata i to Kosoria i Rista Gavrilovia
koji je 1941. god. doveo etnike voe majora DANGIA i SERGIJ A
MI HAJ LOVI A, koji su izvrili pokolj Hrvatsko-muslimanskog
(stanovniTva) u 1941. u svim krajevima, i pred ovakovim se osobama
vrilo sasluavanje r ^eg ivlja tako da niko nije smio rei kako je bilo,
nego je morao sve govoriti onako kako bilo u interesu etnika, stoga
molim da se kod Njemakih vlasti u Sarajevu da se navedena sasluanja
proglase nevaeim, te da se ponova isti sasluaju u prisutnosti Hrvatskih
vlasti.
Dananja situacija je u Goradu neizdrljiva i tako napeta da se svakog
asa moe oekivati ponovno krvoprolie, jer etnici stalno prijete da
sve ovo to su do sada uinili nije nita to e ubudue uiniti. Narod iz
Gorada bjei stalno i niko se ne smije da vraa svojim domovima niti
vie i u koga ima povjerenje izuzev ustaa ukoliko ne doe ustaka posada
u Gorade narod e napasti na etnike, pa makar bili pod zatitom
Nijemaca, jer kau da oni tite njihove krvnike, te da e svoje sinove,
oeve, brau, mueve, koji se sada nalaze u SS postrojbama, Legiji,
domobranima i i-staama pozvati da napuste svoje jedinice i da se svojim
kuama vrate i da unite etnike i da eudari ti na svakoga ko im bude
stao na put.
Prednje se dostavlja radi znanja s zamolbom da se to urnije preduzmu
koraci kod Njemake komande da se odstrane etnici iz Gorada, da ne
bi dananju situaciju u Goradu i okolici iskoristili partizani i ako nije
narod za partizane, stalno je patio i bio ubijan od etnika, a do sada
nikad nije bio ni od koga zatien u ove tri godine, pa nije ni udo ako
pozove svoje iz vojske da ih brane kada ih niko ne uzima u zatitu.
Potpisati skida svaku odgovornost ako se jo vee zlo dogodi poto nema
moi da bi ovosprijeio do koga zla mora neminovno doi.
Za POGLAVNIKA i za Dom Spremni !
Kotarski predstojnik:
(Potpis neitak)
(AVII, fond NDH, k. 187, reg. br. 42/5-12)
GRUPA ""
STARA GRADIKA
Brojno stanje zatoenica
Vjera Zadnjestanje Pridoli Otpueni Umrli Ukupno Opazka
Rimokatolici 384 - 37 - 374
Grkokatolici - - -
Muslimani 20 10 10
idovi 53 11 42
U Kuli:
19 rkt
Gr. istonjaci 343 1 41 303
303 grki
36 ici
Evangelici 6 - 6
303 grki
36 ici
Starokatolici 6 - 6
Hrv.
pravoslavci
- -
Ukupno 812 1 90 - 714
Dana, 27.svibnja 1944.
Zapovjednica:
M. Budon
GRUPA ""
STARA GRADIKA
Brojno stanje zatoenica
Vjera Zadnjestanje Pridoli Otpueni Umrli Ukupno Opazka
Rimokatolici 359 359
U Kuli:
289 grki
43 ici
Grkokatolici - -
U Kuli:
289 grki
43 ici
Muslimani 1 7 1 7
U Kuli:
289 grki
43 ici
idovi 49 49 U Kuli:
289 grki
43 ici
Gr. Istonjaci 288 1 289
U Kuli:
289 grki
43 ici
Evangelici 7 7
U Kuli:
289 grki
43 ici
Starokatolici 6 6
U Kuli:
289 grki
43 ici
Hrv.
pravoslavci
U Kuli:
289 grki
43 ici
Ukupno 726 1 727
Dana, 13.1ipnja 1944.
Zapovjednica:
M. Budon
GRUPA ""
STARA GRADIKA
Brojno stanje zatoenica
Vjera Zadnjestanje Pridoli Otpueni Umrli Ukupno Opazka
Rimokatolici 333 6 - - 339
Grkokatolici - -
Muslimani 1 5 1 5
idovi 50 50
U Kuli:
286 grki
49 ici
Gr. istonjaci 286 286
U Kuli:
286 grki
49 ici
Evangelici 7 7
Starokatolici 6 6
Hrv.
pravoslavci
- -
Ukupno 697 6 703
Dana, 20.1ipnja 1944.
Zapovjednica:
M. Budon
19. VI 44.
Pridole:
1) Zeman
2) Kozina
3) Vojtala
4) Kozina
Katica, Mijo
tefica, Mijo
Margita, Bla
Ankica, Mijo
1927. rkt
1920. rkt.
1910. rkt
1924. rkt.
GRUPA ""
STARA GRADIKA
Brojno stanje zatoenica
Vjera Zadnjestanje Pridoli Otpueni Umrli Ukupno Opazka
Rimokatolici 334 1 333
U Kuli:
281 grki.
49 id.
Grkokatolici 1 1
U Kuli:
281 grki.
49 id.
Muslimani 1 2 1 2
U Kuli:
281 grki.
49 id.
idovi 50 50 U Kuli:
281 grki.
49 id.
Gr. istonjaci 281 281
U Kuli:
281 grki.
49 id.
Evangelici 7 7
U Kuli:
281 grki.
49 id.
Starokatolici 6 6
U Kuli:
281 grki.
49 id.
Hrv.
pravoslavci
- -
U Kuli:
281 grki.
49 id.
Ukupno 691 1 690
Dana, 30.lipnja 1944.
Zapovjednica:
Brki
31. V 1944.
Pridole:
1) Vinart Vida, Karlo 1926. rkt
2) Nemet Branka, Dragutin 1917. rkt
3) Faist Zora, Rudolf 1919. rkt
4) Petri Ljerka, Luka 1924. rkt
5) Kreseir Danica, J osip 1926. rkt
6) Gvozdanovi Ives, Vinko 1902. rkt
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA
VELIKA UPA VRHBOSNA
T.Broj: 1443/44
Predmet: etnika okupljanje.- Sarajevo, 3. rujna 1944.
GLAVNOM RAVNATELJ STVU ZA JAVNI RED I SIGURNOST
polit, odsjeku
Zagr eb
Kotarska oblast Rogatica izvjeem od 30. kolovoza ov. god. broj taj.
135 dostavlja:
"Ratni izvjestitelj S. Saki dostavio je ovoj oblasti spisom svojim
broj 91/taj. dana 26. VIII.1944. sliedee izvjee:
"Na podruju iztone Bosne postoji vie skupina oboruanih etnika
u grupama jaim i slabijim, a prividno neko od ovih skupina surauju sa
Niemcima, koji im daju hranu i strieljivo.
Ako promotrimo sve te skupine oboruanih etnika koje su se stavile
u suradnju sa Niemcima, prividno im pomau u borbi protiv boljevika
dok na drugoj strani otvaraju vatru na pripadnike hrvatskih oruanih
snaga, a ima i dokumentarnih sluajeva da i Niemce ne potede, nego ih
u manjim grupama napadaju i ubijaju, kao to su se ponovili sluajevi
na podruju Rogatice.
Govorimo li o etnicima koji prividno surauju sa Niemcima moramo
spomenuti jednu od najjaih skupina etnika koje djeluju na podruju
Rogatice, a nosi naziv Kosoriev bataljon. Isti bi etnici koji su izkazali
lojalnost njemakim oruanim snagama danas od njih dobivaju hranu i
streljivo, slobodno dolaze u grad Rogaticu, poinili su najgnusnija
zlodjela u istome podruju, a danas zbratinjeni pod nadzorom Niemaca
gledaju u pripadnike Hrv. oruanih snaga toboe bi htjeli jo suradnju sa
istima.
Kad bi preli preko svega, gledajui jednom da se smiri, ili imajui
pred sobom jednog neprijatelja t.j. partizane, oni bi pod maskom i u
momentima prikazali se partizanima i napali, ili bi kao etnici drugog
odreda otvorili vatru na pripadnike hrvatskih oruanih snaga.
Isti etnici od 1941. do danas, prividno pokazujui se, da nisu krivci,
nego partizani /bili su jedno i drugo/, poinili su najgnusnija zlodjela
nad hrvatsko-muslimanskim puanstvom od kojih u navesti samo
statistiku, a da navodim sve u detalje preao bi i lietarnu odmazdu,
a moda ne bih mogao zavriti ni najveoj knjizi o zlodjelima etnika
samo na podruju kotara Rogatica.
1941.-1944.
1. Grad Rogatica: 854 domova zapaljeno
2. Obina Sokolovii: 13 sela, 389 domova zapaljeno
3. Obina Borika: 21 selo, 913 domova zapaljeno
4. Obina Ustipraa: 15 sela, 323 doma zapaljena
5. Obina epa: 14 sela, 388 domova zapaljeno
6. Obina Tetima: 20 sela, 250 domova zapaljeno
7. Obina Praa: 29 sela, 135 domova zapaljeno
8. Obina Sokolac: 11 sela, 246 domova zapaljedno
- 432 ubijeno.
- 842 ubijeno.
-1179 ubijeno.
-1934 ubijeno.
- 204 ubijeno.
-323 ubijeno.
- 239 ubijeno.
-325 ubijeno.
Proemo li sve to su etnici uinili, dobit emo jasnu sliku, da sa
njima od strane hrvatskog puanstva nema nikakve suradnje niti bi se
mogla ista proizvesti, kada isti i danas sa geslom veliko-srbstva "za kralja
i za otadbinu" provode ista zlodjela, ubijajui i pljakajui bez
prekida hrvatsko-muslimanskog puanstva (podvukao: S.C.).
Svi pokuaji etnika da ometu svoj lukavi trag zlodjela bili su vazda
odkriveni. Sami pokuaj etnika da napadnu nj emakepreselice obueni
su u ustake odore bili su odkriveni samim Niemcima, videi da ih napada
onaj kome daju streljivo i sa kim su stupili u suradnju i sluaj na Sjemeu,
dne 12. lipnja 1944, kada su etnici u ustakim odorama napali jednu
manju njemaku preselicu na putu iz Viegrada u Rogaticu, bio j e
odkriven, jer su ubijena dva etnika, koji su nosili ustake odore, a bili
su etnici iz odreda Kosoria Radivoja, kojem daju streljivo i hranu i sa
njima surauju u borbi.
Ponovljena zlodjela etnika u 1944. na podruju Rogatice ne mora
biti nikakav faktor reda i suradnje naprama hrvatskim oruanim snagama,
kada su one pozvane da tite i brane hrvatski narod, a ne unitavaju i
pljakaju kao etnici.
Kosori Radivoje videi da ne moe lukavo nastupiti prema hrvatskim
oruanim snagama, morao se povui. Lano je izjavljeno Niemcima kao
i naim oruanim snagama daj e poginuo i da ga vie nema.
Prema utvrenim podatcima Kosori se nalazi u Srbiji u gradu Uicu,
toboe daje uhien i nalazi se u pritvoru, dok se etnici njegovog podruja
grupiu i stalno krstare iz Srbije u Hrvatsku. Prividna mrnja etnika
koji dolaze iz Srbije nama je podpuno jasna, daje ona samo organizacija,
a prikazanaje Niemcima borbom etnika i mrnjom koji dolaze iz Srbije.
Prije izvjestnog vremena dola je jedna skupina dobro oboruanih
etnika meu odrede Kosori Radivoja da bi sprovela tajnu organizaciju
etnika i drala stalnu vezu sa Srbijom, a u oskudici sa streljivom reeno
im j e da e dobiti isto iz Srbije.
Postrojba koja zatiuje podruje Rogatice mora biti vazda jaka i
oprezna, a najvea bi joj opasnost bila ako bi usliedilo povlaenje
Niemaca iz tih krajeva.
Koliko se moe saznati da u njihovim logorima vlada veliko
nezadovoljstvo uslied dolaska Srbijanaca, koji trae otvorenu borbu sa
hrvatskim oruanim snagama, a oni to ne bi mogli lukavo izvesti, plaei
se vatre Niemaca i naih oruanih snaga.
Nakon odlazka Kosoria u Srbiju odigrava se meu njima podjela,
jedni su za Kosoria u veini, dok bi drugi bili voljni Srbijancu i njegovom
suradniku Nekoviu, koji okuplja svoje ljude na glasove i elio bi
pobjedu dobiti.
Dok je Kosori lukavo uhvaen i sproveden u Srbiju, novoproglaeni
komandant njegovog bataljona izjavio je daj e ubijen, a za krivicu koja
je stavljena Niemcima do znanja suraivao sa partizanima u svakoj borbi
zajedno sa Niemcima pomagao je partizane, ili obavjestio o poduhvatu.
J asno se vidi, da se radi o daljnjoj vezi sa Niemcima, jer im je potrebno
streljivo, a takoer odranje privremeno dok se sprovede organizacija, a
onda bi oni izveli svoj rad kao to su se i nauili imajui izkustva vodei
borbu sa tim najveim neprijateljima ove drave".
Prednje se predlae s molbom na znanje.
Za Dom spremni !
VELIKI UPAN:
/Dr. Kulenovi/
(AVII, fond NDH, k. 187, reg. br. 42/5-12)
GRUPA ""
STARA GRADIKA
Brojno stanje zatoenica
Vjera Zadnjestanje Pridoli Otpueni Umrli Ukupno Opazka
Rimokatolici 431 431
Grkokatolici 1 1
Muslimani 13
i
13
idovi 50 50
U Kuli:
215 gi
49 id.
Gr. Istonjaci 230 15 215
U Kuli:
215 gi
49 id.
Evangelici 8 8
Starokatolici 6 6
Hrv.
Pravoslavci
Ukupno 739 15 724
Dana, 1.listopada 1944. Zapovjednica:
M. Budon
ZLOINI U KOVANJU I KOVAICI
- IZVJETAJ ANDARMERIJSKE KOMANDE
VELIKE UPE VRHBOSNA,
SARAJEVO, 6. OKTOBAR 1944.
UPSKO ORUNIKO ZAPOVJ EDNITVO
Broj: 901/tajno
U Sarajevu, 6.X 1944.
Predmet: Dnevno izviee
1. Glavnom zapovjednitvu orunitva/Sig. odjel/
2. Zapovjednitvu 5. orunike pukovnije
3. Velikoj upi Vrhbosna u Sarajevu
4. upskoj redarstvenoj oblasti Sarajevo
Na temelju zapoviedi Glavnog zapovjednitva orunitva /sigurnostni
odjel/ broj 29/tajno od 5. sienja 1942. predlaem sliedee izviee:
10.IX 1944. u selu Kovanj /3 km. s.z. Rogatica/, po nepoznatom
odredu etnika ubijen je Mujo oli i Fatima Arnautovi.
1.IX 1944. u selu Kovaica /10,5 km j.z. Rogatica/ po nepoznatom
odredu etnika ubijeno je 12 osoba islamske vjere (podvukao: S..).
26.IX 1944. dola su 3 etnika sa njemakom kolonom iz Viegrada
u Rogaticu sa etnikom sastavom. Od tamonje ustake postrojbe u
Rogatici uhieni su i strieljani.
26.IX 1944. u mjestu Rogatica nalazilo se 18 osoba pravoslavne vjere,
koji su po ustakoj postrojbi u Rogatici uhieni i strieljani. Razlog je da
ne bi pobjegli etnicima i odkrili nau slubenu tajnu.
Izviee oru. postaje Rogatica broj Uredovno/tajno od 30. rujna 1944.
Prednje izviee predlaem na znanje.
Za Poglavnika i za Dom spremni !
Zapovjednik nadsatnik
/Ante Matei/
(AVII, f ond NDH, k. 51a, reg. br. 18/7-1)
GRUPA ""
STARA GRADIKA
Brojno stanje zatoenica
Vjera Zadnjestanje Pridoli Otpueni Umrli Ukupno Opazka
Rimokatolici 131 131
Grkokatolici 1 1
Muslimani 4 4
idovi 12 12
U Kuli:
Gr. istonjaci 17 7 10
9 gr.
Evangelici 4 4
Starokatolici 3 3
Hrv. pravoslavci
Ukupno 172 7 165
Dana, 1.studenog 1944. Zapovjednica:
Brki
1) Gvozdanovi
2) Brumat
3) Pezi
4) Ljuti
Mira,
Zorka,
Lucija,
Minka,
Sakir,
Ivan,
J ozo,
Omer,
1923. rkt
1924. rkt
1916. rkt
1916. isl
5) Sandaltar Safija, Mahmud, 1920. isl
6) Dedi Dilfa, Sair, 1918. isl
7) Malini Savka, Stojan, 1922.
Pridole: Kordi Matrona, Mihajlo, 1893, grki
Odpuene: J asenovac
1. Ara Marija Nex
2. Ahmetovi Hajra Bajro
3. Alki Hadira Osman
4. Arapagi Rosalija J ano
5. Bekti Aie Hasan
6. Bistrii Ruice J osip
7. Bizjak Edita Ivan
8. Bizjak Silvije Ivan
9. Blai Katica Pavao
10. Bobinec Marija Andrija
11. Brinclik Kata Jozo
12. Cerovac Marija Martin
13. eri emsa Ale
14. okl Vjeko slava Stjepan
15. ubeli Marija Franjo
16. Dani Marija Ivan
17. Dela Katica, nezak.
18. Dori Katica Stjepan
19. Feri Ljubica Andrija
20. Fija Lenke Imbro
21. Gajdek Mara Pavo
22. Hasi Humba Adem
23. Horvat Matilda Koloman
24. Hru Katica J osip
25. Imirovi
26. Ivezi
27. Ivinovi
28. J uti
29. Kain
30. Kanceljak
31. Likas
32. Luketi
33. Majdak
34. Maj er
35. Mimik
36. Mitrovi
37. Mujanovi
38. Mujanovi
39. Mujanovi
40. Paanac
41. Prpi
42. Smaji
43. Stener
44. rbai
45. imi
46. Tihi
47. Vojvodi
48. Ani
49. Baijanac
50. Bjelajac
51. Bogdan
52. Borundija
53. Borundija
54. Cerovac
55. anak
56. urkovi
57. Deli
58. Dragi
59. uri
60. Ini
Sadika Bego
Kate J akob
Katica J anko
Tonke Antun
Adolfina Luka
Milka August
Vera, nezak.
Katica Ivan
J ana Ignac
Anka Milan
J osipa Antun
Ljerka, nezak.
Zilha Mulio
Ferida Hasan
Sadika Hasan
J agica
Marije Luka
Sejida Osman
Ruica J osip
J udite J akob
Slavica Slavko
Marija Marko
J osipa, nezak.
Vida, nezak.
Mirjana uro
Koviljka Stanko
Darinka Gavro
Milka Andrije
Ande Nikola
Angelina Slavko
Petra Mile
J ovanka Illija
Milojka Nedeljko
Mara J uraj
J ula J ovan
J ula Gavro
61. Ivkovi
Mara
Pavao
62. J ovanovi Sofija
Slavko
63. Koji Anka J ovan
64. Ljubii Dinka Stevan
65. Lonar Zorka uro
66. Mandi Milka Toma
67. Mari Ana Vaso
68. Mari Ljuba Milan
69. Marovi taka Illija
70. Mihajlovi Sofija J ovo
71. Milanovi
Ljubica Soko
72. Mileti Paulina Stoj an
73. Nad J elena J anko
74. Ostoji Bosiljka J oa
75. Popovi Ana Petar
76. Raenovi Ana Glio
77. Raenovi Soja Savo
78. Slavujevi Milka J ovan
79. Staki Milka Rade
80. Tesli J ula Illija
81. Tesli Mara Danilo
82. Travica Ana Kota
83. Vasiljevi Stana Uro
84. Vueti Desanka uro
85. Vueti Mae Simo
86. Vueti Mara uro
87. Vujasinovi Ljubica Vasilj
88. Zogotinovi Mara Tomo
89. Berger tefa Mori
90. Carfati Mira Semajo
91. Danon Sultana Izak
92. Frankl Marija Leopold
93. Fuks Marija J osip
94. Fuks Nada
95. Kasler Vatroslava S.
96. Marko vi Roza
97. lezinger
98. Markovi
99. Haubman
Elza
Zora
Regina
Mario
Herman *
(A. Mileti, n.d., str. 785-786)
* U toj grupi logoraica su se, prema istraivanju Antuna Miletia (A. Mileti, n. d.,
str. 786, nap. 2), koja se zasnivaju na izvjetaju ustake zapovjednice Maje Budon,
nalazile 41 Srpkinja, 3 7 Hrvatica, 11 Jevrejki i 10 Bonjakinja. U "Kuli " su jo ostale
303 Srpkinje, 36 Jevrejki i 19 Hrvatica. U logoru Stara Gradika 27.maja 1944. bilo
je zatoeno 714 ena.
KARTON OSNOVNIH PODATAKA
ZA HUSEINA JUSUFOVIA,
ZATOENIKA U KONCENTRACIONOM LOGORU
STARA GRADIKA 1944. GODINE
PREZIME I IME:
god. rod.
ime oca
ime majke
mjesto roenja
obina
kotar
zaviajan
boravite
zanimanje
vjera
brano stanje
ime branog druga
kolska naobrazba
J USUFOVI HUSEIN
1907. g.
Halid
Nafa rod. Pletili
B. Luka
Banja Luka, S. engia 33
gostioniar
islam prije
neoenjen
1. U njegovoj gostionici sastajali se iskljuivo sumnjivi tipovi, ver
autonomisti itd. Uvijek je bio u drutvu onih koji su otili u umu.
Oznauje se kao najvii protivnik dananjeg poredka. Imenovani je
odpremljen u logor na jednu godinu dana.
Vidi fascikl 2903, i spis V. T. 234 i 235/44.
BR. 139
GENOCID NAD BONJACIMA U
KONCENTRACIONOM LOGORU JASENOVAC
- SPISAK ZATOENIKA MINISTARSTVA UNUTARNJIH
POSLOVA NDH,
ZAGREB, 27. MART 1945.*
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA - MINISTARSTVO
UNUTARNJ IH POSLOVA
GLAVNO RAVNATELJ STVO ZA J AVNI RED I MIR
Odjel za javnu sigurnost - Odsjek za politiko redarstvo
Broj: V.T. 702-B/I-1945
Predmet: Popis zatoenika islamske vjere
Zagreb, dana 27.oujka 1945.
1. ABDIEVI ESAD, ro. 1909. u Pljevlju, sin Abidusa i elebije r,
Pjerovi, oenjen, slagar. Upuen u logor na
priedlog .R.O.* u Sarajevu na vrieme od 3
godine; odravao veze s komunistima i vrio
komunistiku promibu.
* Najiskrenije se zahvaljujem Dr Ani Poar, direktoru Spomen podruja - Jasenovac,
koja mi je, znajui da se bavim istraivanjem zloina nad Bonjacima u Drugom
svjetskom ratu, aprila 1991. dostavila ovaj dokument, koji je od izuzetne historijske
vrijednosti za istraivanje zloina nad Bonjacima u koncentracionom logoru Jasenovac
1941.-1945.
* U ovom dokumentu koritene skraenice znae:
Z. R. O. = upska redarstvena (policijska) oblast
K. O. - Kotarska oblast
U. N. S. = Ustaka nadzorna sluba
Red. oblast = Redarstvena oblast
V. . = Velika upa
I. . R. O. = Ispostava upske redarstvene oblasti
2. ABDURAHMANOVI AVDO, rod. 1896. u Travniku, sin Idriza i
Fatime r. ahinagi, udovac, stolar. Upuen u
logor na priedlog .R.O. u Travniku na vrieme
od 3 godine; djelatni partizan.
3. AFGAN SALIH, rod. 1899. u Banja Luci, sin Abdula i Tife r. Dabi,
otac troje djece, inovnik .R.O. u Banja Luci.
Upuen u logor na priedlog .R.O. u Banja Luci
na vrieme od 2 godine; suraivao sa partizanima
za vrieme njihova boravka u Banja Luci.
4. AHMETOVI HAVA, rod. 1925. u ivinicama, ki Ibre i Mele r.
Ahmetovi, neudata, kuanica. Upuena u logor
na priedlog .R.O. u Tuzli za vrieme od 1 godine;
radi nemorala.
5. AHMETOVI MEHMED,ro. 1891. u Tuzli, sin Zejira i Hanumice
r. Raidovi, otacdvoje djece, trgovac. Upuen
u logor na priedlog K.O. u Brkom na vrieme od
2 godine; odravao veze s partizanima i s njima
suraivao.
6. AHMETOVI MUSTAFA, ro. 1911. u Brkom, sin Avde i Hafize,
otac jednog djeteta, gostioniar. Upuenu logor
na priedlog; Zatitnog redarstva za grad Zagreb i
upu Prigorje na vrieme od jedne godine;
nagovarao ljude da idu u partizane i skupljao za
"crvenu pomo".
7. AJ ANOVI EDHEM, ro. 1920. u Tenju, sin Ilijazbega i Have r.
Turali, ak. Upuen u logor na priedlog .R.O.
u Tuzli na vrieme 3 godine; kao djelatni parti-
zan predao se naim oblastima.
8. ALAGI ADEM, ro 1920. u Bihau, sin Zee i Hajdere r. auevi,
neoenjen, prometni inovnik. Upuen u logor
na priedlog K.O. u Petrinji na vrieme od 8
mjeseci; odravao veze s partizanima.
9. ALAGI AHMED, ro. 1870. u Konjicu, sin Alije i Dervie, otac
etvero djece, stolar. Upuen u logor na priedlog
K.O. u Konjicu na vrieme od 1 godine; za vrieme
boravka partizana u Konjicu sa istimje suraivao
i kazivao dravne privatne stvari.
10. ALAGI HUSNIJ A, ro. 1924. u Konjicu, sin Ahmeta i Sadike r.
Djubui, neoenjen, stolar. Upuen u logor na
priedlog U. N. S. Zatitnog redarstva za grad
Sarajevo i Veliku upu Vrhbosna na vrieme od
3 godine; zarobljen kao djelatni partizan.
11. ALAGI RAHILA, ro 1912. u Vitini, ki Raida i Hanke, r.
Fazlinovi, rastavljena, majka jednog djeteta.
Upuena je u logor na priedlog . R. O. u
Sarajevu na vrieme od dvije godine; odravala
vezu sa istaknutim komunistima i suraivala u
komunistikoj organizaciji.
12. ALI VASVIJ A, ro. 1926. u Derventi, ki Ahmeda i Arife r. Ahmi,
neudata, kuanica. Upuena u logor na priedlog
. R. O. u Brodu na Savi na vrieme od 2 godine;
brat s koj im j e ivj eia u zaj ednikom kuanstvu
pridruio se svojevoljno partizanima.
13. ALIKALFI MUSTAFA, ro. 1898. u Mostaru, sin Hasana i Fatime
r. Slipievi, otac jednog djeteta, profesor
uiteljske kole u Mostaru. Upuen u logor na
priedlog .R.O. na vrieme od 3 godine; odravao
veze s partizanima.
14. ALIKAVAZOVI ABDULAH, ro. 1920. u Sarajevu, sin Edhema i
Sifete r. Siro, neoenjen, obuar. Upuenu logor
na priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme od 2
godine; odravao veze s komunistima i nabavljao
puane naboje.
15. ALKI HADIRA, ro. 1927. u Tenju, ki Osmana i Hanife r.
Bobari, neudata, pjevaica. Upuena u logor na
priedlog .R.O. u Tuzli na vrieme od 1 godine;
radi nemorala i skitnje.
16. ARPADI NEDAD, rod. 1927. u Tenju, sin Mahmuta i Fatime r.
Dabi, neoenjen, uenik. Upuen na priedlog
.R.O. u Sarajevu na vrieme od 3 godine; kao
djelatni partizan sudjelovao u borbama po
Hercegovini, Bosni i Slavoniji.
17. ARSLANAGI ZAHIR, ro. 1910. u Arslanagia Mostu, sin
Sulejmana i Rabije r. Vidjen, neoenjen, red.
izvidnik. Upuen u logor na priedlog Red. oblasti
u Sarajevu; odravao vezu sa komunistima.
Upuen je na 1 godinu prisilnog boravka u
logoru.
18. ARSLANAGI HASAN, ro. 1901. u ajniu, sin Alije i Nure r.
J usufspahi, udovac, otac dvoje djece, voar.
Upuen u logor na priedlog .R.O. u Zenici na
vrieme od 30 mjeseci; kupovao oruje i odjevne
predmete kojeje odailjao partizanima.
19. AVDI ALJ O (?), ro. 1912. u Glavnici, sin Hasana i Hate r. Mendija,
oenjen, otac dvoje djece, radnik. Upuen na
logor na priedlog .R.O. u Tuzli na vrieme od 1
godine; vrijedjao je Poglavnika i NDH najavnom
mjestu.
20. AVDI HALIL, ro. 1893. u Mustajbaiu, sin Osmana i Kade r.
Beganovi, otac jednog djeteta. Upuen u logor
na priedlog Redarstvene oblasti za grad Zagreb
na vrieme od 3 godine; lano se izkazivao raznim
osobama i u ime Poglavnika sabirao priloge za
izbjeglice i ranjenike iz Bosne, kojeje zadravao
za sebe.
21. AJ ANOVI RAGIB, ro. 1907. u Rogatici, sin Mehmeda i Hasnije
r.Salihbegovi, oenjen, otac troje djece,
geometar. Upuen u logor na priedlog .R.O. u
Banja Luci na vrieme od 3 godine; prebacivao
pojedine ljude u partizane i odravao veze s
partizanima.
22. ALI AMIL, ro. 1920. u Tetovu, kotar Zenica, sin Nume i amke
r. Bajramovi, oenjen, bez djece, radnik.
Upuen u logor na priedlog I.Z.O. u Zenici na
vrieme od 3 godine; bio je tekli VIII kraike
brigade.
23. ARNAUTOVI RASIM, ro. 1910. uBihau, sin Muharema i Zejne
r. Rodi, oenjen, otac dvoje djece, eljez.
inovnik. Upuen u logor na priedlog .R.O. u
Brodu na Savi na vrieme od 3 godine; prebacivao
pojedine osobe u partizane i sa istim suradjivao.
24. BAHTI HAMDIJ A, ro. 1930. u J ajcu, sin Age i Melke r. Kahri,
neoenjen, radnik, upuen u logor na priedlog
.R.O. u Banjoj Luci na vrieme od 3 godine;
kao djelatni partizan sudjelovao u borbama protiv
hrvatskih oruanih snaga, osobito za napada na
Banja Luku.
25. BALI MUSTAFA, ro. 1922. u Mostaru, sin Abdulaha i Zahide r.
emalovi, neoenjen, ak, upuen u logor na
priedlog Zatitnog redarstva za grad Sarajevo i
v.. Vrhbosna na vrieme od 3 godine; bio djelatni
lan komunistike organizacije SKOJ .
26. BALTA FATIMA, ro. 1922. u Mostaru, ki Osmana i Hatide r.
Palata, neudata, kuanica, upuena u logor na
priedlog .R.O. u Mostaru na vrieme od 18
mjeseci; kao pripadnica komunistike
organizacije A.F.. odravala j e vezu s
odmetnicima, od kojih je primala tiskarsko
tvorivo za tiskanje letaka.
27. BALTAMUSTAFA, ro. 1907. u Mostaru, sin Alije i Naile r. atovi,
oenjen, otac 6 djece, eljezniki slubenik,
upuen u logor na priedlog Izpostave .R.O. u
Zenici na vrieme od 3 godine; bio je tekli
izmeu komun. organizacija u Zenici i okrunog
komiteta u Sarajevu.
28. BARJ AKTAROVI-BELAGI OSMAN, ro. 1923. u Bieljini,
sin Raifa i Savke, kroja; upuen u logor na
priedlog .R.O. u Brodu na Savi na vrieme od 3
godine;
Umro: 2.IX.1942.
29. BARTULI SAFIJ A, ro. 1916. u Bos. Novom, ki Arema i Fatime,
udata, kuanica, upuena u logor po priedlogu
Izpostave .R.O. u Koprivnici na vrieme od
jedne godine; njezin mu Slavko odmetnuo se.
30. BARUIJ A IBRAHIM, ro. 1912. u Banjoj Luci, sin Muhameda i
Fate, oenjen, otac jednog djeteta, radnik, upuen
u logor na priedlog Zatitnog redarstva za grad
Banja Luku i v.. Sana-Luka na vrieme od 2
godine; vrio tekliku slubu u korist odmetnika.
31. BATLAK HASAN, ro. 1893. u Mostaru, sin Huse i Fate r. Korkut,
oenjen, kova, upuen u logor na priedlog
.R.O. u Sarajevu na vrieme od 9 mjeseci;
suraivao je s odmetnicima.
32. BAI ILI J AS, ro. 1920. u Retfali, sin Sulejmana i Lenke r. Kovai,
neoenjen, posebniki namjetenik, upuen u
logor na priedlog Zatitnog redarstva za grad
Sarajevo i v.. Vrhbosna na vrieme od 3 godine;
pridruio se je dobrovoljno odmetnicima, te
sudjelovao u borbama protiv hrvatskih oruanih
snaga.
33. BEGANOVI ADEM, ro. 1914. u Rankoviima, sin Osmaha i
Zahide r. Dudi, oenjen, otac troje djece,
trgovac, upuen u logor na priedlog Redarstvene
oblasti za grad Zagreb na vrieme od 3 godine;
neovlateno je sabirao razne doprinose zlorabei
pri tome ime Poglavnika i ustanove Hrvatskog
Crvenog Kria.
34. BEGANOVI BESIM, ro. 1923. u Kopiima, sin Mehmeda i Rife
r. Hasanbegovi, neoenjen, ratar, upuen u logor
na priedlog Zatitnog redarstva za grad Sarajevo
i v..Vrhbosna na vrieme od 3 godine;
dobrovoljno se j e pridruio odmetnicima i
sudjelovao u raznim borbama.
35. BEGANOVI HAMIDA, ro. 1926. u Travniku, ki Dervia i Hajke
r.Aznedarevi, neudata, posebnika namjete-
nica, upuena u logor na priedlog .R.O. u
Sarajevu na vrieme od 18 mjeseci; bila je lan
kom. organizacije SKOJ vrei dunost
sekretarice.
36. BEGANOVI HAIM, ro. 1913. u Tesliu, sin Talija i Dilfere r.
Avdi, oenjen, otac jednog djeteta, trgovac,
upuen u logor na priedlog Redarstvene oblasti
za grad Zagreb na vrieme od 3 godine;
neovlateno je sabirao razne doprinose zlorabei
pri tome ime Poglavnika i ustanove Hrvatskog
Crvenog Kria.
37. BEGOVAC MEHMED, ro. 1912. u Travniku, sin Huseina i Zarfe r.
Hodi, oenjen, otac troje djece, pekar, upuen
u logor na priedlog .R.O. u Travniku na vrieme
od 2 godine; vrio je obavjetajnu i uhodarsku
slubu u korist odmetnika pomaui ih kako
novanim prilozima, tako i slanjem ivenih
namirnica. Upute je primao od svog brata,
poznatog odmetnika Hamde.
38. BEGANOVKA BISERA, ro. 1924. u Bos. Gradiki, ki Dide i
Kade, udova, upuena u logor na priedlog .R.O.
u Banjoj Luci na vrieme od jedne godine;
odravala je vezu s odmetnicima u Kozari.
39. BEJ TOVI HUSEIN, ro. 1917. u Bos. Dubici, sin Ahmeda i Halime
r. Mui, oenjen, otac dvoje djece, upuen u
logor na priedlog .R.O. u Novoj Gradiki na
vrieme od 3 godine; nepopravljivi je provalnik i
depar.
40. BEKTI AIA, ro. 1917. u Tuzli, ki Hasana i Mine r. J aarevi,
neudata, kuanica, upuena u logor na priedlog
.R.O. u Tuzli na vrieme od jedne godine; radi
nemorala.
41. BELAGI MUSTAFA, ro. 1924. sin Mustafe i Zlate, neoenjen,
kroja, upuen u logor na priedlog .R.O. u Tuzli
na vrieme od 3 godine; vrio je tekliku i
uhodarsku slubu u korist odmetnika.
42. BILANOVI HAMDO, ro. 1921. u Konjicu, sin Huse i Esme r.
Holja, neoenjen, radnik, upuen u logor na
priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme od 3
godine; nepopravljivi je kradljivac i skitnica.
43. BILI SABIT, ro. 1921. u Ljubukom, sin Mehmeda i Sevde r.
Drljevi, neoenjen, kroja, upuen u logor na
priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme od 3
godine; nabavljao j e oruje i strieljivo za
odmetnike.
44. BIEVI SMAJ O, ro. 1924. u Bos. Krupi, sin Muje i Emine,
neoenjen, ratar, upuen u logor na priedlog
Ustakog redarstva za grad Zagreb i v.. Prigorje
na vrieme od jedne godine; vrio komunistiku
promibu i komunistiko primibeno tvorivo.
45. BOJ O HUSNIJ A, ro. 1905. u Mostaru, sin Saliha i Bege, neoenjen,
konobar, upuen u logor na priedlog .R.O. u
Mostaru na vrieme od jedne godine; vrio
protudravnu promibu.
46. BRKI LATIF, ro. 1917. u Zankoviima, sin pok. Omera i Sae r.
Budimli, oenjen, otac jednog djeteta, ratar,
upuen u logor na priedlog Zatitnog redarstva
za grad Banja Luku i v.. Sana-Luka na vrieme
od 3 godine; odravao je vezu s odmetnicima.
47. BUBI MAHMUT, ro. 1914. u Baru, sin pok. Deladina i Zonje r.
Elezagi, neoenjen, posebniki inovnik,
upuen u logor na priedlog .R.O. u Sarajevu
na vrieme od 2 godine; skrivao je neke osobe,
za koje je znao da su potraivane od redarstva,
te ih je obskrbio krivotvorenim izkaznicama.
48. BUUK MAHMUT, ro. 1919. u Trebinju, sin J usufa i Zade r.
Bijedi, oenjen, bravar, upuen u logor na
priedlog .R.O. u Mostaru na vrieme od 2
godine; kac>bravar zrakoplovne luke u Mostaru
nabavljao je za odmetnike oruje i strieljivo.
49. BUUK SEDIKA, ro. 1921. u Mostaru, ki Hasana Hadia i Munte
r. Bajrugi, udata za Mahmuta, upuena u logor
na priedlog .R.O. u Mostaru na vrieme od 2
godine; pomagala je svome muu odpremati
razno tvorivo odmetnicima.
50. BUKOVAC SEID, ro. 1922. u Ljubukom, sin Muniba i Hafije r.
Dupovi, neoenjen, ak, upuen u logor na
priedlog Zatitnog redarstva za grad Sarajevo i
v.. Vrhbosna na vrieme od 3 godine; kao lan
kom. partije tiskao je razno promibeno tvorivo
i vrio protudravnu promibu.
51. BUKOVAC VLASTA, ro. 1920. u Zagrebu, ki Ahmeda i Marije r.
Vajs, neudata, posebnika inovnica, upuena u
logor na priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme
od 2 godine; vrila je protudravnu promibu, te
kao pripadnica uline elije izpisivala j e
komunistike parole.
52. BUKUREVI VEHID, ro. 1924. u Visokom, sin Emina i Almase,
neoenjen, koar, upuen u logor na priedlog
.R.O. u Sarajevu na vrieme od 3 godine; vrio
komunistiku promibu i razpaavao kom.
promibeno tvorivo.
53. BUKUREVI ZAHID, ro. 1920. u Visokom, sin Emina i Almase,
neoenjen, koar, upuen u logor na priedlog
.R.O. u Sarajevu na vrieme od 3 godine; vrio
komunistiku promibu i razpaavao kom.
promibeno tvorivo.
54. BUROVI IZO, rod. 1924. u Bijelom Polju, sin ea i Deke r.
Nuhodi, neoenj en, ratar, upuen u logor na
priedlog Zatitnog redarstva za grad Sarajevo i
v.. Vrhbosna na vrieme od 3 godine;
dobrovoljno se je pridruio odmetnicima, te
sudjelovao u borbama.
55. BUREK ASIM, ro. 1906. u J ajcu, sin Bega i Seide, oenjen, otac
jednog djeteta, voar, upuen u logor na priedlog
.R.O. u Travniku na vrieme od 2 godine; vrio
komunistiku promibu.
56. BURZI AIA, ro. 1918. u Banjoj Luci, ki Saliha Begi i efije,
udata, kuanica, upuena na prisilni boravak na
priedlog .R.O. u Banjoj Luci na vrieme od jedne
godine; prisustvovala j e komunistikim
sastancima i skupljala pomo za odmetnike.
57. BAI DUDA, ro. 1919. u J ablanici, ki Ibrahima i Fate r. Miljkovi,
udata, majka jednog djeteta, kuanica, upuena
u logor na priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme
od jedne godine; skrivala je u svom stanu od
redarstvene potraivanu Ruicu Murovec, te ju
je skupa sa svojim muem Smailom odvela
partizanima.
58. CARI IBRO, ro. 1896. u Tarevcu, sin Salke i Hanke r. Smajlovi,
oenjen, vratar. Upuen u logor na priedlog
Redarstvene oblasti za grad Zagreb na vrieme
od dvije godine; lan udarne jedinice, davao
priloge za "crvenu pomo".
59. AKI AVDO, ro. 1916. u Visokom, sin Hamida i Djulsume r.
Fazli, neoenjen, obinski pisar. Upuenu logor
na priedlog upske redarstvene oblasti u
Sarajevu na vrieme od 3 godine; odravao veze
s komunistima.
60. AR AIR, ro. 1906. u ipovu, sin Omera i Zlate r. ipi, oenjen,
otac dvoje djece, radnik. Upuen u logor na
priedlog Izpostave u Z.R.O. u Zemunu na vrieme
od 1 godine; kao lan komunistike organizacije
dolazio na komunistike sastanke.
61. ARDI AVDO, ro. 1893. u Banja Luci, sin Mehmeda i Aie r.
Krajinik, oenjen, otac jednog djeteta, obinski
namjetenik. Upuen u logor na priedlog .R.O.
u Banja Luci na vrieme od 3 godine; vrio
komunistiku promibu.
62. AUEVI HASAN, ro. 1900. u Zvorniku, sin Salke i Zumre r.
Tihi, kolarski pomonik. Upuen u logor na
priedlog Redarstvene oblasti za grad Zagreb na
vrieme od 2 godine; sudjelovao u panjolskom
graanskom ratu, bio lan komunistike
organizacije i prikupljao priloge za "crvenu
pomo".
63. ELIK OMER, ro. 1922. u Foi, sin Mae i Halime r. Haskovi,
poslovoa tvrtke "Bata". Upuen u logor na
priedlog Zatitnog redarstva u Sarajevu na
vrieme od 2 godine; lan komunistike organi-
zacije.
64. EMALOVI MUBERA, ro. 1920. u Mostaru, ki Muhameda i
Ajnije r. Kalajdi, dr. inovnik. Upuena u
logor na priedlog .R.O. u Mostaru na vrieme
od 2 godine; voa komunistike organizacije u
Mostaru, prikupljala novac i razno tvorivo za
"narodnu pomo".
65. EMALOVI NARCISA, ro. 1923. u Mostaru, ki Hakije i Zinete
r. Karabeg, neudata, uenica. Upuena u logor
na priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme od 3
godine; lan komunistike organizacije, vrila
komunistiku promibu.
66. IRI EMSA, ro. 1920. u Bos. Petrovcu, ki Ale i Hatide r.
Hadi, udata, majka dvoje djece, domaica.
Upuena u logor na priedlog .R.O. u Bihau
na vrieme od 1 godine; bavila se obrtimice
bludom.
67. II FAHIRA, ro. 1912. u L j ubukom, ki Alije i Hatide,
uiteljica. Upuena u logor na priedlog .R.O. u
Mostaru na vrieme od 3 godine; lan
komunistike organizacije, sakupljala je za
"Narodnu pomo", prisustvovala je sastancima
mjestnog komiteta u Mostaru i sakrivala partijce.
68. ORALI HUSEIN, ro. 1899. u Cazinu, sin Ibrahima i Hate r.
Badi, oenjen, otac troje djece, nadgruntovniar.
Upuen u logor na priedlog Zatitnog redarstva
u Sarajevu na vrieme od 3 godine; odravao veze
s partizanima.
69. ORMEHMEDOVI MEHO, ro. 1910. u Sarajevu, sin Hasiba i
Umue r. Belko, oenjen, otac dvoje djece,
radnik. Upuen u logor na priedlog Zatitnog
redarstva u Sarajevu na vrieme od 2 godine;
davao priloge za "narodnu pomo" i vrio
komunistiku promibu.
70. USTI MUHAREM, ro. 1898. u Kozarcu, sin Ibre i Fatime,
oenjen, rizniar. Upuen u lorog na priedlog
Zat. redarstva u Sarajevu na vrieme od 3 godine;
odravao je veze s partizanima.
71. EHAJ I IRFAN, ro. 1919. u Viegradu, sin Arifa i Aie r.
Karahodi, oenjen, otac jednog djeteta, poseb.
inovnik. Upuen u logor na priedlog I..R.O. u
Zenici na vrieme od 3 godine; dragovoljno je
otiao u partizane odakle se je nakon kratkog
vremena povratio radi uhodarenja i sakupljanja
pomoi i drugih potrebtina za partizane.
72. EHI (?) DILFA, ro. 1918. u Banja Luci, ki aira i ebe r.
Aki, udata, majka etvero djece, domaica.
Upuena u logor na priedlog .R.O. u Banja Luci
na vrieme od 2 godine; sudjelovala u pljaki i
drugim zloinstvima Asima Djelia.
73. DELIBEGOVI IBRAHIM, ro. 1907. u Gornjoj Tuzli, sin Mustafe
i Mine r. Selimovi, oenjen, otac petero djece,
prikupac Zempra. Upuen u logor na priedlog
.R.O. u Tuzli na vrieme od 2 godine; pomagao
nekim partizanima pri prebacivanju u planinu
Majevicu.
74. DELI AMIL, ro. 1924. u Mostaru, sin Salke i Nafe roene
Hajdarovi, neoenjen, bolniar. Upuen u logor
na priedlog .R.O. u Mostaru na vrieme od 2
godine; itao komunistiko tvorivo, prisustvovao
komunistikim sastancima, te pripremao i
omoguio bieg pritvorenoj komunistkinji Pui
Semiji.
75. DELI MEHO, ro. 1912. u Mostaru, sin Salke i Fate r. Fezi,
oenjen, otac jednog djeteta, limar. Upuen u
logor na priedlog Zatitnog redarstva u araj evu
na vrieme od 5 mjeseci; odravao vezu s
partizanima.
76. DEMIROVI IBRAHIM, ro. 1904. u Kulen Vakufu , sin Demira i
Fatke r. Behran, oenjen, graditelj. Upuen u
logor na priedlog .R.O. u Banja Luci na vrieme
od 18 mjeseci; optuio partizanima Vilka
Dodigovia, zapovjednika ustake mladei.
77. DERVII MEHMED ALIJ A, ro. 1922. u Banja Luci, sin Smaila i
Fatime r. Sara, neoenjen, ak. Upuenu sabirni
logor na priedlog .R.O. u Banja Luci na vrieme
od 2 godine; podravao veze s lanovima
komunistike partije, te vrio komunistiku
promibu.
78. DIDOVI OSMAN, ro. 1911. u Velikoj Kladui, sin Hase i Fate r.
Alibai, oenjen, otac etvero djece, ratar.
Upuen u logor na priedlog .R.O. u Bihau na
vrieme od 2 godine; suraivao s partizanima.
79. DIDOVI , ro. 1895. u Velikoj Kladui, udovac, brija. Upuen
u logor na priedlog Z.R.O. u Karlovcu na vrieme
od 1 godine; suraivao s partizanima.
80. DIZDAREVI HALIL, ro. 1903. u epu, sin Bane i Zumre r.
Hamzi, oenjen, otac estero djece, kafedija.
Upuen u logor na priedlog .R.O. u Travniku
na vrieme od 2 godine; slao partizanima
zdravstveno tvorivo i cigarete.
81. DOLAMI HASAN, ro. 1918. uTenju, sin Alije i Fatime r. Bukvi,
neoenjen, limar. Upuen u logor na priedlog
Ispostave .R.O. u Zemunu na vrieme od 2
godine; organizirao jednu komunistiku udarnu
jedinicu.
82. DREAI (?) HUSEIN, ro. 1926. u Vidovskoj, sin Mehmeda i Fende
r. Handi, neoenjen, radnik. Upuen u logor
na priedlog .R.O. u Bihau na vrieme od 2
godine; temeljito sumnjiv da je saraivao sa
partizanima.
83. DOLO ALIJ A, ro. 1904. u Goradu, sin Agana i Zejne, udovac,
otac jednog djeteta, ratar. Upuen u logor na
priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme od 1
godine; sluio odmetnicima kao tekli.
84. DROCI MAHMUT, ro. 1914. u Bos. Gradiki, sin Muharema i
Hatide r. Dautovi, neoenjen, postolar. Upuen
u logor na priedlog .R.O. u Novoj Gradiki na
vrieme od 3 godine; partizanima u Kozari davao
podatke o kretanju hrvatske i njemake vojske.
85. DUGALI PAO, ro. 1900. u Turskim Kolibama, sin Huse i Zarife,
oenjen, otac estero djece, ratar. Upuen u logor
na priedlog Zapovjednitva sabirnog logora u
J asenovcu na vrieme od 2 godine; protupravno
si prisvojio novac sakupljen od zatoenika za
ivotne namirnice.
86. DABI NAZIM, ro. 1915. u Banja Luci, sin Abdulaha i Kadire r.
Halimi, neoenjen, trg. pomonik. Upuen u
logor na priedlog Zatitnog redarstva u Banja
Luci na vrieme od 2 godine; podravao veze s
komunistima.
87. DAFERAGI EDHEM, ro. 1898. u Sarajevu, sin Avdije i Neire r.
Smai, oenjen, otac jednog djeteta, postolar.
Upuen u logor na priedlog Zatitnog redarstva
u Banja Luci na vrieme od 2 godine; odravao
vezu s komunistima te prisustvovao komu-
nistikim sastancima.
88. DAFERAGI MUSTAFA, ro. 1903. u Tuzli, sin Sulje i Esme r.
Kanji, oenjen, otac etvero djece, rudarski
radnik. Upuen u logor na priedlog .R.O. u
Tuzli na vrieme od 3 godine; suraivao s
partizanima i ubio redarstvenog izvidnika Lihia
Asima.
89. DAFI MEHMED, ro. 1914. u Bijeljini, sin aira i Kade, oenjen,
otac dvoje djece, kroja. Upuen u logor na
priedlog Kotarske oblasti u Bieljini na vrieme
od 3 godine; poznat kao komunista.
90. DJ ANI NURA, ro. 1909. u Bos. Novom, ki Muse i Zijade rodj.
Gorinj, udata, majka sedmero djece, kuanica.
Upuena u logor na priedlog .R.O. u Banja Luci
na vrieme od 1 godine; suraivala s partizanima,
a ki joj je u odmetnitvu.
91. DELI SALIH, ro. 1909. u Banja Luci, sin Ahmeta i Arife r.
Kurtovi, neoenjen, konobar. Upuen u logor
na priedlog .R.O. u Banja Luci na vrieme od 2
godine; kockar, depar i pijanac.
92. DJ EMAT J USUF, ro. 1914. u Prozoru, sin Ibrahima i Majre r. Bajri,
oenjen, otac dvoje djece, trgovac. Upuen u
logor na priedlog Zatitnog redarstva u araj evu
na vrieme od 3 godine; pucao na ustae za vrieme
boravka partizana u Prozoru.
93. DINDO RASIM, ro. 1920. u atoroviima, sin amila i Vasvije r.
Hodi, neoenjen, slua medicine. Upuen u
logor na priedlog .R.O. u Travniku na vrieme
od 3 godine; djelatni partizan.
94. DJ ODJ I SALKO, ro. 1899. u Prnjavoru, sin Avde i Emine, oenjen,
otac troje djece, povjerenik Zempra. Upuen u
logor na priedlog .R.O. u Novoj Gradiki na
vrieme od 2 godine; temeljito sumnjiv da je
suraivao s partizanima.
95. DUDA MUHAMED, ro. 1903. u Mostaru, sin Osmana i Munte
r. Drljevi, neoenjen, ljekarnik. Upuen u logor
na priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme od 2
godine; iz svoje ljekarne zdravstveno tvorivo
davao partizanima.
96. DUDI MEHO, ro. 1904. u Visokom, sin Dervia i Ume r. Siro,
oenjen, otac etvero djece, kroja. Upuen u
logor na priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme
od 3 godine; podravao veze s komunistima i
vrio komunistiku promibu.
97. DEDI MEHO, ro. 1924. u Visokom, sin Osmana i Dervie Pandi,
oenjen, ratar. Po izpostavi upske Redarstvene
Oblasti u Zenici predloen za upuenje u logor
na vrieme od 3 godine; djelatni partizan i
partizanski tekli.
98. DELI ZEJ NA, ro. 1914. u Blagaju, ki Hade i Emine r.
Dizdarevi, udata, domaica. Upuena u logor
na priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme od 1
godine; mu joj se odmetnuo u partizane, a ona
gaj e pomagala u protudravnom udaru.
99. DERVIEVI ZILHA, ro. 1917. u Varcar Vakufu, ki Salke i
Hatide r. Tarkoli, neudata, domaica. Po
izpostavi .R.O. u Zenici predloena za upuenje
u logor na vrieme od 3 godine; sestra poznatog
partizana Dervievi Avde, koji je podmetao
mine pod vlakove.
100. EKI AHMED, ro. 1918. uBanjoj Luci, sin pok. Mustafe i Feize
r. ani, neoenjen, stolar, upuen u logor na
priedlog Zatitnog redarstva za grad Banja Luku
i v.. Sana-Luka na vrieme od 3 godine; vrio je
tekliku slubu u korist odmetnika, a kasnije im
se pridruio.
101. ELEZOVI ES AD, ro. 1921. u Mostaru, sin pok. Salke i Hatide
r. Hrle, neoenjen, radnik, upuen u logor na
priedlog .R.O. u Mostaru na vrieme od 3
godine; pridruio seje dragovoljno odmetnicima
i sudjelovao u borbama protiv hrvatskih oruanih
snaga.
102. ERZUMLI MUSTAFA, ro. 1922. u Konjicu, sin Mehmeda i
Naze r. Sokolovi, neoenjen, eljezniki
inovnik, upuen u logor na priedlog Zatitnog
redarstva za grad Sarajevo i v.. Vrhbosna na
vrieme od 3 godine; borio se je u redovima
komunistikih odmetnika protiv hrvatskih
oruanih snaga.
103. FAZLAGI BELKISA, ro. 1926. u apljini, ki Abdulaha i Ajie
r. Kudra, neudata, ak, upuena u logor na
priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme od 3
godine; sakupljala "Crvenu pomo" i
razparavala komunistiko promibeno tvorivo.
104. FEJ ZI ATIF, ro. 1915. u Sarajevu, sin Ahmeta i Namke, ro.
Muminovi, neoenjen, tiskar, upuen u logor
na priedlog Zatitnog redarstva za grad araj evo
i v.. Vrhbosna na vrieme od 3 godine; pridruio
se dragovoljno odmetnicima, te se u njihovim
redovima borio protiv hrvatskih oruanih snaga.
105. FEJ ZO MUSTAFA, ro. 1918. u Foi, sin pok. Omera i Pembe r.
Kamo, neoenjen, dipi. ing. ekonomije, upuen
u logor na priedlog Zatitnog redarstva za grad
Sarajevo i v.. Vrhbosna na vrieme od 3 godine;
pridruio se dragovoljno odmetnicima.
106. FEJ ZO RABIJ A, ro. 1926. u Foi, ki Omera i Pembe, r. Kamo,
neudata, trg. pomonica, upuena u logor na
priedlog Z.R.O. u Sarajevo na vrieme od jedne
godine; razparavala j e kom. promibeno
tvorivo.
107. FETAHAGI MUHAMED, ro. 1920. u Bos. Brodu, sin Ramadana
i Nafije r. Hadiavdi, neoenjen, posebniki
inovnik, upuen u logor na priedlog .R.O. u
Sarajevu na vrieme od jedne godine; suraivao
je s organiziranim komunistima.
108. FERHATOVI ALMASA, ro. 1920. u Podgorici, ki Hasana i
Aie r. Hadinukovi, neudata, kuanica,
upuena u logor na priedlog .R.O. u Sarajevo
na vrieme od jedne godine; nabavljala j e u
Sarajevu razno tvorivo potrebno partizanima.
109. FIDAHI ALIJ A, ro. 1924. u Bieljini, sin Mehmeda i Azemine r.
Zajimovi, neoenjen, ak, upuen u logor na
priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme od jedne
godine; razpaavao je komunistiko promibeno
tvorivo.
110. FILIPOVI EMIRA, ro. 1926. u Niu, ki Sulejmana i Razije r.
Ugljen, neudata, ak, upuena u logor na
priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme od jedne
godine; ki je Sulejmana Filipovia, ministra
komunistike vlade u Beogradu.
111. FILIPOVI RAZIJ A, ro. 1903. u Ljubukom, ki Sadika Ugljena
i Zinete r. Sadikovi, udata, kuanica, upuena
u logor na priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme
od jedne godine; supruga j e Sulejmana
Filipovia.
112. GANDURA MUHAMED, ro. 1917. u Pljevlju, sin Halida i Esme
r. Hadimusi, neoenjen, uvoditelj dovoda,
upuen u sabirni logor na priedlog .R.O. u
Sarajevu na vrieme od 3 godine; vrio
komunistiku promibu, bio lan komunistike
organizacije te sakupljao za "crvenu pomo".
113. GANI MUSTAFA, ro. 1921. u selu Zagornjica, kotar Visoko,
sin Omera i Mulije r. Vrao, neoenjen,
eljezniar, upuen u logor na priedlog .R.O. u
Sarajevu na vrieme od 2 godine; podravao veze
s partizanima i s njima djelatno suraivao.
114. GAVRANOVI MUJ O, ro. 1912. u Travniku, sin Zaima i Fatime
r. Hadiosmanovi, neoenjen, pekar, upuen u
logor na priedlog .R.O. u Travniku na vrieme
od 3 godine; dragovoljno se prikljuio
partizanima i skupa s njima borio se i pljakao,
dok nije bio zarobljen.
115. GIGOVI SEAD, ro. 1922. u Sarajevu, sin Hamdije i Sadike r.
Demirdi, neoenjen, student medicine, upuen
u logor na priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme
od 3 godine; dragovoljno j e stupio u
komunistiku organizaciju, te obnaao dunost
sekretara jedne elije.
116. GOZIAVDO, ro. 1922. u Banjoj Luci, sin Sulje i Unce, neoenjen,
krojaki pomonik, upuen u logor na priedlog
.R.O. u Travniku na vrieme od 2 godine; vrio
je partizansku promibu i bio u vezi s
partizanima.
117. GRADINI EJ UB, ro. 1902. u Turbetu, sin Saliha i Umije r.
Pali, otac troje djece, trgovac, upuen u logor
na priedlog Redarstvene oblasti za grad Zagreb
na vrieme od jedne godine; podravao veze sa
svojim bratom koji se prikljuio partizanima,
118. GVOAR IRFAN, ro. 1915. u Banja Luci, sin Idriza i Naside r.
Zembo, rastavljen, otac j ednog djeteta,
mehaniar, upuen u logor na priedlog .R.O. u
Banja Luci na vrieme od 3 godine; vrio je
komunistiku promibu.
119. HABUL ZAIM, ro. 1903. u Lastvi, sin Hamida i Melie r.
Hadi mahovi , oenjen, otac 6 djece, trgovac,
upuen u logor na priedlog .R.O. u Banja Luci
na vrieme od dvije godine; za vrijeme
partizanskog napadaj a na Banja Luku vrio
uhodarsku slubu u njihovu korist.
120. HAALI OSMAN, ro. 1903. u Rotimlji, sin Muje i Naze r.
Hodi, neoenjen, kavanar, upuen u logor na
priedlog .R.O. u Mostaru na vrieme od 2
godine; neobino j e djelatan u irenju
komunistike promibe.
121. HADI HAVA, ro. 1920. u Begov Hanu, ki Ibrahima i ide,
neudata, kuanica, upuena u logor na priedlog
.R.O. u Travniku na vrieme od 2 godine;
prenosila je partizanima pisma, zdravstveno
tvorivo i strieljivo.
122. HADI MUNIR, ro. 1924. u Begov Hanu, ki Ibrahima i ide
r. Sarajli, neudata, kuanica, upuena u logor
na priedlog .R.O. u Travniku na vrieme od 2
godine; vrila je uhodarsku slubu u korist
partizana.
123. HADIAVDI NEDIB, ro. 1907. u epilovoj Kuli, sin Raida i
Alije, neoenjen, radnik, upuen u logor na
priedlog .R.O. u Travniku na vrieme od jedne
godine, radi skitnje.
124. HADIMUSI IBRO, ro. 1904. u Foi, sin Selima i Mejre r.
Hadiibrahimovi, rastavljen, radnik, upuen u
logor na priedlog redarstvene oblasti za grad
Zagreb na vrieme od 2 godine; nakon putanja
iz zatoenja nastavio i nadalje svojim razornim
komunistikim radom, te je, meu ostalim, u
stanu svoje prilenice poderao Poglavnikovu
sliku.
125. HADIMUSI ZUMRETA, ro. 1926. u Fii, ki Muhameda i
Seme, neudata, ak, upuena u logor na priedlog
.R.O. u Sarajevu na vrieme od jedne godine;
razparavala j e komunistiko promibeno
tvorivo.
126. HADIMUSTAFI MUHAREM, ro. 1926. u Tuzli, sin pok. Hase
i Hasibe, neoenjen, gostioniar, upuen u logor
na priedlog .R.O. u Tuzli na vrieme od 2 godine;
dana 13.111.44. pokuao je objesiti maloljetnog
Luki Muju bez ikakvog razloga, opljakavi ga
pri tome.
127. HADIOSMANOVI BESIM, ro. 1917. u J ajcu, sin Beira i
Fatime, neoenjen, dravni inovnik, upuen u
logor na priedlog Zatitnog redarstva za grad
Sarajevo i v.. Vrhbosna na vrieme od 3 godine;
partizane oko Bugojna pomagao je slanjem
ivenih namirnica i monopolskih predmeta.
128. HADIOSMANOVI NUSRET, ro. 1914. u Mostaru, sin pok.
Ibrahima i Fate r. Batla, neoenjen, limar, upuen
u logor na priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme
od 3 godine; nabavljao je strieljivo i odpremao
ga odmetnicima.
129. HADIEFENDI MUSTAFA, ro. 1914. u Gradacu, sin Mustafe
i Tajibe r. Tahirovi, oenjen, otac jednog djeteta,
posebniki inovnik, upuen u logor na priedlog
Redarstvene oblasti za grad Zagreb na vrieme
od jedne godine; nabavljao je uredsko tvorivo
za odmetnike.
130. HADISELIMOVI IBRAHIM, ro. 1887. u Kotoriu, sin pok.
Ibrahima i Izete r. Eminefendi, oenjen, otac 9
djece, upuen u logor na priedlog .R.O. u Banja
Luci na vrieme od jedne godine; suraivao je s
odmetnicima.
131. HAIRLAl^OVI EFKET, ro. 1920. u V. Kladui, sin Hasana i
Drage, neoenjen, bivi redarstveni inovnik,
upuen u logor na priedlog .R.O. u Banja Luci
na vrieme od 2 godine; irio je uzbudljive viesti
uznemirujui puanstvo, inae sklon pljaki.
132. HAJ DO HASAN, ro. 1908. u Mostaru, sin Ibrahima i efre, r.
atovi, oenjen, stolar, upuen u logor na
priedlog Zatitnog redarstva za grad Sarajevo i
v.. Vrhbosna na vrieme od 2 godine;
dragovoljno seje pridruio odmetnicima i borio
se protiv hrvatskih oruanih snaga.
133. HAJ RO VAHID, ro. 1921. u Sarajevu, sin Mehmeda i Fate r.
Hadla, neoenjen, elektriar, upuen u logor
na priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme od 3
godine; slao j e partizanima akumulatore, te
sakupljao doprinose za "crvenu pomo".
134. HALILOVI SMAIL, ro. 1907. u Prnjavoru, sin Selima i Kade r.
Mesterbai, oenjen, otac dvoje djece, trgovac,
upuen u logor na priedlog .R.O. u Novoj
Gradiki na vrieme od jedne godine; vrieao je
Poglavnika i N.D.H. izrazivi na taj nain svoje
protudravno raspoloenje.
135. HALIMI ABAZ, ro. 1896. u Banja Luci, sin Edhema i Munife r.
eli, oenjen, otac jednog djeteta, brija,
upuen u logor na priedlog .R.O. u Banja Luci
na vrieme od jedne godine; vrio je uhodarsku
slubu u korist partizana.
136. HALIMI DANIJ EL, ro. 1909. u Banja Luci, sin Latifa i Fatime,
oenjen, otac jednog djeteta, kroja, upuen u
logor na vrieme od 2 godine; odravao j e vezu s
odmetnicima.
137. HALIMI HALIM, ro. 1916. u Skuplju, sin Omera i Emine r.
Mulali, neoenjen, dr. inovnik, upuen u
logor na priedlog Zatitnog redarstva za grad
Banja Luku i v.. Sana-Luku na vrieme od 2
godine; obnaao je dunost nadzornika jednog
tzv. sektora SKOJ -a.
138. HAMDANOVI IBRAHIM, ro. 1894. u Otoki, sin pok. Murata i
Fate r. Komo, oenjen, otac 4 djece, ratar,
upuen u logor na priedlog .R.O. u Bihau na
vrieme od 3 godine; suraivao je i pomagao
partizane pri njihovom upadu u Bos. Krupu.
139. HARAMBAI HABIBA, rod. 1925. u Prijedoru, ki pok. Alije i
Pae, neudata, ak, upuena u logor na priedlog
Zatitnog redarstva za grad Zagreb i v.. Prigorje
na vrieme od 2 godine; vrila komunistiku
promibu i irila kom. promibeno tvorivo.
140. HARAMBAI NAFIJ A, ro. 1922. u Prijedoru, ki pok. Alije i
Pae r. Paali, neudata, student farmacije,
upuena u logor na priedlog .R.O. u Banja Luci
na vrieme od 2 godine; organiziranije lan kom.
partije, te kao takova neobino opasna u svom
protudravnom radu.
141. HASANBEGOVI OSMAN, ro. 1901. u Hotovcu, sin aira i
Naze r. Kapodi, oenjen, otac dvoje djece,
; posebniki inovnik, upuen u logor na priedlog
Zatitnog redarstva za grad Sarajevo i v..
;
Vrhbosna na vrieme od 3 godine; sudjelovao je
u napadima odmetnika u okolici Foe.
142. HASI HUMKA, ro. 1919. uKladnju, ki Adema i Aie r. Dakmi,
neudata, mati 3 nezakonite djece, upuena u
logor na priedlog .R.O. u Tuzli na vrieme od
jedne godine radi nemorala.
143. HERCEGOVAC RIZAH, ro. 1914. u Travniku, sin pok. Hakije,
neoenjen, kroja, upuen u logor na priedlog
.R.O. u Travniku na vrieme od 3 godine;
obnaao j e dunost zapovj edni ka ete u
odmetnikim redovima.
144. HODI ALIJ A, ro. 1921. u Goradu, sin Imira i Meve r.
Kodeka, neoenjen, kroja, upuen u logor na
priedlog Zatitnog redarstva za grad Sarajevo i
v.. Vrhbosna na vrieme od 3 godine; borio se
na strani odmetnika.
145. HODI HUSEIN, ro. 1899. u Bjeloj, sin Ibrahima i Neire r.
Salihagi, oenjen, otac j ednog djeteta,
posebniki inovnik, upuen u logor na priedlog
.R.O. u Sarajevu na vrieme od 3 godine; irio
je komunistiku promibu.
146. HODI J USO, ro. 1921. u Grborezu, sin Nurke i Nure r. Zijadi,
neoenjen, radnik, upuen u logor na priedlog
Zapovjednika V. ust. stajaeg zdruga u Livnu na
vrieme od 2 godine; pridruio se dragovoljno
odmetnicima.
147. HODI SAFET, ro. 1927. u Ratini, sin Muje i Zeife r. Karda,
neoenjen, ratar, upuen u logor na priedlog
.R.O. u Sarajevu na vrieme od 3 godine; borio
se u redovima odmetnika.
148. HOTI AZEMINA, ro. 1904. u Livnu, ki Ibrahima i Kise, udata,
majka etvero djece, upuena u logor na priedlog
.R.O. u Banja Luci na vrieme od 18 mjeseci;
suraivala je s istaknutim komunistima, a u
njenoj kui sastajali su se redovito partizanski
teklii.
149. HOTI GIJ AZA, ro. 1928. u San. Mostu, ki erifa i Azemine,
neudata, ak, upuena u logor na priedlog .R.O.
u Banja Luci na vrieme od jedne godine;
suraivala je s odmetnicima.
150. HRNJ ICA MUSTAFA, ro. 1914. u Koprivnici, sin pok. Selima i
Dervie r. olakovi, neoenjen, dravni
inovnik, upuen u logor na priedlog Zatitnog
redarstva za grad Sarajevo i v.. Vrhbosna na
vrieme od 3 godine; odravao je komunistike
sastanke i partizanima slao obaviesti o stanju u
Sarajevu.
151. HROMI BENJ AMIN, ro. 1916. u Ljubukom, sin Hasana i Pae
r. Krili, neoenjen, eljezniki inovnik, upuen
u logor na priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme
od 3 godine; vrlo j e djelatan u irenju
protudravne promibe.
152. HUSEINOVI ASIM, ro. 1917. u Prozoru, sin Hasana i Dervie
r. Merdanovi, neoenjen, bivi podvornik kod
.R.O. u Sarajevu, upuen u logor na priedlog
navedene oblasti na vrieme od jedne godine;
omoguio je dopisivanje uhienih komunista.
153. HUSEJ NOVI ATIF, ro. 1910. u Derventi, sin Ibre i Zuhre,
oenjen, otac 4 djece, upuen u logor na priedlog
Kotarske oblasti u Derventi na vrieme od 2
godine; radi skitnje i krae.
154. HUSIKA MEHMED ALIJ A, ro. 1893. u Kaknju, sin Mustafe i
Hanumice r. Karahodi, oenjen, otac 6 djece,
uitelj, upuen u logor na priedlog Redarstvene
oblasti za grad Zagreb na vrieme od jedne
godine; temeljito sumnjiv radi suradnje s
partizanima.
155. HUSIKA SEAD, ro. 1917. u Kaknju, sin Mehmeda i Haide,
neoenjen, kotarski agronom, upuen u logor na
priedlog Zatitnog redarstva za grad Sarajevo i
v.. Vrhbosna na vrieme od 2 godine; vrio kom.
promibu i pomagao partizane doprinosima u
novcu.
156. HUSKI SAFET, ro. 1914. u Livnu, sin Mahmuta i Habibe,
oenjen, otac jednog djeteta, brija, upuen u
logor na priedlog Zapovjednika V. ust. stajaeg
zdruga u Livnu na 6 mjeseci; suraivao je s
odmetnicima.
157. IBRAHIMOVI MEHMED ALIJ A, ro. 1927. u Graanici, sinAlije
i Zumrete r. Melenki, neoenjen, ak erijatske
kole. Upuen u logor na priedlog .R.O. u
Sarajevu na vrieme od 2 godine; dobrovoljno
pristupio u komunistiku organizaciju, odravao
redovne sastanke i niim vezama davao upute.
158. IMAMOVI DERVI, ro. 1913. u Zenici, sin Fehima i Hasibe r.
Kundali, otac dvoje djece, slagar. Upuen u
logor na priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme
od 3 godine; odravao veze s komunistima i vrio
komunistiku promibu.
159. IMIROVI SADIKA, ro. 1916. u Graanici, ki Nazifa i Zajre r.
Osmanovi, udata, kuanica. Upuena u logor
na priedlog .R.O. u Tuzli na vrieme od 1 godine;
provodila nemoralan ivot i bila odana skitnji.
160. IMIROVI ADEM, ro. 1913. u Gnojnicama, kotar Tuzla, sin
Mustafe i Emine, r. Omerovi, otac jednog
djeteta, eljezniki doinovnik. Upuen u logor
na priedlog I..R.O. u Vinkovcima na vrieme
od 1 godine; suraivao s komunistima na ruenju
eljeznikih pruga i vrio sabotau na
eljeznikom prometu.
161. ISLAMOVI SELVETA, ro. 1916. u Mostaru, ki Huseina i Bahre
r. Hujdur, udata, majka jednog djeteta, domaica.
Upuena u logor na priedlog U.N.S. Zatitnog
redarstva za grad Sarajevo i v.. Vrhbosna na
vrieme od 2 godine; njezin mu pobjegao je
zrakoplovom iz Sarajeva u nepoznatom pravcu,
a ista nije htjela rei kuda.
162. J ARAN SULEJ MAN, ro. 1913. u Banja Luci, sin Muharema i
Remze r. Mutavdi, otac dvoje djece, zidar.
Upuen u logor na priedlog .R.O. u Banja Luci
na vrieme od 3 godine; sudjelovao je u etniko-
komunistikim odredima.
163. J AMAKOVI MULO, ro. 1903. u Zagoricama, kotar Visoko, sin
Hasana i Mejre r. Hakulije, otac etvero djece,
ratar. Upuen u logor na priedlog .R.O. u
Sarajevu na vrieme od 2 godine; sluio kao tekli
i vodi partizanskim prebjezima.
164. J ELE MUHAREM, ro. 1901. u Livnu, sin Abdulaha i Habibe r.
Brki, otac petero djece, poljodjelac. Upuen u
logor na priedlog U.N.S. Zatitnog redarstva za
grad Sarajevo i v.. Vrhbosna na vrieme od 3
godine; suraivao je s partizanima i dojavljivao
im kretanje nae vojske.
165. J ELEN AMILA, ro. 1906. u Dubravama, kotar Mostar, ki Agana
Delia i Hane r. Maksumi, majka troje djece,
kuanica. Upuena u logor na priedlog .R.O. u
Sarajevu na vrieme od 1 godine; njezin mu
Ahmed J elen, domobranski glazbenik, odmetnuo
se u partizane.
166. J OGI ARIF, ro. 1908. u Krani, kotar Bos. Krupa, sin J usufa i
ee r. Haimovi, otac dvoje djece, poljodjelac.
Upuen u logor na priedlog .R.O. u Bihau na
vrieme od 3 godine; suraivao s partizanima za
vrieme njihovog boravka u Bos. Krupi.
167. J USUFOVI HUSEIN, ro. 1907. u Banja Luci, sin Halida i Nafe,
neoenjen, gostioniar, upuen na prisilni
boravak u sabirni logor na priedlog .R.O. u
Banja Luci na vrieme od 3 godine; vrio je kom.
promibu, te partizane svakom moguom
prilikom pomagao novanim doprinosima.
168. J AHI HASAN, ro. 1906. u Banja Luci, sin pok. Ibrahima i Aeme,
oenjen, otac 4 djece, bivi red. inovnik, upuen
na prisilni boravak u sabirni logor na priedlog
.R.O. u Banja Luci na vrieme od 3 godine;
odravao je veze s partizanima jo prije njihovog
upada u Banja Luku, te je za samo vrieme upada
bio nj ihov najpovj erlj ivij i ovj ek.
169. J AAREVI REUF, ro. 1920. u Banja Luci, sin Mustafe i Davade
r. Hadialagi, neoenjen, islamski duobrinik,
upuen u logor na priedlog .R.O. u Banja Luci
na vrieme od 3 godine; dao je partizanima
podatke o brojanom stanju i razporedu vojske
u Banja Luci, kao i nacrt svih bunkera. Radio je
na prebacivanju ljudi meu partizane, kao i na
skupljanju "crvene pomoi".
170. KADI ALIJ A, ro. 1885. u Konjicu, sin Akifa i Naile r. Gluhi,
oenjen, otac petero djece, posjednik. Upuen u
logor na priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme
od 1 godine; podravao veze s komunistima i
vrio komunistiku promibu.
171. KAHVEDI KASIM, ro. 1900. u Derventi, sin Alage i Hanife r.
Mustafii, oenjen, otac dvoje djece, radnik.
Upuen u logor na priedlog .R.O. u Brodu na
Savi na vrieme od 3 godine; irio komunistiku
promibu i odravao veze s partizanima.
172. KAJ TAZ DEMAL, ro. 1912. u Mostaru, sin Ahmeda i ulsume
r. Hadrovi, oenjen, otac troje djece, bravar.
Upuen u logor na priedlog .R.O. u Mostaru
na vrieme od 3 godine; vrio komunistiku
promibu, odpremao pojedine osobe partizanima
i vrio sabotau u eljeznikoj loioni.
173. KAKNJ O RIFAT, ro. 1907. u Zenici, sin Ahmeda i Have r. oba,
oenjen, otac troje djece, slagar. Upuen u logor
na priedlog Redarstvene oblasti za grad Zagreb
na vrieme od 18 mjeseci; sakupljao i kupovao
oruje za odmetnike.
174. KAPETANOVI HASNIJ A, ro. 1917. u Bos. Novom, ki
Osmanbega i Sultanije, neudata, domaica.
Upuena u logor na priedlog Kotarske oblasti u
Bos. Novom na vrieme od 15 mjeseci; odravala
vezu s odmetnicima i podpomagala ih.
175. KARAHODI IBRAHIM, ro. 1914. u Zasoplju, sin Asima i
Fate, neoenjen, pekar. Upuen u logor na
priedlog .R.O. u Travniku na vrieme od 2
godine; vrio komunistiku promibu.
176. KARALIJ AMAHMUD, ro. 1923. u Visokom, sin Mehe i Mihane
r. J amakovi, neoenjen, bravar. Upuen u logor
na priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme od 3
godine; podravao vezu s komunistima i vrio
komunistiku promibu.
177. KARI MEHMED, ro. 1906. u Paleu, sin Alije i Fate r. Hasanagi,
neoenjen, bravar. Upuen u logor na priedlog
.R.O. u Sarajevu na vrieme od 1 godine;
pomagao pri odpremanju poiljaka partizanima.
178. KATANAFERID, ro. 1903. u Banja Luci, sin Ibrahima i Mine r.
Popari, oenjen, otac troje djece, namjetenik
redarstva. Upuen u logor na priedlog .R.O. u
Banja Luci na vrieme od 2 godine; suraivao s
partizanima.
179. KEVRO RAID, ro. 1892. u Ivanici, sin Saliha i Mulije, oenjen,
radnik. Upuen u logor na priedlog .R.O. u
Sarajevu na vrieme od 2 godine; odravao je vezu
s odmetnicima.
180. KERI ZAHID, ro. 1915. u Travniku, sin Sulje i Zarfe r. Musi,
neoenjen, opanar. Upuen u logor na priedlog
.R.O. u Travniku na vrieme od 2 godine; znao
za postojanje komunistike organizacije u
Travniku, a nije to prijavio oblastima.
181. KESAROVI MUMIN, ro. 1925. u Velikoj Kladui, sin erifa i
Dervie r. Elezovi, neoenjen, mesarski
pomonik. Upuen u logor na priedlog .R.O. u
Bihau na vrieme od 2 godine; podravao veze
s partizanima.
182. KOLAR MUHAMED, ro. 1922. u Sarajevu, sin Hamdije i Fatime
r. Babi, neoenjen, vrtlar. Upuen u logor na
priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme od 2
godine; vrio komunistiku promibu i odravao
veze s komunistima.
183. KONAKOVI GALIB, ro. 1923. u Rogatici, sin Muhameda i
Naile r. Mili, neoenjen, ak. Upuen u logor
na priedlog Zatitnog redarstva u Sarajevu na
vrieme od 2 godine; bio je lan komunistike
petorke, te prikupljao priloge za "narodnu
pomo".
184. KONAKOVI SULEJ MAN, ro. 1903. u Pareviima, sin Osmana
i Nefe r. Hrbat, oenjen, otac sedmero djece, ratar.
!
Upuen u logor na priedlog Zatitnog redarstva
u Sarajevu na vrieme od 2 godine; podravao
veze s odmetnicima.
185. KOPI HASAN, ro. 1921. u Tesliu (Borii), sin Selima i Mihane,
neoenjen, ratar. Upuen u logor na priedlog
.R.O. u Tuzli na vrieme od 2 godine; djelatni
partizan i partizanski tekli.
186. KORJ ENI HASAN, ro. 1879. u Ustiprai, sin Fehrada i Ajkune
r. Mehovi, neoenjen, radnik. Upuen u logor
na priedlog Zatitnog redarstva u Sarajevu na
vrieme od 2 godine; suraivao s partizanima.
187. KRAJ INA AMIJ A, ro. 1912. u Mostaru, ki Muhameda i Adile
r. Opija, udata, majka dvoje djece, domaica.
Upuena u logor na priedlog .R.O. u Sarajevu
na vrieme od 1 godine; njezin suprug,
zrakoplovni bojnik, odmetnuo se u partizane.
188. KRPO AIA, ro. 1922. u Domanoviima, ki Osmana i Dude,
neudata, domaica. Upuena u logor na priedlog
.R.O. u Sarajevu na vrieme od 21 mjesec;
odmetnula se u umu, te meu odmetnicima
boravila 5 mjeseci.
189. KRUPI ELIJAS, ro. 1920. u Graanici, sin Hasana i Alije r. Paali,
neoenjen, poseb. inovnik. Upuen u logor na
priedlog .R.O. u Banja Luci na vrieme od 3
godine; vrio komunistiku promibu.
190. KUBAI HILMIJ A, ro. 1919. u Prijedoru, sin Bega i Dervie,
neoenjen, sudski inovnik. Upuen u logor na
priedlog .R.O. u Banja Luci na vrieme od 2
godine; pomagao partizane.
191. KUBO LEMO, ro. 1927. u Livnu, sin Ree i Zarfe, neoenjen,
radnik. Upuen u logor na priedlog
Zapovjednitva V. stajaeg sdruga u Livnu na
vrieme od 18 mjeseci; suraivao je s partizanima
i drao im strau.
192. KUUK AHMED, ro. 1914. u Trnovu, sin Mehe i Nurije r.
Hajkuni, neoenjen, radnik. Upuen u logor na
priedlog Redarstvene oblasti za grad Zagreb na
vrieme od 3 godine; nepopravljivi kradljivac.
193. KUUK SULEJ MAN, ro. 1911. u Banja Luci, sin Nediba i
Fatime, oenjen, otac troje djece, redar, inovnik.
Upuen u logor na priedlog .R.O. u Banja Luci
na vrieme od 2 godine; za vrieme boravka
odmetnika u Banja Luci istima predao svj etiopi se
namjetenika redarstvene oblasti.
194. KULENOVI ASIM, ro. 1905. u Varcar Vakufu, sin Ragibai Haije
r. Dizdarevi, oenjen, otac dvoje djece,
podvornik. Upuen u logor na priedlog .R.O.
u Banja Luci na vrieme od jedne godine; za
vrieme boravka partizana u Varcar Vakufu vrlo
revno ih je pomagao.
195. KULENOVI HAJ RIJ A, ro. 1914. u Kljuu, ki Alije i ine r.
Filipovi, udata, majka dvoje djece, domaica.
Upuena u logor na priedlog Zatitnog redarstva
u Sarajevu na vrieme od 2 godine; odravala vezu
s komunistima i podravala ih.
196. KULENOVI SADIKA, ro. 1907. u Trebinju, ki Saliha i Hasibe
r. Drljevi, udata, majka troje djece, krojaica.
Upuena u logor na priedlog .R.O. u Sarajevu
na vrieme od 2 godine; djelatna partizanka.
197. KURBAI ES AD, ro. 1914. u Tuzli, sin Hasana i Medvije r.
Ahmedbai, neoenjen, radnik. Upuen u logor
na priedlog .R.O. u Tuzli na vrieme od 1 godine;
nagovarao je seljake mladie da se ne odazivaju
pozivu u vojsku, nego da bjee u umu
partizanima.
198. KURJ AKOVI ERIF, ro. 1914. u Bihau, sin erifa i Aje r.
Mesi, neoenjen, radnik. Upuen u logor na
priedlog Izpostave .R.O. u Zemunu na vrieme
od 3 godine; nepopravljivi kradljivac.
199. KURSPAHI FAIK, ro. 1922. u Foi, sin Dafera i Vasvije r.
Pilav, neoenjen, ak. Upuen u logor na
priedlog Zatitnog redarstva u Sarajevu na
vrieme od 3 godine; djelatni partizan.
200. KLEPI BISERA, ro. 1918. u Zenici, ki Sulje i atibe r. Bei,
udata, domaica. Upuena u logor na priedlog
.R.O. u Travniku na vrieme od 3 godine; ena
poznatog zloglasnog partizana Omera Klepia,
pljakala ustake domove i uhodarila u korist
partizana.
201. KLEPI OMER, ro. 1905. u Travnju, sin Vibera i Fate, oenjen,
limar. Po upskoj redarstvenoj oblasti u Travniku
predloen za upuenje u logor na vrieme od 3
godine; kao djelatni partizan pronalazio po
kuama ranjene ustae i domobrane i predavao
ih partizanima na ubijanje, te zajedno sa
suprugom pljakao ustake kue.
202. LALII HUSO, ro. 1918. u Gusinju, sin pok. Hime i Malie,
neoenjen, kroja, upuen u logor na priedlog
.R.O. u Dubrovniku na vrieme od 3 godine;
bio je lan kom. partije i proelnik I. rejonskog
komiteta.
203. LEKO SULEJ MAN, ro. 1921. u Blagaju, sin pok. Saliha i pok.
Mihme, neoenjen, liilac, upuen u logor na
priedlog Zatitnog redarstva za grad Sarajevo i
v.. Vrhbosna na vrieme od 3 godine; borio se u
odmetnikim redovima.
204. LATIFOVI REFIK, ro. 1897. u Dubravici, sin Gane i Arife r.
Asi, oenjen, otac jednog djeteta, bivi red.
zastavnik, upuen u logor na priedlog Izpostave
.R.O. u Sisku na vrieme odjedne godine; prietio
se samokresom svojim predpostavljenima, te se
opijao za vrieme slube i inei izgrede vrieao
dostojanstveno dravnog slubenika.
205. LJ UTI MINKA, ro. 1925. u Kljuu, ki Omera i Namke, neudata,
posebnika namjetenica, upuen u logor na
priedlog .R.O. u Banja Luci na vrieme od 2
godine; za vrieme upada partizana u Banja Luku
pljakala je i vrila druge zloine nad hrvatskim
obiteljima.
206. LJ UBUNI AHMED, ro. 1898. u Livnu, sin Saliha i Tajke r.
Fehimovi, oenjen, otac 2 djece, posebniki
inovnik, upuen u logor na priedlog Zatitnog
redarstva za grad Sarajevo i v.. Vrhbosna na
vrieme od 3 godine; borio se u odmetnikim
redovima protiv hrvatskih oruanih snaga, i to u
podruju Sarajevo-Igman pl.
207. LJ UBO VI ISMET, ro. 1921. u Nevesinju, sin Alije i Hanife r.
Talovi, neoenjen, brija, upuen u logor na
priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme od 3
godine; bip je djelatni lan kom. partije, te je
prebacivao, preko svojih viih veza, ljude meu
partizane.
208. MAGLAJ LI DEMAL, ro. 1903. u Banja Luci, sin Muhameda
i anke r. Zildi, neoenjen, posebniki
inovnik. Upuen u logor na priedlog .R.O. u
Banj a Luci na vrieme od 3 godine; radi
komunistike djelatnosti.
209. MAHI FAHRUDIN, ro. 1921. u Banja Luci, sin Sulejmana i
efike r. Skopljak, neoenjen, slua prava.
Upuen u logor na priedlog Zatitnog redarstva
za grad Zagreb i v.. Prigorje na vrieme odi 2
godine; bio je lan SKOJ -a na pravnom fakultetu.
210. MAHMUTAGI ABDULAH, ro. 1908. u Maglaju, sin Mehmeda
i Hanife r. Topagi, oenjen, profesor. Upuen
u logor na priedlog U.N.S. Zatitnog redarstva
za grad Sarajevo i v.. Vrhbosna na vrieme od 2
godine; odravao j e veze s partizanima i
iztaknutim lanovima komunistike partije.
211. MUJ ANOVI MUSTAFA, ro. 1896. u Bihau, sin Rame i Tatle r.
Mami, oenjen, otac dvoje djece, poljodjelac.
Upuen u logor na priedlog Redarstvene oblasti
za grad Zagreb na vrieme od 1 godine;
prisustvovao partizanskim sastancima i
sakupljao ivene namirnice i ino za partizane.
212. MALOVI NAIL, rod. 1921. u Pobreju, sin J usufa i Alke r.
J akirevi, neoenjen, eljezniki radnik. Upuen
u sabirni logor na priedlog .R.O. u Sarajevu na
vrieme od 1 godine; vrio kurirsku slubu za
partizane i prikupljao novac za narodnu pomo".
213. MANDUKI MEHMED ALIJ A, ro. 1913. u Tenju, sin Mehe i
Azemine, neoenjen, poslastiar. Upuen u logor
na priedlog .R.O. u Tuzli na vrieme od 2 godine;
pomagao j e komunistiku dj el atnost i
omoguavao bieg u umu pojedinim partizanima.
214. MASLI UKRIJ A, ro. 1924. u Varcar Vakufu, sin airai Hasibe
r. Arifovi, neoenjen, kova. Upuen u logor
na priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme od 3
godine; sakrivao j e naboje i razno vojniko
tvorivo u svome stanu.
215. MAI MUNIF, ro. 1903. u Sarajevu, sin Sulejmana i Hame r.
Glodjo, neoenjen, redarstveni izvidnik. Upuen
u logor na priedlog .R.O. u Osieku na vrieme
od 3 godine; kao redarstveni izvidnik ucjenjivao
je graane i iznuivao novac, a osim toga je meu
pritvorenicima irio uzbudljive glasove o
muenju i batinanju zatvorenika.
216. MAZALO VI MURAT, ro. 1913. u Kladnju, sin Ahmeta i Zibe,
neoenjen, red. straar - pokusnik. Upuen u
logor na priedlog Glavnog zapovjednitva dr.
redarstvene strae na vrieme od 1 godine;
nesavjestno vrio slubu i prisvajao sebi tue
stvari.
217. MEHI ZAJ KO, ro. 1893. u Mostaru, sin Omera i Haie r. Beklija,
oenjen, otac troje djece, trgovac. Upuenu logor
na priedlog .R.O. u Mostaru na vrieme od 2
godine; bio lan mjestnog komiteta u Mostaru i
podpomagao partizane ivenim namirnicama i
novcem.
218. MEHII ZEIR, ro. 1920. u Gornjoj Tuzli, sin Osmana i emse r.
Kavazovi, neoenjen, radnik. Upuen u logor
na priedlog .R.O. u Tuzli na vrieme od 1 godine;
odravao veze s partizanima i druge prebacivao
k partizanima.
219. MEHMEDOVI IBRAHIM, ro. 1924. u Riici, kotar Visoko, sin
abana i Ume r. Kovaevi, neoenjen, rudarski
radnik. Upuen u logor na priedlog .R.O. u
Travniku na vrieme od 2 godine; sudjelovao s
partizanima u borbi protiv naih snaga.
220. MEMIEVI REDO, ro. 1910. u Brkom, sin Muje i Muse r.
Hovi, oenjen, otac dvoje djece, radnik. Upuen
u logor na priedlog Redarstvene oblasti za grad
Zagreb na vrieme od 3 godine; bio lan udarne
jedinice u Osjeku.
221. MESAROVI LATIF, ro. 1921. u Lisiiima, sin Zenjila i Hemke
r. Ahmetovi, oenjen, kositarski obrtnik.
Upuen u logor na priedlog U.N.S. Zatitnog
redarstva za grad Sarajevo i v.. Vrhbosna na
vrieme od 3 godine; zarobljen kao djelatni parti-
zan u borbi s orujem.
222. MESIHOVI OMER, ro. 1904. u Ljubukom, sin Mehmeda i
Zuhre r. Sadikovi, neoenjen, graevinar.
Upuen u logor na priedlog .R.O. u Mostaru
na vrieme od 3 godine; lan komunistike partij e
i lan mjestnog komiteta u Mostaru.
223. MEINOVI MEHMED, ro. 1921. u Banja Luci, sin Mehe i Zinete
r. auevi, neoenjen, brija - pomonik.
Upuen u logor na priedlog .R.O. u Banja Luci
!
na vrieme od 3 godine; poznavao je rad pojedinih
komunista, koji su sakupljali razno tvorivo i
oruje za umu, a nije htio obaviestiti mjerodavne
vlasti.
224. MIDI FAHRUDIN, ro. 1915. u Bihau, sin amila i Mulaile,
oenjen, uitelj. Upuen u logor na priedlog
.R.O. u Bihau na vrieme od 1 godine; radi
suradnje s komunistima.
225. MISIRLI MUSTAFA, ro. 1891. u Sarajevu, sin Mehmeda i Pae
r. Hadimusi, oenjen, otac dvoje djece, kroja.
Upuen u logor na priedlog U.N.S. Zatitnog
redarstva za grad Sarajevo i v.. Vrhbosna na
vrieme od 2 godine; odravao veze s odmetnutim
partizanima.
226. MUJ ANOVI ZILKA, ro. 1926. u Ripu, kotar Biha, ki Mehe
i Almase r. Nasufovi, raztavljena, bez djece,
kuanica. Upuena u logor na priedlog .R.O. u
Bihau na vrieme od 1 godine; radi nemorala i
skitnje.
227. MUJ I ALIJ A, ro. 1888. u Livnu, sin Hasana i Zulferide, oenjen,
trgovac s marvom. Upuen u logor na priedlog
Zapovjednitva V. stajaeg djelatnog sdruga
Ustake vojnice u Livnu na vrieme od 6 mjeseci;
za vrieme boravka partizana u Livnu imenovani
je dragovoljno s njima suraivao.
228. MUJ KI EMINA, ro. 1923. u Sarajevu, ki Saliha i Munire r.
Prelo, neudata, brija, pomonica. Upuena u
logor na priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme
od 18 mjeseci; stajala u vezi s partizanima i
primala njihovu potu.
229. MUJ KI HAMDIJ A, ro. 1926. u Sarajevu, sin Saliha i Munire r.
Prelo, neoenjen, brija. Upuen u logor na
priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme od 2
godine; bio partizanski tekli i istima nabavljao
razno tvorivo.
230. MUJ KI HAZIFA, ro. 1903. u Bronzanom Majdanu, ki Ibre i
Kade, udata, kuanica. Upuena u logor na
priedlog .R.O. u Banja Luci na vrieme od 6
mjeseci; podravala vezu s partizanima.
231. MULAHASI MUNEVERA, ro. 1915. u ajniu, ki Mitra i
Milice r. Markovi, udata, kuanica. Upuena u
logor na priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme
od 1 godine; bila je u partizanskoj obavjetajnoj
slubi.
232. MULAHUSEINOVI MUHAMED, ro. 1922. u Sarajevu, sin
Rasima i amije r. Abdibegovi, neoenjen, ak.
Upuen u logor na priedlog .R.O. u Sarajevu
na vrieme od 3 godine; bio lan komunistike
organizacije.
233. MUMINHODI SELVER, ro. 1921. u Sarajevu, sinRagiba i
Zumre r. Pai, oenjen, trgovaki pomonik.
Upuen u logor na priedlog .R.O. u Bjelovaru
na vrieme od 3 godine; razparcavao
komunistike letke.
234. MUMINOVI MUHAMED, ro. 1912. u Banja Luci, sin Sulje i
Fehime r. Softi, posebnik. Upuen u logor na
priedlog .R.O. u Banja Luci na vrieme od 1
godine; kretao se u partizanskom drutvu.
235. MURATBEGOVI MURADIF, ro. 1922. u Tarevcima, kotar
Gradaac, sin Vejsila i Nure r. Ibrahimbegovi,
neoenjen, ak. Upuen u logor na priedlog
Redarstvene oblasti za grad Zagreb na vrieme
od 1 godine; vrio partizansku tekliku slubu.
236. MURANO VI MUNIB, ro. 1895. u Ostrocu, sin Hasana i Melke
r. Dizdarevi, oenjen, otac petero djece, trgovac.
Upuen u logor na priedlog .R.O. u Bihau na
vrieme od 3 godine; dragovoljno se borio na
strani odmetnika.
237. MURATOVI ERIFA, ro. 1903. u Bronzanom Majdanu, ki
Hasne i Hate, udata, kuanica. Upuena u logor
na priedlog .R.O. u Banja Luci na vrieme od 6 .
mjeseci; podravala veze s odmetnicima.
238. MUSAKADI SAKIB, ro. 1920. u Sarajevu, sin J unuza i Vasvije
r. Tuzli, neoenjen, inovnik. Upuen u logor
na priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme od 2
godine; druio se s komunistima i irio njihovu
promibu.
239. MUSI ZEKO, ro. 1913. u Tenju, sin Rame i Paane r. Bobari,
oenjen, otac etvero djece, trgovac ponoenom
robom. Upuen u logor na priedlog Redarstvene
oblasti za grad Zagreb na vrieme od 3 godine;
lano se izkazivao raznim osobama i u ime
Poglavnika sabirao priloge za izbjeglice i
ranjenike iz Bosne, kojeje zadravao za sebe.
240. MUI MUJ AGA, ro. 1915. u abljaku, sin Sphe i Hanke r.
Mufti, oenjen, otac dvoje djece, zemljoradnik.
Upuen na priedlog Zapovjednitva V. stajaeg
djelatnog struga Ustake vojnice u Livnu u logor
na vrieme od 3 godine; pridruio se partizanima,
te se borio protiv hrvatskih oruanih snaga.
241. MEHMEDOVI HAMID, ro. 1924. u seluRasovac, kotar Tuzla,
sin Musafin i Time r. Turi, neoenjen,
poljodjelac. Upuen u logor na priedlog .R.O.
u Sarajevu u trajanju od 1 godine; do svog
zarobljenitva borio se na strani odmetnika.
242. MERDANOVI HAMDIJ A, ro. 1904. u Zenici, sin Smaila i Zlate
r. Bihorac, oenjen, bez djece, svira. Upuen u
logor na priedlog I..R.O. u Zenici na vrieme
od 2 godine; dragovoljno se predao partizanima
i s njima sudjelovao u pljaki.
243. MUOVI FEJ ZULA, ro. 1918. u Skoplju, sin Demira i Zumrete
r. Feta, neoenjen, slastiar. Upuen u logor na
priedlog Redarstvene oblasti za Vel. upu Gora
Prigorje u Zagrebu u trajanju od 1 godine;
odravao vezu s partizanima i slobodno se kretao
po njihovom podruju.
244. NALI ZEJ NA, ro. 1927. u Krnjeui, ki pok. Ibre i Fatime,
neudata, ratarka, upuena u logor na priedlog
.R.O. u Tuzli na vrieme od jedne godine; vrila
je uhodarsku slubu u Zvorniku u korist
odmetnika.
245. NOVALI HASAN, ro. 1896. u Zelinji, sin Ibrahima i Eme,
oenjen, otac 4 djece, ratar, upuen u logor na
priedlog .R.O. u Brodu n/S na vrieme od 3
godine; bio je etniki jatak.
246. NO VALI J A ABID, ro. 1900. u Ahatoviima, sin Saliha i Refije,
oenjen, otac 4 djece, obinski redar, upuen u
logor na priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme
od 3 godine; vrio tekliku slubu izmeu
Sarajeva i Rajlovca, te odvodio ljude u partizane.
247. NOVALIJ A FATIMA, ro. 1909. u Fojnici, ki Omera i Advije,
udata, kuanica, upuena u logor na priedlog
.R.O. u Sarajevu na vrieme od 2 godine;
suraivala je s partizanima.
248. NOVI HASAN, ro. 1915. u Ljubukom, sin Abdulaha i Fatime,
neoenjen, kova, upuen u logor na priedlog
.R.O. u Sarajevu na vrieme od 2 godine;
suraivao je s organiziranim komunistima, te su
imali namjeru napasti vojarnu Nikole J uriia uz
pomo partizana.
249. NOVKINI MUHAMED, ro. 1900. u Bos. Krupi, sin Saliha i
majke Dervie, oenjen, bivi nadstojnik pote,
upuen u logor na priedlog .R.O. u Banja Luci
na vrieme od 2 godine; suraivao j e s
odmetnicima.
250. NOVO OSMAN, ro. 1906. u Mostaru, sin Mustafe i Zule, oenjen,
kroja, upuen u logor na prijedlog .R.O. u
Mostaru na vrieme od 18 mjeseci; sakupljao je
zdravstveno tvorivo i odpremao ga partizanima.
251. NUMANOVI OSMAN, ro. 1915. u Banja Luci, sin Hadi Dervia
i ame r. Hadiisakovi, oenjen, kavanar,
upuen u logor na priedlog .R.O. u Banja Luci
na vrieme od 2 godine; pridruio se dragovoljno
odmetnicima, te se u njihovim redovima borio
protiv hrvatskih oruanih snaga.
252. OKO VI SULEJ MAN, ro. 1913. u Foi, sin erifa i Hatide r.
Spona, neoenjen, radnik. Upuen u logor na
priedlog Zatitnog redarstva u Sarajevu na
vrieme od 3 godine; prikupljao je priloge za
"narodnu pomo", vrio komunistiku promibu
te poznat kao izgraeni komunist.
253. OMERAGI MEHMED, ro. 1917. u Mostaru, sin Avde i Djulse
r. Kalajdi, oenjen, postolar. Upuen u logor
na priedlog .R.O. u Mostaru na vrieme od 2
godine; nepopravljivi kradljivac.
254. OMERBEGOVI HATA, ro. 1909. u Derventi, ki Ahmeta i Zafe
r. Ahmi, udata, domaica. Upuena u logor na
priedlog .R.O. u Brodu na Savi na vrieme od 2
godine; njezin suprug i njezin brat prikljuili su
se dobrovoljno partizanima.
255. OMERSPAHI ZUHDIJ A, ro. 1916. u J ajcu, sin Seida i erife,
oenjen, otac jednog djeteta, stolar. Upuen u
logor na priedlog .R.O. u Travniku na vrieme
od 2 godine; odravao je veze s partizanima.
256. OPANOVI MUSTAFA, ro. 1909. u Zenici, sin Ibrahima i aire
r. Begagi, oenjen, otac troje djece, elj.
inovnik. Upuen u logor na priedlog
Redarstvene oblasti za grad Zagreb na vrieme
od 18 mjeseci; vrio je partizansku promibu i
novaenje mladia za partizane.
257. ORU MUSTAFA, ro. 1911. u Visokom, sin Saliha i Habibe r.
Kokut, neoenjen, trgovac. Upuen u logor na
priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme od 6
mjeseci; dragovoljno preao partizanima, ali se
i dragovoljno i vratio i predao vlastima.
258. ORUEVI VEJ SIL, ro. 1913. u Djejiima, sin Ahmeda i Aie r.
Krupalija, neoenjen, radnik. Upuen u logor na
priedlog Zatitnog redarstva u Sarajevu na
vrieme od 2 godine; davao je priloge za "narodnu
pomo", itao komunistiko promibeno tvorivo,
te prisustvovao komunistikim sastancima.
259. OSMANAGI SEIT, ro. 1917. u Derventi, sin Sulje i Alije r.
Alijagi, oenjen, postolar. Upuen u logor na
priedlog Za titnog redarstva u Zagrebu na vrieme
od 2 godine; davao j e priloge za "narodnu
pomo".
260. OSMANOVI FERIDA, ro. 1920. u Kreki, ki Hasana i Mine,
neudata, domaica. Upuena u logor na priedlog
.R.O. u Tuzli na vrieme od 2 godine;
nepopravljiva bludnica.
261. OSMANOVI SADIKA, ro. 1926. u Kreki, ki Hasana i Mine,
neudata, domaica. Upuena u logor na priedlog
.R.O. u Tuzli na vrieme od 2 godine;
nepopravljiva bludnica.
262. PAJ I FERIDA, ro. 1924. u Banja Luci, ki Raida i Demile r.
Zaimovi, udata, kuanica. Upuena u logor na
priedlog .R.O. u Banja Luci na vrieme od 1
godine; suraivala s partizanima.
263. PALI MUSTAFA, ro. 1919. u Kulen Vakufu, sin Dafera i Zlate
r. Kadi, oenjen, otac jednog djeteta, radnik.
Upuen u logor na priedlog Redarstvene oblasti
za grad Zagreb na vrieme od 3 godine; odravao
komunistike sastanke i razparavao njihove
letke.
!
264. PAAGI RAIF, ro. 1919. u Bos. Dubici, sin Ahmeta i Aie r.
Vojnikovi, posebniki namjetenik. Upuen u
logor na priedlog Redarstvene oblasti za grad
Zagreb - odsjek gospodarskog redarstva na
vrieme od 3 mjeseca; radi gospodarskih
prekraja.
265. PAAGI RASIM, ro. 1920. u selu Podani, kotar Srebrenica,
sin Mustafe i Emine r. Pai, neoenjen, radnik.
Upuen u logor na priedlog U.N.S. Zatitnog
redarstva za grad Sarajevo i v.. Vrhbosna na
vrieme od 3 godine; bio je djelatni partizan i
sudjelovao u borbama protiv hrvatskih oruanih
snaga.
266. PAALI FAIK, ro. 1917. u Bos. Krupi, sin Bekira i Munire r.
Salihagi, neoenjen, posebniki namjetenik.
Upuen u logor na priedlog .R.O. u Banja Luci
na vrieme od 3 godine; vrio je komunistiku
promibu.
267. PAALI MEHMED, ro. 1919. u Banja Luci, sin Nazifa i Aie r.
Turinhodi, oenjen, otac jednog djeteta,
soboslikar. Upuen u logor na priedlog .R.O. u
Banja Luci na vrieme od 1 godine; poznavao je
komuniste u Banja Luci i s njima suraivao.
268. PAALI SAFET, ro. 1907. u Brkom, sin Omera i Hatide r.
Musi, oenjen, otac jednog djeteta, glumac.
Upuen u logor na priedlog .R.O. u Sarajevu
na vrieme od 3 godine; podravao veze sa
komunistima i irio njihovu promibu.
269. PAI MUJ O, ro. 1895. u Mostaru, sin Muhameda i Fatime r.
Kazari, oenjen, otac dvoje djece, predstojnik
kotarskog suda. Upuen u logor na priedlog
Redarstvene oblasti za grad Zagreb na vrieme
od 3 godine; izticao se svojim srbsko-
jugoslovenskim duhom, te izpostavio nekoliko
bataljona etniko-muslimanske milicije.
270. PAI NUSRET, ro. 1917. uNevesinju, sinArifaiBejter. engi,
neoenjen, slua prava. Upuen u logor na
priedlog U.N.S. Zatitnog redarstva za grad
Sarajevo i v.. Vrhbosna na vrieme od 2 godine;
djelatno suraivao sa poznatim komunistima,
vrio komunistiku promibu, te nabavljao
izkaznice za bjekstvo u partizane.
271. PATAK MEHO, ro. 1915. u Visokom, sin Muje i Fate r. Novokmet,
neoenjen, kroja. Upuen u logor na priedlog
.R.O. u Sarajevu na vrieme od 3 godine;
sakupljao od domobrana naboje i bombe, te ih
slao partizanima u umu i sakupljao za "narodnu
pomo".
272. PEKUI MUHAMED, ro. 1924. u Trebinju, sin Saliha i Hanife
r. Resulovi, neoenjen, svreni srednjokolac.
Upuen u logor na priedlog .R.O. u Mostaru
na vrieme od 1 godine; bio lan partije 14
mjeseci, te je vodio dvije grupe SKOJ -evaca.
Obje grupe prebacio je meu odmetnike.
273. PERAI SAFET, ro. 1912. u J ajcu, sin Bibe i Zahe r. Zahirovi,
oenjen, otac jednog djeteta, pekarski pomonik.
Upuen u logor na priedlog U.N.S. Zatitnog
redarstva za grad Sarajevo i v.. Vrhbosna na
vrieme od 2 godine; kao ciganin upuen u logor.
274. PILAVDIJ A ALIJ A, ro. 1923. u Sarajevu, sin Muje i Atije r.
Smaka, neoenjen, naunik. Upuen u logor na
priedlog Redarstvene oblasti u Sarajevu na
vrieme od 3 godine; bio lan komunistike
partije.
275. PITA SEAD, ro. 1927. u Derventi, sin J usufa i Zulfe r. Omerhodi,
neoenj en, posebnik. Upuen u logor na priedlog
.R.O. u Banja Luci na vrieme od 2 godine;
suraivao s lanovima komunistike elije,
sluao sa istima zabranjene krugovalne postaje,
a nije htio to vlastima prijaviti.
276. PLETILI FADIL, ro. 1912. u Bos. Gradiki, sin Omera i Munire
r. Teljigovi, oenjen, otac jednog djeteta,
gostioniar. Upuen u logor na priedlog .R.O.
u Novoj Gradiki na vrieme od 18 mjeseci;
njegov brat Teufik naelnik j e taba V.
partizanskog korpusa. itava njegova obitelj je
sklona partizanima, a i imenovani sam je izjaivio
pred svjedocima da se osjea pravim partizanom.
277. PORA AIR, ro. 1911. u Sarajevu, sin Hajre i ule r. Lolagi,
oenjen, otac etvero djece, radnik. Upuen u
logor na priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme
od 3 godine; nepopravljivi kradljivac i skitnica.
278. POTOLOGIJ A MUHAMED, ro. 1921. u Sarajevu, sin Ahmeda i
Fatije r. Puki, neoenjen, bravar. Upuen u
logor na priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme
od 2 godine; suraivao s partizanima, nabavljao
im oruje, te i sam imao namjeru pobjei u umu.
279. PREMILOVAC MUNIB, ro. 1926. u Stocu, sin Saliha i Hajrije r.
Obrali, neoenjen, trgovaki pomonik. Upuen
u logor na priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme
od 3 godine; djelatni komunista, lan SKOJ -a,
sakupljao novac za "narodnu pomo" i
prebacivao ljude u partizane.
280. PROHI ISMET, ro. 1917. u Konjicu, sin Abdulaha i Aide r.
Barjaktarevi, neoenjen, arhivar ob.
poglavarstva. Upuen u logor na priedlog .R.O.
u Sarajevu na vrieme od 3 godine; novano
pomagao partizane, odravao vezu sa njima i
spremao se da pobjegne u umu.
281. POKO SAID, ro. 1927. u Bistrici, sin J usufa i ahe r. Guli,
neoenjen, ratar, upuen u logor na priedlog
.R.O. u Sarajevu ne vrieme od jedne godine;
borio se u redovima odmetnika do konca 1944.
godine, a protiv hrvatskih oruanih snaga.
282. REBAC REMZIJ A, ro. 1910. u Mostaru, sin Muhameda i Hatide
r. Deranja, neoenjen, mehaniar. Upuen u logor
na priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme od 2
godine; radi komunistike djelatnosti i promibe.
283. REPOVAC MUHAMED, ro. 1922. u Ostrocu - Konjic, sin Ismeta
i Zide r. engi, neoenjen, posebniki inovnik.
Upuen u logor na priedlog .R.O. u Sarajevu
na vrieme od 2 godine; kao izgraeni komunista
radio na komunistikoj promibi.
284. RESULOVI ABDULAH, ro. 1924. u Sarajevu, sin Nazifa i
Sadbere, neoenjen, ak. Upuen u logor na
priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme od 2
godine; radi suradnje s partizanima i
komunistike promibe.
285. RESULOVI SALIH, ro. 1926. u Zvorniku, sin Nazifa i Sadbere
r. Arnautovi, neoenjen, ak. Upuen u logor
na priedlog U.N.S. Zatitnog redarstva za grad
Sarajevo i v.. Vrhvosna na vrieme od 3 godine;
imenovani j e sudjelovao u borbi na strani
odmetnika 7 mjeseci.
286. RANI MUSTAFA, ro. 1926. u emernici, sin Hamida i Hasme
r. Ajanovi, neoenjen, ratar, upuen u logor na
priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme od 2
godine; borio se s orujem u ruci sve do konca
1944. godine u redovima odmetnika, a protiv
hrvatskih oruanih snaga.
287. SABLJ AKOVI SULEJ MAN, ro. 1925. u Vidovskoj, sin Dervia
1 Redife r. Sobi, neoenjen, ratar, upuen u
logor na priedlog .R.O. u Bihau na vrieme od
2 godine; borio se u odmetnikim redovima.
288. ABOVI ALIJ A, ro. 1907. u Novoj Varoi, sin pok. Muse i pok.
ee, oenjen, otac troje djece, radnik, upuenu
logor na priedlog Redarstvene oblasti za grad
Zagreb na vrieme od 6 mjeseci; izraziti je
protivnik dananjeg poretka i N.D.H.
289. SABRIHAFIZOVI FAHRUDIN, ro. 1911. u Sarajevu, sin Esada
i Hamide, oenjen, otac j ednog djeteta,
posebniki inovnik, upuen u logor na priedlog
.R.O. u Sarajevu na vrieme od 3 godine; veim
novanim prilozima pomagao je komuniste u
njihovom protudravnom radu.
290. SAI FERID, ro. 1916. u Banja Luci, sin Bega i Mine r.
Osmanevi, neoenjen, postolar, upuen u logor
na priedlog Zatitnog redarstva za grad Banja
Luku i v.. Sana -Luku na vrijeme u trajanju od
jedne godine, razpaavao komunistiko
promibeno tvorivo.
291. SADOVI SMAIL, ro. 1910. u Trebinju, sin Saliha i Halime r.
Vien, neoenjen, eljezniki inovnik, upuen
u logor na priedlog Zatitnog redarstva za grad
Zagreb i v.. Prigorje na vrieme od 2 godine;
nagovarao je svoje kolege i prijatelje na davanje
doprinosa za "crvenu pomo".
292. SALIHAGI HASAN, ro. 1921. u Sarajevu, sin pok. Alije i Dervie
r. Lali, oenjen, voditelj vodovoda, upuen u
logor na priedlog .R.O. u Sarajevu; vrieme
prisilnog boravka odreeno na 3 godine;
nepopravljivi kradljivac i skitnica.
293. SANDAKTERIVI SOFIJ A, ro. 1912. u Prnjavoru, ki Mase i
Kaside r. Pali, udata, pjevaica, upuena u logor
na priedlog .R.O. u Banja Luci na vrieme od 2
godine; sudjelovala j e u pljaki i drugim
zloinima sa grupom Asima elia po Banja
Luci, a za vrieme upada partizana.
294. SARA HAVKA, ro. 1921. u Banja Luci, ki pok. Mehmedalije i
Nure r. Medi, neudata, posebnika inovnica,
upuena u logor na priedlog Zatitnog redarstva
za grad Banja Luku i v.. Sana-Luku na vrieme
od jedne godine; odravala je vezu s odbjeglim
bratom.
295. SARA HUSO, ro. 1916. u Livnu, sin amila i ahe r. J ela,
oenjen, otac troje djece, trgovaki pomonik,
upuen u logor na priedlog Zapovjednika V. ust.
stajaeg zdruga u Livnu na vrieme od jedne
godine; dragovoljno seje prikljuio odmetnicima
i borio u njihovim redovima.
296. SARAEVI MUSTAFA, ro. 1921. u Bieljini, sin Mehmedalije i
Zinete, neoenjen, kroja, upuen u logor na
priedlog Kotarske oblasti u Bieljini na vrieme
od jedne godine; uhien je u asu kad je htio
prebjei odmetnicima.
297. SARAEVI REMZIJ A, ro. 1920. u Bihau, sin Mustafe i pok.
Emine, neoenjen, kroja, upuen u logor na
priedlog .R.O. u Bihau na vrieme od 2 godine;
uhienje pri pokuaju biega meu partizane.
298. SARAJ LI SAFET, ro. 1907. u Sanskom Mostu, sin pok. Mustafe
i pok. Nure, neoenjen, otac jednog nezakonitog
djeteta, umjetni slikar, upuen u logor na priedlog
Redarstvene oblasti za grad Zagreb na vrieme
od 3 godine; nepopravljivi kradljivac i varalica.
299. SARAJ LIJ A ASIJ A, ro. 1911. u Trebinju, ki Salka i Emine r.
Lalagi, udata za Mehmeda, majka troje djece,
kuanica, upuena u logor na priedlog .R.O.u
Sarajevu na vrieme od jedne godine; njezin mu
Mehmed, bivi red. straar odmetnuo se.
300. SARI DEMILA, ro. 1920. u Gackom, ki Pae i Hane r. ehovi,
neudata, dr. inovnica, upuena u logor na
priedlog .R.O. u Mostaru na vrieme od 2
godine; temeljito je sumnjiva daj e odravala s
odmetnicima, kako je to utvreno iz zaplienjene
partizanske pismohrane.
301. SARI EFIKA, ro. 1919. u Gackom, ki Avdije i Malke r.
ehovi, neudata, dr. inovnica, upuena u
logor na priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme
od 2 godine; razpaavala je komunistike letke,
irila komunistiku promibu, a osim toga
nabavljala zdravstveno tvorivo za partizane.
302. SELIMOVI EDHEM, ro. 1922. u Bieljini, sin Reifa i Fatime,
neoenjen, brija, upuen u logor na priedlog
Kotarske oblasti na vrieme od 2 godine; borio
se u odmetnikim redovima.
303. SIJ AI IBRAHIM, ro. 1909. u arakovu, sin Ibre i Fatime,
oenjen, otac dvoje djece, eljezniki inovnik,
upuen u logor na priedlog .R.O. za v.. Gora-
Prigorje u Zagrebu na vrieme od 3 godine; bio
je lan N.O.O. za Dubravu, te je skupljao
doprinose u novcu i raznom tvorivu radi
pomaganja partizana.
304. SIJ ANI PAA, ro. 1912. u Pljevlju, sin J usufa i Naile, oenjen,
zidar, upuen u logor na priedlog .R.O. u
Sarajevu na vrieme od 3 godine; drao skriveno
oruje i strieljivo, te novano pomagao
odmetnike.
305. SINANAGI IBRAHIM, ro. 1918. u Visokom, sinMeheiRabije,
oenjen, otac jednog djeteta, trgovac, upuen u
logor na priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme
od 3 godine; nagovarao je ljude da se odmetnu,
razparavao komunistike letke i odravao vezu
s odbjeglim osobama.
306. SIRO EFKIJ A, ro. 1906. u Visokom, sin Avde i Vasvije r.
Alajbegovi, neoenjen, eljezniki inovnik,
upuen u logor na priedlog .R.O. u Sarajevu
na vrieme od 3 godine; veim novanim
prilozima pomagao partizane u njihovom
protudravnom udaru.
307. SKOPLJ AK ALIJ A, ro. 1913. u Tenju, sin Huse i Ane r. Artukovi,
neoenjen, bolniar, upuen u logor na priedlog
Zatitnog redarstva za grad Sarajevo i v..
Vrhbosna na vrieme od 3 godine; omoguio je
bieg Olgi Marasovi, poznatoj komunistkinji,
koja se nalazila na lieenju u Dr. bolnici u
Sarajevu.
308. SMAI SEIDA, ro. 1923. u Bihau, ki Osmana i Fatime r. Safi,
raztavljena, kuanica, upuena u logor na
priedlog .R.O. u Bihau na vrieme od jedne
godine; radi nemorala.
309. SMAJ I AZIM, ro. 1913. u Bieljini, sin Avde i Nesibe r.
Imamovi, neoenjen, radnik, upuen u logor na
priedlog Zatitnog redarstva za grad Sarajevo i
v.. Vrhbosna na vrieme od 3 godine; borio se u
redovima odmetnika protiv hrvatskih oruanih
snaga.
310. SMAKA MAHMUT, ro. 1920. u Sarajevu, sin Hasana i Mefise r.
ii, oenjen, bravar, upuenu logor na priedlog
Zatitnog redarstva za grad Sarajevo i v..
Vrhbosna na vrieme od 2 godine; dragovoljno
se pridruio odmetnicima u podruju Trnova i
borio se protiv hrvatskih oruanih snaga.
311. SUBAI ABID, ro. 1907. u Kalinoviku, sin pok. Bajre i pok.
Begije, oenjen, otac dvoje djece, radnik, upuen
u logor na priedlog Zatitnog redarstva za grad
Sarajevo i v.. Vrhbosna na vrieme od 2 godine;
skupljao doprinose za "crvenu pomo",
razpaavao kom. promibeno tvorivo.
312. SUJ OLODI AVDO, ro. 1911. u Travniku, sin Muje i Hedke r.
Grozdanovi, neoenjen, trgovac, upuen u logor
na priedlog .R.O. u Travniku na vrieme od 2
godine; neprekidno je pijanevao, a povrh toga
opasan radi pokuaj a uboj stva j ednog
malodobnika.
313. SULJ EVI AVDIJ A, ro. 1919. u urevu, kotar Foa, sin Hasiba i
Rukije r. Hasanbegovi, oenjen, otac dvoje
djece, upravlja samovoza, upuen u logor na
priedlog Zatitnog redarstva za grad Sarajevo i
v.. Vrhbosna na vrieme od 2 godine; borio se u
odmetnikim redovima protiv hrvatskih oruanih
snaga.
314. SUNGER IBRAHIM, ro. 1902. u eljeznom polju, sin Osmana i
Salihe r. Dervi, oenjen, otac 5 djece, radnik,
upuen u logor na priedlog .R.O. u Travniku
na vrieme od jedne godine; kupovao je vee
koliine soli za etniko partizanske bande, koje
su se kretale na tamonjem podruju.
315. APUH SAFET, ro. 1923. u Mostaru, sin Saliha i Adile r. Zlojo,
neoenjen, mehaniar. Upuen u logor na
priedlog .R.O. u Mostaru na vrieme od 2
godine; u svom stanu pohranjivao poiljke
pripravljene za odmetnike i odlazio na sastanke
partizanskih teklia i odvodio osobe, koje su se
htjele prikljuiti odmetnicima.
316. ARKO SULEJ MAN, ro. 1894. u Sarajevu, sin Muse i Leile r.
Levi, neoenjen, posebniki inovnik. Na
priedlog .R.O. u Sarajevu upuen u logor na
vrieme od 3 godine; bavio se ilegalnim radom i
upuen u logor kao idov po majci.
317. AI OMER, ro. 1922. u selo Seonica, kotar Konjic, sin Mehe i
Hanke r. Sinanovi, neoenjen, poljodjelac.
Upuen u logor na priedlog .R.O. u Sarajevu
na vrieme od 3 godine; borio se meu
odmetnicima sve do svoga zarobljenja.
318. EHI ADEM, ro. 1909. u Sanskom Mostu, sin Bege i Elife r.
Babi, oenjen, otac etvero djece, obuar.
Upuen u logor na priedlog .R.O. u Banja Luci
na vrieme od 2 godine; odravao veze sa
odmetnicima.
319. EHI IBRAHIM, ro. 1918. u Bos. Petrovcu, sinAvde i Tenzile r
Spahi, oenjen, pokustnik riznike strae
Upuen u logor na priedlog .R.O. u Banja Luc
na vrieme od 1 godine; zloupotrebljavao dravn
novac, javno pjevao komunistike pjesme i
spremao se pobjei u partizane.
320. EHI ISMET, ro. 1918. u Bos. Petrovcu, sin Naila i Selime r.
Muhamedhodi, neoenjen, svreni ak Gazi-
Husrefbegove medrese. Upuen u logor na
priedlog .R.O. u Bihau na vrieme od 2 godine;
odravao vezu s partizanima.
321. EHOVI ABDURAHMAN, ro. 1914. u Travniku, sin Mehmeda
i Esme r. Selimovi, neoenjen, brija. Upuen
u logor na priedlog .R.O. u Travniku na vrieme
od 3 godine; sudjelovao u borbi na strani
odmetnika.
322. EHOVI MUSTAFA, ro. 1921. u Trebinju, sin Nazifa i Nafe,
neoenjen, brijaki pomonik. Upuen u logor
na priedlog .R.O. u Brodu na Savi na vrieme
od 3 godine; odravao veze s partizanima.
323. ERTOVI MUHAMED, ro. 1911. u Bos. Krupi, sin Omera i
Hatke r. Zjaki, neoenjen, strojobravar. Upuen
u logor na priedlog U.N.S. Zatitnog redarstva
za grad Sarajevo i v.. Vrhbosna na vrieme od 2
godine; odravao je vezu s komunistima i
sakrivao iste u svom stanu.
324. ESTAN MUSTAFA, ro. 1924. u Sarajevu, sin Huseina i Vasije r.
Bravo, neoenjen, bravarski pomonik. Upuen
u logor na priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme
od 2 godine; bio lan komunistikog aktiva u
Domobranskom orunikom zavodu u Sarajevu
I i sakupljao oruje i zavojni material.
325. ESTI ALIJ A, ro. 1923. u Zenici, sin Fehima i Rabije r.
Zukobai, neoenjen, stolarski pomonik.
Upuen u logor na priedlog .R.O. u Travniku
na vrieme od 2 godine; suraivao s partizanima.
326. EKI ABDULAH, ro. 1910. u Travniku, sin aira i Fatime r.
Fulan, oenjen, opanar. Upuen u logor na
!
priedlog .R.O. u Travniku na vrieme od 3
godine; sudjelovao u borbi na strani odmetnika.
327. IRBEGOVI AJ DIN, ro. 1889. u Konjicu, sin Numana i Habide
r. Seivica, oenjen, otac jednog djeteta, kavanar.
Upuen u logor na priedlog .R.O. u Sarajevu
na vrieme od 3 godine; odravao veze s
komunistima i vrio komunistiku promibu.
328. II FERID, ro. 1918. u Sarajevu, sin Alije i Habibe, neoenjen,
student. Upuen u logor na priedlog .R.O. u
Sarajevu na vrieme od 6 mjeseci; drao u svojoj
kui sakrivenog partizana.
329. LJ IVO UZEIR, ro. 1920. u J eleu, sin Saliha i Selime, r. Oegovi,
neoenjen, bez zanimanja. Upuen u logor na
priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme od 1
godine; suraivao s partizanima i prikupljao
oruje za iste.
330. OE MUSTAFA, ro. 1914. u selu Viii, kotar apljina, sin
Mehmeda i Zejhre r. Pandur, neoenjen, eljez.
slubenik. Upuen u logor na priedlog Zatitnog
redarstva za grad Sarajevo na vrieme od 3 godine;
sudjelovao na strani pobunjenika u borbi protiv
naih snaga.
331. UMANOVI J ASMIN,ro. 1921.uBos. Kostajnici, sinTufikai
Fatime r. Mesi, neoenjen, straar Red. oblasti.
Upuen u logor na priedlog Glavnog
zapovjednitva dravne redarstvene strae u
Zagrebu na vrieme od 5 mjeseci; nesavjestno
obavljao slubu, a osim toga je sklon piu.
332. ARAN HAKIJ A, ro. 1907. u Trebinju, sin Huse i Nure r. Karada,
neoenjen, vii red. izvidnik. Predloen
priedlogom I..R.O. u Zenici na zatoenje u
logoru u trajanju od 3 godine; stajao je u vezi s
partizanskom milicijom, kojoj je davao municiju.
333. EHALI AHMET, ro. 1899. u Zenici, sin Muje i Fatime r. Sui,
oenjen, otac sedmero djece, brijaki obrtnik.
Predloen priedlogom I..R.O. u Zenici na
zatoenje u logoru u trajanju od 2 godine; stajao
u vezi s partizanima preko njihova teklia i slao
im razne predmete i cigarete.
334. II SALIH, ro. 1918. uTetovu, sin Sulje iNazifer. Kos, oenjen,
otac j ednog djeteta, trgovac. Predloen
priedlogom I..R.O. u Zenici na zatoenje u
logoru u trajanju od 3 godine; bio partizanski
tekli, nosio promibeno partizansko tvorivo i
davao podatke o stanju vojske.
335. ERGO AHMET, ro. 1887. u J ajcu, sin Mustafe i Pae r. Keljali,
oenjen, otac petero djece, obinski inovnik.
Predloen priedlogom .R.O. u Zenici na
zatoenje u logoru u trajanju od 2 godine; dvojica
njegovih sinova nalaze se u partizanima, a on
im alj e odj evne predmete i odrava s nj ima vezu.
336. TALAKOVI ENVER, ro. 1916. u Beu, sin Sulejmana i Zinaide
r. Heisinger, slua N.E.K.V.. Upuen u logor
na priedlog Redarstvene oblasti za grad Zagreb
na vrieme od 9 mjeseci; vrio komunistiku
promibu.
337. TAFRO MUHAMED, ro. 1917. u Zenici, sin Abdula i Aide,
kroja, neoenjen. Upuen u logor na priedlog
Zatitnog redarstva u Sarajevu na vrieme od 3
godine; vojni bjegunac i djelatni partizan.
338. TAHMIIJ ARIZO, ro. 1922. u Visokom, sin Hamdije i Fahrije r.
Numanovi, neoenjen, ak. Upuen u logor na
priedlog Zatitnog redarstva u Sarajevu na
vrieme od 3 godine; djelatni partizan.
339. TAHRI MUFIDA, ro. 1923. u Bihau, ki Nurije i Dume,
neudata, dr. inovnik. Upuena u logor na
priedlog .R.O. u Banja Luci na vrieme od 2
godine; suraivala s partizanima za vrieme
njihovog boravka u Banja Luci.
340. TALARGI MEHO, ro. 1914. u Veseloj, sin Huseina i Fatime,
oenjen, ratar. Upuen u logor na priedlog .R.O.
u Travniku na vrieme od 2 godine; odravao je
vezu s partizanima.
341. TERZI MUHAREM, ro. 1899. u Bos. Krupi, sin Dervia i Behe
r. Aliagi, oenjen, otac etvero djece, postolar.
Upuen u logor na priedlog Zatitnog redarstva
u Sarajevu na vrieme od 2 godine; bio je vrlo
djelatan u vrenju komunistike promibe.
342. TERZI SULEJ MAN, ro. 1904. u Donjem Vakufu, sin Saliha i
Devle r. Mahmi, oenjen, otac etvero djece,
postolar. Upuen u logor na priedlog Zatitnog
redarstva u Sarajevu na vrieme od 3 godine;
poznat je kao izgraeni komunista.
343. TIKVEA ALIJ A, ro. 1928. u umancima, sin Ibre i Mejre r.
olakovi, neoenjen, ratar. Upuen u logor na
priedlog .R.O. u Mostaru na vrieme od 3
godine; za nagradu od 50.000 Kuna postavio je
minu pod eljeznike tranice te j e tako
prouzroio eljezniku nesreu.
344. TIKVEA ABAN, ro. 1928. u umancima, sin Avde i Nure r.
Elezovi, neoenjen, ratar. Upuen u logor na
priedlog .R.O. u Mostaru na vrieme od 3
godine; znao je da izvjestne osobe namjeravaju
postaviti minu pod eljeznike tranice, a nije
to prijavio oblastima.
345. TOKMO RAZIJ A, ro. 1919. u Sarajevu, ki Asima i Aie r.
aldarevi, udata, trg. omonica. Upuena u
logor na priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme
od 2 godine; vrieala Poglavnika i N.D.H.
346. TERZI ZAIM, ro. 1920. u Glamou, sin aira i Zejne r. Kozi,
neoenjen, inovnik. Upuenu logor na priedlog
Zatitnog redarstva u Sarajevu na vrieme ocl 2
godine; pomagao je bijeg poznate komunistkinje
Olge Marasovi.
347. TAHIRBEGOVI ZAJ IN, ro. 1911. u Travniku, sin emse i
Hatide r. Velagi, oenjen, otac jednog djeteta,
piljar. Upuen u logor na priedlog .R.O. u
Travniku na vrieme od 3 godine; podravao veze
s odmetnicima, odnosno pobunjenicima i
pomagao ih, a pored toga je i opasan razbija i
notorna pijanica.
348. TURI RUDIJ A, ro. 1890. u Livnu, sin Nurefendije i Hanke r.
eldum, oenjen, otac sedmero djece, trgovac.
Upuen u logor na priedlog Zapovjednitva V.
staj aeg dj elatnog sdruga ustake voj nice u Livnu
na vrieme od 1 godine; suraivao j e s
partizanima.
349. TUKULIJ AMUSTAFA, ro. 1921. u Sarajevu, sin Mehmeda i Fate
r. Imamovi, oenjen, otac troje djece, porezni
inovnik. Upuen u logor na priedlog .R.O. u
Sarajevu na vrieme od 2 godine; sakupljao novac
za naoruanje partizana.
350. TULI OMER, ro. 1899. u Bos. Krupi, sin Rede i Zulejke r.
Redi, oenjen, otac dvoje djece, staretinar.
Upuen u logor na priedlog Zatitnog redarstva
u Zagrebu na vrieme od 2 godine; odravao je
vezu s partizanima i dostavlj ao im razno tvorivo.
351. TURAJ LI RABI J A, ro. 1925. u Stolcu, ki Avde i Zejne r.
atovi, neudata, kuanica. Upuena u logor na
priedlog .R.O. u Mostaru na vrieme od 1
godine; ivila nemoralnim ivotom, te podnosila
razne lane prijave protiv nevinih graana.
352. TABAKOVI ESMA, ro. 1918. u Baranama, ki Fete i ulsume
r. Mikoevi, udata, domaica. Po upskoj
redarstvenoj oblasti u Travniku predloena za
upuenje u logor na vrieme od 2 godine; davala
partizanima obaviesti, prokazivala ustake
obitelji i sudjelovala u pljaki ustakih kua.
353. TRAKO SMAJ O, ro. 1926. u Foi, sin Omera i Malkije r. Ahmi,
neoenjen, ratar. Upuen u logor na priedlog
.R.O. u Sarajevu na vrieme od 2 godine; djelatni
partizan.
354. VALJ EVAC FATIMA, ro. 1902. u Kotorskom, ki pok. Muje i
Fate, udata za Mehu, kuanica, upuena u logor
na priedlog .R.O. u Brodu n/S na vrieme od 2
godine; njezin neak, s kojim je ivila u
zajednikom kuanstvu odmetnuo se, te je i
nadalje s njim podravala vezu.
355. VALJEVAC MEHMED, ro. 1893. u Derventi, sin pok. Omera i
pok. Atife, oenjen, otac dvoje djece, piljar,
upuen u logor na priedlog .R.O. u Brodu n/S
na vrieme od 2 godine; njegov neak odmetnuo
se, a predmetni je s njim ivio u zajednikom
kuanstvu.
356. VALJ EVAC SULJ O, ro. 1928. u Derventi, sin Mehmeda i Fatime,
neoenjen, kroja, upuen u logor na priedlog
.R.O. u Brodu n/S na vrieme od 2 godine;
njegov brati Hodi Sadudin bivi obinski
naelnik u Derventi, odmetnuo se.
357. VALJ EVAC AHZIJ A, ro. 1923. u Derventi, ki Mehmeda i
Fatime, neudata, krojaica, upuena u logor na
priedlog .R.O. u Brodu n/S na vrieme od 2
godine; njezin brati odmetnuo se.
358. VEHABOVI HAIM, ro. 1921. u Podzvizdi, sin Rede,
neoenjen, mlinar, upuen u logor na priedlog
Ustakog redarstva za grad Zagreb i v.. Prigorje
na vrieme od 3 godine; sudjelovao je u etnikom
napadu na domobransku posadu elj. postaje
Banski Grabovac.
359. VEJ ZAGI BESIM, ro. 1927. u Travniku, sin Rifata i Ruveide,
neoenjen, posebniki inovnik, upuen u logor
na priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme odjedne
godine; obnaao j e dunost tajnika kom.
organizacije SKOJ u Sarajevu, a uhien je
neposredno prije biega meu partizane.
360. VELAGI AMIL, ro. 1924. u Grborezu, sin Beira i Lejle r.
Hodi, neoenjen, ratar, upuen u logor na
priedlog Zapovjednika V. ust. stajaeg zdruga u
Livnu na vrieme od 6 mjeseci; suraivao je s
partizanima za vrieme njihovog boravka u Livnu,
te j e obenito poznat kao osoba nj i hova
povjerenja.
361. VELAGI J USO, ro. 1879. u Livnu, sin Agana i Aine, oenjen,
otac estero djece, piljar, upuen u logor na
priedlog Zapovjednika V. ust. stajaeg zdruga u
Livnu na vrieme od 2 godine; za vrieme boravka
partizana u Livnu javno se hvalio kako mu se
sinovi nalaze meu partizanima.
362. VEHTI OSMAN, ro. 1921. u Bieljini, sin Sulejmana i Emire,
neoenjen, trg. pomonik, upuen u logor na
priedlog Kotarske oblasti u Bieljini na vrieme
od 2 godine; uhienje pri pokuaju biega meu
odmetnike.
363. VELI ABED, ro. 1917. u Bukoviku, sin Alije i Fatime, neoenjen,
radnik, upuen u logor na priedlog .R.O. u
Travniku na vrieme od jedne godine; prokazivao
je etnicima, koji su pljakali sela u kotaru
Visoko, zasjede ustaa i domobrana.
364. VLADOVI RAMIZ, ro. 1921. u Sarajevu, sin pok. Hajdera i
Fate, neoenjen, strojobravar, upuen u logor na
priedlog Zatitnog redarstva za grad Sarajevo i
v.. Vrhbosna na vrieme od jedne godine; irio
je komunistiku promibu i komunistiko
promibeno tvorivo.
365. VOJ VODI SALIH, ro. 1895. u Zenici, sin Ibrahima i Fatime r.
Paali, oenjen, otac devetero djece, trgovac,
upuen u logor na priedlog Redarstvene oblasti
za grad Zagreb na vrieme od 6 mjeseci;
podravao je veze s etnicima i podpomagao ih
veim koliinama itarica.
366. ZAHIROVI MEHO, rod. 1914. u Vlasenici, sin Nazifa i Kade r.
Hamidovi, oenjen, otac dvoje djece, radnik,
upuen u logor na priedlog Zatitnog redarstva
za grad Sarajevo i v.. Vrhbosna na vrieme od 2
godine; budui daj e cigan kao takav pogibeljan
po tuu imovinu.
367. ZAHIROVI RAID, ro. 1914. u Pritini, sin Raida i Fate,
oenjen, trgovac, upuen u logor na priedlog
.R.O. u Sarajevu na vrieme od jedne godine;
radi skitnje, varanja i kockanja.
368. ZEEVI SALKO, ro. 1919. u Visokom, sin Ibrahima i Halime r.
ehovi, neoenjen, kockar, upuen u logor na
priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme od 10
mjeseci; znao je protudravni rad svog otca, a i
sam je suraivao s odmetnicima.
369. ZEEVI DEMAL, ro. 1906. u Visokom, sin Hilmije i Aie r.
Kreevljakovi, oenjen, otac jednog djeteta,
umar, upuen u logor na priedlog .R.O. u
Sarajevu na vrieme od 3 godine; vrio uhodarsku
slubu u korist odmetnika.
370. ZEEVI SALIH, ro. 1919. u Visokom, sin Ibrahima i Halime,
neoenjen, koar, upuen u logor na priedlog
.R.O. u Sarajevu na vrieme od 10 mjeseci; znao
je protudravni rad svog otca, a i sam je suraivao
s odmetnicima.
371. ZLATI SMAJ O, ro. 1924. u Malinama, sin Salka i Zlate r. Brii,
neoenjen, radnik, upuen u logor na priedlog
.R.O. u Travniku na vrieme od 3 godine; borio
se u redovima odmetnika protiv hrvatskih
oruanih snaga.
372. ZUBEVI SMAIL, ro. 1905. u Trebinju, sin Ahmeta i Emine,
oenjen, otac jednog djeteta, gostioniar, upuen
u logor na priedlog .R.O. u Sarajevu na vrieme
od 2 godine; vrieao je i napao ustae u jednoj
gostionici, iz ega se moe zakljuiti njegovo
nerazpoloenje s dananjim poredkom.
373. ZEKAN RAMO, ro. 1903. uBorevcu, sin Omera i Hake, oenjen,
otac 4. djece, ratar, upuen u logor na priedlog
.R.O. u Sarajevu na vrieme od 2 godine;
pridruio se dragovoljno odmetnicima te se sve
do konca 1944. godine borio protiv hrvatskih
oruanih snaga.*
NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA - MINISTARSTVO
UNUTARNJ IH POSLOVA
GLAVNO RAVNATELJ STVO ZA J AVNI RED I MIR
Odjel za javnu sigurnost - Odsjek za politiko redarstvo
Broj: V.T. 702-B/I-1945
Predmet: Popis zatoenika islamske vjere
upuenih u logore bez odluka
1. HAJRUDINOVI HAJRUDIN, ro. 1909. u Ivaji, sin Sejde i Kadune
2. MANDI SULEJMAN, ro. 1920. u Tuzli,
sin Muhameda i Hame
3. PAAGI HIMZO, ro. 30.V.1904. u Bos. Dubici,
sin Ahmeta i Mujesire
4. KULJI DURAN, ro. 1915. u Sopilju, sin Ibre i Saje.
(Spomen podruje J asenovac, neregistrovana graa)
* Ovaj popis logoraa je nepotpun. Na ovom spisku se ne nalaze mnogi zatoenici koji
su nastradali u Jasenovcu, kao ni oni koji su na razne naine preivjeli uasne zloine
u tom logoru. Prema kazivanjima preivjelih logoraa, a posebno gospodina Fahrudina
Ajanovia iz Sarajeva, u Jasenovcu je bilo na hiljade Bonjaka. Meutim, njihovo
stradanje u Jasenovcu i drugim ustako-nacistikim koncentracionim logorima,
naalost, u historiografiji nije istraeno.
STRIJELJANJE ANTIFAISTA NA MARIJIN DVORU
- SLUBENO SAOPTENJE POLICIJSKE UPRAVE
VELIKE UPE VRHBOSNA,
SARAJEVO, 28. MART 1945.
UPSKA REDARSTVENA OBLAST U SARAJ EVU
O GL A S
Poto su u posljednje vrijeme uestala umorstva dravnih slubenika
i graana, podmetanj e mina pod vlakove i napadaj i na promet, kao to j e
koncem mjeseca veljae ove godine izvren podmukli napadaj na vlak,
kojom prilikom je poginulo nekoliko viih asnika.
to je dana 22. oujka o.g. u Sarajevu ubijen ime ANI, izvidnik
upske redarstvene oblasti u Sarajevu;
to je dana 22. oujka o.g. u Sarajevu ubijen Nikola KRAMPUS,
pouzdanik upske redarstvene oblasti u Sarajevu;
to je dana 22. oujka o.g. u Sarajevu teko ranjen M. KUJ UNDI,
redarstveni straar upske redarstvene oblasti;
toje dana 24. oujkao.g. ubijenjedan pouzdanik upske redarstvene
oblasti u Sarajevu,
to je dana 28. oujka o.g. temeljem zakonske odredbe o zatitnim
mjerama zbog napadaja i ina sabotae protiv javnog reda i sigurnosti
od 23. listopada 1943 broj CCXXIII - 2.723-D.V.-1943 izvrena
odmaz da vj ea nj em
nad slijedeim redarstveno utvrenim neprijateljima drave:
1. FAZIL Omer, sin Mehmeda, ro. 1919. u Mostaru, redarstveni
porunik .r.o. u Sarajevu;
2. SARI Ragib, sin Avde, ro. 1899. u Gacku, redarstveni
porunik .r.o u Sarajevu;
3. SKANDO amil, sin umrlg. Ahmeda, ro. 1911. u Mostaru,
redarstveni straar .r.o. u Sarajevu;
4. OBO Muradim, sin Omera, ro. 1918. u Kaknju, redarstveni
dorojnik .r.o u Sarajevu;
5. HADOVI Hajro, sin Ferhata, ro. 1916. u Prijepolju,
redarstveni dorojnik .r.o. u Sarajevu;
6. ARSLANAGI Mahmut, sin Hasana, ro. 1907. u Arslanagia
Mostu, redarstveni stoerni vodnik .r.o. u Sarajevu;
7. AVDI Hamid, sin umri. Arifa, ro. 1915. u Plani, redarstveni
rojnik .r.o. u Sarajevu;
8. TALOVI Hamid, sin Alije, ro. 1914. u Gacku, redarstveni
dovodnik .r.o. u Sarajevu;
9. SPAHALI Mustafa, sin umri. abana, ro. 1915. u Poitelju,
redarstveni dovodnik .r.o. u Sarajevu;
10. HAJ DAREVI Hasan, sin Salka, ro. 1922. u areni,
redarstveni straar .r.o. u Sarajevu;
11. MERETLI Alija, sin Ibre, ro. 1912. u Vlahoviima,
redarstveni straar .r.o. u Sarajevu;
12. MUJ KANHODI Salih, sin Muana, ro. 1914. u Sarajevu,
redarstveni straar .r.o. u Sarajevu;
13. VILOGORAC AHMED, sin Omera, ro. 1914. u Ljubinju,
redarstveni straar .r.o. u Sarajevu;
14. LUKAVAC urija, sin umri. Nazifa, ro. 1911. u Pljevlju,
redarstveni dorojnik .r.o. u Sarajevu;
15. OPIJ A Afan, sin umri. Salke, ro. 1916. u Aladiniima,
redarstveni straar .r.o. u Sarajevu;
16. ISLAMOVI Huso, sin Bajre, ro. 1912. u Bijeljini,
redarstveni straar .r.o. u Sarajevu;
17. ARAN Lutvija, sin Muana, ro. 1912. u Trebinju, redarstveni
straar .r.o u Sarajevu;
18. AVDI Pao, sin Hamze, ro. 1901. u Plani, redarstveni vodnik
.r.o. u Sarajevu;
19. ZUBEVI Salko, sin Hasana, ro. 1905. u Trebinju,
redarstveni straar .r.o. u Sarajevu;
20. MULAHASANOVI Avdo, sin Dervia, ro. 1913. u
Ocrkavlju, redarstveni dorojnik .r.o. u Sarajevu;
21. KUSTURICA Edhem, sinAhmedov, ro. 1918. u Rami,
redarstveni straar .r.o. u Sarajevu;
22. KREHO Ragib, sin Mustafe, ro. 1915. u Sarajevu, redarstveni
dorojnik .r.o. u Sarajevu;
23. DELALI Omer, sin Muana, ro. 1913. u Trnovici,
redarstveni straar .r.o. u Sarajevu;
24. SARI Edhem, sin Avde, ro. 1907. u Gacku, redarstveni
porunik .r.o. u Sarajevu;
25. POTOGIJ A Muhamed, sin umri. Tahira, ro. 1908. u Vukou,
redarstveni izvidnik .r.o. u Sarajevu;
26. KARAMEHMEDOVI Mehmed, sin umri. Abaza, ro. 1907. u
Trebinju, redarstveni izvidnik .r.o. u Sarajevu;
27. PAI Suljo, sin Dervia, ro. 1914. u Mulji, redarstveni
izvidnik .r.o. u Sarajevu;
28. ROJ NIK Stanko, sin Vinka, ro. 1912. u Braslovama,
redarstveni izvidnik .r.o. u Sarajevu;
29. SARI Kasim, sin umri. Avde, ro. 1917. u Gacku, redarstveni
izvidnik .r.o. u Sarajevu;
30. ODOVI Veljko, sin pok. Trifka, ro. 1898. u Rogatici, dr.
inovnik u Sarajevu;
31. ODOVI Zorka, ki Luke Kojia, ro. 1899. u Rogatici,
domaica iz Sarajeva;
32. LEVNAJ I Mane, sin J ove, ro. 1900. u Sincu, trgovac iz
Sarajeva;
33. PAUKOVI Anka, ki Alojza ro. 1908. u Drvaru, domaica iz
Sarajeva;
34. ERKEZ TEFANIJ A, ki Ivana Bonjaka, ro. 1902. u
Mostaru, domaica iz Sarajeva;
35. SMAJ LAGI Ilijas, sin Demala, ro. 1920. u Maglaju,
trgovaki pomonik iz Sarajeva;
36. KEKO Stanislav, sin Danijela, ro. 1915. u Sarajevu,
pirotehniar iz Sarajeva;
37. UKRIN Haim, sin ukrije, ro. 1924. u Borju, sveuilitarac
iz Sarajeva;
38. SAMARDI Ines, ki Vlade, ro. 1926. u Mostaru, svrena
uenica iz Sarajeva;
39. HODI Hamdija, sin Ibrahima, ro. 1898. u Sarajevu,
gostioniar iz Sarajeva;
40. EMALOVI Mustafa, sin umri. Alije, ro. 1895. u Buni,
kafedija iz Sarajeva;
41. PAVLIN Pavle, sin J osipa, ro. 1918. u Makarskoj, pediker iz
Sarajeva;
42. BUDAN Ana, ki Save, ro. 1905. u Veleiima, domaica iz
Sarajeva;
43. TU EL J AK Marinko, sin Vasilija, ro. 1904. u Podiviima,
radnik iz Sarajeva;
44. MOEVI DUAN, sin Trie, ro. 1923. u Dovici, posebnik iz
Sarajeva;
45. MIRKOVI Vladimir, sin Riste, ro. 1901. u Sarajevu, trgovac
iz Sarajeva;
46. ODOVI arko, sin Veljka, ro. 1919. u Rogatici, rud.
inovnik iz Sarajeva;
47. IVAK Milan, sin J ove, ro. 1902. u Konjicu, eljezniar iz
Sarajeva;
48. TADI Mientije, sin Vida, ro. 1902. u Ljubinju, zemljoradnik
iz Ljubinja;
49. MIKAILOVI Miroslav, sin Radoslava, ro. 1924. u
Kragujevcu, zemljoradnik iz Zvornika;
50. LIKI J oso, sin J ove, ro. 1913. u Donjim Piticama,
zemljoradnik iz Zvornika;
51. IKI Milo, sin Cvije, ro. 1923. u Hrgavi, zemljoradnik iz
Bihaa:
52. PETROVI Milorad, sin Radomira, ro. 1924. u Krasovi,
pekar iz Krasova;
53. PERI Borivoj, sin Boidara, ro. 1922. u D. Livadici,
zemljoradnik iz Livadice;
54. STEVI Vidoje, sin Mihajla, ro. 1927. u Sirakovu,
zemljoradnik iz Sirakova;
55. NIKOLI Slobodan, sin Save, ro. 1927. u Boevcu,
zemljoradnik iz Boevca,
jer su bili djelatni lanovi protudravnih organizacija, postrojenih u
"petorke" sa zadaom da vre atentate na predstavnike hrvatskih vojnih
i graanskih vlasti, razornim tvorivom diu u zrak pojedine dravne
zgrade, vre djela sabotae i druge protudravne ine, te konano provedu
unutarnji udar u gradu Sarajevu.
Odmazdu su izvrili redarstveni organi na temelju spomenute zakonske
odredbe, a po odluci naih redarstvenih oblasti.
U Sarajevu, dne. 28. oujka 1945.
UPSKA REDARSTVENA OBLAST
(Arhiv Hrvatske u Zagrebu, J avno tuilatvo Republike Hrvatske /u
daljem tekstu: AH, J TH/, knj. 3, Optunica Paveli-Artukovi; Isto,
III-a/8)
PRIJEKI RATNI SUD PUKOVNIKA LUBURIA
- PRESUDE ANTIFAISTIMA U SARAJEVU,
SARAJEVO, 29. MART 1945.
PRIJ EKI RATNI SUD STOERA PUKOVNIKA LUBURIA -
SA RA J E V O
Sud. br. 6/1945.
OGL A S
Prijeki ratni sud stoera pukovnika Luburia u Srajevu je radi djela
protiv obstanka NEZAVISNE DRAVE HRVATSKE iz l. 98. t. 1., 2.,
3., 4., 5., 6.i 7. K.z. osudio:
I. OSUDOM od 5. oujka 1945. Ukp. br. 1/1945.
1. PECI MUHAMEDA, sina Hamida, roenog 1906. u Mostaru,
mehaniara iz Mostara, na kaznu smrti streljanjem;
2. VUIJ AKOVI MUHAMEDA, sina Hamida, roenog 1905. u
Mostaru, posjednika iz Mostara, na kaznu smrti streljanjem;
3. ELO J USUFA, sina Salke, roenog 1898. u Blagaju,
umirovljenog orunika iz Mostara, na kaznu smrti streljanjem;
4. KOLODER PAU, sina Mustafe, roenog 1902. u Mostaru,
obuara iz Mostara, na kaznu smrti streljanjem;
5. MALJ EVI ARSLANA, sinaAhmeda, roenog 1902. u
Mostaru, piljara iz Mostara, na kaznu smrti streljanjem;
6. BOBI MUSTAFU, sina Beira, roenog 1900. u Drenici,
posebnika iz Mostara na kaznu smrti streljanjem;
7. PILAVDI ALIJ U, sina Osmana, roenog 1899. u Opliiima,
piljara iz Mostara, na kaznu smrti streljanjem;
8. ALENDAR SULEJ MAN, sin Ibre, roenog 1911. u Ljubukom,
upravljaa samovoza iz Mostara, na kaznu smrti streljanjem;
9. SALKOVI SALEMA, sinaAhmeda, roenog 1923. u Mostaru,
posebnikog inovnika iz Mostara, na kaznu smrti streljanjem;
10. REBAC AHMEDA, sina Saliha, roenog 1900. u Mostaru,
bravara eljeznike radionice iz Mostara, na kaznu smrti
streljanjem;
11. ZUBAC IVAN, sina Franje, roenog 1912. u Bradniima,
redarstvenog doinovnika iz Mostara, na kaznu smrti streljanjem;
12. UMURIJ A MEHMEDA, sina Ahmedage, roenog 1900. u
Mostaru, trgovca iz Mostara, na kaznu smrti streljanjem;
13. GLAVO VI MUJ U, sina Sulejma, roenog 1905. u Mostaru,
piljara iz Mostara, na kaznu smrti streljanjem;
14. RALJ EVI IBRAHIM, sina Salke, roenog 1918. u Mostaru,
kovaa iz Mostara, na kaznu smrti strijeljanjem;
15. SULEJ MANOVI KEMALA, sina Izaha, roenog 1922. u
Mostaru, stolara, na 7 god. teke tamnice;
16. PALA EDHEMA, sina aira, roenog 1924. u Mostaru,
trgovakog pomonika iz Mostara, na 7 godina teke tamnice;
17. RIZVANI OMERA, sina Hasana, roenog 1927. u Mostaru,
upravljaa samovoza, iz Mostara, na 7 godina teke tamnice.
II. OSUDOM OD 10. OUJ KA 1945. UKP. 2/1945.
18. KLIKI IVANA, sina Stjepana, roenog 1894. u urevcu,
djelatnog dopukovnika, sudca iz Sarajeva, na kaznu smrti
streljanjem;
19. STROMAR MIROSLAVA, sina J osipa, roenog 1904. u
Skebenu, inovnika Dravne bolnice iz Sarajeva, na kaznu smrti
streljanjem;
20. DURI VAHIDU, ker Omera, roenu 1910. u Ljubinju,
krojaicu, iz Sarajeva, na kaznu smrti streljanjem;
21. EGO VI NIKOLU, sina Nikole, roenog 1904. u J anjini,
inovnika ravnateljstva hrvatskih dravnih eljeznica iz Sarajeva,
na kaznu smrti streljanjem;
22. WAGNER LJ UDEVITA, sina J osipa, roenog 1909. u Grudi,
djelatnog zrakoplovnog natporunika, na kaznu smrti streljanjem;
23. KAPETANOVI SALKA, sinaZaima, roenog 1913. u
Trebinju, inovnika ravnateljstva hrvatskih dr. eljeznica iz
Sarajeva, na 20 god. teke tamnice;
24. RADOSAVLJ EVI LAZARA, sina Lazara, roenog 1904. u
Sarajevu, vieg eljeznikog kontrolora iz Sarajeva, na 10 godina
teke tamnice;
25. REPOVAC BAKIRA, sina Ismeta, roenog 1921. u Ostrocu,
elektromehaniara iz Sarajeva, na 10 godina teke tamnice;
26. DURI MAHMUDA, sina Omera, roenog 1922. u Ljubinju,
aka iz Sarajeva, na 7 godina teke tamnice;
27. MAJ ER LIBUU, ker J osipa, roenu 1924. u Dubrovniku,
uenicu iz Sarajeva, na 7 godina teke tamnice;
28. DUMHUR DEMALA, sina Abduselama, roenog 1924. u
Beogradu, sveenika iz Sarajeva, na 5 godina teke tamnice;
29. VUJ EVI MILANA, sina Strahinje, roenog 1928. u Sarajevu,
pukara iz Sarajeva, na 3 godine teke tamnice;
30. MANDI STANU, ker Riste, roenu 1927. u Reljevu, uenicu
iz Sarajeva, na 5 godina zatvora.
III. OSUDOM OD 22. OUJ KA 1945. UKP.3/1945.
31. FOCHT J OSIPA, sina Ivana, roenog 1897. u Zagrebu, biveg
povjerenika podravljene trgovine, iz Sarajeva, na kaznu smrti
streljanjem;
32. FOCHT ARLOTU, ker Haima Ozmo, roenu 1902. u Olovu,
kuanicu iz Sarajeva, na kaznu smrti streljanjem;
IV. OSUDOM OD 12. OUJ KA 1945. UKP. 4/1945.
33. MATI RATKA, sina Filipa, roenog 1924. u Sinju, djelatnog
streljca iz Sarajeva, na kaznu smrti streljanjem;
34. ATIPOVI DAVORA, sina Nikole roenog 1923. u Sinju,
djelatnog rojnika iz Sarajeva, na kaznu smrti streljanjem.
V. OSUDOM OD 12. OUJ KA UKP 5/1945.
35. HADOVI SALIHA, sinaAhmeda, roenog 1922. u Vihoru,
djelatnog dorojnika iz Sarajeva, na kaznu smrti streljanjem.
VI. OSUDOM OD 13. OUJ KAUKR 6/1945
36. HADIIBRAHIMOVI GALIBA, sina Ahmeda, roenog
1911, u Visokom, priuvnog vodnika, iz Visokog, na kaznu smrti
streljanjem.
VII. OSUDOM OD 14. OUJ KA UKR 7/1945
37. HADISELIMOVI FERIDA, sinaBeira, roenog 1916. u
Sarajevu, brijaa iz Sarajeva, na kaznu smrti streljanjem;
38. HUSKOVI IBRAHIMA, sina Muje, roenog 1906. u Stocu,
trgovac iz Sarajeva, na kaznu smrti streljanjem;
39. GANIBEGOVI ABIDA, sina emse, roenog 1912. u ipovu,
obuar iz Sarajeva, na kaznu smrti streljanjem;
40. SAHAI SULEJ MAN, sina Sulje, roenog 1911. u J ajcu,
stolara iz Sarajeva, na kaznu smrti streljanjem;
41. MEHMEDBAI NASIHU, ker Mahmuda, roena 1924. u
Sarajevu, sveuilitarka iz Sarajeva, na kaznu smrti streljanjem;
42. ZENUNOVI HAJ RUDINA, sina Ragiba, roenog 1920. u
Koraju, rudarskog inovnika iz Sarajeva, na kaznu smrti
streljanjem;
43. DAMJ ANI TEOFILA, sina Franje, roenog 1912. u Splitu,
djelatnog konjikog stanika iz Sarajeva, na kaznu smrti streljanjem;
44. KUUKALI HIKMETA, sina Mehmeda, roenog 1915. u
Brkom, vlasnika podravljene trgovine iz Sarajeva, na kaznu smrti
streljanjem;
45. ALIKADI RASIMA, sina Omera, roenog 1917. u Seonici,
eljeznikog inovnika iz Sarajeva, na doivotnu teku tamnicu;
46. NEZIRHODIA ABDULAHA, sina Hadi Huseina, roenog
1911. u Sarajevu, trgovca iz Sarajeva, na doivotnu teku tamnicu;
47. TERZI IBRAHIMA, sina Mustafe, roenog 1913. u Tuzli,
popravljaa samovoza iz Sarajeva, na doivotnu teku tamnicu;
48. HADIOMEROVI EMINU, ker Mahmuta, roena 1925. u
Mostaru, sveuilitarku iz Sarajeva, na doivotnu teku tamnicu;
49. ADEMOVI ERIFA, sina Muhameda, roenog 1913. u
Donjem Vakufu, sudca kotarskog suda iz Sarajeva, na 15 godina
teke tamnice;
50. NALADI HUSEINA, sina Avde, roenog 1919. u
Sarajevu, inovnika Ulema-medilisa iz Sarajeva, na 15 godina
teke tamnice;
51. KEKETOVI OSMANA, sina Mustafe, roenog 1906. u
Sarajevu, doinovnika, iz Sarajeva, na 10 godina teke tamnice;
52. BAHTIJ AREVI KEMALA, sina Ibrahima, roenog 1908. u
Banjoj Luci, inovnika ravnateljstva pota iz Sarajeva, na 10
godina teke tamnice;
53. KAINI DEMALA, sina Hasana, roenog 1911. u Gacku,
djelatnog asnikog namjetenika, na 5 godina teke tamnice;
54. BELAGI READA, sina Nurage, roenog 1909. u Tuzli,
inovnika Ravnateljstva hrvatskih dravnih eljeznica iz Sarajeva,
na 2 godine teke tamnice;
55. KUUKALI IRFANA, sina Mehmeda, roenog 1917. u
Brkom, trgovac iz Sarajeva, na 1 godinu teke tamnice.
Odlukom Zapovjednik pukovnika Luburia, a temeljom propisa l.
65. ZOUVS-a, ublaena je smrtna kazna streljanjem, na kaznu doivotne
teke tamnice, osuenima pod gore navedenim brojem 37. do 44.
VIII. OSUDOM OD 21. OUJ KA 1945. UKP. 8/1945.
56. NAZEI HALIDA, sina Mustafe, roenog 1927. u Sarajevu,
uenika iz Sarajeva, na kaznu smrti streljanjem;
IX. OSUDOM OD 21. OUJ KA 1945. UKP. 9/1945.
57. DEMIDI MESUDA, sina Smaila, roenog 1923. u
Sarajevu, djelatnog strielca iz Sarajeva, na kaznu smrti streljanjem;
X. OSUDOM OD 24. OUJ KA 1945. UKP. 10/1945.
58. KARIKLI LJ UBICA, ker Svetozara, roenu 1921. u Bos.
amcu, domaicu, iz Reljeva, na kaznu smrti streljanjem;
59. KELEZ J AKOVA, sina Luke, roenog 1912. u Trebinju,
djelatnog zrakoplovnog porunika iz Sarajeva, na kaznu smrti
streljanjem;
60. ARENKAPU SAFETA, sina Mehmeda, roenog 1909. u
Sarajevu, knjiara iz Sarajeva, na kaznu smrti streljanjem;
61. KOLUMBI NIKOLU, sina Marijana, roenog 1916. u
Dubrovniku, zemljoradnika sa Stupa, na kaznu smrti strijeljanjem;
62. PAULI EFREMA, sina Ivana, roenog 1910. u Trstu, uitelja,
priuvnog natporunika, iz Sarajeva, na kaznu smrti streljanjem;
63. OKI SIMU, sina Vlade, roenog 1924. u Vogoi,
gostioniara iz Vogoe, na kaznu smrti streljanjem;
64. VUJ ASINOVI DRAGU, sina Tome, roenog 1918. u ajniu,
sveenikog pripravnika sa Ilide, na kaznu smrti streljanjem;
65. IGART IVANA, sina Ivana, roenog 1906. u Trstu, priuvnog
natporunika iz Sarajeva, na doivotnu teku tamnicu;
66. DURBEI NEVENA, sina Ive, roenog 1923. u Sarajevu,
sveuilitarca, iz Sarajeva, na doivotnu teku tamnicu;
67. KNEEVI DOBRILU, ker Nikole, roenu 1922. u Sarajevu,
privatnu inovnicu iz Sarajeva, na doivotnu teku tamnicu;
68. KRSMANOVI GLIU, sina Riste, roenog 1909. u Zabru,
pobiraa poreza iz Sarajeva, na doivotnu teku tamnicu;
69. MARTINO VI STJ EPANA, sina Antina, roenog 1904. u
Sarajevu, priuvnog zrakoplovca iz Sarajeva, na doivotnu teku
tamnicu;
70. KALINI NIKOLA, sina etka, roenog 1904. u Reljevu,
zemljoradnik iz Reljeva, na doivotnu teku tamnicu;
71. PAULI MARIJ U, ker Ivana, roena 1920. u Trbovlju,
domaica iz Sarajeva, na 15 godina teke tamnice;
72. KOVAI Dr. MAKSU, sina J akoba, roenog 1892. u Sv.
Trojici, profesora, priuvnog nadsatnika iz Sarajeva, na 5 godina
teke tamnice;
73. AHINPAI FATIMA, ker Envera, roena 1922. u Ozrenu,
domaica iz Sarajeva, na dvije godine teke tamnice;
74. GRGI ANTU, sina Nikole, roenog 1920. u Desnama,
zemljoradnika iz Sarajeva, na dvije godine teke tamnice;
75. KARIKLI VUKOSAVA, ker Svetozara, roena 1926. u
Rajlovcu, domaica iz Reljeva, na jednu godinu teke tamnice;
76. GAJ EF. EMILIJ U, ker Ivana, roena 1898. u Temivaru,
krojaica iz Sarajeva, na jednu godinu teke tamnice;
77. KNEEVI Ing. STIPU, sina Ivana, roenog 1904. u Sarajevu,
priuvnog satnika, na jednu godinu teke tamnice;
Odlukom Zapovjednika pukovnika Luburia, a temeljom propisa l.
65. ZOUVS-a, ublaena je smrtna kazna Karikli Ljubici na kaznu
doivotne teke tamnice.
XI. OSUDOM OD 26. OUJ KA 1945. UKP. 11/1945.
78. HAMZI IZETA, sina Mustafe, roenog 1902. u Sarajevu,
kafanara iz Sarajeva, na 5 godina teke tamnice;
79. PARLOV STJ EPANA, sina Nikole, roenog 1900. u Travniku,
soboslikara, iz Sarajeva, na 5 godina teke tamnice;
XII. OSUDOM OD 26. OUJ KA 1945. UKP. 12/1945.
80. PRAELJ Ing. MATIJ U, sina Franje, roenog 1901. u Trstu,
ininjera, umarskog tehniara iz Sarajeva, na kaznu smrti
streljanjem;
XIII. OSUDOM OD 26. OUJ KA 1945. UKP. 13/1945.
81. RADOJ KA SMILJ ANI, suprugu Uroa, r. Stanii, roena
1910. u Sarajevu, dravnu inovnicu iz Sarajeva, na kaznu smrti
strijeljanjem;
82. TOMAEVI VINJ U, ker Vlade, roena 1904. u Foi,
dravnu inovnicu iz Sarajeva, na 5 godina strogog zatvora;
83. PEEK MILU, ker Ivana, roenu 1912. u Sarajevu, dravnu
inovnicu iz Sarajeva, na 5 godina strogog zatvora;
84. BLAGOVANIN GROZD ANU, ker Ilije, roenu 1903. u
Sarajevu, dravnu inovnicu iz Sarajeva, na 3 godine strogog
zatvora;
85. ORDULJ J OZEFINU, ker Marka, roenu 1906. u Kaknju,
dravnu inovnicu, iz Sarajeva, na 3 mjeseca strogog zatvora.
Svi osuenici bili su lanovi komunistike Partije, istu organizirali,
primali i irili komunistiko promibeno tvorivo, davali i sakupljali za
komunistiku crvenu pomo, nabavljali, otpremali oruje i streljivo
partizanima u umu, te organizirali jurine udarne vodove "PETORKE",
a sve sa svrhom da se nasiljem, zloinom i terorizmom srui drutveni
poredak u NEZAVISNOJ DRAVI HRVATSKOJ, te su, prema tome,
poinili teke kanjive ine protiv obstanka, slobode i nezavisnosti
hrvatskog naroda. Sve izreene smrtne kazne izvrene su u zakonskom
roku osim onih, koje su zamijenjene doivotnom tekom tamnicom.
PRIJ EKI RATNI SUD STOERA PUKOVNIKA LUBURIA
Sarajevo,
29. oujka 1945. godine
Za tanost priepisa tvrdi:
Sekretar
Zemaljske komisije
Krtini Ilija, s.r.
(A-BiH, ZKRZ - Zapisnici, inv. br. 60366)
ISKOPAVANJ E LEEVA RTAVA USTAKIH ZLOI NA
U VRTU VI LE "FOLKERT" U SARAJ EVU
- ZAPI SNI K KOMI SI J E ZA UTVRIVANJ E ZLOI NA,
SARAJ EVO, 10. APRI L 1945.
Prepis
Inv. broj: 7061
ZA P I SNI K
0 uviaju na licu mjesta ustakih zloina izvrenih u vrtu vile Volkert
u Sarajevu, Skenderija ulica br. 49 /vlasnitvo Milana Saria/ sainjen
dana 10. aprila 1945. god. Poetak u 9 sati.
I.
Dana 9. aprila 1945. god. sami graani, znajui da su izvreni zloini
pred njihovim sugraanima, rodoljubivim u vili Volkert, gdje je imao
svoj stan zloglasni ustaki pukovnik-general hrvatskog domobranstva,
Maks Luburi, poeli su sa pretraivanjem i iskopavanjem sumnjivih
mjesta u vrtu pomenute vile. Naiavi na leeve odmah su prijavili stvar
odjeljenju Zatite naroda u Sarajevu.
II.
Obrazovana je komisija za ustanovljenje zloina i iskopavanje ljeeva
rtava.
Komisiju sainjavaju:
Od gradskog Narodno-oslobodilakog odbora:
Dr. Stevan J aki, sudija apelacionog suda u Sarajevu.
Dr. Mustafa Hajdarevi iz Sarajeva, kao ljekar vjetak.
Enver Mursel, sudija sreskog suda u Sarajevu.
Dr. ReljaKaikovi, primar dr. bolnice, kao ljekar vjetaku Sarajevu.
Dr. Stajnberg Fridrif, ljekar vojne bolnice.
Od vojnih vlasti: Odelenje Zatite naroda, major Stole Kovaevi.
Od komande mjesta: porunik, Alija Beirovi
Komisijskom uviaju pristupaju jo:
Dr. Divna Petkovi - engi, ljekar iz Sarajeva, kao ljekar vjetak i
Dr. Nedo Zec, ljekar, Ejub Ademovi dosadanji zamjenik dr. tuioca
u Sarajevu.
Uviaj se vri u prisutnosti veeg broja srodnika i poznanika,
interesovanih graana Sarajeva, a odkopavanje ljeeva vre civili ranije
mobilisani u posadnoj odbrani stanovnitva od bombardovanja.
III.
Komisija uviajem konstatuje sljedee:
Vrt vile ograen je visokom ogradom sa svih strana, a naroito sa
strane ulice Soukbunar, zidan oko 2 1/2 metra. Direktni blii leevi
naeni nalaze se u srednjem i u gornjem djelu vrta u pravcu reenog
zida. Jame gdje su ljeevi naeni kopane su u izduenom pravcu u
dvije glavne grupe i na razne naine, a dubina od 1/2 do 1 m. Naeno je
ljeeva jedan na drugom zatrpane i plitko i povrno. Svje izgled
otkopane zemlje ukazuje bez sumnje na to da surtve pokopane prije
svega 4 do 5 dana. Po kazivanju vlasnika vile Milana Saria rtve mo-
rale su biti pokopane u sredu 4. aprila ove godine zapravo u noi od
srede na etvrtak, to jest od 4. na 5. aprila 1945. g. jer kad su ustae
pobjegle ispred narodno-oslobodilake vojske, vlasnik je 5. aprila o.g.
ujutro opazio tragove krvi pred podrumom vile i tragove svjeeg kopanja
zemlje u vrtu. Ovo isto izjavljuje i uvar vrta, Simun Golemac. Po
njihovom uvanju uo je u noi pucnjavu, vrisak, pjevanje i galamu Dr.
Feri Hink, a ovo isto je uo i uvar vrta Simun Golemac.
Komisija je zatekla ve otkopanih 16 ljeeva, a naknadno pred
komisijom je otkopano jo 7 ljeeva, tako da je svega naeno 23
ljea, od kojih dva ljea enska.
Pristupa se pregledu ljeeva.
1. Lje nepoznatog star oko 30 god. vezanih ruku icom na leima,
koja je ula u tkivo, udaren p zatioku tupim predmetom koji je
izazvao potpunu deformaciju i lom lubanje. Obuen u civilno odijelo,
bez cipela, razderan.
2. Lje jeHadimuratovi Esad star 15 god. deformisane lubanje
uslijed udara tupim predmetom. Ruke vezane icom na leima.
3. Le je Anal Lazarevi, stara oko 55 god. deformisana lubanja uslijed
udara tupim i tvrdim predmetom.
4. Le jeKobiljak Ismet, star oko 40 god. sa maramicom uguranom
u usta medu zube, 4 uboda noem u lijevu stranu vrata, a na desnoj
strani veliki otvor sa presjeenim grkljanom.
5. Le jeAlikadi akir, ak Tehnike kole, star oko 20 god. samo
u koulji i pantalonama, deformisane glave uslijed udara tupim i
tvrdim predmetom.
6. Le nepoznatog mukarca u vojnikom odjelu star oko 25 god.
deformisane glave uslijed udarca tupim i tvrdim predmetom.
Obrezan.
7. Le nepoznatog mukarca, star oko 20 god. rez preko cijelog
vrata ispod brade, poevi od lijevog uha ispod une koljke, pa
nanie prema desno i napolje sve do kimenog stuba prerezani su
meki djelovi. Neobrezan.
8. Le nepoznatog mukarca u vojnikoj koulji i gaicama. Noge
vezane telefonskom icom, a ruke obinom icom. Na prsima u
predjelu lijeve prsne bradavice imaju tri povrede od otrog oruja. J edna
je povreda trobridasta. Neposredno ispod desnog pazuha u prednjoj
pazunoj liniji povrede zadate otrim orujem trobrdaste, a na desnoj
strani vrata neposredno ispod desne donje vilice. Obrezan.
9. Kliki Karlo, gostioniar star oko 50 god. u predjelu prsa izmeu
prsnih bradavica imaju etiri uboda horizontalno idui sa lijeva na desno
u razmacima od 3 do 4 cm potiu od otrog oruja ujedno na vratu prerez
grkljana do predjela jednjaka.
10. Le nepoznatog mukarca vezanih ruku icom na leima,
poderane koulje, modrice u piredjelu gornjeg kapka lijevog oka,
rez na vratu, odmah ispod brade poevi ispod lijeve une koljke,
pa sve do skoro u istoj visini na desnu stranu do samog kimenog
stuba. Neobrezan.
11. Le nepoznatog mukarca u graanskom odijelu, star oko 40
godina, neobrezan, povrede u predjelu lijeve prsne bradavice do 3
cm. duga zjapi na oko 2 cm. rez na vratu oko 10. cm dug, otvoren
grkljan do predjela jednjaka.
12. Le nepoznatog mukarca, obrezanog, vezanih ruku na leima
icom u predjelu lijeve pazuhe linijom dug rez oko 3 cm, a zjapi
skoro na 2 cm. u pazunoj liniji.
13. Le nepoznatog mukarca, obrezanog, obuen u vojnikom
odijelu golim nogama, star 25 god. ruku vezanih na leima icom.
Deformacija grudnog koa, naroito lijeve polovice sa masnicama na
predjelu prsa.
14. Le nepoznatog mukarca, star oko 23 god. obrezanog, ruku
vezanih icom na leima. Deformacija grudnog koa i to plosnato sa
masnicama u predjelu grudi, u graanskom odijelu, sa golim nogama.
15. Le nepoznatog mukarca, star oko 20 god. neobrezan, ruku
vezanim icom na leima sa vellikim masnicama i defektima koe u
predjelu obje podrebrice obe slabine sa neto deformacije grudnog
koa.
16. Le jeTokalije Salema star oko 30 god. ruku vezanih na leima,
prerez vrata sve do kimenog stuba skoro horizontalno s jedne strane
na drugu vrata iz predjela zavretka usnih koljki. Obuen u
graansko odjelo sa civilnim polucipelama na nogama.
17. Le nepoznatog mukarca, ruku vezanih icom na leima,
obuen u graansko odijelo sa cipelama brdskim /bakanama/ na nogama,
obrezanog, deformisane glave uslijed udara tupim i tvrdim
predmetom, star oko 20 god.
18. Le nepoznatog mladia od 18. god. obrezanog, obuen u
vojnikom odjelu /bez bluze, samo u koulji/ sa vojnikim cipelama.
Deformisana prsa sa masnicama u predjelu sredine i deformacije
glave sa jakom nateenou lica, onih kapaka i usta.
19. Le nepoznatog mukarca, star oko 20 god. ruku vezanih,
obrezanog, deformisane glave uslijed udara tupim i tvrdim
predmetom obuen u graansko odijelo sa civilnim cipelama na
nogama.
20. Le nepoznatog mukarca ruku vezanih icom na leima u
odjelu, obrezanog, deformisane glave uslijed udara tvrdim i tupim
predmetom.
21. Le je Radulaki Olga, kerke Dr. Radulaki i Dr. Laki-Radulaki
stara oko 20 god. obuena u civilno ensko odjelo za ulicu, bez cipela na
nogama. Ubod ispod desne une koljke, deformisane lubanje i
modrice gornjeg kapka lijevog oka. Krv na nosu.
22. Le je Sergije Zazula, sin Metodije Zazule, star oko 22 god. stu-
dent prava iz Sarajeva u vojnikom odjelu bez cipela. Tri uboda na
prijedjelu lijeve strane prsa, neto oko prsne i lijeve bradavice pa
do prednje linije lijevog pazuha. U predjelu luka rebara lijeve strane
vie na leima oko 7 cm, duga zjapi na skoro 4 cm. postoji i slobodan
ulaz u trbunu duplju.
23. Le nepoznatogmukarca u vojnikom odjelu oko 20 god. starog,
obrezanog, obuen u vojnikom odjelu sa voj. cipelama, ubod ispod
jugularne jame oko 3 cm, i drugi ubod u predjelu donjega kraja
grudne kosti (podvukao:: S..). Otvori dugi oko 2 cm, a zjapi na 1 cm.
Na leevima na tjelu ili odjelu nije naeno nikakvih linih predmeta
stvari od vrijednosti. Svi su leevi bosi, osim gdje je to posebno
konstatovano da imaju cipele.
Nakon pregleda podruma na vili Volkert ne vide se nigdje veliki tragovi
krvi, osim jedne lokve na samom poetnom blizu 1 1/2 m daleko / od
ulaza u podrum.
Lokva krvi je promjera od pola metra.
Inae u podrumu je nered, neto slame i sanduka razbacanih i neto
ostataka naen na zidu ili podu ostaci mlazova ili kapljica krvi.
Vlasnik vile Milan Sari izjavljuje daj e opazio 5. o.m. neto krvi po
stepenicama koje vode u podrum, ali se to otralo. Dalje predaje jednu
eljeznu polugu /uskiju/ dugaku oko 1 1/2 metar, a promjena oko 2 1 /
2 cm, na kojoj ima tragova krvi na donjoj polovici, osim toga predaju
dva eljezna araa /za vatru/ jedan dug oko 1 m, a drugi oko 1 i 30 cm.
oba su promjera oko 1 1/2 cm, sa otrim vrhovima. Oba su krvava na
donjoj polovici. arae je naao 5 ov. mj. pri izlazu podruma, pa e ih
Milan Sari i dalje uvati do odredbe vlasti.
Komisija je po tom pregledala samu vilu, ali nije nala nita sumnjivo
u njoj to bi upuivalo na izvrenje ovoga zloina.
Vlasnik vile Milan ari izjavljuje da je Luburi sa oko 80 ustaa
uselio u ovu vilu odmah po svom dolasku u Sarajevo, a to je bilo sredinom
marta ove godine. Po imenu poznajem od tih ustaa satnika Ivana Zovku,
zatim porunika, Budaka, zastavnika Babia.
Izaslanici Sovjetske vojne misije - reiser p-pukovnik Varlamov sa
jo jednim p-pukovnikom i jednim fotografom i jednim tumaem ruskog
jezika izvrili su filmsko snimanje, iskopavanje leeva, terena, pojedinih
rana na leevima, identifikaciju leeva i njihov prenos na otvoreno mjesto
vrta da ih moe rodbina pregledati. Zatim rad komisije i demonstracije
ubijanja rtava eljeznim polugama i araima, kao i scene prepoznavanja
leeva od strane srodnika-.
Dovreno u 1.40 h.
Za tanost prepisa tvrdi:
Sekretar:
Zemaljske komisije
Krtini Ilija, s.r.
(A- BiH, ZKRZ - Zapisnici, inv. br. 7061; AH, J TH, knj. 3, III-a/8)
ZLOINI U KONCENTRACIONOM
LOGORU STARA GRADIKA
- ZAPISNIK ZEMALJSKE KOMISIJE NARODNE
REPUBLIKE HRVATSKE ZA UTVRIVANJE ZLOINA
OKUPATORA I NJIHOVIH POMAGAA,
ZAGREB, 30. MAJ 1945.
ZAPISNIK OD 30.SVIBNJ A 1945.
sastavljen u Zemaljskoj komisiji za utvrivanje ratnih zloina
okupatora i njihovih pomagaa u Zagrebu.
Prisutni:
Referent: Dr. Boo Bian
Zapisniar: Danica Horvat
Pristupa na javni poziv Ahmetovi Mustafa, brijaki pomonik, sin
Avde i Hafise, r. Mulaibrahimovi 21. V1912. u Brkom, sada u Zagrebu,
Dolac br. 9, musliman, Hrvat, oenjen, otac troje djece, neporoan
iskazuje slijedee:
Dana 7. III 1942. uhien sam po UNS-u i sproveden na Trg N.
Nekako u svibnju 1942. bio sam transportiran sa ostalim
zatvorenicioma u Jasenovac.
V 1942. istog dana bio sam ja sa ostalim odaslan u logor u St.
Gradiku. Prilikom dolaska u St. Gradiku primili su nas Ante Vrban i
Gruhi, te nas zatvorili u jednu sobu i ostavili tri dana bez hrane i vode.
U to vrijeme zapovjedao je logorom zastavnik Vrban, a logornik je bio
zloglasni stoernik piler, koji je kasnije po ustaama likvidiran u
J asenovcu, a iza njega doao je isto zloglasni Rumunj po imenu Toto, te
je i ovaj bio kasnije po ustaama likvidiran. Par dana nakon mog dolaska
u St. Gradiku bilo je odreeno odabiranje zatoenika za rad u Njemakoj.
Izboru su prisustvovali za "K" grupu logornik Flumiani, grupu
pravoslavaca zloglasni Branko Cvetinovi, rodom iz Bijeljine, te ostala
Luka, piler i Toto.
Zatoenike, koji bi bio izabran na rad uNj emaku, kad bi bio prozvan
batinali su gore navedeni logornici i ustae.
J a i moja grupa isto smo bili odreeni za rad u Njemaku, no Nikola
Gadi, Ante Vrban, Grubei i Buhovac, odluili su da ne idemo u
Njemaku, jer ta bi Njemci rekli kad bi im ovokove komuniste slali.
U poetku bio sam odreen za vanjski rad na krenju ume, te su nas
kod tog posla ustae tukli, a ovakav rad je bio naroito teak.
Kasnije bio sam po Nikoli Gagru, efu ustake bolnice, odreen kao
radnik u kuhinji ove bolnice. Prilikom nastupa ove moje nove dunosti
rekao mi je Nikola Gagro da na sve to u vidjeti i uti u "bolnici" imadem
biti slijep i gluh.
Ova bolnica bila je dvokatna zgrada, te u drugom katu jedna soba
bila j e za bolesne ustae, dok sve ostale prostorije sluile su za
zlostavljanje i ubijanje zatoenika.
Glavni krvoloci bili su Mile Orekovi, natporunik Ante Vrban, zast.
Barbari, por. Barbari, vodnik, Boto, vodnik, Bevanda vodnik, Modri
porunik, Nikola Gadi porunik, Buhovac, vodnik, Kreo Maji, natpor.
Vjekoslav lile, porunik, Majstorovi natporunik J enko Marii,
zastavnik Grubei, vodnik Bosak, natpor. Bunti, natpor. Branko
Slijepevi, natpor. i najvei krvnik Nikola Gagro, vodnik i osoba
povjerenja Maksa Luburia.
U bolnici su bili smjeteni dr. Gaon, lijenik iz Sarajeva, Dr. Peri,
lijenik iz Sarajeva, Alojz Rebi iz Sarajeva, Nasuf Dabi iz Banja
Luke, Fahrudin Mahi iz Banja Luke i to ovi svi posljednji kao
bolniari, dok su Ivan Antoli iz Zagreba i Drago J akopevi iz Zagreba
bili poslunici u bolnici.
U bolnikoj kuhinji nalazili su se Dragutin Braun iz Osijeka, aban
Milkovi iz Vel. Kladue i ja.
Podrum ove zgrade sluio je za ubijanje zatoenika na razliite
naine, klanje noem, ubijanje sjekirom ili maljem, davljenje rukom
ili icom, te ubijanje glau, dok je rijedak sluaj da bi ubijali
zatoenike streljanjem (podvukao: S..).
U prizemlju nalazilo se 6 samica. Prostorije koje su bile odreene u
prvom i drugom katu za strau sluile su za presluavanje zatoenika, te
je rijetko koji od presluavanih zatoenika bio izaao iv iz tih prostorija.
Presluavanje su veinom vrili Nikola Gadi, Ante Vrban, Buhovac,
zatoenik Rubini, bivi povjerenik logora Gospi, Branko Slipevi,
Ante Kordi, osim ovih prisustvovao je redovito skoro svakom
presluanju Nikola Gagro.
Premda je bila tajna tko se nalazi smjeten u samicama, ali mi smo
znali daj e n. pr. u samici br. 1 leao Pavlek Mikina. koji je strahovito
bio tuen i muen, te jedne noi nestao. U samici br. 2 bio je Dr. Mudrini,
kojega su sistematski polahko ubijali i ako je ovaj poeo pisati neke
pobone pjesmice, no unato toga jednog dana je nestao.
U samici br. 5 bila je smjetena gdja Marina Gregori. J ednog dana
bila je dovedena gdja Gregori po ustakim krvnicima iz Zagreba Viktoru
Tomiu i njegovom tajniku iloviu, te je tom zgodom Tomi zatraio
da mu se prevedu na presluanje Karla Kovaevi, zastupnik HSS-a.
Presluanju su prisustvovali osim Tomia i Silovia jo i Rubini i
Gagro, a kasnije gdja. Gregori. Na tom presluanju bio je Kovaevi
Karlo strahovito muen i na koncu izbili su mu noem oba oka, tako da
je u strahovitim mukama umro. Tomi je izjavio gdji Gregori da e i
ona svriti, a osim toga da imade jo jednog kandidata ovdje mislei kod
toga na Dr. J akovljevia, koji je imao na isti nain biti presluan kao
Karlo Kovaevi.
Karlo Kovaevi bio je najprije po Gagri izudaran sa bikovaom, a
zatim su ga objesili na zid tako da mu je glava visjela dolje, a zatim su u
ovakvom poloaju boli njihovo tijelo noevima, a kad su ga skinuli
iskopae mu oi. Dok su provodili ovakvo presluanje prisutni krvnici
pili su vino i rakiju, te je Tomi na koncu bio ve posve ubijen.
Vidio sam jednoga dana kako su sva isprebijanog dovezli u logor i
bacili u eliju br. 1 Andriju Hebranga.
Znadem, da se u bolnici nalazila gdja Sava utej, koja se je jednog
dana razboljela i trebala lijeniku njegu, te je ona za pruenu lijeniku
pomo dala dr. Gaonu nekoliko cigareta, a kako je za to saznao Gagro i
Majstorvi, te su ga zbog toga istu no zaklali.
Dr. Gaona su valjda i zbog toga likvidirali, jer je on znao sve osobe
koje nisu u "bolnici" umrle naravnom smru, jer je on morao za njih
izdati potvrdu da su umrle naravnom smru.
Isto tako je jednoga dana bio likvidiran i dr. Poljokan lijenik iz
Sarajeva. J ednog dana doveli su 7 po izgledu intelektualaca i zatvorili ih
u podrum ispod kuhinje, a ovi su od straha za svoj ivot iskopali golim
rukama betonske ploe i njima zazidali vrata, no ustae su pod vodstvom
Mile Orekovia, Ante Vrbana, Kordia Nikole, Gagra, Mietia,
Buhovca i Bevande provalili u ovu prostoriju, tenakon jednosatne borbe
poubijani su svi ovi zatoenici, - koji su se u svom oaju goloruki branili.
J ednog dana dotjerale su ustae masu Srba seljaka iz svih okolnih
sela i govorili da su to partizani sa Kozare. Ove ljude su u logor razvrstali
tako da su ene i djeca svrstani na jednu stranu, a drugi na drugu stranu.
Prvima su govorili da e ih vratiti kuama odnosno njihovim domovima,
no jednog dana odvedeni su u selo J ablanac gdje su bili poubijani. Druga
grupa u kojoj su se nalazili nali su nekoga Branka, koji im je posluio
za otkrivanje partizana, meu ovim jadnicima, te je ovaj prema vlastitom
nahoenju dnevno po 20 do 30 ljudi izabirao, a ovi bi bili odvedeni na
presluanje s kojega se vie nisu vraali.
Ovome Branku obeali su za ovakav izdajniki rad slobodu no jednoga
dana odveli su ga u podrum te su ga tamo Vjekoslav lile i Nikola Gagro
zaklali. J ednom drugom zgodom bila je dovedena jedna grupa seljaka
Srba za koje su govorili da su komunisti i strahovito ih tukli, pa je jedan
od njih uhvatio rukama Buhovca za vrat i htio ga zaguiti, no odmah je
priskoio Barbari i toga ovjeka ustrijelio. J edan drugi iz ove grupe
viknuo je da e doi Crvena armija i narodni sud, ali su ovoga odveli na
lijeenje, te gaj e Kreo Maji u podrumu zaklao.
J ednog dana poslije podne vidio sam kako su kroz sredinu logora
vodili dva i dva u redu sa svezanim rukama na leima 59 zatoenika, a
za njima su ili ustaki zlikovci Mile Orekovi i drugi, te su ove ljude
postrojili uz zid logora tako da su bili licem okrenuti prema zidu i onda
ih sve postreljali. U tom krvnikom radu natjecali su se ustae koji e
vie zatoenika poubijati, a najvie su se isticali Modri i Vjekoslav lile.
U logoru nalazio sej e neki stolarski obrtnik Sinkovi iz Vrapa star
preko 60 godina, koji nije mogao ta zlostavljanja podnaati, pa je jednoga
dana poinio samoubistvo prerezavi si ile na rukama sa avlom.
U logoru sam upoznao jednog idova iz Njemake, koji mi je rekao
da su logori u Njemakoj bili strani, u Slovakoj jo gori, a ustaki su
logori nadilazili u svojoj okrutnosti sve ostale logore.
Dovreno.
Horvat Danica, v. r. Ahmetovi Mustafa, v. r.
Bia, v. r.
ETNIKI I USTAKI ZLOINI NA PODRUJU BIRA
- IZVJETAJ OKRUNOG ORGANA ZEMALJSKE
KOMISIJE ZA BIRA,
ZVORNIK, 15. JUNI 1945.
OKRUNI ORGAN ZEMKOM-a ZA BIRA
Broj: 14/45
15. juna 1945. god.
Zvornik.
ZEMALJ SKOJ KOMISIJ I ZA UTVRIVANJ E RATNIH
ZLOINA OKUPATORA I NJ EGOVIH POMAGAA PRI
NARODNOJ VLADI BOSNE I HERCEGOVINE
SA RA J E V O
Na Vau depeu od 9.VI.1945. god. br. 431/45 dostavlja Vam se u
kratko o zloinima okupatora i njegovih pomagaa na teritoriji sreza
VLASENIKOG slijedei
I ZV J E T A J :
Vrsta masovnih
zloina
Koje zloin izvrio
Kada i na koji je
nain zloin
izvren
Gdjeje zloin
izvren
Kolikoje lica od
prilike stradalo
Lieno ivota na
licu mjesta bez
osude
Ustae iz Kladnja
U septembru
mjesecu 1941. g.
strijeljanjem
s. Trnovo Optine
ekovii
20 lica
etnici pod
komandom Save
Derikonje i Momila
Miia
U decembru
(12.XII) 1942.god.
strijeljanjem
Brajinci Optine
ekovii
42 lica
15. domobran
pukovnija, te
ustae i legija iz
Kladnja, Vlasenice i
Sokolca
Ujunu mjesecu
1943. godine,
strijeljanjem
U svima selima
Optine ekovii
107 lica
13 SS B.H. divizija
i etnici sa
Majevice pod
komandom
kapetana Leke
U mjesecima aprilu
i avgustu 1944. g.
u dva navrata,
strijeljanjemi
spaljivanjemivih
u zgradama
U svima selima
Optine ekovii
305 lica
U mjesecu aprilu
1944. god.
strijeljanjem
U selima Osmaci,
Borogovo,
Sajtovii, Optina
Sprea
67 lica
U mjesecima aprilu
i avgustu 1944.
godine,
strijeljanjemi
spaljivanjemivih
ljudi u zgradama
U selima
Pobedarje, Suani
i Vrelo, Optine
Ci kote
100 lica
etnici pod
komandom kap.
Raia i Rajka
Bobara
Koncem1941. g.
strijeljanjemi
klanjem
U selima adii i
Rajevina Optine
Ci kote
120 lica
Lieno ivota na
licu mjesta bez
osude
Ustae iz Cerske i
sreza Vlasenikog
U avgustu
mj.1941. godine,
strijeljanjemi
klanjem
U selima Optine
Cerske
91 lice
etnici pod
komandom Raia
i brae elonja
Koncem1941. g.
strijeljanjemi
klanjem
U selima Optine
Cerske
165 lica
Ustae iz sreza
Vlasenikog te
crna legija
Francetia
U avgustu mj.
1941. g. te u
aprilu 1942. g.
strijeljanjem,
klanjemi
spaljivanjemivih
ljudi u zgradama
U selima Optine
Milii
250 lica
etnici pod
komandom Raia
i brae elonja
Koncem1941. g.
strijeljanjemi
klanjem
U selima Optine
Milii
100 lica
Ustae iz sreza
Vlasenikog, te
crna legija
Francetia
U avgustu mj.
194l.i u aprilu
1942. g.
strijeljanjem,
klanjemi
spaljivanjemivih
ljudi u zgradama
U selima Optine
Donji Zalukovik
270 lica
etnici pod
komandom Raia
i brae elonja
Koncem 1941.
strijeljanjemi
klanjem
130 lica
Ustae iz sreza
Vlasenikog i
Srebrenikog, te
crna legija
Francetia
U avgustu mj.
1941. i u aprilu
1942. g.
strijeljanjem,
klanjemi
spaljivanjemivih
ljudi u zgradama
U selima Optine
Derventa
100 lica
etnici pod
komandom Raia,
Aima Babica i
Dangia te brae
elonja
Koncem1941. g.
strijeljanjemi
klanjem
U selima Optine
Derventa
300 lica
Ustaki logor u
Vlasenici, logornik
Muteveli i ustaa
Medo Brgulja
J ula mj. 1941. g.
strijeljanjemu
Raia gaju nad
iskopanomjamom
U Raia gaju kraj
Viasenice
72 lica
Interniranje u
sabirni logor u
Gospiu i
J asenovcu
J ula mj. 1941. U Vlasenici 40 lica
Lieno ivota na
licu mjesta bez
osude
etnici pod
komandom Raia,
Dangia, Babica,
ukovia i brae
elonja
Koncem1941. g.
strijeljanjemi
klanjem
UVlasnici i
oblinjim selima
200 lica
Crna legija
Francetia
U aprilu 1942.
strijeljanjemi
klanjem
95 lica
Lieno ivota na
licu mjesta bez
osude
SS divizija Princ
Eugen
Ujulu 1943. g.
strijeljanjem
UVlasenici i
oblinjim selima
38 lica
13 SS. B.H. divizija
U aprilu i avgustu
1944. g.
strijeljanjemi
vjeanjem
UVlasenici i
oblinjim selima
27 lica
Interniranje u
sabirni logor u
Gospiu !
J asenovcu
Ustaki logor u
Vlasenici - logornik
Mutaveli i ustaa
Medo Brgulja, te
RasimBegovi iz
Vlasenice
J ula 1941. g. U Han Pijesku 25 lica
Lieno ivota bez
osude na licu
mjesta
Crna legija
Francetia
Marta 1942. g.
U H. Pijesakoj
optini
175 lica
Ustae iz Kneine,
Olova, Sokolca i
Kladnja
VI I -I X.1941
U cijeloj optini
Kneina
150 lica
etnici pod
komandom Aima
Babia, Borka i
Radovia i brae
elonja
Koncem1941. g.
strijeljanjemi
klanjem
200 lica
S.F. - S.N. Okruni organ
Milorad (?), s.r.
(A- Bi H, ZK RZ - Spiskovi rtava, k. 15, broj 60810, mjesto
Vlasenica, srez Vlasenica)
STANJ E VAKUFSKE I MOVI NE U KLJ UU
- I ZVJ ETAJ SRESKOG VAKUFSKO-MEARI FSKOG
POVJ ERENI TVA,
KLJ U, 20. J UNI 1945.
Sresko Vakufsko Mearifsko
Povjerenitvo Klju 20/VI
Broj: 85/45
VAKUFSKOJ DIREKCIJ I U SARAJ EVU
Nakon etiri godine ovoga tekoga rata dobismo priliku da se javimo
te da upoznamo naslov o svom Vakufskom imanju kao i samim nama.
Od svih Vakufskih zgrada i damija imamo: damijau Vrpolju, Sanici,
Velagiima i Biljanima. To je od novo izgraenih damija a stariju:
Kamiku, Humiima i Gornjem Budelju. Ostale damije kao i grada
Kljua su izgorele tokom ovoga rata.
Od mekteba nemamo ni jednoga niti u gradu takoer i Vakuf zgrada
koje su se nalazile u gradu Kljuu.
Od lanova Sreskog V. M. Povjerenstva Sreza Kljukog nema ni jedan,
te smo mi muslimani Sreza Kljukog na jednoj komferenciji izabrali
privremeni odbor Sreskog V.M.P. za srez Klju koji sada funkcionie
kao takav, te se brine za poduavanje djece vjeronauci i stara se o
Vakufskim nepokretninama.
Mekteba ni u gradu niti u selima nemamo ni jednoga nego se na selima
sluimo sa privatnim stanovima, a u gradu djeca se poduavaju u zgradi
pogorele damije stare koju smo istom pokrili a dalje nemamo materijalni
mogunosti daj e dovrimo.
Prije izvjesnog vremena doao nam je zvanini Imam matiar Redep
ef Egrli kojega smo jedva doekali kao obrazovana sposobna i agilna
da nam pomogne u ovoj tekoj obnovi, te koji funkcionie kao takav.
Odmah po dolasku vri dunost gradskog imama, muallima ali
obzirom na potrebe ui djecu u samoj ne dovrenoj damiji staroj
svakodnevno od 8 - 12 sati. Drugi dematski imami koji, takoer, u selima
mnogo pomau, a kojih ima 12 na broju vrlo su slabog materijalnog
stanja, te bi im trebalo pomoi, ali nemamo sredstava da ih pomognemo.
Takoer Redep ef Egrli koji je na dunosti kao gradski imam i kao
zvanini imam matiar sa dekretom vrlo loeg je materijalnog stanja, za
kojega molimo naroito da mu se hitna pomo dade.
Iz gore navedenog sigurno e biti naslov upoznat u kakovom se stanju
Vakuf sreza Kljukog nalazi. Dalje molimo naslov da nas obavjesti da li
e ovaj Vakufski odbor i dalje da radi, kao ta e i dalje raditi.
Takoer isto ne moemo udovoljiti Vaem traenju za spis Vakufa
Grljeni o nekoj primopredaji koji je raen 1941, a kojega ste traili
30.maja ove godine iz razloga tog jer je arhiva Vakufskog povjerenstva
u toku rata izgorila.
Molimo da se prednji izvjetaj primi na znanje.
Uz Mahs.us selam, Smrt Faizmu Sloboda Narodu ! ! !
Predsjednik: Sresko vakuf, mearifsko povjerenstvo Sekretar:
(Potpis neitak)
M.P.
Napomena:
Privremeni Odbor kojeg smo izabrali sainjavaju ove osobe:
1. predsjednik: Mujo Kulenovi, ujedno i sekretar
2. p. predsjednik Beir Filipovi
3. Odbornici: Muslija Muslimovi, Ibrahim Muslimovi, SalihPoji
(Arhiv Meihata islamske zajednice Bosnei Hercegovine u Sarajevu,
nesreena graa)
ZLOIN U BOLJANIIMA
- ZAPISNIK SRESKOG POVJERENITVA ZEMALJSKE
KOMISIJE CRNE GORE ZA UTVRIVANJE ZLOINA
OKUPATORA I NJIHOVIH POMAGAA,
PLJEVLJA, 21. NOVEMBAR 1945.
Inv. broj 9276
ZA P I SNI K
o sasluanju oteene Vlahovljak ahije, domaice iz Boljania, stare
65 godina, povodom zloina, pljake i ubijanja mua Vlahovljak Jusa,
zemljoradnika iz Boljanjia starog 50 godina, sina Vlahovljak J usufa,
zemljoradnika iz Boljanjia, starog 18 godina, od strane etnikih bandi,
a po nareenju italijanskog guvernera za Crnu Goru armijskog
enerala Pircia Birolia, izvrenog u decembru 1942. godine.*
Raeno u kancelariji Sreskog povjerenitva zemaljske komisije za
utvrivanje ratnih zloina, okupatora i njihovih pomagaa za srez
pljevaljski dana 21. novembra 1945. godine.
PRISUTNI SU:
Gradski povjerenik, Pretsednik sres. komisije Oteenik
J evrem Tomovi, s.r. ahija Vlahovljak, s.r.
Pristupi bez poziva oteena Vlahovljak ahija, domaica iz Boljanjia
stara 50 godina, udova, majka estero djece pa izjavi:
Na Badnji dan 1942. godine etnike bande po odobrenju
Italijanskog Guvernera za Crnu Goru enerala Pircia Birolia, a
izvriocu pomenutog nareenja kapetan Ivan Rui, kapetan Pavle
urii, kapetan Nikola Bojovi, kapetan Bojovi Vukain, kapetan
erania Boidar, major Joksimovi Milorad, major Cemovi
Miomir, p.porunika elati Simeun i sres. etnikog komandanta
* Vjerovatno je rije o masovnom zloinu etnika u februaru 1943.
Milutin Jelovac i dr. izvrili su napad na muslimanski ivalj nastanjen
u Sandaku i tom prilikom popalili su nekoliko hiljada kua, pobili
mnogo nevinog muslimanskog ivlja, staraca, ena i djece i izvrili
bezbroj pljaki. Silovanja ena i djevojka i unitavanja imovine. U
ovoj akciji etnika vojska pod komandom gore pomenutih zloinaca
zapalila je sve muslimanske kue u Boljanjiima u srezu
pljevaljskom. Tom prilikom etnike bande zapalili su i moju kuu
i ubili mi mua Vlahovljaka Jusa kao i sina Jusufa Vlahovljaka,
zemljoradnici iz Boljanjia.
etniki banditi su moga mua i sina na najsvirepiji nain ubili
(podvukao: S..).
Za ovaj zloin tuim gore pomenutog Italijanskog guvernera za Crnu
Goru Pircia Birolija, kao i gore pomenute etnike komandante i traim
da se najstroije kazne.
Ispit mi je proitan i na reeno se mogu zakleti.
Sasluao i ovjerava:
Gradski povjerenik, Pretsednik sres.komisije Oteenik
J evrem Tomovi, s.r. ahija Vlahovljak, s.r.
(AJ , 110, Dos. br. 3112)
ZLOINI GENOCIDA NA PODRUJU PLJEVALJA
- ZAPISNIK SRESKOG POVJERENITVA ZEMALJSKE
KOMISIJE CRNE GORE ZA UTVRIVANJE ZLOINA
OKUPATORA I NJIHOVIH POMAGAA,
PLJEVLJA, 28. NOVEMBAR 1945.
ZAPISNIK
O sasluanju oteenog Boj adi Murata zemljoradnika, iz Bolj ania,
srez pljevaljski, starog 52 god, Predsjednika Odbora muslimana izbjeglica
u Pljevljima, koji su popaljeni i prognani sa zemlje u februaru 1943.
god., povodom zloina masovnog pokolja izvrenog nad muslimaskim
ivljem na teritoriji sreza pljevaljskog u februaru 1943. god. od strane
etnikih bandi pod komandom izdajnikog enerala Drae Mihailovia
i ostalih njegovih komandanata, a izvrenog sa znanjem i odobrenjem
Komandanta Italijanske divizije "Taurinenza".
Raeno u sreskom povjerenitvu Zemaljske Komisije za utvrivanje
zloina okupatora i njihovih pomagaa za srez pljevaljski dana 28-XI-
1945. god.
Prisutni su:
PREDSJ EDNIK SRESKOG POVJ ERENITVA, OTEENTK,
J evrem Tomovi, s.r.
Predsjednik Odbora izbjeglica
Pristupi oteeni Boj adi Murat Predsjednik Odbora izbjeglica
muslimana u Pljevljima pa izjavi:
Dana 5-II-1943, izdajniki eneral Draa Mihailovi organizovao je
svoj e odrede na teritorij i Rudo-Podgorica, Niki-Andrij evica i mobilisao
je iste da izvri pokolj nad muslimanskim ivljem u Sandaku, a
specijalno na teritoriji sreza pljevaljskog. I zaista 5-II-1943 god, etnika
vojska u jaini od nekoliko hiljada ljudi napala je u ranu zoru mirno i
nezatieno muslimansko stanovnitvo u selima: Boljanii, Piure,
J abuka, Bjeloevina, Zaselje, Gradac, Rt, Kotorac, Dekare, J agodni-do,
Crno Brdo, Strahov -do, Prisoje, uli, Kukavice, Mirohnie, Vojtina,
Glisnica, Tikava, olovina, Prosje, Kova, Zahcel, Brvenica, Piperi,
Raii, Gunjiii, Klakorine, Krava, Vojinovii, Hajlovine, Vojinii,
Kovaevii, Lugovi, Sirii, Bavii, Mrii, Matikose, Vukasovii,
Hroma, Boriici, Vukii, Madari, Budijevii, Kava, J ahovice,
Tvrdakovii, Podkamen, Rahovac, Krevo, Praica, estin, Bijedii, :
Lehovo-brdo, Cerovci, Suli, ljuka, Poros, Cerovci, Crnci, Priblici,
Durtovii, Tvrda, Vilii, Kruevo, Zaglavak, sreza pljevaljskog,
stavljajui pod no itavo stanovnitvo muslimanske vjeroispovjesti
koje su zatekli kod kua. Ovom prilikom etnike bande nijesu
potedjele ni maloljetnu djecu, ene i starce ve su djecu klali,
nabadali na noeve svojih bajoneta, a onda ih bacali u zapaljene
domove da gore zajedno sa svojim starijim. Ovi banditi silovali su
ene i djevojke na oigled svoje djece i male brae, kao i roditelja, a
onda ih bacali poluive u zapaljene domove da sagore. Italijanska
Komanda u Pljevljima nije preduzela nita da zatiti mirno muslimansko
stanovnitvo, jer su etniki komandati radili sve ovo u saglasnosti sa
Italijanskom Komandom, kojoj su etnici bili onda potrebni i radi ega
su bili mobilisani da onemogue dolazak partizana iz Bosne dok su etnici
bili postavili kao uslov da prije polaska za Bosnu unite muslimanski
ivalj u Sandaku, to su im Talijani odobrili. Svi saradnici okupatora,
muslimani iz naprijed pomenutih sela sklonili su se na vrijeme u
italijanske garnizone, dok su u ovoj akciji platili glavom samo nevini
graani, starci, ene i djeca.
U ovoj akciji uzeli su uee sljedei etniki komandanti sa svojim
odredima: eneral Draa Mihailovi, pukovnik Zaharije Ostoji naelnik
Drainog taba, kapetan Pavle urii, komandant Limsko-Sandakih
etnikih odreda, major Andrija Veskovi, komandant etnike brigade,
major Miomir Cemovi, komandant etnike brigade, major Milorad
J oksimovi, komandant etnikog Korpusa, kapetan Milo Pavievi,
komandant jurinog etnikog bataljona, kapetan Krsto Vasovi,
komandant etnikog bataljona, kapetan Vukain Bojovi, komandant
etnike brigade, porunik Veljko Tomovi, komandant etnikog odreda,
porunik Milo Maijanovi, komandant etnikog bataljona, kapetan
Aleksa Lali, komandant etnike brigade, uitelj Aleksandar Dai,
komandir etnike ete, poruni k Svetislav J ari, komandant etnikog
!
bataljona, porunik Blagoj e Vukainovi, komandant etnike brigade,
kapetan Radule Radovi, komandant etnike brigade, kapetan Veljko
Lazarevi, komandant etnike brigade, porunik uro Kovijani,
komandant etnikog bataljona, kapetan Vojin Vojvodi, komandant
andarmeriske etnike brigade, profesor Beir Tomovi komandant
etnikog odreda, kapetan Radomir-Rajo Popovi, naelnik taba Pavia
uriia, porunik Mitar Bukumira, autant Pavia uriia, porunik
Marko Vukovi, komandant etnikog bataljona, Svetozar Dobrainovi,
komandant etnike brigade, kapetan Ivan Rui, komandant
Durmitorske etnike brigade, kapetan Gavrilo Radovi, komandant
etnikog odreda, potporunik Rajak Milorad, komandir etnike ete,
Milan Bandovi, etniki komandant za srez bjelopoljski, Mile Baki,
komandant etnikog odreda, Vukosav Radovi, komandant etnikog
odreda, Radoje Damjanovi, komandant etnikog bataljona, kapetan
Voja Lukaevi, komandant etnikih odreda, J elovac Milutin,
komandant etnikog odreda, Topalovi Boko, komandant etnikog
odreda, Nenadi Mio, komandant etniki, Nenadi Vojo, komandant
etniki, Radoica Grdini, komandir etniki, Iri Bogoljub, etniki
vojvoda, Drobnjak Milan, etniki komandir, Stoi Slobodan, komandir
etnike ete, Gogi Borisav, komandir etnike ete, Bulatovi Vlado,
komandant etnikog bataljona, Lui Nedeljko, komandant etnikog
bataljona, Golubovi Risto, komandir etnike ete, J aki Nikola,
komandir etnike ete, Rosi Nikola, komandant leteeg etnikog
bataljona, Saki Duan, potporunik komandir etnike ete, Bulatovi
Svetozar, komandir etnike ete, Cvetko Pjanovi, oficir u tabu Drae
Mihailovia, Stoji Diko, porunik komandant etnikog bataljona i
mnogi drugi.
U ovoj akciji uzeli su takoe uea etniki odred pod komandom
kapetana Railia Radomana, njegovog autanta porunika Miloa
Posuke, etniki komandir Boo Mili i etniki komandant Filip
Vojinovi.
U ovoj akciji etnici su postavili kao parolu "Unititi i iskorijeniti sve
to je tursko", bez obzira na doba, pol i uzrast, a domai etnici iz istih
sela priali su muslimanima kako e tuda proi neka etnika vojska,
koje se uopte ne treba plaiti, da bi to vie muslimanskih familija ostalo
kod kua. Kada su etniki komandanti iz Kolaina, Andrijevice, Berana,
abljaka, avnika i ahovia nastupili sa svojim odredima domai etnici
iz odreda Iria, Railia, Vojinovia i drugih, kao i Bodigore, J elovca i
Kalajita pravili su se bajagi mirni i nezainteresovani. Meutim, kada su
etnici uriia i Mihailovia popalili naa sela, popalili nekoliko
hiljada kua, pobili nekoliko hiljada mirnog stanovnitva onda su
stupili u dejstvo domai etniki odredi i pobili sve ono stanovnitvo
to se bilo skrilo, opljakali stoku i svu imovinu a etniki Komandant
Pavle urii proglasio je muslimansku zemlju etnikom svojinom
i obrazovao komisiju za podjelu iste zemlje etnikim delatima.
Ono malo stanovnitva to je izbezumljeno od straha golo i boso
uspjelo da se skloni u italijanske garnizone ivelo je kroz itavo vrijeme
okupacije u najcrnjoj bijedi i pjeaenju, dok su italijanski komandanti
libili se svega i radosno posmatrali kako gore naa sela, a etniki
delati kolju hiljade naih staraca ena i djece.
Skoro je nemogue utvrditi koliko je rtava palo ovom prilikom od
etnika kao ni milionske vrijednosti nae upropaene imovine, jer j e
veliki broj ubijenih ostao nepoznat i nama samima.
Naini na koji su vrena ubistva bili su razliiti. 90% rtava bilo je
prije ubistva mueno, bodeno noevima, ene silovane esto od
pedesetak etnikih razbojnika, da bi ih onda bacili u njihove kue
da zajedno sa njima sagore.
Prema statistici sekcije Odbora za zbrinjavanje muslimanskih
izbjeglica u Pljevljima od 18.aprila 1943. god, broj 111/43ovom prilikom
ubijeno je oko 1.352 osobe od kojih svega 245 mukaraca odraslih,
dok 1.107 nejake djece ena i staraca. Od ovog ukupnog broja svega
231 je ubijeno pukom dok su ostali obino zaklani, spaljeni, utopljeni
u barama i bunarima, iskasapljeni i izmrcvareni. Prema nepotpunim
podacima ovom prilikom silovano je oko 160 ena i djevojaka. Ovom
prilikom spaljeno je potpuno oko 127 sela i zaseoka sa oko 1508
kua za stanovanje i oko 4484 druge sporedne zgrade.
Prema podacima koje sam mogao da prikupim u zajednici sa drugim
odbornicima izbjeglicama utvrdili smo da su ovom prilikomubijena od
etnikih bandi slijedea lica:
1. Lisica
2. "
3. "
4. "
Pemba
Fata
Mevzuna
Nezir
35 god.
15
18
40
5. " Merua
35
ii
6. " ula
10
ti
7. " Zejna
8
ti
8. " Tifa
6
tt
9. " Neziran 4
u
10. " Smail
55
tt
11. " Begija
40
it
12. " Najla 18
u
13. " Suro 12
u
14. "
Fehmo 10
tt
15. Pupo
Mevla 35
it
16. "
Mera 9

17. "
Sema 6

18. "
Rasema 12
ii
19. Doksan
Hazira 35
II
20. " Hadila 1
u
21. "
Osman 6
u
22. " Alija 5
u
23. ubi Hafiza 40
u
24. " Fata 18
ti
25. " Bajro 15
u
26. " Reida 11

27. " Ismail 8


II
28. " Hado 4
u
29. Dankovi amila 35
u
30. " Ahmo 6

31. " Avdo 2


II
32. " Rasema 8
u
33. " Tifa 17
u
34. " Fata 60
u
35. Cuplon Hajra 35
!l
36. " Fatima 3
tt
37. " Ajia 2
II
38. Kuruija
Muo 50
II
39. Cuplon Begija 16
II
40. Kuruija Mua 40
11
41. " erifa 42
II
42. "
Hankija
19
43. "
Hajra
16
44. "
Mera
13
45. "
Alja
3
46. "
Fata
2
47. Dizdar
Harun 60
48. "
Aljo 45
49. "
Munir 7
50. "
Musa
65
51. "
Devia 48
52. "
Begija 35
53. "
Arif
20
54. "
Zejno
15
55. "
Sevka 9
56. Hukelji
Ajia 48
57. Kordi
Hasan 65
58. "
Haso
45
59. "
ahza 28
60. "
Semija 3
61. "
amija 2
62. Doksan
Muharem 40
63. "
Fatma 35
64. "
Huso 13
65. "
Hafiza 8
66. "
Hanija 45
67. "
Haso 7
68. "
Mujo 5
69. " 5
Hasan 4
70. Kos
Hasib 50
71. "
Naza 45
72. "
Mina 19
73. "
amila 15
74. " Smaila 12
75. " Ziza
9
76. " Omer 5
77. " Amir
3
78. Nurak Muho
55
79. "
Naza
50
80. "
Alija
18
81. "
Nura
16
82. Halap Nazif
19
83. " Mustafa
24
84. Leti Rabija
15
85. Toke Hada
25
86. " Rabija 7
87. " Uzeir 5
88. " Muka 16
89. "
Demila 13
90. " Safija 10
91. Hekalo
Melkija 45
92. "
Ramo 12
93. " Ziro 10
94. " Kasim 8
95. " Zihno 6
96. " Sevda 1
97. " Hamid 40
98. " Dika 45
99. " Melua 20
100. " Smaila 15
101. " Rahima 10
102. " Mujo 8
103. " Muharem 40
104. Lika Uma 40
105. " Devlija 18
106. " Hasan 50
107. " Pemba 40
108. " = Muan 18
109. " Alja 16
110. " Hamid 13
111. " Hata 40
112. " Alila 8
113. " Alija 6
114. " Fata 4
115. Hodovi J uso 50
116. "
117. "
118. "
119. "
120. "
121. "
122. "
123. "
124. "
125. "
126. "
127. Bisi
128. "
129. Lisica
130. Tahto
131. "
132. "
133. "
134. osovi
135. "
136. "
137. "
138. Hadi
139. "
140. "
141. "
142. "
143. " . t
144. "
145. "
146. "
147. "
148. "
149. "
150. "
151. ljuka
152. "
Dia 35
Mujko 19
Zlatija 8
Hamed 6
Naza 70
Suljo 45
Danija 40
Medo 13
Avdo 10
Ibrahim 10
Rifat 4
Hazem 18
Latif 16
Mera 50
Mujo 18
Beir 16
Amil 13
Omer 50
Salko 80
Salkan 25
Mumin 18
Ibrima 16
Dano 45
Medo 30
ula 40
Hamkija 15
Ahmet 12
Kada 8
ahza 6
Ibrahim 4
Suljo 40
Mua 40
Murat 30
Mera 12
Devlija 1
Mujkan 60
Nedib 18
153. "
J usuf 16

154. Hekalo
Fata 35
ii
155. "
Fehmo 4
u
156. "
Rasim 3

157. " Zlatija 25


u
158. " Mevzuna 1
u
159. iga Haka 60

160. Mulovi Fifa 14


u
161. " Begija 9
u
162. Hajdarovi Smail 20
II
163. Dekovi Ahmet 75
u
164. " Fata 65
u
165. Muhovi Fata 40

166. " Murat 15


u
167. " Zeir 13
u
168. " Delija 10
u
169. " Hado 7
u
170. " Hamida 4
u
171. " Hanifa 1
u
172. " Munib 28
u
173. " Alija 60

174. " Kona 45


u
175. " J usuf 16
u
176. " Smail 55

177. " Datiija 45


u
178. " Slado 18
u
179. " Omer 11
u
180. Pohora Meho 45
u
181. " Dragija 45
u
182. " Alija 17
u
183. " Alja 15
u
184. " Mevla 13
u
185. " Umij a 10
u
186. " Hajrija 8
u
187. " Devlija 6

188. " Hajro 40


u
189. " Rasema 8
u
190. Sijami Dudo 40
ll
191. " Ajkuna 6
ff
192. " Meho 4
ff
193. " Vehbija 2
II
194. Kolji Redep 60
ft
195. " Muka 50
ff
196. " Nura 16
tt
197. " Osman 12
II
198. ljuka Hankija 60
It
199. " Sulejman 17
II
200. " Coto 4
ff
201. " ahza 2
ff
202. Silajdi Aljo 50
ff
203. " Zifa 17
II
204. " Lutfo 45
tt
205. " J akub 40
ff
206. ljuka Zifa 30
II
207. " Alija 12
ff
208. " Fadlija 8
II
209. " Rasema 6
II
210. Deli Bajro 30
If
211. " Omer 25
II
212. " Nazif 17
ff
213. " Mujo 15
II
214. " Pao 6
ff
215. " Kisa 10
II
216. " Veza 8
ff
217. *' Hiba 7
II
218. " Binasa 6
ti
219. " Sahba 5
II
220. "
Munir 4
ff
221. Hadi Dervi 60
H
222. "
Hasnija 40
fl
223. "
Safet 9
ff
224. "
Mina 7
ff
225. "
Muniba 5
ff
226. "
Tima 3
II
227. ipur Suljo
65
228. " Mera
45
229. " Nazif
40
230. " Arif
35
231. " Ramiz
30
232. " Tima
25
233. " Rabija
8
234. " Kadrija
6
235. " Ferid
4
236. " Behudin 3
237. " efket 1
238. Dizdar
Hajrija 35
239. "
irija 14
240. "
Nazif 13
241. " Uzeir 11
242. "
Zineta 9
243. "
Kimeta 5
244. "
Almasa 68
245. "
Tahir 45
246. " Ismet 22
247. " evla 7
248. iga J aar 40
249. " Ajdin 10
250. " Fatima 70
251. " Fehmija 4
252. " Idriz 2
253. Prljaa Fahrija 30
254. " Zehbija 9
255. " Semsa 6
256. " Ika 2
257. " Hasan 55
258. Silajdi J akub 58
259. " Vasvija 8
260. ljuka Hado 28
261. Lisica Emina 30
262. " Ema 15
263. " Selim
13
264. "
Devia
10
265. "
aban
8
266. "
Salko
6
267. "
Ibrahim
4
268. "
Fatima
2
269. "
Tahir
60
270. "
Ana
30
271. "
Azemina 8
272. "
Zema 6
273. "
Mera 4
274. "
Mujo
2
275. "
Suljo
45
276. "
Fatima
45
277. "
Nasuf
35
278. "
Hadira 30
279. "
Mua
8
280. "
Kada
6
281. "
Zukan
4
282. "
Murat 2
283. "
Hajro
23
284. "
Ramo
45
285. " '
Zifa 17
286. "
Huso 15
287. "
Hajra
12
288. "
Hasnija 30
289. "
Omer 13
290. "
erif 10
291. "
Hana 8
292. "
Kona 6
293. "
Ibrima 25
294. "
Mujo
2
295. "
J uso 70
296. Kaljaa
Fata 60
297. Zuna
Halil 35
298. " Murat 19
299. " Ramo
45
300. " Osman
30
301. "
302. "
303. "
304. "
305. "
306. "
307. "
308. "
309. ipur
310. "
311. "
312. "
313. "
314. "
315. "
316. "
317. Hekalo
318. "
319. "
320. "
321. "
322. "
323. "
324. "
325. ljuka
326. "
327. "
328. "
329. "
330. Maovi
331. "
332. "
333. "
334. "
335. "
336.
337. "
ula 40

Rako 18
II
Meho 45
ti
Hadira 20
ft
Muka 18
f
Nusret 16
tt
Ismet 14
tt
Ekrem 10
II
Reo 60
II
Bida 40
tt
Zada 20
11
Smaila 15
11
Smail
14
II
Omer
11
tt
Meho
8
ti
Melka 5
II
Sejfo
52
tt
Mela
45
11
Hajra
12
11
Mumin
30
II
Paa 25
II
Hajrija
4
ff
Nura
2
tt
ahija
1
II
Fatima 30
11
Muka
18
11
Naza 14
11
Nura
12
II
Muharem 10
tt
Hajra
35
11
Emina
15
tt
Hasiba
6
tt
Sulejman 1
11
Halid
35
11
J usuf 65
11
Naza 50
II
Nurka 30
tt
338. " Hamdo 4
u
339. " Ziba 3
u
340. " Munib 1
u
341. ljuka Umij a 45

342. " Seman 12


u
343. " Mevla 10

344. " Mera 8


u
345. " Begija 6
u
346. " Devlija 6
u
347. " Halil 35
u
348. Lisica Alja 30
u
349. " Ibrima 25
u
350. " Fata 13
u
351. " aho 55

352. " Nura 35

353. " Ramiza 16


u
354. " Ibro 14
u
355. " Beir 11
u
356. " Osman 9
u
357. " Imir 6
ii
358. " Fatija 4
u
359. Mando Ajdin 63
u
360. " Salko 15
u
361. " Halima 13
i*
362. Lisica
v
Naza 50
u
363. " Mujo 15
u
364. " erifa 11
u
365. " Demila 9
u
366. " Zehra 7
ii
367. " Ema 5
u
368. Imamovi J usuf 13

369. " Ruid 11


u
370. " Osman 50
u
371. "
Ahmet 60
u
372. "
Beir 48
u
373. "
Hasan 15
u
374. "
Maso 18
u
375. Deli
Juso
45

376. " Huso


40
u
377. " Jakub
50
u
378. " Nezir
55
u
379. " Kadrija
60

380. " Arif


35
u
381. " Medo
80
tt
382. " Nazif
70

383. " Osmo 60

384. " Mumin 55

385. "
Husko 55
ti
386. Sadovi Hajro 25

387. " Dedo 30


ti
388. " Maso 35
tt
389. " Hamed 70
u
390. Tookovi
Mehmed 75
tt
391. Vlahovljak Ahmet 75
u
392. Deli Bada 60
tt
393. Vlahovljak efika 15

394. Ajanovi Hakija 27


tt
395. Durutli Hasan 35
u
396. " Redo 6
tt
397. " Omer 4
tt
398. " Mehmed 2
u
399. " Ema 30
tt
400. " Uma 75

401. " Meka 65


ti
402. Savti Ibro 40
u
403. " Azemina 40

404. Aljievi Ajia 13

405. Avdovi Nura 4


u
406. " Haisa 60

407. Didi amil 50


tt
408. "
Devkija 17
u
409. " Ahmo 7
tt
410. " Tima 40

411. " Adem


15
tt
412. "
Fata
14

413. "
Ago
8
it
414. "
Ramiz 6
u
415. Karo vi
aban 45

416. "
urija 18

417. Beovi
Reso 30
u
418. "
Osman 16
u
419. "
ahin 30
u
420. Carkoti
aban 18

421. Stupar
Adem 22

422. abanovi
Murat 25

423. Rai
Avdo 70

424. "
amila 60
u
425. "
Ramiz 5
i*
426. "
Vehbija 4
u
427. "
Kana 2

428. "
Mahmut 50
u
429. iga
Remzo 50
i
430. "
Umij a 50

431. Belagi
Baha 60
u
432. "
emso 50

433. "
emso 70
n
434. "
Safija 3

435. "
Hasiba 40

436. " ;
Vasvija 8

437. "
Salko 6
u
438. "
Sejfo .
40
u
439. "
Muharem 60

440. Rai
erfo 50
u
441. "
Ibro
70
u
442. "
Mehmed 50
u
443. "
Hamed 2
u
444. "
ula 40
u
445. " Raid 6
II
446. " Zineta
8

447. " Alija


5
u
448. " Aljo
1
u
449. Hajdarovi erfan I
3
"
450. " Halil 50 "
451. Hasan 18 "
452. Hadi Dervi 30 "
453. Foi Mulija 25
454. Imamovi Ago 70
455. " Smajo 35 "
456. Foi Sejdo 70 "
457. " Hamkija 40 "
458. " Ramiz 8 "
459. " Mehmed 6 "
460. " Safet 4 "
461. " Hiba 2 "
462. Stovrag Ismet 1 "
463. " Ismeta 6 "
464. Roga Mustafa 12 "
465. " Rabija 8 "
466. Stovrag Kasum 55 "
467. " Emina 7 "
468. Kisjelica Altuna 45 "
469. " Husnija 12 "
470. " Ferzila 10 "
471. " Zumra 7 "
472. Gec Alija 35 "
473. " Aljko 15 "
474. Adilovi efika 7 "
475. " Vasvija 5 "
476. " Izeta 4 "
477. " Reda 70 "
' 478. " Zahida 60 "
479. " Hilmo 25 "
480. " Dudija 30 "
481. " Atif 10 "
482. " Arif 8 "
483. " eira 6 "
484. " Mera 4 "
485. " Hasnija 2 "
486. " Hamid 40
487. Borii Mulija 30
488. " amil 12
489. " Omer 8
490. " Mevla 5
491. Domba Omer 18
492. " Avdija 30
493. " Fata 70
494. Rai unia 80
495. Daka Selim 65
496. " emso 15
497. " Juso 40
498. " Alija 50
499. " Fatima 45
500. Koo Zajko 3
501. " Bida 4
502. " J usuf 1
503. " Hajra 3
504. " Demila 30
505. " Sejfo 11
506. " Hasnija 8
507. " Vasvija 5
508. " Remzo 35
509. " Hasib 4
510. " Faiza 8
511. " Hasnija 10
512. Imamovi Reho 65
513. " Sulejman 10
514. Tahmaz Hrusto 8
515. " Vasvija 12
516. " emsa 3
517. Kaim Mujo 5
518. "
Fatima 3
519. Bungur
erfo 30
520. Bavi
Mulija 60
521. "
Mujo 8
522. "
Fatima 5
523. "
Ahmo
70
524. "
Hata 30
525. " Hamkija 50
526. Bungur J usuf 60
527. Turhan Ajkuna 60
528. Kruho Sevda 30
529. " Dervia 7
530. " Ajkuna 6
531. Daka Vejsil 6
532. " Meho 3
533. " aban 1
534. Rai J unuz 2
535. Roga J usa 70
536. " Devia 30
537. " Hasan 14
538. Stovrag Tahir 8
539. " Refka 6
540. Roga Hata 50
541. atara Mula 34
542. " Zulfa 16
543. " Ibrahim 14
544. " Ziba 12
545. " Muniba 10
546. " Hajra 7
547. " Sevda 55
548. " Ibran 13
549. " Sabit 10
550. Tahirovi Hafa 70
-551. orbo Salko 45
552. " Velko 40
553. " Fatima 30
554. " Muniba 20
555. " Mehmed 8
556. " Masa 2
557. Barak Ejub 35
558. " Hamkija 30
559. " Ajia 8
560. "
uro
6
u
561. "
Hasib
4
II
562. "
Rasema
2
tt
563. Vranj
Kana
35
11
564. "
Izet
6
II
565. "
Ismet 4
tt
566. "
Zarfa
25
tt
567. "
Selim
30
II
568. Gec
Ramiz
18
It
569. "
Avdija
60
II
570. "
Ismet
22
11
571. "
Paa
35
II
572. Rizvanovi
Emin
8
(1
573. "
Osman 60
II
574. "
Pao
16
II
575. "
Devia
14
II
576. "
Ajkuna
12
II
577. "
Demila 10
II
578. "
Suljo 8
II
579. "
Zejnil 65
II
580. Vranj
Huso 55
II
581. Gado
Alm asa 30
II
582. Hadi
Ahmo 39
II
583. "
J uso 18
II
584. "
Ramiz 13
II
585.
Salih 70
II
586. "
emso 40
II
587. Borii
Aziz 40
II
588. Stovrag
Imir 75
II
589. " ;
Emla 4
II
590. "
aira 55
II
591. "
Sado 80
II
592. " Meho 25
II
593. " ahin 50
II
594. " Reilj
50
II
595. " Bajro
85
II
596. Bavi Ajia
30
M
597. " Hanka 50
598. Musli Ejub 65
599. Drkenda Halil 20
600. " Umija 60
601. " Ahmo 25
602. Bavi Emin 75
603. " Nura 70
604. " Firduz 50
605. Hadi Avdo 80
606. " Ejub 40
607. " Ibrima 40
608. " Salko 25
609. " Alija 13
610. " Mulija 40
611. Avdo Heva 13
612. Heva Avdija 60
613. Bei Hamed 25
614. " Mehmed 6
615. Kalaba Sina 47
616. Hoo Himzo 25
617. " Ago 20
618. " Osman 40
619. " Tima 36
620. " Mehmed 16
621. " Hamed 13
622. " Salko 8
623. " Tifa 5
624. Sarajli Ziro 30
625. " Muan 70
626. " Sulejman 30
627. " Ethem 35
628. Rai Sajmo 35
629. " Fajik 9
630. " Behudin 7
631. " Kimeta 6
632. " Smajo 2
|>33. Belagi Mulija 70
634. " Fata 7
635. " Iza 5
636. abanovi Hatida 80
637. Preo Abid 14
638. " air 30
639. Stovrag Ago 50
640. ahman Omer 70
641. " Mera 60
642. " Huso 70
643. Vukas Omer 50
644. " Hasan 18
645. " Meho 10
646. " Mevla 8
647. " Kana 6
648. " Fatima 4
649. utuna Juso 35
650. abovi Mustafa 16
651. Nurak Ajkuna 17
652. " Fata 28
653. " Safija 15
654. " Nura 22
655. abovi Rasema 26
656. Sakovi air 60
657. " Begija 50
658. " Mua 16
659. " Hamed 8
660. " Ziro 28
661. " Hasan 6
662. " Mujo 4
663. Klepo Hamkija 25
664. " Hasan 12
665. " Mujo 10
666. " Fehim 8
667. " Mevla 6
668. Tahirovi Alema 4
669. Rogo Suljo 60
670. "
Merka 50
671. " Murat
17
11
672. " Kana
8
ft
673. " Deva
20
tt
674. Daka Sadika
17
ti
675. " Ramiza 12
II
676. iga Veiz
70
II
677. ari Avdija
75
11
678. Kalajdija Suljo 62
rr
679. Vrhi Tahir
85
u
680.J onuz
Sadika 41
li
681. "
Ramiz 10
u
682. "
J usuf 8
ii
683. Kadi
Murat 25
II
684. Vlahovljak J uso 50
li
685. " J usuf 20
li
686. Kadi Kahro 6
u
687. Puka Danko 30
u
688. " erfa 30
u'
689. " Rifat 3
il
690. Vranj Ibro 70
li
691. Gogali Avdo 20
11
692. " Hasnija 30
li
693. " Murat 10
u
694. " Zeir 8
II
695. " Muharem 5
li
696. " Hajdar 1
li
697. Pupovi Omer 70
u
698. " Zifa 50
li
699. Bonjo Mujo 18
li
700. " Remzo 8
u
701. " Latif 6
u
702. Muhovi Medo 45
li
703. " Ema
10
li
704. " ahza
8
li
705. " Zeir
3
li
706. Kadi Meho
20
u
707. " evka
2
M
708. Namgalija Suljo
40
n
709. " Naza 30
n
710. " Azemina 15
n
711. " Hida 8
n
712. " Hima 6
n
713. " Nura 4
n
714. " Mustafa 25
n
715. Kubur Raid 45

716. Kondo Salko 55


n
717. " Hakija 40

718. " Ibro 70


n
719. Tutundi Ismet 15
ii
720. Miradija Muan 60
u
721. Imirovi Fehim 8
ii
722. " Ibrahim 5
ii
723. " Ragib 8
H
724. Kadi Mujo 18
II
725. " Safija 12
II
726. " Latifa 60
II
727. Arbak Raid 19
II
728. elik Ajkuna 30
II
729. " Huso 7
n
730. " Husnija 1
i
731. Deljkovi amil 20
ii
732. Borii J uso 18
u
733. Hamzi Safet 18
u
734. Dehovi eca 20
u
735. Maovi Uzeir 4
u
736. iga erifa 45
i
737. Kelemi Meho 4
i
738. " Smail 3
i
739. " Murat 46
u
740. " Drager 35
i
741. " Redo 6
u
742. "
Zahida 4
u
743. Korora
erfan 90
ii
744. "
Hadira
80
n
745. izmo Ramiza
18
II
746. Prljaa Hamkija
43
li
747. Durakovi Arif
80
II
748. " Emina
70
II
749. " Sejfo
35
II
750. " Sejfo
60
II
751. Sijami Nura
40
II
752. Ramovi Zeir
40
II
753. " Mevla
15
11
754. Muhovi Halil
70
11
755. "
Idriza 60
ff
756. "
Lutva 12
II
757. "
Ramiz 8
11
758. "
Mevla 3
11
759. Halava
Zlatija 42
1
760. "
Kada 5
II
761. "
Zineta 2
II
762. Karlica
Muharem 35
11
763. "
Hanifa 60
II
764. "
Mula 10
11
765. "
uhreta 6
II
766. "
emso 4
II
767. "
Hadira 35
II
768. " Sulejman 2
II
769. "
Mehmed 15
II
770. " Hamida 17
II
771. " Smaila 10
II
772. "
Hajrija 1
II
773. Puka Hankija 40
II
774. " Arslan 4
11
775. auevi Hamid 4
II
776. "
Hamed 2
II
777. "
Rasim 6
II
778. "
Meho 45
II
779. "
Agan
18
II
780. "
Hasna
8
II
781. " Begija
60
11
782. Gado Kasim 40
II
783. Atovi Began 10
II
784. " amila 8
u
785. Skorupan Zeir 50

786. Huri Hakija 45


u
787. Danovi Zifa 3
u
788. " Ibrahim 20
u
789. " Kasim 22
>i
790. Hamzi air 45
u
791. Sirovina J uso 45
u
792. " Rifat 1
u
793. " Medo 30
u
794. Bajramovi Suljo 30
u
795. Vukas Omer 60
u
796. " Ramiz 2
II
797. " Zemka 5
u
798. Lisica Muniba 25
II
799. " Fehim 5
u
800. " Murat 2
u
801. Skrupan Nedib 50

802. Pobri Umij a 45


u
803. " Mumin 50

804. Salihovi Alija 50


n
805. " Haso 18
u
806. Skorupan Smail 45

807. Tutundi Said 3


u
808. " J usuf 30
u
809. " amil 35
u
810. Hadovi air 16

811. Maovi Vehbija 2

812. " Mevka 2


u
813. " emsa 5
u
814. Krndija Naza 9
u
815. Bonjo Nazif 70
u
816. Delem Medan 45
u
817. izmo
Muharem 45
u
818. "
Redo 17
u
819. Dele
Sejdo 40
ti
820. " Hasan 20
ti
821. " Murat 18
II
822. " Nazo 16
11
823. Vlahovljak Meho 40
ti
824. " Tahir 14
II
825. " Najla 20
II
826. J oha Alija 55
II
827. " Mujo 20
II
828. Karaka Merua 30
II
829. " Haso 12
II
830. " J uso 6
II
831. Pupo Fatima 20
II
832. " Tifa 18
II
833. Karaka
Hasnija 35
II
834. " Smail 14
II
835. " Smajila 6
II
836. " Ajia 4
II
837. " ula 50
II
838. Islamovi ula 40
It
839. " Zlatija 18
ti
840. " Dafa 8
ti
841. Sijami Najla 45
II
842. " Ahma 7
II
843. elik Vezira 30
II
844. " Fatima 2
II
845. " air 5
II
846. " Mehmed 3
It
847. " Rahmo 2
II
848. Deljkovi evka 4
II
849. " emsa 3
II
850. Sijami J usuf 5
II
851. " Zuhra 7
II
852. Deljkovi Mina 30
II
853. uderi Hasnija 4
It
854. " Almasa 2
II
855. " Hamida 3
II
/I QI
856. " ahza 2
tt
857. Dehovi Ramiza 30
tt
858. " Iza 14
tt
859. " Omer 12
tt
860. " Sulejman 10
tt
861. " Mula 8
tt
862. " Begija 6
tt
863. " Ahmo 4
tt
864. " Bajro 16
u
865. Alitnanovi Tifa 65
u
866. " Meho 35
u
867. " Fehima 32
u
868. " ula 10
tt
869. " Juso 7
u
870. " Muharem 3
II
871. " Malin 28
u
872. " erifa 25
u
873. " Ema 11
u
874. " Murat 7
u
875. " Zeir 5
u
876. " Nura 4
u
877. " Husnija 1
II
878. VukaT Osmo 40
u
879. " Pao 70
it
880. Sijami Abid 70
tt
881. " Demila 50

882. Karaka Ziro 17


u
883. " Paa 70
u
884. " ula 50
u
885. Ali Smail 80
u
886. Karaka Zejna 50
ti
887. " Dervia 20
u
888. " Hata 17
tt
889. " Meho 14

890. "
Alija 12
ti
891. *'
Abid 10
u
892. Dizdar
Cura 30
u
893.
M
Demila
20
894. " Vehbija
8
895.
M
Esma
6
896. " uhreta
4
897. Koto Iza
65
898. Pucar Nura
40
899. " Hadira
8
900. " amila 9
901. " Zlatija
50
902. "
Zada
10
903. "
erifa 6
904. "
Zeir 4
905. "
Zifa 60
906. "
Raid 50
907. "
Mujkan 8
908. "
Musa 1
909. "
Tifa 7
910. Deljkovi
Medo 70
911. "
Zihnija 4
912.
w
Mujo 10
913.
M
Himzija 8
914. Pucar Hajro 60
915. "
Osmo 10
916. Gogali Zada 28
917. "
Munib 6
918. " Fehim 20
919. " Suljo 17
920. " Smail 10
921. "
Zula 40
922. Holava
Fatima 4
923. "
Mina 2
924. " Osman 40
925. "
Mevka 45
926. " Mumin 30
927. " Begija
35
928. " Rahima
3
929. " Bega
6
930. " Peo 3
931. Saskovi Haso 22
932. Vinari Ferhat 70
933. Hodovi Almasa 16
934. " Ramiza 12
935. Daka Halim 28
936. Borui Hasib 40
937. " Arif 60
938. Kelemi Hasiba 40
939. " Nura 8
940. " Omer 6
941. *' Fehim 4
942. " Rifat 2
943. abanovi Meho 50
944. " ulsa 30
945. Holovac Ibro 50
946. " Najla 50
947. Ljua Muo 45
948. " Smail 25
949. Kubur Alja 35
950. " Hamdo
951. " Esma 8
952. " Sea 6
953. " Zumra 4
954. Ali erif 65
955. " Ima 60
956. " Hamid 26
957. Kalajdija Ismail 18
958. " Zizo 12
959. " Muharem 51
960. Piri Hamkija 40
961. " Smajo 35
962. Ljua Muniba 22
963. Svrbatina Dragija 60
964. "
Halima 40
965. " Pao 8
966. "
Devlija 6
967. " Fata 35 "
968. " Nura 8 "
969. " J aar 6 "
970. " Omer 4 "
971. " Srnaila 40 "
972. " Vasvija 11 "
973. " Vehbija 8 "
974. iga Zada 90 "
975. " Fatima 30 "
976. " Vasvija 12 "
977. " Mulija 8 "
978. " Ziza 50 "
979. " Cura 19 "
980. " Mela 11 "
981. " Dedija 8 "
982. " Bahra 8 "
983. " Erefa 11 "
984. " Eref 8 "
985. " Esad 6 *'
986. " Mehmed 10 "
987. " Hamed 8 "
988. " Fata 40 "
989. " emsa 20 "
990. Keveli Alija 50 "
991. Ramovi Mujo 50 "
992. Kadi Alija 50 "
993. Imirovi Hasiba 75 "
994. " Alja 50 "
.995. " Kada 12 "
996. " Hasafija 10 "
997. " J usuf 8 "
998. " Nedib 6 "
999. " Salko 4 "
1000. Limanovi Ibro 19 "
1001. " Umija 70 "
1002. Korora Fejzo 15 "
1003. " Haim 12 "
1004. " Murat 10
i
1005. " Arifa 8

1006. " Ajia 6


it
1007. " Hajrija 4
i
1008. " Naza 2
ii
1009. utuna Habiba 35
f!
1010. " Emira 15
it
1011. " Mulija 8
li
1012. " Redo 6
u
1013. " Kasim 4
u
1014. izmo Mehmed 12
u
1015. " Hamed 8
u
1016. Miradija Dragija 60

1017. Plakalo Hasan 75


u
1018. " Tima 80
li
1019. Aleta Lutvo 20
u
1020. izmo Alija 75
li
1021. Deljkovi Nasuf 40
li
1022. izmo Bega 75
u
1023. " Musa 35
u
1024. " Hadira 4
li
1025. " Hadila 6
u
1026. " Zajim 2
u
1027. Dupamn Latif 56
li
1028. " Devia 45
u
1029. " Hasib 13
li
1030. " Ibro 6
u
1031. Aliman Ajkuna 50
li
1032. Klapuh Pemba 50
u
1033. " Vasvija 16
li
1034. " Ziha 14
u
1035. " Hasnija 10
u
1036. " Tahir 8
u
1037. "
Meho 6
u
1038. "
Duna 4
u
1039. Hodovi
Hamed 26
li
1040. "
Ibro 23
u
1041.
n
Mina 45
1042. "
Hajra 18
1043. Rog Suljo 40
1044. " Merka 60
1045. " S. Murat 20
1046. " S. Meho 2
1047. " S. ehva 23
1048. " S. Selima 12
1049. " S. Kana 8
(od itave porodice samo je ostao maljoljetni sin Halil).*
Sve naprijed pomenute rtve bacane su i esto puta jo i ive u
svoje popaljene domove da zajedno sa njima sagore. U ovoj akciji
etnike bande, pored toga da su zaklale naprijed citirane 1.051
osobu, zapalili su svim vlasnicima pomenutih sela kue za stanovanje
i sporedne zgrade (podvukao: S. .). Tako su izgorele kue sljedeim
vlasnicima:
1. Sari Ibro 51 god. 1 zgrada
2. Bojadi Alija 65 " 2

3. " Murat 55 " 3


u
4. Kalajdija Osman 71 " 2

5. " Azo 55 " 2

6. Vrbi Sahija 35 " 2


u
7. " Vibo 65 " 4
u
8. " Omer 64 " - 4

9. " Latif 59 " 4

10. J unuz Ahmo 35 " 4


II
11. " Smail 72 " 4
u
12. " ' Tifa 35 " 4
u
13. Prljaa Sejfo 72 " 2

14. " amil 52 " 2


u
* etnici su u Drugom svjetskom ratu na podruju Pljevalja zaklali (ubili) preko 2000
Bonjaka. O tome, izmeu ostalog, vid. i dokumente br. 94, 98 i 173, kao i: PRILOG U
KRVI, Pljevaljski srez 1941.-1945.; Pljevlja, 1969.; H. engi, O genocidu nad
Bonjacima (Muslimanima) u zapadnom dijelu Sandaka 1943. godine, Sarajevo, 1994.
15. J umiz Raid 45 " 6
II
16. " Avdo 45 " 9
tt
17. " Zema 60 " 2
ft
18. " Mujo 35 " 2
ft
19. Hadovi Alija 55 " 2
ti
20. Puka Arif 52 " 8
ff
21. " Tale 75 " 8
ff
22. " Meho 35 " 2
ff
23. Kadi Hamdija 70 " 5
ff
24. Vlahovljak Sahija 65 " 7
ff
25. Kadi Ahmet 45 " 7
ff
26. Gogali Abid 58 " 2
II
27. " erfo 45 " 4
II
28. Gado Ramiz 58 " 3
Pl
29. Puka J usuf 40 " 5
ff
30. " Bjelo 90 " 6
ff
31. Gogali Ahmet 55 " 3
ff
32. Vranj Ajna 60 " 5
ff
33. Gogali Ema 70 " 6
ff
34. " Dedo 70 " 7
II
35. Pupovi Beir 35 " 4
II
36. Bonjo Arif 50 " 3
ff
37. Muhovi Fatima 55 " 5
ff
38. Kadi Sabrija 28 " 4
ff
39. Namgamija Demail 12 " 4
ff
40. " Ajia 35 " 5
ff
41. Atovi Hala 70 " 5
M
42. Kubur aira 40 " 6
fl
43. Muhovi Arslan 45 " 4
II
44. Kondo Mera 50 " 4
ff
45. " ula 45 " 4
ff
46. " Devia 50 " 3
ff
47. Tutundi aira 40 " 4
tt
48. " Ibro 40 " 4
ff
49. Miradija Dafer 22 " 4
It
50. " Meho 45 "
4
II
51. " Alija 50 "
4
II
52. Tutundi
uro
15 "
3
ti
53. Imirovi
Meho 58 "
6
tt
54. Kadi
Semso 65 "
7
tt
55. Prljaa
erfo 50 "
4
ll
56. "
Ibro 45 "
5
II
57. Durakovi
Sair 55 " 4
1
58. "
Nedib 45 " 3
tt
59. Kondi Haneflja 60 " 5
II
60. " Lutvo 40 " 3
tt
61. " Alija 22 " 5
II
62. " Began 35 " 3
II
63. Arbak Suljo 45 " 4
It
64. elik Mujo 40 " 4
II
65. Deljkovi Murat 45 " 4
II
66. " Smajo 50 " 8
f
67. " Avdo 55 " 5
II
68. " Suljo 70 " 9
II
69. " Tale 50 " 5
II
70. Ljua Mujo 68 " 6
II
71. Durakovi Zehbo 50 " 5
II
72. " Remzo 45 " 4
II
73. Hamzi Avdo 55 " 6
tt
74. Balui uro 45 " 6
11
75. Hamzi Meho 65 " 7
tt
76. iga
Muharem 45 " 4
II
77. Dehovi Mina 30 " 3
II
78. iga
Hodo 50 " 6
II
79. Maovi
Salko 19 " 6
II
80. "
Ibro 40 " 4
It
81. iga Nazo 25 " 4
II
82. Kelemi
erfan 45 " 7
tt
83. "
Esma 15 " 3
11
84. Korora Sevdo 50 " 5
II
85. Durakovi
Hankija 60 " 3
II
86. "
Mulajima 90 " 3
II
87. izmo Hatida 80 " 3
M
88. Prljaa Osman 63 " 2
II
89. Durakovi Haso 70 " 6

90. " Avdo 80 " 3


tt
91. " Meho 50 " 6
tt
92. " Fehim 40 " 3

93. " Mujo 50 " 4


tt
94. " Zeir 60 " 9
u
95. " Hasena 30 " 4
u
96. " Raid 45 " 3
u
97. " Sejfo 60 " 4
tt
98. " uhra 35 " 3
tt
99. Sijami Alija 50 " 4

100. " Muharem 40 " 6


II
101. Ramovi Muo 50 " 4
tt
102. Muhovi Hasan 52 " 7
u
103. Halava Hanefija 55 " 5

104. Karlica Hedija 45 " 6


tt
105. " Hada 45 " 4

106. Puka Omer 65 " 5

107. auevi Nurko 45 " 6


u
108. " Dervi 55 " 5
ti
109. " Adem 20 " 5

110. Gado Lati fa 65 " 5
u
111. Atovi Meho 55 " 6

112. Skrupa Ziba 50 " 6


II
113. Vlahovljak J usuf 52 " 4
u
114. " Rizvan 80 " 4

115. " Hamed 55 " 3


tt
116. " eira 50 " 3

117. " Halil 30 " 2


u
118. " uro 30 " 3
II
119. " Alema 40 " 3

120. " Hasan 58 " 4
it
121. " Smail 65 " 3
ti
122. auevi Salih
20 " 3

123. " Avdo
55 " 3
it
124. Zekovi Sejfo
70 " 3
u
125. " Latif
45 "
2
ii
126. olak Medo
127. " Amir
128. Rai ahin
129. Vlahovljak Halil
130. " Hajra
131. Hamzi Hado
132. Huri Smaila
133. Vukas Suljo
134. Danovi Ibro
135. "
Medo
136. " Dedo
137. " Mujo
138. " Hamo
139. "
emso
140. " Medo
141. " Omer
142. " Salko
143. Ali Ibrahim
144. Hamzi Arif
145. Ali Hasid
146. Danovi Ago
147. " Murat
148. Miradija Redo
149. Salihovi Tahir
150. Hamzi erif
151. " Suljo
152. " Zehra
153. Gado Dervi
154. Hamzi Alija
155. Halava Ramiz
156. Hamzi aira
157. Sirovina Hrustel
158. " Ema
159. " Mina
160. Kurtovi Fatima
161. Bajramovi Hajrija
162. Bunjo Rahima
40
II
3

45
It
2
u
60
tt
5
it
68
tt
5
tt
70
ft
3

66
tt
9
tt
50
tt
6
u
72
ff
6

45
tt
3
ti
48
ft
3
u
40
tt
7
u
65
II
. 7
u
60
II
5
u
40
II
3
u
55
II
9

65
II
3
t
75
II
4

50
II
5
II
65
II
4
u
45
II
4
i
45
It
4
it
70
II
3

25
II
5

45
II
3
u
40
II
4
u
38
II
4
u
55
II
2

53
II
3
ti
30
u
4
II
13
ft
3
rt
45
tt
7
it
40
tt
7
u
40
I I
3
n
25
u
2
ti
65
tt
7
tt
25
u
4
M
35
I I
4
II
163. Vukas
164. Ljua
165. "
166. Tututidi
167. Salihovi
168.Skrupan
169. Pobri
170. Salihovi
171.Skrupan
172. Tutundi
173. "
174. "
175. Miradija
176. Tutundi
177. "
178. "
179. "
180. Hadovi
181. Miradija
182. Maovi
183. "
184. "
185. Krndija
186. "
187. Imirovi
188. Bonjo
189. Dele
190. izmo
191. Dele
192. Vlahovljak
193.J oha
194. "
195. "
196. "
197. Karaka
198. Pupo
199. Karaka
Naza 45
Aljo 75
Alija 55
Adem 68
Ramiz 60
Zada 50
Mumin 50
Naza 80
Hajra 50
Sejdo 66
Ramiz 65
Alija 50
Huso 55
Em a 25
Mevla 30
Ajia 65
Hafiza 30
aban 35
Hankija 45
aban 50
Hasnija 45
Meha 45
Mehmed 41
Salko 50
Amkija 65
Nazif 70
Paa 45
Hajrija 52
emsa 40
Zemka 45
Vezira 20
Osman 45
Sado 45
Suljo 55
Selim
40
Dedo
60
Suljo
45
'I
2
II
'1
5
11
U
1
II
II
5
11
II
6
II
II
3
11
II
4
II
II
7
11
rt
3
II
ri
5
II
ii
5
11
i
4
II
ii
4
II
ii
3
11
tf
4
M
u
4
11
u
4
11
n
7
11

4
II
ii
6
11
ii
5
II
u
6
II
ti
4
II
ii
2
II
u
3
II
ii
3
II
ii
8
II
u
7
II
u
4
II
ii
5
II
ii
6
II
ii
4
II
ii
3
II
u
4
II
u
3
II
ii
3
II
u
3
II
200. "
201. Islamovi
202. Sijami
203. elik
204. "
205. Deljkovi
206. elik
207. Deljkovi
208. Sijami
209. Deljkovi
210. "
211. "
212. Sijami
213. uderija
214. "
215. "
216. Dehovi
217. Namgalija
218. Alimanovi
219. Vukas
220. Sijamovi
221. Karaka
222. "
223. Ali
224. Karaka
225. Dizdar
226. Koto
227. Pucar
228. **
229. Deljkovi
230. Pucar
231. Gogali
232. Halava
233. "
234. "
235. Salihovi
236. Vinari
Hado 18 "
5
II
Huso 50 "
5
tt
Beir 35 "
6
fl
Ahmo 50 "
3
M
azim 40 " 2
II
Bejta 51 " 3
II
Haso 30 " 3
II
Sahija 45 " 4
H
Ramiz 40 " 3
II
Nazif 35 " 4
II
Ajdin 40 " 3
II
Hanefija 55 " 3
II
J usa 55 " 4
II
J usa 40 " 4
II
Fehim 50 " 2
II
Ramiz 40 " 1
II
Beir 48 " 4
II
Smail 46 " 1
II
Alija 18 " 7
II
Mera 35 " 4
II
Bida 20 " 7
II
Huso 55 " 5
II
Mujo 35 " 5
II
Ibrahim 50 " 8
II
Ramo 55 " 3

Hanefija 35 " 5
M
Meho 35 " 2
11
Huso 40 " 12

Tifa 7 " 2
1
Hajro 45 " 9
11
Medo 14 " 3
11
Alija 40 " 11
II
Nasuf 45 " 5
II
Nura 8 " 6
II
Mevka 45 " 2
11
Ibro 48 " 8
II
Huso 45 " 5
M
237. "
238. Bahija
239. Hodovi
240. Vukas
241. Daka
242. Borii
243. Kelemi
244. "
245. "
246. abanovi
247. Halava
248. Ljua
249. "
250. Kubur
251. Bahija
252. "
253. "
254. Ali
255. "
256. Kalajdija
257. "
258. "
259. Piri
260. Vrboi
261. Vlahovljak
262. Svrbatina
263. "
264. "
265. iga
266. "
267. Svrbatina
268. iga
269. "
270. "
271. "
272. "
273. "
Fehim 50 " 5

Salko 70 " 4
?!
Latif 55 " 5
!l
Begija 55 " 5
II
Zifa 55 " 7
ti
Fatima 40 " 8
M
J uso 45 " 5
II
Mustafa 40 " 5
II
Nezir 50 " 4
II
ea 30 " 6
It
Esma 22 " 7

Dervi 50 " 1
II
Mua 45 " 1
tt
Osman 55 " 7
II
amil 56 " 6
II
Osman 60 " 5
tt
Murat 35 " 6
tt
Suljo 29 " 8
II
Haim 29 " 9
II
Avdo 58 " 3

Ziza 12 " 2
It
Sejdo 48 " 3
II
Demail 9 " 1
II
Muka 45 " 3
tt
erif 50 " 1
tt
Meho 55 " 5
II
Murteza 35 " 4
II
Osman 45 " 4
tt
Adem 60 " 6
II
Hima 65 " 6
tt
Hasan 60 " 4
II
Salko 21 " 2
tt
Sejfo 30 " 4
II
Hamid 50 " 3
II
Dukata 35 " 5
tt
Himzo 40 "
5
tt
Ahmet 50 "
6
II
274. "
Haj dar 45 "
4
II
275. "
Latif 50 " 5
!f
276. "
Hasib 30 " 2
II
277. Kelemi
Nura 40 " 4
II
278. Ramovi
erifa 55 " 4
II
279. Kadi Nazif 25 " 5
II
280. Imirovi Ibro 55 " 8
II
281. Tohto Mustafa 40 " 4
II
282. Korora Began 70 " 5
II
283. " Meho 45 " 5
II
284. Alimanovi Raid 45 " 6
II
285. " itko 40 " 5
II
286. " Avdo 50 " 10
II
287. " Salko 45 " 6
11
288. " Arif 55 " 7
II
289. " Suljo 20 " 7
II
290. Korora Ramo 45 " 4
11
291. Musi Latif 52 " 5
II
292. " Tahir 60 " 6
II
293. " Ibro 65 " 2
II
294. utuna Naza 35 " 5
II
295. " Suljo 45 " 6
II
296. Aleta Feko 45 " 6
II
297. Paali Smajo 17 " 6
II
298. izmo ahin 45 " 7
II
299. J aarovi amil 35 " 4
11
300. Torak Hasan 85 " 5
II
301. Miradija Ziza 38 " 5
II
302. " Haso 35 " 7
II
303. " Nazif 25 " 4
II
304. Halava Arif 25 " 4
11
305. Plakalo Raid 58 " 6
II
306. " Bido 55 " 5
II
307. " Lutvo 40 " 5
II
308. " emso 60 " 6
II
309. " Osman 58 " 8
II
310. Hrelja Plaim 52 " 5
II
311. engi
312. Derevi
313. Hadovi
314. "
315. Kondo
316. Cako
317. "
318. "
319. "
320. Kolica
321. Aleta
322. "
323. izmo
324. usto
325. Deljkovi
326. izmo
327. Razi
328. Dupanin
329. "
330. "
331. Hamzi
332. Ulji
333. Tica
334. "
335. Aliman
336. Klapuh
337. Hodovi
338. ota
339. Polovina
340. "
341. Alispahi
342. Hodi
343. "
344. ljuka
345. "
346. ota
347. "
ula 65 " 13
N
Dervi 65 " 2
U
Nazif 60 " 2
U
Ethem 50 " 3
U
uro 35 " 2
U
Mehmed 55 " 5
IL
Alija 45 " 4

Hazir 35 " 4
U
Dedo 28 " 3
U
Adem 60 " 7
N
Meto 65 " 3
n
Hamza 45 " 2
U
Suljo 55 " 5
II
Mera 50 " 4

Nura 40 " 3
I I
Salih 35 " 2
U
J uso 20 " 4
U
Latif 55 " 6
II
Ramiz 25 " 7
U
Dedo 55 " 3
II
Osmo 75 " 3
U
Hajro 35 " 2
U
Ibro 55 " 6
II
Ziza 50 " 3
II
Arif 70 " 5
u
Imir 75 " 6
u
Avdo 11 " 5
U
Demail 50 " 3
LI
Muharem 55 " 3
u
Murat 50 " 2
II
Smajo 70 " 6
U
Smajo 65 " 2
u
Ajkuna 50 " 3
u
Ibro 50 " 4
u
Nazif
55 " 1
U
Avdo
45 " 2
u
Alija
70 "
6
u
348. Kulaglija
349. dero
350. Meki
351. "
352. ota
353. Hamzi
354. "
355. "
356. Rogo
357. Rai
358. "
359. iga
360. "
361. Betlagi
362. "
363. "
364. Rai
365. "
366. "
367. "
368. "
369. "
370. Hajdarovi
371. "
372. Hodi
373. Foi
374. Imamovi
375. Foi
376. Stovrag
377. Roga
378. Stovrag
379. Kiselica
380. Gec
381. Musi
382. Dedovi
383. Adilovi
384. "
Ibro 48 "
2
u
Nazo 68 "
6
II
Ejub 75 "
5
II
amil 45 "
2
II
Tahir 45 "
4
II
Suljo 50 "
6
II
Beo 55 " 5
II
Selim 60 " 6
II
Halil 16 " 1
II
Sajto 40 " 4
II
Mah m ut 50 " 6
II
Nedib 55 " 5
II
Remzo 50 " 7
II
Ibro 30 " 5
II
Hasan 15 " 3
II
Sejfo 40 " 4
II
Sejfo 45 " 3
II
erfo 50 " 4
II
Ibro 60 " 7
II
Emin 50 " 5
II
Hamid 50 " 5
II
Moli 45 " 6
II
Nazif 50 " 5
II
erfan 13 " 10
II
Zejnija 60 " 2
II
Redo 50 " 3
11
Hasan 30 " 5
II
Suljo 20 " 5
II
Salko 48 " 4
II
ahim 18 " 7
11
Delva 65 " 4
11
Meho 40 " 4
11
Azemina 45 " 5
II
Musa 35 " 5
11
Muho 55 " 5
II
Biba 45 " 3
II
J uso 40 " 3
11
385. utum
386. Borui
387. Domba
388. "
389. "
390. utura
391. Rai
392. "
393. "
394. Daka
395. "
396. "
397. "
398. "
399. "
400. "
401. "
402. "
403. "
404. "
405. Koo
406. "
407. "
408. "
409. "
410. "
411. '*
412. "
413. Rogo
414. Imamovi
415. Klapuh
416. Tohto
417. Tahmaz
418. Kaim
419. Bungur
420. Bobi
421. "
Hasan
70 "
10
Hasan 18 " 6
Hasan 25 " 3
Alija 10 " 6
Meho 40 " 8
Meho 60 " 10
Murat 18 " 4
Salko 40 " 10
Ibro 30 " 2
Emin 35 " 10
Selim 65 " 5
Hasan 40 " 8
erfo 15 " 5
Omer 45 " 6
amil 45 " 4
Fejzo 50 " 4
Mehmed 35 " 3
Reso 32 " 2
Fata 55 " 9
Nedib 58 " 8
Zajko 35 " 5
Dervi 65 " 10
emso 55 " 10
Alija 45 " 5
Faik 50 " 10
Smajo 50 " 8
Hilmo 45 " 9
erif 55 " 10
Nasuf 15 " 2
Habid 18 " 6
Homer 45 " 7
Nazif 45 " 5
Meho 52 *' 8
Latif 40 " 4
Dedan 30 "
2
Ata 40 "
5
Latif 30 "
3
422. "
423. Bobi
424. Bungur
425. Turhan
426. Kruho
427. Daka
428. Rai
429. Rogo
430. Stovrag
431. Krava
432. Tahirovi
433. Rogo
434. "
435. atara
436. "
437. "
438. Rogo
439. Tahirovi
440. orbo
441. Barah
442. Durak
443. Vranj
444. "
445. "
446. "
447. Gec
448. "
449. "
450. "
451. Rizvanovi
452. "
453. "
454. Krilo
455. Dedovi
456. Gec
457. Bobi
Fatima 7 "
6
II
Meho 35 "
8
91
Hodon 35 " 5
tt
Kruno 35 " 2
11
Dedo 40 " 4
II
Haka 35 " 11
II
Salko 62 " 4
II
Hadan 35 " 4
II
Hazem 15 " 5
II
Avdo 60 " 1
11
Began 45 " 3
II
Mujo 46 " 3
11
aur 20 " 4
II
Mu em 48 " 6
II
Ibro 46 " 6
11
Magbul 58 " 5
11
Meho 65 " 4
11
Hafa 70 " 1
11
Salko 45 " 3
11
Ejub 35 " 4
II
Sefer 30 " 2
II
Hamdija 40 " 5
II
Devlija 40 " 4
11
Zalfa 25 " 4
II
Alija 30 " 5
II
Hodo 50 " 7
11
Ramiz 18 " 5
II
Ema 25 " 3
II
J uso 50 " 5
11
Dano 20 " 5
II
Pemba 35 " 5
II
Rahima 25 " 5
II
Ahmet 80 " 4
11
Almaz 40 " 4
II
Velija 43 " 3
II
Hona 50 " 4
II
Hamid 45 " 3
II
459. Vranj Fata
45 "
4
u
460. Gao Mina 40 " 4
i
461. Hodi Hamid 70 " 4
M
462. " Kasima 40 " 6
II
463. " Murat 38 " 6
II
464. Hodi Dedo 35 " 7
II
465. " Raid 30 " 3
II
466. " Ibro 70 " 4
II
467. Borui Ibrima 35 " 4
II
468. Stovrag Dedo 50 " 7
11
469. " Seira 55 " 7
II
470. " Hasnija 55 " 4
II
471. " Meho 50 " 5
11
472. " Murat 30 " 7
II
473. " Alija 60 " 6
II
474. Drkenda Hasiba 30 " 8
II
475. " Hamed 16 " 8
It
476. " Hamid 60 " 4
11
477. " Dervia 30 " 4
II
478. " Beir 55 " 5
II
479. " Hilma 25 " 4
II
480. Babi Ahmo 40 " 7
II
481. " Hajdo 25 " 7
II
482. ' Ibro 55 " 6
II
483. Musli Hajro 20 " 6
II
484. Drkenda Hajran 65 " 7
II
485. " Mujo 55 " 5
11
486. " Dano 50 " 5
II
487. " Zejina 50 " 4
II
488. " Huso 50 " 5
11
489. " erif 12 " 5
II
490. " Muharem 25 " 4
II
491. " Maslin 25 " 3
II
492. Bobi Hamed 26 " 7
II
493. " J uso 26 " 6
II
494. " Meho 65 " 7
II
495. Hodi Kasim
40 " 4
II
496. "
497. "
498. "
499. J aarovi
500. Heva
501. Bei
502. "
503. "
504. "
505. Rrnilo
506. Kalaba
507. "
508. Kos
509. Brkovi
510. Hoo
511. "
512. "
513. "
514. "
515. "
516. "
517. "
518. Semilovi
519. Sarajli
520. "
521. "
522. Daka
523. Rai
524. Belagi
525. Daka
526. "
527. abovi
528. Preo
529. "
530. "
531. Kunovac
532. "
Latif 40 "
4
II
Meho 18 "
4
II
Hajra 30 " 7
tt
Bego 60 " 3
II
Naza 50 " 6
II
Selim 60 " 2
II
Smajo 35 " 5
II
Mujo 40 " 3
II
Mahir 30 " 3
II
Halil 40 " 2
II
Hasan 45 " 2
II
Simon 47 " 3
II
Ibro 30 " 2
II
Alija 50 " 1
II
taaefja 35 " 2
II
Munib 35 " 7
II
Haso 35 " 3
II
Hinzo 25 " 5
II
Ago 20 " 4
II
Aljo 20 " 5
II
J aar 40 " 5
II
Ibro 50 " 4
II
Ajkuna 30 " 5
II
Mujo 40 " 12
II
J usuf 20 " 10
II
Tima 35 " 8
II
Duda 75 " 10
II
Hajro 13 " 4
II
Ema 33 " 5
II
Munib 45 " 6
II
Paa 35 " 6
II
Hilmo 20 " 5
11
Smail 30 " 6
II
aur 30 " 6
II
Hasan 12 " 4
II
Hamid 35 " 8
II
Dedo 50 " 8
II
533. abovi J usuf
25 " 6
ti
534. ahman
Hanka 40 " 3
u
535. "
Aljo 30 " 4
u
536. "
Ahmet 40 " 6
u
537. abovi
Mustafa 30 " 3
u
538. ebo Nasuf 50 " 3
u
539. " Hilmo 16 " 3
u
540. " Bido 35 " 3

541. Vukas Nazo 40 " 3


u
542. utuna ima 40 " 4
u
543. abovi Meso 50 " 6
u
544. Dogo Kasim 50 " 5
u
545. " Alija 25 " 5
u
546. Nurak Mujkan 28 " 3
i
547. utuna Mehmed 18 " 6

548. Nurak ahim 35 " 3


u
549. abovi Rasema 30 " 2
n
550. Cuplov Mehmed 30 " 8
u
551. Sakovi Devia 17 " 6
u
552. " Zeir 40 " 6
u
553. Klepo Hasan 30 " 3
u
554. Tahirovi eman 50 " 7
u
555. Roga Halil 18 " 4
u
556. " air 20 " 4
u
557. Tahirbegovi
Sabit 41 " 11

558. " Ibro 30 " 2

559. " J uso 45 " 3


u
560. Daka
Mujo 60 " 6
n
561. iga Izeta 18 " 8

562. Lisica Nazif 70 " 4


II
563. " Ahmet 80 " 4
u
564. " Mevzuna 18 " 3
u
565. Pupo Sale 40 " 5
u
566. Doksan Smail 35 " 3
u
567. Ljua J uso 55 "
1

568. ubi Raid 18 "


6
u
569. Dankovi
Fehim 48 "
12
u
570. Cuplov
Suljo 46 "
5
u
571. Kurudija
572. "
573. "
574. Dizdar
575. "
576. "
577. Hukeli
578. Doksan
579. Kordi
580. Kurudija
581. Doksan
582. Kos
583. Dizdar
584. Nurak
585. Halap
586. "
587. eki
588. Tol
589. Hekalo
590. "
591. Lika
592. "
593. Hodovi
594. Bisi
595. Lisica
596. Tohto
597. osovi
598. Hodi
599. Hadovi
600. ljuka
601. Hekalo
602. iga
603. Muhovi
604. Hajdarovi
605. Muhovi
606. "
607. "
608. Pohara
Fejzo 35 "
3
H
Buljko 45 "
3
Alija 35 "
5
ata 45 "
6
M
Fatima 45 "
7
ti
Ethem 65 "
10
II
Hasan 65 "
1
It
Hado 36 " 3
It
air 35 " 7
tt
ahin 48 " 1

Tima 25 " 3
It
Latifa 30 " 6
II
Fehim 70 " 10
II
Nedib 16 " 5
II
Bejto 59 " 6
tt
Atif 5 " 6
It
Rabija 40 " 2
tt
Alija 60 " 9
n
Ibro 51 " 7
it
Nazif 55 " 4
H
Ramo 40 " 8
11
Tale 50 " 4
ti
Huso 19 " 9
II
Hajrija 30 " 3
tt
Abid 55 " 5
II
Devlija 60 " 8
II
Smail 70 " 7
II
Osman 15 " 6
II
Suljo 45 " 6
II
Mela 60 " 7
It
Mustafa 40 " 5
H
Hanefija 45 " 5
II
Vejso 45 " 8
It
Juso 28 " 5
II
ao 50 " 6
n
Munib 28 " 7
n
Jusuf 16 " 7
tt
Ibro 50 " 11
ti
609. Sijami Halil 50 " 6
610. Kalji Muo 34 " 5
Pored napred navedenih vlasnika kojima su zapaljene kue ima jo
mnogo zapaljenih domova, gdje je svako lice ubijeno i nije niko imao
da prijavi zloin paljevine.
Pored ve napred citiranih lica koja su pobijena od strane etnika
doznao sam jo i to daj e istom prilikom ubijena familija Halila Roga iz
Bukovice i to: otac Suljo, star 90 godina, majka Merka, stara 60 godina,
braa Murat star 20 godina, Meho star 2 godine, sestra Dehva stara 23
godine, Selim star 12 godina, Kana stara 8 godina, i od itave familije
ostao je samo maloljetni sin Halil.
Meu najveim etnicima i zlikovcima i delatima bili su: Rasko
Popovi iz sela Strahov Do, star 30 godina, sada u naoj Armiji, Boo
Klaar, star 45 godina, sada kod kue u Boljaniima, Daki Drago iz
Bukovice, star 28 godina, sada u Bana, Drobnjak Mihajlo iz Podkovaa,
star 25 godina, sada u zatvoru u Pljevljima kao etnik, J osif Babi iz
Meljaka, star 30 godina, sada u umi kao etnik, Drago Dujovi iz
Meljaka, star 30 godina sada u umi, Ilija Radovi iz Vojinovia i Haim
Radovi iz istog sela, Cvrkota Momir iz Bukovice, star 32 godine, Braco
Diko iz Bukovice, Sandi Boo iz Meljaka, avi Mileta, Markovi
Neeljko iz Meljaka, star 40 godina sada kod kue, Tanjevi Radomir i
Milun Bijedi oba iz Meljake, Zec Danilo iz Meljaka, star 40 godina,
sada kod kue, Nikoli Vasilije star 35 godina iz Meljaka, sada kod kue,
Malidan Vlado iz Meljaka, star 42 godine, abarkapa Radivoje, star
40 godina i Rado, oba iz Maoa, kao i etniki komandant kapetan
Boidar erani, porunik Radoman erani, porunik Nikola
Trifunovi.
U ovoj akciji graani pomenutih sela oteeni su materijalno u
vrijednosti od oko 1.000.000.000 predratnih dinara.
Za napred navedeni zloin tuim enerala Drau Mihailovia i sve
njegove napred pomenute oficire, armijskog enerala Pircija, Birolija
koji je omoguio etnikim bandama da izvre napred navedeni zloin,
komandanta divizije Taurinenze enerala Vivaldu i civilnog delegata
majora Sntuora, koji su bili u mogunosti /da spase/ napred navedene
rtve, a oni ne samo da nisu to uinili, ve su pomogli etnicima u
izvoenju njihovog plana, kao i sve napred pomenute etnike-delate i
njihove nepoznatesauesni ke, ija e imena u toku procesa biti utvrena
i molim sud da za napred citirane zloine svi najstroije budu kanjeni.
Ispit mi j e proitan i na reeno se mogu zakleti, a kao svedoke pozivam
odbornike izbeglica muslimana u Pljevljima Mulovi Vejsa, Puka Arifa,
auevi Nurka i Vlahovljak Hajra, pa molim da iste sasluate.
Sasluao i overava M. P. * Oteenik
J evrem Tomovi, s.r. Bojadi Murat, s.r.
Predsednik sreske komisije Predsednik odbora izbjeglica
ZAPISNIK
O sasluanju svedoka Muhovi Vejsa starog 42 godine, iz Meljaka,
Puka Arifa, iz J abuke, star 52 godine, auevi Nurka iz Strahovdola,
star 45 godina, Vlahovljak Paa, star 35 godina, iz Boljania i Vlahovljak
Hajra star 25 godina iz Boljania, povodom zloina izvrenih nad
muslimanskim ivljem u srezu pljevaljskom 5.februara 1943 godine, od
strane etnikih bandi pod komandom enerala Mihailovia citiranih u
zapisniku Bojadi Murata, predsednik Odbora izbjeglica muslimana u
Pljevljima datog od Komisije za utvrivanje zloina u Pljevljima dana
28.XI 1945 godine.
Pristupie svedoci Muhovi, Puka, auevi, Vlahovljak Pao i
Hajro, pa izjavie:
Proitan nam je zapisnik Bojadi Murata, sve su okolnosti u njemu
tano navedene kako u pogledu rtava i zloinaca, tako u pogledu naina
i vremena izvrenja zloina i visine priinjene tete oteenicima.
Nemamo nita da dodamo, a na reeno se moemo zakleti.
Sasluao i overava: Svedoci
Muhovi Vejso, s. r.
Predsednik sreske komisije Pao Vlahovljak, s. r.
Vlahovljak Hajro, s. r.
Puka Arif, s. r.
auevi Nurko, s.r.
(AJ , 110, Dos. br. 1251, str. 725-740)
* Peatje okrugla oblika sa petokrakom u sredini, na kome irilicom pie: "NARODNO-
OSLOBODILAKIODBOR SREZA PLJEVALJSKOG-PLJEVLJE".
GENOCID ETNIKA DRAE MIHAILOVIA
- IZVOD IZ DOKUMENATA DRAVNE KOMISIJE
DEMOKRATSKE FEDERATIVNE JUGOSLAVIJE
O IZDAJSTVU DRAE MIHAILOVIA,
BEOGRAD, 1945.
ETNICI DM PO DRAINOJ "INSTRUKCIJI" KOLJU,
TERORIU, I PLJAKAJU NAROD
Taka 5. Draine zloinake "Instrukcije" sprovoena je u delo krvavo
i nemilosrdno. Po toj "Instrukciji" i po direktnim nareenjima Drae
Mihajlovia i njegovih najbliih saradnika, etnici su poklali desetine
hiljada muslimanskog i hrvatskog ivlja, golorukog i bespomonog
dok su istovremeno sa ustaama, koji su poklali stotine hiljada
nevinih Srba, pijanili, bratimili se, sklapali ugovore i priznavali
"Vrhovnitvo NDH" .
Po drugom stavu 5 take iste "Instrukcije" i po vie puta ponovljenim
nareenjima Drae Mihajlovia etnici su zajedno sa okupatorima i pod
njihovom komandom vodili borbu protiv narodnooslobodilake vojske,
hvatali narodne borce, sami ih ubijali ili predavali okupatorima. Tu borbu
protiv naroda i njegove vojske etnici DM* renikom okupatora zvali
su borbom protiv komunista.
DM "ODOBRAVA" T.J. NAREUJE KLANJE U FOI
DOKUME NT
br. 505
1)
8.Vin u 9. as. od stanice EJI
Voja stigao, izvetaji primljeni, ia odobrio napad na Fou. Pavle
* DM Draa Mihailovi
dovlai artileriju i bacae i 600 (est-sto) ljudi. Od vaih uestvovae
Momilovi sa celokupnim ljudstvom.
Bosanski bataljoni ranije rasporeeni u Hercegovi ni 150 ljudi iz sreza
Nevesinjskog 150 ljudi iz sreza Gatakog ove ljude probrati i uputiti sva
automatska oruja i bacae sa municijom. Neiu ve potrebno nareeno,
mesto prikupljanja za selo Miljevinu gde treba da budu 8 o.m. uvee,
hranu poneti za 5 dana. Momilovi da povede padobrance obuene u
etniko odelo njihovu radiostanicu i Vojinu pratnju. Operacijama lino
u upravljati zbog situacije kod vas, ostanite tamo dok vas ne pozovem,
4/8,25 as
U vezi vaeg izvetaja pismenog slaem se sa tim to odluite vi i
J evevi punomo poslau lula, mulo jedan.
DOK U M E N T
br. 506
3)
10-VIII u 8 asova
Napad na Fou vodi Branko i on je tamo. Verujem da e ga izvesti
i bez obzira na Talij ane. Znak za obeleavanj e terena kao i dole za avione
javiu vam. U pogledu napada na Fou stupite u vezu sa Brankom. U
Hercegovini moglo bi se uraditi slino kao i u Crnoj Gori. Da Hrvati ne
dolaze potrebni legalni nai odredi za bazu mira i reda i za prekrivanje
naih organizacija i brigada. Nikakva vlada niti uprava izvan etnikih
organizacija, pomo u oruju i hrani.
D OK U M E N T
br. 507
10)
17-vm
Odugovlaenje napada na Fou stvar kompromitovana. Naredio sam
potrebno majoru Hiljadujedan.
Budite spremni za prijem u vremenu od 20 do 31 o.m. javljeno j e da
e dati ako doznamo tano dan javiemo. Sluajte radio emisije. ia.
BIRANIN TRAI ODOBRENJ E OD DRAE DA KOLJ E
MUSLIMANE
DOK U M E N T
br. 508
188)
15-IX
Vojvoda Biranin alje depeu na talijanskom jeziku iz kancelarije
grupe armijeda napadnemo muslimane. Imao sam u programu kao
to sam sve izvestio da napadnem ustaka gnezda gde su u veini
Muslimani. Molim za odgovor da li da izvrim nareenje vojvode
Trifunovia. Skrenih ruku ne moemo sediti.
ZA KLANJ E U FOI "VOJ VODE" PREBACUJ U
ODGOVORNOST NA DRAU
DOK U M E NT
br. 510
129)
15-VIII
Nareenje za napad na Fou izvriemo ali skidamo sa sebe svaku
odgovornost jer e isti imati ravih posledica za narod. Molimo odloite
napad dok primite na poslani izvetaj.
Odgovorite jo danas, J evevi i Baovi.
ETNICI DM "DUHOVNO PRIPREMAJ U" ITALIJ ANSKE
PUKOVNIKE ZA KLANJ E U FOI
DOK U M E NT
br. 511
130)
17-vni
i
Talijanski pukovnik razgovarao sa Jeveviem i samnom,
duhovno je pripremljen za napad na Fou poklonili smo mu jedan
tepih. Vojsku za napad na Fou prikupljamo i hranom snabdevamo. Po
svrenoj operaciji sledi opiran izvetaj o toku dogaaja.
PO ETNIKOM IZVETAJU ZAKLANO 300 ENA I DECE
DOK U M E N T
br. 512
132)
20-VI I I
n
Posle politikog osiguranja od posledica jue su nae trupe pod
komandom majora Ostojia posle kratke i otre borbe zauzele Fou.
Nai gubitci etiri mrtva, neprijateljski oko 1000 od ega ena i djece
300 preduzeli smo sve da ovo opravdamo radi zatite od sankcija
prema naem ivlju u Hrvatskoj zoni ega mnogo strahujemo. Glavni
deo napada izvele nae snage u jaini 1.600 ljudi .
MASE BEE PRED ETNIKIM TEROROM
DOK U M E N T
br. 515
br. 34
15-X
Italijani mnogo nezadovoljni radi pokolja stanovnitva. Partizani
zaustavili Nemce kod Jajca. Ako izradim mogunost pokreta siguran
sam u uspeh jer mase koje bee pred naim terorom ire strahovitu paniku.
Traili smo kolaboraciju Biraninovih odreda. Danas putujem u Prozor,
Jevevi.
ETNIK DM MORA DA ZNA SVOJ ZANAT
D OKU ME N T
br. 516
261)
15-X
br. 36
Jedan odred Dinarske divizije sa poru. Veljkom Iliem napao je
komuniste izmeu Omia i Splita. Poginulo 800 neprijateljskih vojnika.
Poginuo na komandant Ili. Biranin javlja da su tom prilikom etnici
poklali dosta ena i dece, Jevevi.
NEMCI ZABRANJUJU ETNICIMA POKRET ZBOG KLANJA
ENA I DECE
D OKU ME N T
br. 518
262)
, br. 37
Radi pokolja velikog broja stanovnitva od strane etnika. Nemci
i Hrvati kategoriki trae da ne kreemo dalje. Jo smo u Prozoru. Nadam
se savladati otpor. Pokret emo javiti. Jevevi.
ETNICI DM POSLE POKOLJA VRAAJU SE ODUEVLJENI
D OKU ME N T
br. 519
276)
23-X
br. 58
U operacijama Prozor zaklano preko 2.000 okaca i Muslimana.
Vojnici se vratili oduevljeni. Itvan
PLAN ZA NAPAD NA "TURKE"
D OKU ME N T
br. 522
295)
br. 16
Komandantu 580
Da kapetan Glumac izradi plan za napad na Itirke u ajnikom
srezu. Plan izraditi prema snagama kojima raspolae i koje bi mu
jo trebale. Plan dostavite ovoj komandi. Salati.
U VELIKOJ SRBIJI "NEE NIKO IVETI OSIM SRBINA"
D OKU ME N T
br. 523
306)
br. 28
K-tu II Sarajevske
Moe biti da e saradnja sa Muslimanima kod naih ljudi izazvati
neraspoloenje prema naoj organizaciji. Objasniti ljudima da je sada
momenat da mi moramo sa njima saraivati da bi smanjili broj naih
neprijatelja. Da ih zavadimo sa Hrvatima da se oni pobiju, a mi da
gledamo svoja posla. Mi smo dosta prolivali krvi treba i drugi to isto da
radi. Svakom neka bude jasno da emo mi posle rata ili u datom momentu
izvriti svoj zadatak i da u srpskim zemljama nee niko drugi iveti
osim srbina. Ovo objasnite ljudima i da ovo prime kao nunu
potrebu. Ovo se ne moe pisati niti javno govoriti, jer bi turcima
dolo do uiju, to ne treba iriti od usta do usta. Salati.
NAREENJ E ZA POKOLJ U AJ NIU
DOK U M E N T
br. 524
312)
br. 34
K-tu 580
Odobrava se prvi napad na ajnike Turke. Da komandant
korpusa uhvati vezu sa kapetanom Lukaeviem kao i ostalim
susednim komandantima i zajedno sa njima izvri napad na ajnike
Turke to pre. Kapetan Salati.
ETNICI DM UNITAVAJU NAROD
DOK U M E NT
br. 527
778)
19-11-43
br. 207
Kapetanu Salatiu
Crnogorci ubijaju muslimanski ivalj kada naiu u ovom i u
ajnikom srezu. Izdaj potrebna nareenja za srez kalinovaki.
ITALIJ ANII SU DOZVOLILI ETNICIMA DA U "SVOJ OJ ZONI"
RADE TO HOE
DOK U M E NT
br. 528
965)
br. 116
Svilokos uhapen jer Talijani tvrde da j e njegov zet komandant
podmornice kojatorpeduje brodove oko Dubrovnika. Oslobodiemo ga
sigurno. Dvanaest sela zapaljeno. 350 ubijeno (podvukao: S. .).
Mislim da se u poslove nae zone za koju odgovaramo niko ne mea.
J ev/evi/ - Baovi
(Dokumenti o izdajstvu Drae Mihailovia, knj. I, Beograd, 1945, str.
501-506; Izdajnik i ratni zloinac Draa Mihailovi pred sudom,
Stenografske biljeke i dokumenta sa suenja Dragoljubu - Drai
Mihailoviu, Beograd, 1946, str. 449)
COK
SPISAK RTAVA U GORADU
- PODACI MJESNOG NARODNOG ODBORA GORADE,
GORADE, 3. FEBRUAR 1946.
MJESNI NARODNI ODBOR GORADE
PODACI O ZLOINIMA
A) popis muslimana koji su pobijeni od strane etnika u decembru
1941. i januaru 1942. godine
prezime i ime oca star vjera odakle je zadnje izdl.
ime rtve i narod- boravite
nost
1. Geca Hajro Smaja 28 Muslim. Gorade Gorade 1
islam
2. Sijeri Hakija Raidov 33 4 inv. 29585
3. Bei Suljo 45
_rt_ jn
3
4. HarlaAvdo Vejsila 32
jnm
jnm
3 inv. 29580
5. engi Huso Aganov 60
_H
mnm
5 inv. 29543
6. eljo Nedib 30 Zakalje
n
4 inv. 29572
7. Bukovica Sajto Ibrov 40 Gorade 4 inv. 29614
8. ImamoviAdem 47 Batovo
H
7
9. Imamovi Nazif 45
M u' tt
-
10. engi Himzo Husov 22 Gorade
_H
- inv. 29543
11. Belija Meho Mustafin 20
w H
4
12. Jaar Mujo 45 Zakalje 4
13. Haskovi Salko 55 Batovo 3
14. eljo Sejfo 56 Zakalje
_M_
3 inv. 29550
15. Obaranin BeirGazov 35 Gorade
H
3
16. Obaranin Ibro Mustafe 42
It H
7
17. B aal ij a Smaj o Osmana 24 1
18. Obaranin AlmasaHasana 22
it
-
19. Sijeri Ismet Ragiba 50
tt
5
20. Forto Mulija Osmana 42 5
21. Trdina VicencijaNikole
55 Rkt
tt N
-
22. Hendo Arif ulja
26 Muslim.
ti
4 inv. 29568
23. Puilo Mustafa Salkov 32
n
6 inv. 29577
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
31.
32.
33.
34.
35.
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
45.
46.
47.
48.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
Zlati erif 50
Kukavica Halil
Vili Raid 40
Bezdrob MuhamedOsmana 28
TahmazHilmo Numana 22
Stovrii
Bilea
Gorade
Naki Salko
Efendi Osman
Spahovi Tahir
Spahovi Mao
Kibli Memi
Belija Salko
Belija Jakub
Belija Ahmet
Hadi Nail
Hadi Juso
Oru Avdo
Raidkadi Ismet Ibrov
Ramadanovi Jusuf
unjaKasum erifov
Cmali Alija Mujov
ehovi Mustafa Avda
ehovi Ibro -"-
55
60
35
55
44
Ragiba 42
Smajov 30
Mustafa 45
Junuzov 28
Smaje 50
aira 24
45
35
29
48
42
36
Obaranin Hazim Osma 33
Efendi Zahim 55
-"- Adem Zahima 20
-"- Suljo -"- 14
Heto Emin Gega 38
Begovi Meho Omarov 28
BjediAvdo Mehov 32
Kamenica Avdo Nurij a 40
azim Kamenica Ibrov 25
Kamenica Alija Hamidov 42
Kamenica Ahmo -"- 32
ohodarAsim Halida 24
ohodar Muj o Osmanov 2 6
Krivan Mujo - 30
Homora Huso - 22
Homora Hasan - 33
Bukovica Junuz Sajtov 18
Bukovica Meho Mehov 20
Hrelja Alija Avdov 35
Hrelja ahza Alije 30
Deli Milkija eirova 60
KuljuhNusret Avdov 40
Podgorica
Gorade
Gorade 3
7
5
5
5
4
5
3
1
1
4
5
6
6
2
4
3
5
2
4
2
5
5
1
2
2
3
1
inv. 29548
inv. 18167
inv. 29545
inv. 29594
inv. 29529
inv. 29578
inv. 29536
inv. 29528
inv. 52921
inv. 39538
inv. 29518
inv. 29518
68. Kuljuh Hasan Nusreta
18 -"-
69. Kuljuh Asim Latifov 40 -"- 1
70. Obaranin Ilijas Dervia 30 -"- 5
71. Deli Smajo 60 -"- 3 inv.29595
72. Mujkovi Muhamed Smaja 45 -"- -"-
4
73. Mujo Mujkovi -"- 38 -"- 2
74. Pasvandi Salko Meha 45 -"- 4
75. Adovi Meho Salihov 45 -"- -"- 6
76. Adilovi Jusuf - 50 -"- 6
77. Bego engi Beglera 35 -"- -"- 8
78. MaalaBego Saira 40 -"- 5
79. MaalaRaid - 55 -"- 3
80. Kudus Salko Smaja 40 -"- 5
81. Bajrovi efik - 48 -"- 6
82. eko Mustafa Mujov 34 2
83. eko Sulejman -"- 26 2
84. Sijeri Ibrahim Adema 50 10
85. Borovac Nedib - 31 -"- 3
86. Odakovi Hajro - 50 -"- 1
87. Droca Milorad - 30 -"- 2
88. Jusi Vasvija Salka 35 -"- -"- 4
89. Hubani Latif Muja 60 3
90. ZorlakAlija 47 6
91. Prutina aban
II li
inv. 29556
92. Geca Zejnil inv. 29508
93. Gazdi Selim
11 _ _lf_ ff
inv. 29535
94. Tahmaz Osman -
M
-
II
inv. 29603
95. Obua Mustafa inv.29530
etnici su unili u Gorade do 30. novembra 1941. godine, pod
vodstvom glavnih voda: Todorovi Boka, etnikog majora, Mihajlovia
Sergija, etniki kapetan, Dangia J ezdimira, majora i vojvode ekia.
Od domaih etnika bili su: Gavrilovi Risto, vojvoda i Krezovi Gojko,
komandant bataljona.
Veliki broj ljudi pritvorili su u ovdanju vojnu kasarnu odakle su ih
izvodili i ubijali veinom naDrinskom mostu, a neke rtve i po samim
kuama na oigled porodice. Komanda je imala neku vrstu etnikog
suda. Dolazili su po patrole sa spiskovima u kasarnu i prozivali su
pojedince iz svake sobe. U hodniku su ih vezali icom i odvodili ih.
Odvedeni su poubijati na sva tri mosta. Tako su nono ubijali po 30
do 60 ljudi. Ovo masovno ubijanje trajalo je oko mjesec dana. U
ovu kasarnu dovoeni su zarobljenici ne samo iz grada nego i iz sela
kako ovog sreza, tako i iz susjednih srezova. U Goradu je bio veliki
broj izbjeglica iz Rogatikog sreza, tako da je u kasarni bilo prosjeno
oko 600 ljudi. To su bile veinom izbjeglice iz Viegrada, Rogatice i
Gorada. rtve su bacane u Drinu. Postojali su naroito odreeni
ljudi koji su otiskivali leeve rtava (podvukao: S..).
Gorade, 3. februara 1946. godine. S.F.-S.N.!
lanovi Mjesne komisije: lanovi Sreske komisije:
V. urovi, s.r.
?
Omer Pehlivanovi, s.r.
Zarija Nikoli, s.r.
(A - BiH, ZKRZ - rtve, omot Gorade - grad, broj 56932)
SPISAK RTAVA U KOSTENIKU
- PODACI MJESNOG NARODNOG ODBORA KOSTENK,
GORADE, 3. FEBRUAR 1946.
MJ ESNI NARODNI ODBOR KOSTENIK
PODACI O ZLOINIMA
Popis muslimana koji su pobijeni od etnika 1941.-1942. god.
Prezime Ime oca Starost Vjera i Odakle je Izdrava
i ime rtve narodnost lanova
1. ogolj Nezir Mehmed 65 Musliman Zidine 1 zaklan
2. -"- Hasan Nezira 20
u
- izgorio
3. KanliAsim Sejda 25 Gorade 3 zaklan
4. FerizoviAlil Dervia 60
u _
-
5. ogolj Nuhan Alilov 55
JI
na mostu 4
_ii_
6. ogolj Alija Nuhanov 30 6
_ii_
7. Drljevi Nezif Alije 40 6 streljan
8. Kanli Adii Osmana 45
II
Gorade 3 zaklan
9. -"- Taib Adila 16
M _ ii _
-
10. engi azim Hasanov 55
II
3 streljan
11. Hodi Alija Suljov 30
M
Slatine 3
12. Tifo Starkovi Murata 45 Gorade 2 zaklan
13. Raid-"- Muja 55 Kopai 4
14. Kanli Hasan Avda 60
M
6 streljan
15. -"- Tifo Hasana 18
_ll_ __
-
16. -"- Hakija 16
11
-
_
17. Nii Mujo 70
_ I! _ _ll_
-
18. MehoviHava Salkova 50
_lt_
- streljana
19. Mirvi Huso Naziva 18
11
4 spaljena
20. Bukvica Ismet Suljov 35
_lt_
Kopai 3 streljan
21.-"-Suljo Mustafa 70
M
4
22. Sijeri Alija Rizvin 48
II II _
5 zaklan
23. -'- Omer Rizva 45
M 11
3
24. -"- Smajo Hajdarov 35
_ll_
7 zapaljen
25. Karkelja Selim
45
11 11
10 zaklan
26. Sijeri Selim Sejfa 28
M
2 zapaljen
27. Atovi amil Hajra
45
n
II
2
M
28. Ziza .Hajrina
Suljova 80
II
- streljana
29. BajroviMujo Omera 70
M
Kopai 3 zaklan
30. Krdilo Hamid Murata 22
It
M
1 streljan
31. upac Latif Alije 30
ti II
3 zaklan
32. Mustafa 35
II It
3
u
33. Bjedi Salko Alilov 25
II It
5
u
34. Mai Mujo Zulfa 55
It
Maii 8 spaljen
35.
II _
Salko Agov 55 4 zaklan
36.
II _
Sejdo erifa 33
u
4
37. Hodi Hilmo Smajov 45
i
7 streljan
38. ivojevi Raid Ademov 18 3 spaljen
39.
II _
Ibro Selima 17 - zapaljen
40.
II
Suljo Mahmuta45
II
4
u
41.
_ ll_
Nedib Osmana 16
II
4
42. Smail Mahmuta 50 6
43. Mai Nurko Avdij e 40 Gradac 4
44. Smajo Avdijin 50 2 streljan
45. Omer Smaja 16
It
- zapaljen
46.
M _
Ramo Mehov 50
II
6
47. Meho Ramov 16 -
_ll_
48.
_ II _
Sulejman Fejzov 50
II
9
II
49.
_n_
Juso Sulejmanov 18
II
-
50. Rizvo -"- 16 -
51. Mujo abanov 45
It
7
52. Ago 35
tt
2
II
53. Osman -"- 33
II
4
54. Haj dar Hasanov 20
J I
5
55.
II _
Abid Halilov 50
m _M
4
56. Juso Abidov 16 -
57. Taib Alije 35
It It
4 streljan
58. Salko Halilov 35 3
59. osovi Ahmet Muja 30 5 zaklan
60. osovi Mea Muja 28 Gradac 2 streljan
61. Mujo Mehov 45 3 zaklan
62. Krilo Mujo Murata 40 6 zapaljen
63. Dui Omer Salkov 53
_H_
Kostenika 4 zaklan
64.
_ II _
Adem Omera 15 - zapaljen
65. Nail 17 -
66. Mujo Suljov 45 7 streljan
67. Korjeni amil Arsanov 50
II
8 zaklan
68. Sijeri Ibro Nurkov 31
tt ii
5
u
69. Safet Meha 28 5
70. Kanli Huso Avdov 70
It
1
71. - "- Muhar em Husov 38 3
72. - "- Avdo 16
it
II _
II
73. -"- Hi mzo 15 _
II
74. Ar apovi Sul j o Mehmedov 40
tt
i t ova 4 strel j an
75. - "- Juso 30
tt u
2 zakl an
76. Ar apovi aban-"- 45
ti ti
3
u
77. Deevac Ferhat Ademov 70
ti M
_
u
78. engi Avdo Muhameda 55
II u
6
u
79. -"- Hamed Avdov 16
II u
-
_N_
80. - "- Hasan Rust emov 60
II u
2
II
81. -"- Hasi b Hasanov 18
II II
-
II
82. -"- I zet 16
u
- strel j an
83. Ni i Dur man Al i j e 16 - zakl an
84. Pre Hasan Al i j e 55
II
Prea 5 strel j an
85. -"- Hamed Hasanov 15
_M_
- zapal j en
86. Dui Meho Husov 55
It
3 zakl an
87. -"- Emi n Mehov 35
It ft
5
88. Pre Abi d Hasanov 30
tt tt
3 zapal j en
89. Bogdani MehoAganov 40
tt tt
6 strel j an
90. Bogdani I br o Rai dov 33
tt
Bogdani i 4 zakl an
91. -"- Emi n Bei r ov 28
ti
4
tt
92. -"- Mao Hasanov 55
II It
7 strel j an
93. -"- Osman Hasanov 80
II II
-
94. Dui Mur at Jusov 35 5
etnici su uli u Gorade 30. novembra 1941. god. pod vodstvom
glavnim Todorovia Boka, etnikog majora i Sergija Mihajlovia,
kapetana i vojvode ekia.
Od domai Risto Gavrilovi vojvoda i Gojko Krezovi, komandant
bataljona.
Komandant mjesta tada bio je Rade J ovanovi iz Srbije.
Sa ovim zakljuujemo da su ove rtve pale na Drinskim mostovima i
kod svojih kua.
SMRT FAIZMU, SLOBODA NARODU!
Gorade, 3-11-1946. godine.
lanovi mjesnog odbora: lanovi sreskog odbora:
(A-BiH, ZKRZ - rtve, omot Gorade - Kostenik, inv. br. 48914/1)
SPISAK RTAVA U AJNIU
- PODACI MJESNOG NARODNOG ODBORA AJNIE,
AJNIE, 8. FEBRUAR 1946.
MJ ESNI NARODNI ODBOR AJ NIE
PODACI O ZLOINIMA
1/ Popis muslimana koji su pobijeni od etnika 1941. godine
Prezi me i I me oca Star Vj er a i odakl e j e i zdr. l.
i me rt ve narod.
1. Sal ko Sof o Meho 45 I sl am aj ni e 3
2. Hamo Muanovi Hami d 35 5
3. Haj r o Vel i Sul j o 60 5
4. I bro Vel i
tt
62
it tt
5. Al i j a -"- I bro 26
tt tt
6. Ramo Rodo Omer 46 6
7. Hamdi j aPai Avdo 45
4
8. 2 si na koj i ma Hamdi j a
se ne zna i me 12
16
9. Haj r o Sabanovi 40
u tt
10. Meho ehaj i Mur at 36
tt tt |
11. Sel i m ahbegovi Avdo 50
4
12. Muj o ut una 40
ti u i
13. Sej do Haskovi Sal ko 30 4
14. Hamed
II
25 3
15. Hamed Hur i Lat i f 50 6
16. Must af a -"- 60 6
17. Nedi b -"- Must af a 65 6
18. Sul j o Memi evi Ragi b 38
-"- 4
19. Ej ub Remzi j a 18
u u
20. Vehbi j a -"- Ar i f 40 6
21. Suad Sanj al i Besi m 28 3
22. Eref Smai l ovi Ahmed 25
tt _M_
23. Ekr em -"-
it
22
n_
24. ai r i ga ul 45
25. Hamid Tirak Mujo 35
M It
26. Hamo Smailovi Salko 40
M It
7
27. Ferida Sultanovi Hi Imo 35
H _
28. Sevda Krako 40
tl M
29. Hasib Pita amil 50
_tl It
4
30. Suljo Babi 27
II
3
31. Hamid Bakaran Taib 20
ti ti
-
32. Hamo Zajkovi Hamid 18
tt tt
-
33. Avdo Veli Selim 40
tt _ll
5
34. Mujo -"- 45
_tt_ ti
3
35. Muhamed Pai 40
tt _ll_
3
36. Haso Korjeni Mujo 60
tt tt
5
37. Dedo Bateti Meho 60
_tt_ _l_
1
38. Mustafa
_ l!_
75
_tt_ _tl_
1
39. Zilka Jaarovi 60
_tf_
-
40. Alija Huri 50
_tt_ _ll_
3
41. Ibro Muanovi Hamid 48
_tt_ II
1
42. Oru Edhem Halilov
II
43. Prao Velibeg
tt
ajnie
44. Omerbai Ibriima
. Ragibova 45
M
Tmave
45. ero Muratov 17
_tt_
Miljeno
Svi gore navedeni poubijani su novembra-decembra 1941. godine od
strane etnika pod vodstvom zloglasnih komandanata majora J ezdimira
Dangia, majora Boka Todorovia, vojvode ekia, Sergija Mihajlovia
i kapetana Miliia.
Vrenjem ubistava gore navedenih tako isto izvrili su masovnu
pljaku nad cijelim muslimanskim ivljem.
Za sve gore navedeno svijedoe lanovi koji su izjavu dali i to:
1. Savo Masada ?, s.r.
2. Duan Terzi, s.r.
3. Zora Mani, s.r.
4. Nevenka Lasica (?), s.r.
5. Stevo urovi, s.r.
6. J aso Stanjevi (?), s.r.
7. Vaso Radovi, s.r.
8. Maksim Karadanovi, s.r.
9. Koja Lasica (?), s.r.
10. Minja Minjovi (?), s.r.
Smrt faizmu - Sloboda narodu !
U ajniu, dana 8. februara 1946. godine.
lanovi Mjesne anketne komisije: lanovi sreske komisije:
(Potpis neitljiv)
(A - BiH, ZKRZ - rtve, omot Gorade - ajnie, br. 48920/1)
SPISAK RTAVA U BILJINU
- PODACI MJESNE KOMISIJE BILJIN ZA UTVRIVANJE
ZLOINA OKUPATORA I NJIHOVIH POMAGAA,
BILJIN, 9. FEBRUAR 1946.
Mjesna anketna komisija Biljin
9-II-1946.
rtve etnikog terora
1. Ahmovi Ahmet Hasana 40 Musl i man i zBi l j i na l . 5 1941. kod kue
2.
II
Mur at 36 7
tt _tt_
3.
H
Sul j o 32
i
7
tl_ M
4.
1t_
Muhar em -"- 70 7
tt _tt_
5.
1t_
Mur adi f Muhar ema 4
tl
6.
tl
Hi l mo Hal i l a 42
_l!_
6
ft ft
7.
H
Hal i l Hi l ma 18
II II
8. Kodaga Lat i f Bega 34
II
5
ff tt
9.
u
Hasi b Bega 28 3
tt
10.
i
Sal i h Der vi a 36 5
11.
u
Muan Muana 26
M
5
H_
12.
u
Rai d Osmana 43
M
1
tt ff
13.
n_
Al i j a Mur at a 42
II
6
II _lt_
14.
Tl_
ai r Mur at a 38
II
3
_ff_ ff
15. Avdo Meha 15
II It
1943.
16.
_ll_
Must af a Lat i f a 18
II
2
17. Uhot a Ahmo Muj a 32
H
2 1941.
_M_
18.
tt
Juso Muj a 28
II
2
tt
19.
J I _
Haj r o Ah m et 35
H
3
20. Hal i l -"- 28
II
3
tl_ tt
21. Mal okas MehoFer hat a 45
_M_
2
n_
22. Begi j a Meha 42
II tt lt_
23. aj l o Der vo Numa 20
II
3 1943.
24. Dr agol j Rai d - 60
_lt_
4 1941.
tt
25. Meho Rai da 34
II
4
II _ ti
26.

Taj i b -"- 17
II ft
27.
If _
Muj o - 45
11
6
tf_ tt
28.
tt_
Huso Fej za 32
11
4
u
29. Sal i h Omer a 36 5
II it
30.
It
si n Sal i ha
7
31.
II
si n - "-
4
32.
tt
Al i j a Omer a 26
33.
tt
Osman Agana 20
34. Kar auzi Mur at 42
35.
u
Hasan - 40
36.
tt
Osman - 32
37. Smaj ovi Sel i m Muana 40
38.
M
Agan Muana 40
39.
tt
Mur at - 38
40.
tt
Muni b - 18
41. Nevor a Redo Baj r a 28
42.
t
Al i j a -"- 40
43.
u
Ramo - 60
44. eho Hasan Baj r a 39
45. Zi r ak aban Omer a 38
46.
u
Hami d - "- 32
47.
tt
ai r - "- 24
48.
tt
Asi m -"- 45
49.
tt_
Mej r a Omer a 60
50. Kor da Bego - 50
51.
tt
eri f Began 18
52.
tt
Rai d 16
53.
tt
I br o 14
54. Habi ba -"- 12
55.
tt
Vasvi j a - "- 9
56.
tt
Hamed - "- 3
57.
tt
Mul i j a - "- 40
58. Memi I br a 35
59. Kor da Omer Sal i ha 30
60.
H
Nazi f -"- 27
61.
tt
Juko Bei r a 28
62.
II
Hani f a Bei r a 65
63.
tt
Dehva Hami da 23
64.
tt
- Mej r a Hami da 60
65.
tt
Osman Agana 38
66.
_tt_
Umi j a Osmana 36
67. Caj l ak Mej r a Avdi j e 43
68.

Mur at Huka 18
69. Kor da Umi j a Juke 35
70. Kr ai Reko Der vi a 45
71.
tt
Avdi j a - 35
72.
H
Agan Hami da 43
73.
_lt_
Hasi b Hami da 32
ti
_ff
tt
^II
ti
2
tt
It
1
tt_
tt
1
II
II
6
11 _
tt
4
tt
II
1
11
tt
6
tt
11
6
II
H it II
ll_
4 i
tt
5 1943.
tl_
5 1941
tt
5
tt
tt
3 1943
rr_
1 1941
I! ti _ff_
i i _ _tt_
tt_ M_ tt_
tt
8
tt
1
ft _ll_
ti
8
H
6
ft
6 1941
3
11
4
ti
tt 11
tt
1943
II II
_ff _
5
fl
II _M_
It
4
tt
II It 11
11
3
_tl_
tt
5 1941
tt
3
tt
11
5 1943
ft
4
74. Radmilovii Salko Meha 36
i
n
5
1941.
II _
75. erfan 28
Jt
3 1943.
n
76. ena erfana 30
M
-
77. sin 4
II _
-
M
78. 2
_M _tt_ II n II
79. Omer Muja 40
II
4
tt
80. Avdija ulja 30
II II
3
n II
81. Hasan Jusa 25
M _
4
ti _tl_
82. Raid Smaja 18
H tt_
- 1941.
83. Mehi Selim Muana 30 5 1943.
84. Salko -"- 30 -
II
85. Hamid Muana 25
II
1
II
86. Halil -"- 15
II Il _
-
II u
87. eho erifMuja 18 2
II _
88. Salihi Halil Saliha 20
_tl_
5
M_ mtt_
89. Redo Mahmuta 30
_tt_ lt_
5
II
90. Osman Hamida 18 -
91. Homora Hasan Muja 35
Jt_ lt_
1
Jt_
92. Salihi Hamid Raida 20
II _
3

93. Mehi Hasan Alije 60


_ll lt_
4 1941.
II
94. Raid Hasana 25
U _tl_
3
II _ II
95. Mea -"- 30 4
ll_
96. Maan -"- 37
It _tl_
4
II _ _ll_
97. Suljo 25 3
II
98. Juso Bajra 8 -
II _
99. Smajo -"- 35 5
II
100. Beirovi Salko Beira 38
_tl_
4
II _
101. Daferovi Sejdo 65
II
4
tt_ _tl_
102. Alija 25 -
! <_
103. Dragovi Salko Ibra 40
It_
4
tt_ _tl_
104. Ahmet -"- 35 3
II _ JI
105. Daferovi Meho Selima 35
II
5
_ II
106. Dogo Zukan Omera 40
II
6
11
107. Ziza Zukana 40
Il ^ II
108. Bukva Meho Juso 50 5 1941.
II
109. -"- Sulejman Muratov 30
II
6
1
110. -"- Munib Ademov 26
M
4
_ll
111. -"- Beir Ahmetov 25
II
6
JI
112. Bai Halil Ibrov 24
H
1
II
113. Foo Hado Mehmedov 27
II _ll_
3
114. Dervievi Hasan Ibrov
35
n _tl_
5 1943.
JI
115. Muratspahi Kifo Hasanov
45
M_
3 1941.
JI
116. Mali Avdo Ahmetov
30
ii
4
JI
117. Mali Adii Alijin
30
ii
4
Jt
118. Al i j a Sal kov 25
119. Mur at spahi Bego Naskov 35
120. Bukva Adem
121. Kodaga evki j a Hasanov 10
27
1943. -'
1943.
Zakljueno sa red. br. 121.
rtve koje su pale u 1941. i 1942. pale su od strane bande etnika pod
vodstvom Boka Todorovia, Sergija Mihajlovia, Todorovia majora,
Dugia, Rada Jovanovia i vojvode ekia i od domaih koji su
uestvovali u ubijanju Lekso Krezovi, Stevo Mari, Savo Koroman.
A rtve koje su pale 1943. pale su kao rtve bande etnika pod
vodstvom Pavia uriia u saradnji sa domaim izdajnicima Bodirogom
Vasilijem, Milanom Matoviem i Miladinom ukiem.
Smrt faizmu - Sloboda narodu !
lanovi mjesne komisije
1. Hasan Kodaga
2. Milo Petrovi
3. ? Vehid
lanovi Sreske komisije:
(bez potpisa)
4. Krezovi Ana
(A- BiH, ZKRZ - Zloini, omot Gorade - Biljin, inv. br. 48898/1)
ZLOIN U SELU DROKAN
- ZAPISNIK ANKETNE KOMISIJE ZA UTVRIVANJE
ZLOINA OKUPATORA I NJIHOVIH POMAGAA U
VIEGRADU,
VIEGRAD, 10. FEBRUAR 1946.
Zapi sni k
sastavljen dne 10.11 1946. pred Anketnom komisijom za utvrivanje
zloina okupatora i njihovih pomagaa u Viegradu, srez Viegrad, okrug
Sarajevo.
Od komisije su prisutni:
Zapisniar: (potpis neitak)
(potpis neitak)
Pristupa Kari Medo, sin Husin, rodom iz Drokana, Optina
Orahovci, srez Viegrad, okrug Sarajevo, sada se nalazi u Drokanu, star
22 godine, po zanimanju zemljoranik, propisno opomenut na kazivanje
istine, izjavljuje:
Mjeseca januara 1942. godine doli su etnici jednog dana u selo
Drokan i u 2 sata posle pola noi sazvali su sav narod koji je ivio u
selu Drokanu od 84 osobe u kuu moga oca Huse Karia i ovako je
rekao etnik Milorad Malinovi i izvadio jedno pismo iz svoga depa i
kae sluajte to u vam sada rei: "poslao nas je Tanasovi Milorad i
evo naloga sa optine da vas sakrijemo sad e naii crvena vojska da vas
ne bi poubijali".
Ondar nas je i sav onaj narod koji je bio u toj kui izbrojio Milorad
Malinovi i u tome sam mogao saznati koliko naroda tada je bilo u toj
kui, jer ree Milorad brojei 84 sa Miloradom unilo je u kuu etnika
i to: oko Backovi, Milisav Backovi, Vlajko Backovi i Kusmuk Mirko
svi iz Donje Lieske, Lugonja Stevan iz Gornje Lieske, Dragievi Drago
iz Pretia, a ostali mi nisu poznati, jer nisu u kuu ulazili.
etnici koji su bili u kui gore navedeni viu nama da se ne bojimo
da e nas oni saktiri od crvene vojske. U tome su navedeni etnici izali
svi na vrata u pred kuu i poeli su odmah bacati bombe u kuu
meu narod, u tome su i kuu zapalili i ja sam navuko dvije ene
mrtve nae, te me nije pogodila niti jedna bomba.
Kada sam vidio da u izgoreti ja sam skoio na prozor i vidio sam da
imade jo etnika vie nego to ih je ulazilo u kuu. Ostale osobe koje
su u toj kui bile od 84 izgorele su sem mene, a mene su etnici gonili
i nisu me mogli stignuti da me ubiju.
Od etnika koji su pravili zloin u toj kui, kako sam gore rekao,
nalazi se na ivotu Backovi oko iz Dojne Lieske, sada u vojsci 18
brigade u selu Kaberniku, Dragievi Drago kod svoje kue u Protii,
doim se Lugonja Stevan nalazi negdje u Srbiji, a za ono ostalo ne znam
gdje se nalaze.
Molimo narodnu vlast da Backovi Doku predvode pred narodni sud
i da mu se sudi po zakonu o ratnim zloinima.
teta mi je naneena, jer mi je ubijen otac, majka, 2 sestre i brat,
amida, strina i amidino diete, i jo moje familije od 8 lanova
(podvukao: S..). Za moju uu porodicu naneena mi je teta od Din.
300.000.-
Takoer isto molim da se svi oni koji su danas na ivotu etnici
predvedu pred narodni sud i da odgovaraju sudu po Zakonu o ratnim
zloinima, a na ovu moju prijavu nisu ni potrebni svjedoci, niti mogu
svjedoiti, jer sam ja tome svemu oevidac, i za ovo jamim svojim
podpisom i ako ne bude ovako, neka me narodni sud osudi na smru.
lan komisije: Pismen sam:
J . urovi, s.r. Medo Kari, s.r.
Zapisniar:
(potpis neitak)
(A - BiH, ZKRZ - Zloini, k.233, inv. br. 45474, mjesto Drokan, srez
Viegrad)
SPISAK RTAVA U MEURJEJU
- PODACI MJESNOG NARODNOG ODBORA MEURJEJE,
MEURJEJE, 16. FEBRUAR 1946.
Mjesni Narodni Odbor Meureje
PODACI O ZLOINIMA
b/ Popis Muslimana koji su ubijeni od strane etnika, od godine 1941.
do 1944.
Prezime i Ime oca starost narodnost odakle je izcLl.
ime rtve
1. Jusuf Pleh Halil 45 Musliman Kopai 11
2. Murat Pleh Meho 25 4
3. Rizvo Meho 30
It
3
4. Lutvo Tuti Musa 28
M_
-
5. Suljo afovi 40
M M_
7
6. Omer Kadri 55
II _ M_
8
7. erifTerovi Mehmed 55
l_
12
8. Raid ehovi aban 33
II
7
9. erifBorovac Huso 36
II _ tl
4
lO.Malin air 18 6
11. Nedib elik Nazif 20
It
Trebeevo 5
12. Nezir 40
It tt
3
13. Nurko Abid 30
M
. 6
14. Demir -"- Alija 60 7
15. Hamza -"- Ago 40
II
10
16. Osman Al ihodi Meho 50
tt
5
17. Mujo Muminovi Jakub 30
M_
3
18. Sejdo 50
t! II _
8
19. Musa . Sejdova50 -
20. Atif 55
tl It
5
21. Halil Jakub 45
tl It
8
22. Redo Hodi Hasib 22
II M
2
23. Dedo eljo Zulfo 45
^11
5
26. Hasib Hodi
27. Alija Hodi
24. Junuz Herak
25. Murat Muminovi
28. Beir Alihodi
29. Ejub Alihodi
30. Halil
31. Vejsil Alihodi
32. Idriz Kadri
33. Avdija Hastor
34. Nedib -"-
35. Omer -"-
Emin 45
55
Dafer 60
65
Jusuf 38
Salko 35
Salko 45
Jusuf 35
Raid
45
Raid 45
47
43
tt
H
tl
H
Hladilje
It
II
ti
tl
tl
tl
M
tl
II
tt
tt
1
9
10
7
5
7
5
7
7
8
10
7
Svi gore navedeni poubijani su od strane etnika pod komandom Gojka
Krezovia, Dangia, Mihajlovia, vojvode Dakia i majora Pavia
uriia.
Za sve gore poubijane svjedoe lanovi koji su izjave dali, te na isto
se potpisuju i to:
U Meureju, dne. 16. februara 1946. godine.
(A - BiH, ZKRZ - rtve, omot Gorade - Meuijeje, br. 48900/2)
1. ehovi Abid, s.r.
3. Obrado vi (?), s.r.
5. Sari Milo, s.r.
Karadi Lazar
2. Hurem Fata, s.r.
4. Ilija (?), s.r.
6. Pita Hamed, s.r.-
Smrt Faizmu - Sloboda narodu!
SPISAK RTAVA U ZOROVIIMA
- PODACI MJESNOG NARODNOG ODBORA ZOROVII,
ZOROVII, 18. FEBRUAR 1946.
MJ ESNI NARODNI ODBOR ZOROVII
Dana: 18. februara 1946. god.
POPIS
rtava nastradalih od strane etnika 1941. god. i 1942. god.
Prezi me i I me oca starost vj era i odakl e j e i zdravao
i me rt ve narodnost l anova
1. ozoFehr at I brahi ma 40 Musl i man Bare 10
2. - "- Zaj ko Fehrata 16 -
3. - "- Smaj o Muana 35 6
4. Li gat a Hal i l Sal kov 20
_ti_ II
2
5. al i j aAbi d Adema 16
II
-
6. Li gat a Muj o Sal kov 28 3
7. Sehovi Al i j a Abi da 20
tt
Kaj evi i -
8. - "- aban Hamdov 16
_M_ ti
-
9. Bei r ovi Muhamed Sal kov 24
ti
Gusi i 3
10. -"- Muj o Adema 24
ti
2
11. -"- Rai d I br ov 24
II _ll_
3
12. Samouk ai r Hal i l a 19
1
Kaj evi i -
13. i ga Sal ko Muj ov 52
II
Orahovi ce 10
14. -"- Jusuf Al i j e 56 4
15. Baht o Al i j e 50 3
16. - "- Zul f o Baht a 20
_M_ tt
-
17. -"- Osman
_M_
16
tt
-
18. Skamo Rai d Mehov 16
tt
-
19. -"- Hamdo Hal i l a 40
ti
Bokovi i 8
20. Hur em Hamdov 19
It
-
21. - "- Muhar em I brahi ma 35
fl
5
22. -"- Hasan Jusov 40
II II
7
23. -"- Sul j o Al i j e 19
II II
-
24. - "- Hanki j a Al i j e 18
_M
-
25. -"- Sul j o Mur at a 37
1 _1t_
5
26. -"- Danan
it
19
It It
-
27. Tur al oFej zi j a
Avdi j a 55
ll Zoro v ii 6
28. -"- Abi d Fej zi j e 24
li
u
-
29. - "- Omer
f
16
u
tt_
-
30. -"- Muhar em Osmana 35
li u
6
31. -"- Mur at Hal i l a 55
li n
5
32. -"- I br o Must af e 18
II u
-
33. -"- Hal i l Must af e 16
ll rt_
-
34. -"- Al i j a
ti
14
11 _ ii
-
35. Adi l ovi Must af a Mehmeda 50
H ii
12
36. - "- Adi i Must af e 27
II ti
2
37. -"- Edhem 20
11 u
-
38. -"- Al i j a
M
17
II li
-
39. -"- Zul f o
tt
15
11 ii
-
40. - "- Labuda ena - " - 50
II
-
41. -"- Muhar em Mehmeda 45
_M_ ii
6
42. -"- Sal ko Muhar ema 16
II _I1_
-
43. -"- Muj o abana 24
_ll_ _t t _
3
44. Muj ezi n Sal i h Hasana 31
J { _
Hranci i 4
45. -"- Muj o Al i j e 31
11 u
4
46. Pi l av Dur mo Mehov 29 4
47. Adi l ovi Muj o Jusufa 17 i l i i -
48. Ar naut Nazi f Ahmet a 31
11
2
49. -"- ami l
H
22
ii
-
50. -"- Al i j a Paov 55
u _ II
5
51. -"- Sul j o Al i j e 22
52. - "- Muj o Paov 60
53. Gl uhaevi Smai l Muj ov 45
54. Zec Osman I brahi ma 46
55. -"- I br o -"- 21
56. Adi l ovi Al i j a Sul j ov 50
57. -"- Must af a -"- 40
58. - "- Sul ej men Al i j e 23
i l i i
Bogovi i
59. Dani Mur at Sal i hov 25 i l i i
Sva gore navedena lica poubijani su od strane etnika pod komandom
Majora Todorovia, Sergija Mihajlovia, kapetana Marka Bulatovia,
navodno iz Srbije sadanji boravak nepoznat.
Od domaih etnika bili su Grujo Cvjetanovi iz Prae, srez Rogatica,
a sada se nalazi u odmetnitvu.
Navedene rtve poubijane su pojedinano oko Drine i oko sela
Orahovica.
POPIS
rtava koji su poubijani od strane etnika 1943. do 1945. g.
1. Adilovi Ibro Halila 50
2. Mujezin umia Hasana 20
3. TuraloBajro Bajrov 1
4. Beirovi Osman Salkov 45
5. -"- Suljo Ibrov 46
6. Efendi Smail Ibrov 40
Musliman Zorovii 5 l. 1943.
Hranii 1 1943.
1943.
-"- Gusii 6 1945.
6 1945.
Bare 6 1945.
Gore navedene rtve poubijane su od strane etnika pod vodstvom
porunika Momilovia iz Zagoij a, sada boravak nepoznat i Vuka Kalaita
rodom iz Nove Varoi, sada boravak nepoznat.
lanovi mjesne komisije:
1. Hasib iga, s.r.
2. Mujezin Osman, s.r.
3. Zec (?) Nazif, s.r.
4. Turalo Zajko, s.r.
5. Alilovi Nazif, s.r.
6. Marinko Kovaevi, s.r.
7. Medo ?, s.r.
8. Dozo air, s.r.
lanovi sreske komisije:
1. (bez potpisa)
2. (bez potpisa)
3. (bez potpisa)
(A- BiH, ZKRZ - rtve, omot Gorade - Zorovii, inv. br. 48911/1)
SPISAK RTAVA U ZOROVIEMA
-PODACI MJESNOG NARODNOG ODBORA ZOROVII,
ZOROVII, 18. FEBRUAR 1946.
MJESNI NARODNI ODBOR ZOROVII
Dana: 18. februara 1946. god.
POPIS
rtava nastadalih od strane Nijemaca 1942.
1. RistieviNeo Aleksija 33 Sibin Bogovii izdr.l. 5 1942.
2. Todorovi Luka orev 18
(1 _ M _
4 1942.
3. Vukadin Joka,
ena Radova 23
M
1 1942.
4. Sran Radova 1
_tt_
- 1942.
5. Dozo Murat Begov 52 Musliman Bare 6 1945.
6. -"- Hu rem Osmana 55
u
8 1945.
7. -"- Muharem Fehrata 17
1
- 1943.
8. Ligata Ibro Hasana 6
It _M _
- 1943.
9. igoAgo Halila 4 Orahovice - 1943.
10. kamo Fatima Smajeva 5 Bokovii - 1943.
11. Kovaevi
Miladin Perov 11 Srbin
-
1943.
Gore navedene rtve od 1 do 3 pobuijani su u mjesecu maju, a nije se
moglo ustanoviti koja je jedinica zloin izvrila.
Od broja 4 do 11 takoer su poubijani od strane Nijemaca, jedinice
nisu poznate.
POPIS
rtava interniranih od strane Hrvatskih orunika 1941.
1. Todorovi Danilo Gavrov 40
2. Janko Jovov 25
3. Vukadin Nikola Koste 45
4. Ristievi Ranko Blagoja 26
Srbin Zorovii 4 lana
-"- -"- 2 -"-
Bogovii 6 -"-
-"- -"- 2 -"-
5. Tomi Ml aden Jovov 45
6. -"- Ri st o Krst ov 35
7. Todor ovi Jovi ca Jovov 55
8. Kuj undi Mi t ar Ni kol e 46
9. -"- Dar i nka Mi t rova 46
10. - "- Savka Mi t r ova 2
11. Kovaevi Daa Br ankova 35
12. Adi l ovi I br o Sul j ov 35
Bokovi i 5
Musl i m. Bogovi i -
4
3 -'
Zor ovi i 2 -'
Orahovi ce 6 -
rtve pod brojevima 1, 2, 3, 4 su internirani od strane Hrv. orunika
pod vodstvom Hasana Usta i ulja Bajrovia iz J elea poginuli u Foi, i
do danas se ni jedan od navedenih rtava nije povratio.
Takoer i pod brojem 5 i 6 su internirani, te se ni do danas nisu
povratili.
rtve od broj a 6 do 12 poubij ani su kod svoj ih kua od strane orunika
pod vodstvom gore navedenih orunika.
lanovi mjesne komisije: lanovi sreske komisije:
1. Hasib iga, s.r. (Potpisi neitljivi)
2. Mujezin Osman, s.r.
3. Zec (?) Nazif, s.r.
4. Turalo Zajko, s.r.
5. Alilovi Nazif, s.r.
6. Marinko Kovaevi, s.r.
7. Medo ?, s.r.
8. Dozo air, s.r.
(A-BiH, ZKRZ - rtve, omot Gorade- Zorovii, inv. br. 48911/2)
SPISAK RTAVA U MEURJEJU
- PODACI MJESNOG NARODNOG ODBORA MEURJEJE,
MEURJEJE, 23. FEBRUAR 1946.
Mjesni Narodni Odbor Medureje
Dana: 23. februara 1946. godine
PODACI O ZLOINIMA
b/ Popis Muslimana koji su ubijeni od strane etnika u godinama
1941. i 1944.
I me i pr ezi me rt ve I me oca Starost Narodnost Odakl e I z. l.
1. I br o Kadr i Meho 40 Musl i man Hl adi l a 4
2. I smet -"-
a
32
II
6
3. Rasi m - "-
n
30
tt
7
4. I dr i z -"- Sul j o 45 -"-
tt
6
5. Haf i za -"- Sal ko 60 4
6. Meho Hast or Must af a 65
tt
5
7. Sej do -"-
u
69
II
11
8. Sal ko - "- Nedi b 18
tt
1
9. Ramo Resumovi Meho 35 -"- Medur ej e 6
10. Adem Mumi novi Mur at 12 Trebeevo 8
11. Zaj ko Al i hodi Sul j o 22
ft
7
12. el i k Sal ko Pao 26
tt
6
13. Memi Hodi Avdo 50
tt
7
14. Sul ej man
Mumi novi Hasan 20
tt
6
15. Huso Bor ovac I bro 35 8
16. Mahmut Kapo Ar i f 40 Hl adi l a 8
17. Muan Sel i movi Ramo 45 Prol az 6
18. Sel i movi Ramo Muan 22
u
6
19. Rami z
u
20

6
20. Ej ub Hami d 40
u
8
21. Adem Ej ub 14
tt
8
22. Sal ko Haskovi Hal i l 16
tt
7
23. er i f Pr ol az Abaz 19
tt
5
24. Mea Selimovi Mujo 70
_lt tt_
1
25. Hana Haskovi Halil 45
II II
6
26. Tima Selimovi Huso 60
JI n
3
27. Murija -"- Murat 50
JI tt
3
28. Rahima -"- Avda 40
t n _lt
29. Biba air 5
II
_
30. erif Dedovi Alija 50
Jl_
Bogaljevii 5
31. Hodi Ragib Mujo 55
Jt_
Kajgani 9
32. -"- Edhem
n
50
_tt_
10
33. HastorNedib Raid 50
II
9
34. -"- Salko Nedib 20
II _tt_
9
35. Ibro Badar Salko 30
J_
8
36. Mujo Dedovi Salko 45
tt
Bogaljevii 2
37. Semiz Imamovi Jusuf 50
J1_
akovii 6
38. Hanifa -"- Semiz 50
Jl_ u
1
39. Ismet -"- -30
Jl_
1
40. Hilmo
tt
15
It n
1
41. Esad 10
Jt_
1
42. Tajib 35
Jl_ Jl_
8
43. evkija -"- 50
Jl_
10
44. Adii evkija 20 1
45. Ibro Jusuf 40
II J_
9
46. Adem
tt
45
Jt_ Jf_
10
47. Nazif Adem 15
Jf_ Jt_
1
48. Hanumica -"- Ibro 18
II Jl_
5
49. Hamed
ti
8
JI II
.
50. Meho
_tt_
45
tt Jl_
7
51. Safet Meho 17
_M_
1
52. Zaim
tt
10
Jl_
.
53. Fata 45
Jl_
1
54. Beir 55
Jl_ Jl_
7
55. Mujo Beir 21
Jl_ Jl_
1
56. Akif
_H_
18
Jl_ _M_
1
57. Alija -"- 45 8
58. Uzeir Imamovi Alija 17
J_
akovii 13
59. Smajo -"-
tt
40
II u
5
60. Duda -"- Munib 50
ti
11
61. Jakub Osman 18
It u
9
62. Mujo Abaz 55
II
emjera 5
63. erif Murat 30
II
6
64. Mera -"- Muharem 35 6
65. Selim -"- Jakub 55
II Jl_
12
66. Osman -"- Selim 35
It Jl_
4
67. Sabrija -"- Jakub 60
II
13
68. Sefer
u
aban 25
5
69. Ejub
_ M
Abaz 55
mhm
14
70. Ragib
_lt
Mujo 35
11 _
1
71. Osman MujczinoviMujov 70
It
akovii 5
72. Ruid Osman 35
7
73. Mujo
_tt
Osman 30
8
74. Ridai Avdo Mahmut 40
tt tt
1
75. Ibro Ridai 30
tt
1
76. Adem - Ibro 18
tt_
10
77. Ramiz
n
15
tt tt
5
78. ArifNokto 45
M_
10
79. Zarif -
n
30 1
80. Ibro Karovi Avdurahman 50 Karovii 8
81. Asim Ibro 18
tt
3
82. Munib
_ N _
Rahman 40
_lt_ n
6
83. Ago Mujo 40 7
84. Uzeir Mujo 45
It
7
85. Hamed
_ll _
42
H
7
86. Ramo Nurko 17
tt _ll_
8
87. air Dizdarevi Ibro 40 1
88. Omer oso 60
J l^
3
89. Murat
II
Omer 30 6
90. Nezir
II
Omer 25
tt
1
91. Mujo Huri Jakub 40 Javoijc -
92. Ragib
_ u _
Mujo 16
It
9
93. Fatima
_ n_
12 7
94. Salko

Muharem 55
It _tt_
1
95. ahzo Nurko 40
II
6
96. erif Hi Imo 16
tt
Rinirii 1
97. Zahir
_ll _
Abaz 50
II tt
6
98. Safet Zarif 15
tt
11
99. Hamid
_ ll_
amil 25 8
100. Junuz Jakub 40 iglice 10
101. Abaz
_rt_
Osman 30
_I1_
1
102. Muan Jusuf 40
II n
3
103. Hanka
u
Osman 60
_lt_
5
104. Dafer
n
Ejub 45
II
3
105. Alija
_H _
Jakub 40
II _
7
106. Hajro Sirovina Omer 25 Avlija 8
107. Beir Alihodi Smajo 45 Javorje 6
108. Uzeir Bezdrob Huso 16
II _
Duice 6
109. Muradif -"- Arif 30 12
110. Halil
_M _
28
n
1
111. Juso Murat 35 9
112. Sel i m - "-
Mur at 20
tt
1
113. Tahi r - "- I bro 30
tt
1
114. ai r -"-
tt
18
tt
8
115. Smai l -"- Bego 30
tt
5
116. Rabi j a -"-
tt
27
tt
10
117. Sej f o - "- Haj r o 35
tt
7
118. Al i j a Omer 30
tt
7
119. Muj o Haskovi Sadi k 55 Haskovi i 4
120. I dr i z Sul ej men 50
it
10
121. Hasan Kur t o 35
tt
6
122. Der vi -"- Musa 25
tt
3
123. Sal ko - "- Hr ust em 40
tt
9
124. Azi z I dri z 20 6
125. Rahman Hadovi Sal ko 40 af ovi i 8
126. Jakub Jusuf 50 3
127. aban Jusuf 48
ii
3
128. Der vi Mar aevi Dedo 35
u
3
129. Muj oHodovi Rai d 25 af ovi i 9
130. Al i j a
tt
20
u
3
131. Hasan Demi r ovi Mur at 18
it
6
132. Zul f o el j o Si nan 50
tt
9
133. evki j a -"- Zul f o 12
tt
1
134. Hi l mo -"- Si nan 35
u
6
135. Hur emHasovi Sul j o 35 Mandr a 7
136. Bei r
tt
30 6
137. Hr ust em - "-
_tt_
40
II
7
138. er i f Hr ust em 12
M
1
139. Ar i f Mumi novi Jakub 35 Trebeevo 6
140. Mevl a -"- Ar i f 30
tt
1
141. Mej r a Al i hodi Sal ko 70
tt
1
142. Nezi r Kaj gana Mahmut 50 Sl ati na 6
143. Zei r Kuspal a Muj o 45 -"- 7
144. Sul j o -"-
_tt_
35 5
145. Sal ko Pot urak 35 6
146. Mur at -"- Sal ko 15
II
1
147. Dedo Baj r ovi I bro 42 8
148. eri f -"- Meho 35 5
149. Mi r al emPl eh Osman 38 Janj i na 5
150. emso Pl eh
_n_
40 6
151. Hani f a - "- emso 50
u
1
152. Nur ko Osman 40
u
10
153. Osman -"- Nur ko 18
u
1
154. ahza Osman 20
1
155. Meho - "- emso 17
1
156. ai r el j o
50
Ganj e 11
157. Juso -"-
45
6
158. Aj di m Del i zaj i movi 45
ti
7
159. Bei r adi 60
u
7
160. Must af a -"- Bei r 20
u
1
161. Azi z

16
II
1
162. ami l - "- Ragi b 18
u
1
163. ami l Pl eh Mi r al em 7 Janj i na -
164. Kadi r a -"- 4

-
165. Rabi j a -"- emso 12 -
166. Al i j a ehovi Osman 40 Zapl j evac 8
167. Uma - "-
ti
8
u
-
168. Prl j aa Smai l Ahmet 70 Dubac 8
169. -"- Uzei r Al i j a 45 -"-
II
8
170. -"- Mehmed Adem 19
11
7
171. Br i ga I br o Sel i m 20
II
1
172. Osman Buo 70 Bukovi 8
173. Sal ko Agan 19
u
6
174. Ago 50
u_
6
175. Muj o - "-
ai r
60
II
4
176. Sal ko Moevi ai r 55 Mi l at kovi i 7
177. Ej ub -"-
_n_
50 7
178. Gao Hasi b Hasan 55 Radoevi i 9
179. Ferhat Dur ovi Al i j a 58
M_
14
180. Fat a Sal ko 28
II
4
181. Sul ej man -"-
_n
11
II
-
182. Mehmed -"-
II
8 -
183. Muj o el j o Sel i m 45 -"- Bat ovo 6
184. Der vi Sal i h 43
M_
6
185. I br o Avdo 18
II _
6
186. Mehmed- " -
_I1_
14
II _
-
187. Smai l Osman 75 -"-
11_
14
188. Haki j a Sel i m Sel i m 43 5
189. Meho Her ak Avdo 46 Okusovi i 5
190. Must af a Al i j a 21
a
6
191. Hasan -"- Emi n 43
a
1
192. Ar i f Habi b 75
a
8
193. Sevda Bekt o Paan 45
u
8
194. Nezi r Kar ovi Muj o 55 Kar ovi i 8
195. Juso Gao Al i j a 50 Vi hni i 2
196. Al i j a -"- 45
ti
1
197. Rai d - "- 55

3
198. Rami z Ri dar Dedo 37 6
199. Rai d -"-
(1
28
ti
3
200. Dervi Horovina Zejnil 27 Vibnici 5
201. Avdo
_ M _
26 2
202. Ibro Hajvaz 35 5
203. Muan 55 7
204. air -"- Memi 35
_tt
4
205. Mao Durakovi Muan 22 5
206. Murat oso erif 24 Karovii 5
207. Meho 40
_t1_ n
5
208. Raid Korjeni Suljo 40
n
inovii 6
209. Ismet Kulin Muan 21
n
3
210. esa Herak Nasuf 20 Jasanik 5
211. Salko Beiri Hasan 20 3
212. Osman -"- 23
it
1
213. Tima Gao Hasib 12 Radoevi -
\
(A - BiH, ZKRZ - rtve, omot Gorade - Meuijeje, br. 48900/2)
ZLOINI U GORADANSKOM KRAJU
- ZBIRNI IZVJETAJ KOMISIJE SRESKOG NARODNOG
ODBORA GORADE ZA UTVRIVANJE ZLOINA
OKUPATORA I NJIHOVIH POMAGAA,
GORADE, 26. MART 1946.
NARODNA REPUBLIKA BOSNA I HERCEGOVINA
SRESKI NARODNI ODBOR GORADE
Anketna komisija za utvrivanje
zloina okupatora i njihovih pomagaa.
Broj: /46. Gorade, 26-111-1946. god.
Predmet: Izvjetaj o zloinima i povredi
imovine okupatora i njihovih pomagaa.
ZEMALJSKOJ KOMISIJI ZA UTVRIVANJE ZLOINA
OKUPATORA I NJIHOVIH POMAGAA
Ova Sreska anketna komisija za utvrivanje zloina okupatora i
njihovih pomagaa podnosi slijedei izvjetaj:
Ova anketna komisija obrazovala je po svim Mjesnim narodnim
odborima ovoga sreza svoje podkomisije, koje su na podruju svojih
Mjesnih N. Odbora ispitali zloine okupatora i njihovih pomagaa
izvrenih u doba okupacije, na osnovu ega je izvrena rekapitulacija, te
je utvreno slijedee:
1. Da su okupatori i njihovi pomagai liili ivota:
S ARAJ E VO
Ljudi
ena
3.057
223
284
279
3.813
Staraca
Djece
UKUPNO:
a/ od ovoga broja bilo je rtava Nijemaca:
Ljudi
ena
Djece
91
27
23
141 UKUPNO:
Teror od strane Nijemaca prema narodu ovoga kraja naroito je
otpoeo u mjesecu maju 1942. godine. Kao neka vrsta kaznene
ekspedicije, formirane u Sarajevu od raznih Nijemakih jedinica,
izmjeane od ustaa i domobrana, prokrstarila je ovim krajevima, ali
zahvaljujui sluaju da je narod na vrijeme izbjegao, rtve nisu bile
mnogobrojnije, te je tom prilikom strijeljano 7 ljudi i 1 ena, dok je 12
maja iste godine odvedeno u koncentracione logore 36 ljudi i 5 djece, od
kojih sej e vratilo do danas svega 3 osobe.
Najvei teror od strane Nijemaca izvrenje u ovom srezu u mjesecu
maju 1943. godine, kada je ovuda prokrstarila vraija divizija pod
komandom nekog generala Najedholda. Tom prilikom poubijano je
39 ljudi, 14 ena i 12 djece.
Iza toga kroz ove krajeve prola je kaznena ekspedicija pod
komandom Njemakog Hauptmana tenclera Karla, sina Dr. Emina
tenclera, biveg upravnika bolnice u Bihau za vrijeme bive
Jugoslavije, koji je sa svojom kaznenom ekspedicijom dana 5-VII-
1943 godine opkolio 6 sela na podruju Mjesnog Narodnog Odbora
Zupii i pohvatao svo zateklo stanovnitvo tih sela, gdje ga je
poubijao u selu Prisoju. Tom prilikom ubijeno je 12 ljudi, 12 ena i
6 djece, meu kojima je bilo i djece od 1 godinu.
Ovo je uinjeno iz razloga to je u blizini tih sela poginuo jedan
Nijemac.
b/ Od ovoga broj a bilo j e rtava Italij ana:
Ljudi
ena
Staraca
Djece
UKUPNO:
483
18
13
23
537
Najvie rtava poinila je VI. Alpinska divizija pod komandom
generala Pircia Birolia. Tako je u mjesecu maju 1942. godine ova
divizija poubijala nad jamom 14 ljudi i bacila ih u istu jamu u planini
Preljuu op. Slatina srez Foa, a u istom mjesecu ova ista divizijadovela
je na Drinu, pod selom Ahmoviima 14 ljudi, 7 ena, 4 starca i 5
djece, pa ih utjerala u Drinu, a zatim mitraljezima ih pobila.
Meu ovim rtvama bilo je djece od 2 godine. Ovakvih slinih
sluajeva bilo je i na drugim mjestima kao to je sluaj rtava u
planini Kozari u ovome srezu.
Najvie rtava uinili su Italijani odvoenjem ljudi u Pljevlje, gdje
im je bila glavna komanda, u zatvore, odakle se nije do danas nitko
povratio.
Ne samo da su sami Italijani vrili rtve na stanovnitvu ovoga sreza,
nego su naoruavali i domae izdajnike, poznatu talijansku miliciju, koja
je pod njihovom komandom arila i palila, naroito na desnoj obali rijeke
Drine ovoga sreza. U tim pokoljima naroito su se istakli komandanti
ovih Talijanskih milicija kao to su Subai Emin i J uso olak i Hamdija
Klijo.
Isto tako pod komandom Italijana etnici Drae Mihajlovia pod
komandom Pavia uriia i Vuka Kalaita i Vasilija Bodiroge, koji su 4.
i 5. februara 1943. godine napravili poznate pokolje i paljevine u ovome
srezu, sa desne strane Drine, koja je strana bila pod Italijanskom
okupacijom.
c/ rtava ustaa bilo je:
Ljudi 283
ena 62
Staraca 16
Djece 31
UKUPNO: 392
Odmah poslije okupacije ustae su poeli vriti veliki teror na
stanovnitvu ovoga sreza. Tako je u junu 1941. godine pohvatano po
kuama 8 ljudi, najboljih graana, koje su potrpali u automobil zvanu
"crnu maricu", koja je dovedena naroito iz Sarajeva u tu svrhu. Ove
ljude odveli su u Sarajevo, a odatle u Lavu gdje su ih poubijali.
Istih dana ustae su pohvatali najvidenije ljude i po selima i odveli ih
u Sarajevo, odakle se nisu vie povratili. U ovim odvoenjima sudjelovali
su: Hadoaj Oto, sreski sudija, Gregori Pavle, domobranski bojnik,
Berberovi Avdo ustaki logornik, Novak Ferdo ofer iz Gorada i ustaki
dunosnik Stojisavljevi Franjo i Oru Ahmet.
Pod ustakom komandom naroito su u ovome srezu vrili zloin
zvani ebovci pod komandom emsa Sakovia. Ova naoruana ustaka
milicija krstarila je po ovim krajevima u 1943. i 1944. godini, te
iznenadnim napadima palila i ubijala itava sela, odvodei naroito stoku
koju su prodavali i njome se hranili. Ova naoruana banda imala je oko
40 ljudi, veinom izbjeglica iz optine Bukovica, sreza Plevljanskog kao
i njihovih pristalica iz ovoga sreza.
d/ rtava etnika u ovom srezu bilo je:
UKUPNO: 2.573
Upadom etnika u Gorade dana 30. novembra 1941. godine
pohvatan je veliki broj ljudi, kako iz samoga grada, tako i sa sela.
Ovi ljudi pritvarani su u Vojnu kasarnu u Goradu, odakle su ih
izvodili na Drinske mostove i ubijali ih.
Ubijanje su vrili u noi izvodei od 30-60 ljudi. Naroito su ubijale
izbjeglice iz sreza Rogatikog koji su bili prebjegli u ovaj srez. rtve
su bacali u Drinu, u koju su svrhu postojali naroiti ljudi koji su ih
otiskivali.
Ove rtve izvrene su pod komandom etnikog majora Jezdimira
Dangia, Boka Todorovia, Sergije Mihajlovia, Vojvode ekia i
Riste Gavrilovia, kao i tadanjeg komandanta bataljona Gojka
Krezovia.
U godini 1943. pod glavnom komandom Italijana napali su na
ovaj srez etnici majora Pavia uriia sa namjerom da sprijee
prelaz Partizanima preko Drine. Kako se na desnoj obali Drine u to
doba u nekim predjelima nalazila Ustaka vlast, to su pomenuti etnici
Ljudi
ena
2.200
116
55
202
Staraca
Djece
dobili odobrenje od Italijana da briu taj cjelokupni predio sve do Drine,
te je tom prilikom sve popaljeno i poubijano (podvukao: S..).
8.IX. 1943. Kapitulacijom Italije etnici su preli Nijemcima i
Ustaama i odravali su se u ovom srezu sve do povlaenja Nijemaca iz
ovih krajeva kojom su prilikom vrili pojedinane zloine nad ovim;
narodom.
II. MATERIJALNA TETA
Okupatori i njihovi pomagai u ovome srezu izvrili su povredu
imovine u iznosu:
a. Nijemci 114.541.262.- dinara
b. Italijani 214.174.490.-
c. Ustae 117.602.386.-
d. etnici 274.640.973.-
UKUPNO 720.959.111.-
a/ U toku krstarenja Njemakih eta po ovom srezu, kao i prilikom
njihovog povlaenja, Nijemci su zapalili 1.303 kue, razorili 183 kue,
dok su opljakali 2.826 konja i 48.141 stoke. Pored toga Nijemci su
opljakali velika vojna stovarita bive Jugoslavenske vojske u kojima
je bila velika koliina odjee, obue i hrane, koja teta nije u gornju
sumu uraunata.
b/ Od strane Italijana u ovome srezu popaljeno je 1.343 kue dok je
razoreno 118 kua, dok je opljakano razne stoke 45.477 komada.
c/ Od strane ustaa zapaljeno 945 kua dok je razoreno 28 kua.
Opljakano je 42.204 komada razne stoke.
d/ Od strane etnika popaljeno je 3.436 kua dok je razoreno 258
kua. Opljakano je stoke 52.463 komada.
Iz prednjeg se vidi da su rtve okupatora i njihovih pomagaa u ovome
srezu bile velike kako po broju lienih ivota tako i po povredi imovine.
Smrt faizmu - Sloboda narodu!
Sekretar: Pretsjednik:
F. Baelija, s.r. R. Jankovi, s.r.
(A-BiH, ZKRZ - Zapisnici, omot Gorade, k. 110, inv. br. 53362)
GENOCID U GORNJEM PODRINJU
I ZAPADNOM SANDAKU
- ZAPISNIK ZEMALJSKE KOMISIJE BOSNE I
HERCEGOVINE ZA UTVRIVANJE ZLOINA OKUPATORA
I NJIHOVIH POMAGAA,
SARAJEVO, 23. APRIL 1946.
Inv. br: 57553
ZA P I SNI K
sastavljen dne 23. aprila 1946. pred Zemaljskom komisijom za
utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa u Sarajevu, srez
Sarajevo, okrug sarajevski.
Od komi si j e su pr i sutni :
Zapisniar:
BilbijaNada Risto Sekuli, pravni referent
Pristupa ekari Novica, sin pok. Riste rodom iz Gorada optina
Gorade srez Gorade okrug Sarajevo sada se nalazi u Sarajevu star 50
godina, po zanimanju Povjer. umarsk. odjeljenja pri Okr. NO. izdrava
4 lanova porodice, propisno opomenut na kazivanje istine, izjavljuje:
Posle kapitulacije J ugoslavije sklonio sam se u Fou. Fou su okupirale
italijanske jedinice, dok su civilnu vlast odmah preuzele ustae iz same
Foe. Logornik je bio Gogalija Alija, radnik st. 45 godina, a njegov
tabornik bio je Kukavica Mile, oba iz Foe. Ali glavnu ulogu tada je
igrao Hakibovi Uzeir, trgovac iz Foe. Po njegovom nareenju vrena
su hapenja, deportiranja u konc. logore i drugi zloini. On je sve to
radio iz pozadine i moe se rei, da su sva zloinstva, koja su se dogodila
u Foi, bila izvrena pod njegovim znanjem i odobrenjem. Do 12 juna
1941 godine ustae su poubijale u srezu foanskom oko 60 najvienijih
Srba. Ubistva su vrena na sledei nain: pojedinane ustake patrole
odlazile su u sela pa ili tamo ubijali graane ili ih dovodili u ustaki
logor u Foi, gdje su ih ubijali u svompodrumu, a onda bacili u Drinu.
Napominjem da ustae nisu foanske Srbe ubijali u gradu, nego su ih
slali u Sarajevo, gdje su bili poubijani kao napr. Hadi vukovi Vaso roak
Hadivukovia, student agronomije, jo pet studenata i drugih graana,
ili su se deportirali u logor u Gospi. U Sarajevo i Gospi otpremljeno j e
oko 56 Srba, i ja sam jedini koji sam ostao iv. Oslobodivi se zatvora u
Sarajevu, posle 45 dana, ponovno sam otiao u Fou.
2.decembra 1941. god. povukli su se iz Foe ustae i domobrani njih
oko 800 u pravcu Mostara. U gradu su ostali Talijani u jaini od 300
vojnika i 10 oficira. 4.decembra iste godine dolazi etniki major Dangi,
kapetan Sergije Mihajlovi sa jo dva etnika oficira. Oni se sastaju sa
talijanskim oficirima u gostioni Velimira Zeevia, i tu u zasebnim
prostorijama konferiu dva do tri sata. Nakon toga izlaze zajedno sa
talijanskim oficirima, koji ih prate do drinskog mosta. Pri izlasku iz
gostione Sergije Mihajlovi izjavljuje sakupljenom svijetu, daj e u ime
kralja i komandanta etnike vojske Drae Mihajlovia postignut
sporazum sa italijanskom komandom, da Italijani istoga dana u 12 sati
noi napuste Fou, a etnici da uu, to je sve i ostvareno. Ovo sam uo
od prisutnoga svjedoka. Iste noi etnici su poeli sa klanjem
Muslimana u gradu Foi i okolnim selima.
1.000 etnika pod komandom Sergija Mihajlovia uputili su u Fou.
Odmah su poeli da seopijaju i onako pijani razili su se po gradu i
po okolnim selima i gdje god su vidjeli koga Muslimana odmah su
ga na licu mjesta streljali ili ga na drugi nain ubijali. Pored toga
vodili su Muslimane, koje su pohvatali, i to samo mukarce na drinski
most, gdje su ih klali i onda bacili u Drinu. Poubijali su tada, tj. za
vrijeme 45 dana, koliko je trajala njihova strahovlada 286
Muslimana, 2 Hrvatice i 2 Hrvata, na drinskom mostu, a u srezu
foanskom oko 3.000 Muslimana veinom ena i djece.
Sutradan, tj. S.decembra dolazi u Fou Dangi i dri govor narodu, te
se naroito obraa Muslimanima, bodrei ih da im se nita nee desiti i
da se nita ne boje. Meutim, u isto vrijemeu gradu se uje vrisak i
kuknjava od Muslimana, koje etnici kolju. Pored pomenutih etnika
u Fou su uli jo i Zagorac Slavko, koji je doao nakon 15 dana, porunik
J ovanovi, vojvoda eki, sve etniki oficiri. Svi oni snose punu
odgovornost za ova zloinstva, a najvie Kosori Radivoje komandant
rogatikog bataljona, koji se i danas nalazi u umi.
Za vrijeme etnike vladavine odlazi iz Foe jedna delegacija od 4
etnika oficira na elu s porunikom J ovanoviem u Viegrad. Tamo se
sporazumjeva sa Italijanima i Njemcima, da im ne prave smetnje u
njihovom prodiranju preko Sjemea, Vlasenice i Romanije na partizansku
slobodu teritoriju Rogaticu, Glasinac i Trnovo. Na istom sastanku izmeu
etnikih i talijanskih oficira u Foi postignut je sporazum da Talijani
predaju etnicima Kalinovik, ali nadiranjem partizanskih odreda Talij ani
su ostali u Kalinoviku kao vanoj strategiskoj taci do mjeseca marta
1942. godine. Tada je vojvoda Dobro J evevi sa tal. potpukovnikom
elebranijem doleteo avionom sa instrukcijama Drae Mihajlovia.
Napravili su ugovor po kojem u Kalinoviku ostaje tal. potp. Celebrani
sa dva tal. oficira, 10 vojnika i radiostanicom. Dok se etniki tab ima
smjestiti u Kalinovik, Italijani se obavezuju, da svaki dan daju etnicima
1.000 obroka kako to sleduje talijanskim vojnicima, mjesenu platu
svakom etniku po 1.000 lira, a za etnike oficire platu kao italijanskim
oficirima.
Posle ovog sporazuma etniki tab dolazi u Kalinovik sa etnikim
majorom Ostoji Zaharijom zvanim Cika Brankom, naelnikom
vrhovnog taba etnike vojske u otadbini. Dolazi Petar Baovi
komandant operativnih etnikih trupa za Crnu Goru i Hercegovinu,
Saleti Danilo, naelnik njegova taba, Lukaevi Voja kraljev autant i
drugi. Ostoji, Baevi i Lukaevi dolaze izravno od Drae Mihailovia
iz sela Lipo va kraj Kolaina gdje se tada nalazio Draa Mihajlo vi sa
svojim glavnim tabom, udaljen svega dva km. od talijanske divizije
"Murge", koja je tada brojala 15.000 ljudi i stacioniran u Kolainu. S
vremena na vrijeme posjeivali su etnici tab u Kalinoviku vie
talijanskih oficira kao general Lozani, pukovnik Berti, major Mirelije
itd. O vezi gore pomenutih etnikih komandanata u Kalinoviku sa
Draom Mihailoviem uo sam od Stjepana Klaria, pretsjednika SNO
u Kalinoviku koji je to lino priao Zaharije Ostoji. Isto tako o ovome
poznato je i Filipovi Husniji povjereniku poljoprivrednog odjeljenja
ONO u Sarajevu, koji je u svoje vrijeme priao Musa Kadija, koji je bio
u tabu Drae Mihailovia.
U mjesecu avgustu 1942. godine organizuje se u sporazumu
etnika i Italijana napad na Fou, koji su tada opet drali ustae i
domobrani. Talijani daju potrebno oruje, municiju i drugo, a etnici
napadaju. Kada su etnici ponovno zauzeli Fou poubijali su opet
dvije hiljade Muslimana, veinom ena i djece. Sva ova ubistva
izvrena su za 24 sata. Ubitstvo se odigralo na ovaj nain: Kad su
etnici navalili na Fou muslimani su pokuali da se spase bjeei
preko Drinskog mosta u pravcu Gorada. etnici su bili zauzeli
busije s obje strane mosta i kada su vidjeli, da je svijet nagrnuo na
most oni su iz mitraljeza osuli paljbu na njih. Usljed ovoga nastala
je strana panika, te se je most koji je prije bio oteen i provizorno
vezan icom, izvrnuo, usljed ega je mnogo svijeta popadalo u Drinu
i podavilo se. Poto su etnici uli u Fou, oni su dokusurili sa
ostatkom muslimana, koji nisu ni pokuavali da bjee. Ubijali su ih
na razne naine, poevi od klanja pa do streljanja. Mislim da je
stradalo ovom prilikom 2.000 ljudi. O ovom dogaaju uo sam od
Foaka oevidaca i to zna tamo skoro svako dijete.
Poslije ovih zloina talijanski oficiri estitaju etnicima na uspjehu i
dogonu u nekoliko kamiona hrane i pia.
Ujesen 1943. godine Voj a Lukaevi, kraljev autant, organ izu je
napad na sandake muslimane u Bukovoci. Lukaevi sa 4.000 -
5.000 bosanskih, hercegovakih i crnogorskih etnika upada u
Bukovicu i tamo ubijaju nekoliko hiljada muslimanskih ena i djece.
Priao mi je jedan seljak iz sela Bukovica, ijeg se imena danas ne
sjeam, da su etnici pred sobom gonili sve muslimane prema Limu.
Mukarci su se veinom spasili, dok su ene i djeca stradali. Ovaj
seljak mi je pokazivao tada jedno zgarite kue, u kojoj su bili ivi
spaljeni 175 ena i djece. Ubijanje je vreno klanjem i streljanjem,
ali ipak najvie spaljivanjem ivih. Istodobno je popaljena i itava
Bukovica. Ovom operacijom rukovode Lukaevi, Pavle urii i
drugi. Sva ova ubitstva u Bukovici zbila su se u roku od 4-5 dana.
Poetkom 1943 godine Draa sprema ofanzivu u saradnji sa Italij anima
protiv NOV na Neretvi. Prebacuje za nekoliko dana sa 70 Talijanskih
kamiona crnogorske etnike Vasojevie do Drine. Draa lino dolazi od
Kolaina u Kalinovik i sam upravlja operacijama. Iz et. taba se pie
nareenje komandantu etnikog bataljona Vojinu Miliu koji se nalazi
u blizini Konjica da se vee sa svojim desnim krilom sa lijevim krilom
Njemake vojske i da ima izvravat sva izdata nareenja njemakog
komandanta Hidla. Koncepte ovog nareenja pronali smo u Kalinoviku
poslije razbijanja etnika IV ofanzive i vjerovatno da se nalazi jo uvijek
u Minis, nar. obrane. Sa Draom se tada nalazio u Kalinoviku Ostoji
Zaharije, Kovaevi Petar, Pavle urii, VojaL ukaevi , Musa Kadija,
Saleti Danilo, Drakovi Aleksa, Momilovi Milorad, te etniki
glaveine iz sreza Foanskog: Bodiroga Vasilije, Zel j evi Veljko, Matovi
Milan, Trifkovi Slobodan, J oji Vukan i drugi. Vojvoda J evevi je za
vrijeme operacije krstario je od Drae do talijana i obratno, donosei
funtaterlinga i djelei ih meu pojedine etnike i talijanske oficire. X
hercegovaka brigada likvidirajui jedan tab etnikog bataljona u selu
Obiju kod Kalinovika nala je 4, 5 kg funti sterlinga u zlatu, oko 9 sto
hiljada tal. lira i milion i pol kuna.
Za vrijeme etniko talijanskih saradnja, od konca 1941do marta
1943. godine etnici i italijani pobili su 8.000muslimana, 350 Srba,
zapalili 2.300 kua, 3.400 nuzgrednih zgrada, poklali 2.500 goveda,
7.000ovaca, 2.000konja i drugih stvari opljakali (podvukao: S. .).
Napominjem da su etnikim zloinima u augustu 1942. godine u
Foi rukovodili pored Lukaevia Voj e i gore pomenuti etnici iz sreza
Foanskog.
Bilo je jo i zloina, koje su etnici izvrili, ali ja se danas ne mogu u
detalje sjetiti.
P.P. Novica ekari, s.r.
Bilbija Nada, s.r.
Sekuli, s.r.
Daj e prepis vjeran svome orginalu tvrdi
Predsjednik
Zemaljske komisije
kori Milo
(A- BiH, ZKRZ - Zapisnici, k. 98, br. 57553)
ZLOINI U KONCENTRACIONOM
LOGORU STARA GRADIKA
- SAOPTENJE ZEMALJSKE KOMISIJE HRVATSKE ZA
UTVRIVANJE ZLOINA OKUPATORA I NJIHOVIH
POMAGAA,
ZAGREB, 23. APRIL 1946.
SAOPENJ E br. 38
Zemaljska komisija za utvrivanje zloina okupatora i njihovih
pomagaa
ISKOPAVANJE RTAVA USTAKOG TERORA U OKOLICI
STARE GRADIKE
Zemaljska j e komisija ustanovila, da se u okolici poznatog ustakog
mulilita Stare Gradike nalazi izvjestan broj jama, u kojima su zatrpani
ljeevi rtava pobijenih u ovom muilitui i oko njega.
Dne 15.travnjao. g. uputila je Zemaljska komisija svoj e povjerenstvo
na lice mjesta i izvrila otkopavanje u umi zvanoj "Uskoka uma",
oko 12 km udaljenoj od Stare Gradike. U sastavu povjerenstva nalazio
sej e i sveu. profesor za sudsku medicinu dr. Ante Premora sa svojim
asistentom dr. Veljkom Bujanom. Iskopavanju je prisustvovao i veliki
broj rodbine postradalih rtava te okolnog svijeta.
Rad na otkopavanju trajao je dne 16., 17. i 18. ov. mj. Iz etiri jame
iskopano je. dosada 528 ljeevai to: iz prve jame 21 mukih, 11 enskih
i 4 djeija - ukupno 36 ljeeva, iz druge jame 56 mukih. 132 enskih i
24 djeija - ukupno 212 ljeeva, iz tree jame 30 mukih, 136 enskih i
20 djeija - ukupno 186 ljeeva, iz etvrte jame - mukih, 92 enskih i 2
djeija-ukupno 94 ljeeva, ukupno 107 mukih, 371 enskih i 50 djeijih
- ukupno 528 ljeeva.
Meu djeijim ljeevima imade i djece u dobi od 3-4 mjeseca.
Gotovo svi su mladi ljudi, meu kojima oko 60 uenica gimnazije i
trgovake akademije iz Zemuna.
Od gore navedenog broja ljeeva identificirano je svega 114 ljeeva,
a toga broja 43 po svjedocima i djelomino po ispravama, a ostalih 71
samo po ispravama, koje su pronaene kod pojedinih ljeeva. Prema
tome identificiran je uglavnom svaki peti lje.
Imena identificiranih rtava su slijedea:
1. Petrovi Duan, 27 god., iz Zemuna
2. Bilbija Milan, 37 god., iz Bos. Gradike
3. Milinovi Zlatica, 47 god., iz Srem. Laza
4. Pire Maijana, 5 mjeseci, iz Zemuna
5. Lakoevi Olga, 20 god., maturantica iz Zemuna
6. Lakoevi Danica, 39 god., iz Zemuna
7. Kotur Ljubica, 18 god., uenica iz Zemuna
8. Milovanovi Milena 19 god., uenica iz Zemuna
9. Milovanovi
Jelena - Lela 16 god., uenica iz Zemuna
10. Perovi Ankica 21 god., radnica iz Zagreba
11. Katani Danica, 18 god., uenica iz Zemuna
12. Ugarkovi Mira, 19 god., uenica iz Zemuna
13. Manojlovi Sofija, 21 god., iz Zemuna
14. Rusmir Vida, 17 god., uenica iz Zemuna
15. Kneevi Mileva, 12 god., iz neustanovljenog mjesta u Bosni
16. Ljubinkovi Bosiljka, 18 god., uenica iz Zemuna
17. Mikovi Ljubica, 20 god., iz Netina
18. Lonarski Jelena, 15 god., iz Zemuna
19. Markovi Bosiljka, 19 god., iz Zemuna
20. Jovii Draginja, 37 god., iz Zemuna
21. Dragosavljevi Tina, 20 god., iz Netina
22. Jeremi Marina, 18 god., iz Netina
23. Plavi Marija, 54 god., iz Zemuna
24. Jovii Cvijeta, 16 god., iz Zemuna
25. Vukojev Milica, 18 god., iz Netina
26. Rajkovi Ljubinka, 16 god., iz Netina
27. Zori Radivoj, 47 god., iz St. Banovaca
28. Stanisavljevi Nikola, 25 god., student iz Dobanovaca
29. Pravdi Milan, 50 god., iz Markuice
30. Vasi Dragica, 17 god., uenica iz Zemuna
31. Graanin Milica, 17 god., uenica iz Vukovara
32. iri Vukosava, 30 god., iz Vukovara
33. Pire Ankica, 38 god., iz
Zemuna
34. Atanaskovi Mirjana,
17 god., iz
Zemuna
35. Baljak Tankosava, 25 god., iz
Srem. Martinaca
36. Milisav Stana, 62 god., iz
Srem. Martinaca
37. Atanackovi J elena, 19 god., iz
manovaca
38. Miliev Kota, 34 god., iz
Zemuna
39. Gvozdenac J elena, 19 god., uenica iz
Zemuna
40. Munidaba Mara, 44 god., iz
Vikovaca
41. Savi urica, 32 god., iz
Srem. Kamenice
42. piri S taj ka, 45 god., iz
Bos. Gradike
43. piri Mirko, 2 i po god., iz Bos. Gradike
44. Mai Fatima, 16 god., iz Rovina
45. ari ro. Halilovi Feha
46. Huni Hanifa, iz Mokraa
47. Negi Aja, 30 god., iz Bos. Gradike
48. Hasanovi Zoka, iz Mokrice
49. Ajmanovi Bisera, iz Bos. Gradike
50. Alimanovi Bisera, iz Gor. Dubrave
51. Atanovi Zulfa, iz Banje Luke
52. Beganovi Hata, iz Rovina
53. Kohri Leha, iz Mokrice
54. Feherovi Fata, iz Mokrice
55. Radi Zumara, iz Turske Dubrave
56. Dumedija Vezelka, iz Bos. Gradike
57. Negi Safeta, iz Bos. Gradike
58. Halilovi Hata, iz Mokrice
59. Beganovi Feha, iz Mokrice
60. Lumbi ula, iz Bos. Gradike
61. Neki Aja, iz Bos. Gradike
62. Kahli erifa, iz Mokrice
63. Bisera N. iz Mokrice
64. Neki Emir, iz Bos. Gradike
65. Halilovi Bisera, iz Turske Dubrave
66. Beganovi N. iz Mokrice
67. Beganovi Reo, iz Mokrice
68. Husi Salih, iz Mokrice
69. Hasanovi Ibria, iz Mokrice
70. Alemanovi Alija, iz Mokrice
71. Hasanovi Omo, iz Mokrice
72. uli Imbro, iz Turske Dubrave
73. ari Sujo, trgovac iz Mokrice
74. Alimanovi Ramia, iz
Mokrice
75. Kahri Fata, iz
Mokrice
76. Hasanovi Ibria, iz Mokrice
77. Halilovi Nadir, iz Turske Dubrave
78. Husi Malka, iz Mokrice
79. Halilovi Bajro, iz Turske Dubrave
80. Beganovi Bego, iz Turske Dubrave
81. Kahri Mehmed, iz Mokrice
82. Negi Ema, iz Bos. Gradike
83. Halilovi Ifeta, iz Turske Dubrave
84. Hahri Hata, iz Mokrice
85. Lumbi ulsa, iz Bos. Gradike
86. Lumbi Pemba, iz Bos. Gradike
87. Mai Salko, iz Rovina
88. Halilovi Lalo, iz Turske Dubrave
89. Kahri Alija, iz Mokrice
90. Suli Ahmed, iz Dubrave
91. Mai J aro, iz Rovina
92. Deli Hasim, iz Banja Luke
93. Mai Mustafa, iz Turske Dubrave
94. Muratovi Almo,
iz Banja Luke
95. Beganovi Suljo, iz Mokrice
96. Muratovi Aga,
iz Vrbanje
97. AlemanoviBajro, iz Rovina
98. Alimanovi Bisera, iz Donje Dubrave
99. Nasti Olga
(Zemun)
100. Tatalovi Duana
101. Ragin Ljubica
102. Vukoti Olga
103. Stani Marija
104. Zelenovi (mukarac)
105. Mirkovi Rade
106. Lazi Mara
107. Samardi Julka (Vinkovci)
108. Savi Stana
109. Dragojevi Savka
110. Milievi Ljuba
111. Jakovljevi Milka - -
112. okrli Anka
113. Erljevi Lucija (Tuzla?)
114. Boi Slobodanka
Imena rtava navedenih od 99 do 114 ustanovlj ena su samo na osnovu
isprava, a da se nije moglo ustanoviti iz kojega su mjesta.
Spomenuti sudsko - lijeniki vjetaci ustanovili su, da je u 95%
sluajeva usmrenje nastalo udarcem sjekire ili nekog tvrdog predmeta,
vjerojatno maljem, u zatiljak lubanje, jer je kod tolikog broja ljeeva
naen razlupan ovaj dio lubanje. Kod nekoliko sluajeva rtve su
usmrene klanjem otrim predmetom, a kod 8 ljeeva nije se moglo nai
vanjskih vidljivih tragova, nasilnoga usmrenja, te se po ostacima hrane
od povraanja u ustima moe usnovano zakljuirti, da su ove rtve bile
ive zakopane i da je njihova smrt nastupila uguenjem.
Kako su naroito lj eevi ena i djece naeni u jamama u stavu leeem
potrbuke, a zbijeni neposredno jedan pored ili povrh drugoga, to se
zakljuuje, da su rtve bile prisiljene, da legnu u jamu, a nakon toga su
dobivale udarac nekim tvrdim predmetom u zatiljak.
Sve su ove rtve ustaki zloinci pobili u vremenu izmeu 23 .rujna i
15.listopada 1944. godine.
Zemaljska je komisija utvrdila, da se u okolici Stare Gradike nalazi
jo vie jama, u kojima se nalaze zakopane rtve masovnih ustakih:
pokolja, pa e sa otkopavanjem i utvrivanjem identiteta, nastaviti te o
vremenu i rezultatima otkopavanja obavijestiti javnost putem dnevne
tampe.
Broj: 2380/46
Zagreb, dne 23.travnja 1946.
Zemaljska komisija
za utvrivanje zloina okupatora
i njihovih pomagaa
ZLOINI VELJKA GAVRANA NA PODRUJU FOE
- OPTUNICA JAVNOG TUILATVA OKRUGA SARAJEVO,
SARAJEVO, 17. MAJ 1946.
J AVNO TUILATVO OKRUGA SARAJ EVO
T. Broj : 993/46. Sarajevo, 17/V. 1946.
OK R U NOM SUDU
SA RA J E V O
U kriv. stvari protiv GAVRAN VELJ KA radi djela iz l. 3 ta. 3,4 i 5
Zakona o kriv. djelima protiv naroda i drave, predajem sudu ovu
OP T U NI C U
J avno tuilatvo okruga Sarajevo tui:
GAVRANA VELJ KU Nikolina i majke take r. Begenii, roen
1913. godine u Cvilinu, srez Foa, gdje stalno i ivi, zamljoradnik, pismen
sa 4 razr. osnovne kole, oenjen, bez djece, vjere pravoslavne, Srbin,
dravljanin FNRJ , neosuivan, sa neto imanja, sada u istranom zatvoru
od 23/IX.1945.-
toje:
1) odmah po kapitulaciji J ugoslavije 1941. godine stupio u etnike u
etu Mile Radovia, a kasnije u brigadu zloglasnog etnika Matovia, te
je u etnicima ostao sa malim prekidom sve do januara 1945. godine;
2) poetkom 1943. godine doao u kuu Odak Behe u selu
uuriima i opljakao joj 20 kg. brana i neto mesa i izubijao joj
malodobnog sina Halila;
3) poetkom 1943. godine u drutvu sa jo nekim etnicima doao
u selo Zavodite pokupio po zaseocima 16 muslimanskih ena i djece,
strpao iz u magazu, zatim doao u magazu sa krampom, izmrcvario
ih, a onda posuo po njima slame i zapalio, kojom je prilikom pobijeno
13 eljadi, a samo se troje spasilo i to Odak Beha i dvoje djece, koja
su kratko iza toga od opekotina umrla;
4) u martu 1943. godine naao u selu Cvilinu ranjenog Ramu
Kolendu u kui engi Naile, naredio da ga iznesu na groblje, gdje
ga je ubio iz puke, pucajui mu u usta; i
5)ugodini 1943. uestvovao kao borac protiv NOV-a kod Kalinovika
i u Vilusima, -
to je dakle pod 1) u vrijeme rata stupio u naoruane vojnike formacije
sastavljene od jugoslavenskih dravljana u cilju pomaganja neprijatelja
i zajednike borbe s njima, primajui od neprijatelja oruje i pokoravajui
se njegovim naredbama; pod 2,3 i 4) poinio ratne zloine na taj nain,
to je u vrijeme rata i neprijateljske okupacije radio kao organizator,
pomaga i neposredni izvrilac ubijstva, muenja, palea i pljake
privatne imovine i neovjeno postupao sa jugoslavenskim
dravljanima, a pod 5) uestvovao kao borac u ratu protiv svoje
domovine, ime je poinio pod 1) kriv. djelo iz l. 3 ta. 4, pod 2, 3 i 4)
zloine iz l. 3 ta. 3, a pod 5) djelo iz l. 3. ta. 5 Zakona o krivinim
djelima protiv naroda i drave, kanjivo po l. 41. 2 istog zakona.
Temeljei nadlenost toga suda na propisu l. 14 odje. 1. navedenog
zakona, predlaem:
1) da se pred vijeem toga suda odri rasprava protiv
GAVRAN VELJ KA - Dnev. br. 1, 2 i 9 -
radi gore opisanih krivinih djela.
2) da se na raspravu pozovu i kao svjedoci presluaju:
ENGI NAILA - Dnev. br. 4
RAMOVI SMAJ O - dnev. br. 5
DOMBA ABAN - dnev. br. 6
ODAK BEHA - dnev. br. 8 i 10
3) da se na raspravi proitaju spisi: prijava dnev. br. 1, te dnev. br. 3,
7 i 11, te zapisnici o iskazu gore spomenutih svjedoka, u koliko koji ne
bi mogao na raspravu pristupiti, kao i personalija, koja se jo imaju
dobaviti.
Obr az l o e nj e
Optueni spada u onu grupu ljudi, koji su se po kapitulaciji J ugoslavije
prihvatili za oruje, ne da se bore protiv okupatora, nego protiv naih
naroda, trijebei muslimansko stanovnitvo u svome kraju. Nalazi se
u zloglasnoj etnikoj brigadi Matovia, u kojoj seje istakao kao zloinac
i voa onih najgorih, pa su ga radi toga zvali kapetanom i majorom. On
je strah i trepet muslimanskog stanovnitva svoga kraja, a da bi jo
straniji izgledao stavljao je na sebe neka straila, nosio je na glavi
veliku dugaku kapu, stavljao na sebe neke repove, kao metla, kitio
se raznim stvarima, nosio oficirsku sablju i okolo sebe noeve, te je
izgledao tako, da bi ovjek umirao od straha, kada bi ga vidio.
Optueni priznaje daje bio etnik, daje sudjelovao u borbama protiv
NOV-e, i da je ubio Kolendu Ramu, to potvruju i svjedoci Naila
engi i Domba aban. Brani se da je Ramu ubio stoje bio ustaa, to
meutim, nije tano. Porie djela pod 2 i 3) optunice, navodei da nije
pljakao brano i meso Odak Behe i da nije tukao njezinog sina, te da
nije sudjelovao u zloinu u selu Zavodita. Za ovo posljednje brani se da
su to izvrili drugi etnici iz brigade Matovia.
Meutim, i ova su mu djela dokazana iskazom svjedokinje Odak
Behije. Odak Behija je jedini preivjeli svjedok zloina poinjenog u
selu Zavoditu i ona kategoriki tvrdi da je optueni poinitelj toga
zloina, jer joj je on ubio dvoje djece u naramku krampom (podvukao:
S..). Optueni nastoji prikazati da ga ova svjedokinja zamjenjuje sa
bratom mu Tihomirom, koji daj e bio veliki krvolok, a koji je poginuo.
Meutim, na suoenju izvrenom dne 19/11.1946. izmeu svjedokinje i
optuenog, od estorice predvedenih joj hapenika, ona j e odmah
prepoznala optuenog. Iz injenice da optueni nastoji ovo djelo prebaciti
na one etnike, koji ili su poginuli ili se jo i sada nalaze u umi, vidi se
daje njegova obrana neistinita. Daje optueni poinio ovo djelo dokazuje
se i iskazima Dombe J unuza, Ramovia Saliha, koji potvruju ono, to
i svjedokinja Odak Behija, kao i iskazom svjedokinje Alihodi Hanke,
kojoj je Behija odmah ispriala ta seje u njezinoj magazi dogodilo i da
je to poinio optueni.
Optueni sam priznaje da su ga se ljudi bojali, ali ne zato, to j e bio
etnik-kolja, nego nije dozvoljavao da muslimani prelaze preko Drine
ustaama, a da su ga kapetanom i majorom zvali od cirkusa. I ovo
potvruje, daj e tano ono to svjedoci o njemu govore.
Poto su optuenom dokazana djela, za koja se optuuje i njegova
odgovornost za ista, to j e ova optunica opravdana i na zakonu osnovana.
Smrt faizmu - sloboda narodu !
J avni tuilac
(Potpis neitak)
(AJ , 110, Optunice i presude, br. fase. 819)
ZLOINI UROA I DUANA SAMARDIJE U DINDIIMA
- OPTUNICA JAVNOG TUIOCA OKRUGA SARAJEVO,
SARAJEVO, 20. JUNI 1946.
J AVNI TUILAC OKRUGA SARAJ EVO
Broj: 1.816/46
OKRUNOM NARODNOM SUDU
SA RA J E V O
U krivinoj stvari protiv UROA I DUANA SAMARDIJ E za l.
31.3,4 i 5. Zak. o kriv. djelima protiv naroda i drave predajem po l. 14
t. 1 istog Zakona ovu
OP T U NI C U
J avni tuilac okruga Sarajevo tui:
1) SAMARDIJ U UROA, pok. Ilije i Savke ro. Arbinja, ro. 1908.
u Dindiima - Sokolovii, boravitem istim, teak, nepismen, oenjen,
5 djece, pravoslavne vjere, Srbin, dravljanin FNRJ , navodno neporoan,
sa imetkom od 20 dunuma zemlje i kuom, u zatvoru od 20.X.1945. g.
2) SAMARDIJ U DUANA, Anelkov i Petre, ro. 1923. g. u
Dindiima, boravitem istim, teak, pismen, samouk, oenjen, 1 dijete,
pravoslavne vjere, Srbin, dravljanin FNRJ , navodno neporoan, sa
imetkom od 80 dunuma zemlje, u zatvoru od 17. VI. 1946. g.;
to su:
1) od kraja 1941. g. stupivi u etnike bili borci u bataljonu etnikog
komandanta Radivoja Kosoria, pa je Uro ostao do aprila 1942. g. a
zatim 1943. g. otiao u Njemaku gdje je kao borac uestvovao kod
protu-avijonske artiljerije /Flak/ u borbama protiv borbene amerikanske
avijacije do maja 1945. g., a DUAN ostao u etnikom II. bataljonu do
1945. g. uestvujui u svim borbama protiv NOV.
to su, dakle u vreme rata stupili u naoruane vojnike formacije
sastavljene od jugoslovenskih dravljana u cilju pomaganja neprijatelja
i zajednike borbe s njima, primajui od njega oruje i pokoravajui se
njegovim naredbama, te uestvovali u ratu kao borci protiv svoje
domovine i njezinih saveznika;
2) krajem decembra 1941. g. u Dindiima kao etnici, a Uro
Samardija i kao voa etnike patrole, uestvovali u etnikoj
koljakoj akciji na selo indie, kojom prilikom su popalili kue i
tale, opljakali i pobili 37 ljudi od kojih su 11 sve ena i djece i sami
pobili na taj nain da su ih streljali i noevima klali, a od njih se
sluajno spasilo 2 djece Avdo i Hanifa Dindo i ena Nezira Dindo;
3) sam Duan Samardijau maju 1943. g. u bliziniDindia ubio iz
puke Mehu Dindu, dok muj e Nurko Dindo pobjegao;
to su, dakle, za vreme rata i neprijateljske okupacije zavrili ratne
zloine na taj nain da su radili kao neposredni izvrioci, a Uro jo i kao
naredbodavac masovnog ubistva stanovnitva J ugoslavije, te paljenja i
pljakanja privatne imovine;
ime su uinili pod takom 1). kriv. djelo iz l. 31.4. i 5. a pod takom
2) i 3) kriv. djelo iz l. 3. t. 3. Zak. o kriv. djelima protiv naroda i drave,
kanjivi po l. 4. t. 2. istog Zakona.
S toga temeljei nadlenost Okrunog suda na l. 141. 1. Zak. o kriv.
djelima protiv naroda i drave predlaem da se
1) odredi glavni pretres protiv
SAMARDIJ E UROA R.BR. 3
SAMARDIJ E DUANA R.BR. 10
2) na raspravu pozovu svjedoci:
DINDO AVDO R.br.4
DINDO HANIFA R.br.6
DINDO NEZIRA R.br.7
VESO SIMI iz Dindia /nepresluan/
ena TRIFKA GLUHO VI A iz Planj a,
srez Rogatica /nepresluana/
3) proitaju kao dokazala: R.Br. 1, 2, 5, te personalija koja jo valja
dobaviti.
4) neka se Samardija Uro i Duan zadre u zatvoru.
O b r a z 1 o e nj e:
Optueni Uro Samardija priznaje da se nakon pokolja njegove
obitelji javio u etnike u augustu 1941. g. i da je u bataljonu Kosoria
Radivoja ostao do aprila 1942. g. U decembru 1943. g. artiljeriju - Flak
- u kojoj j e uestvovao u borbama koje su Njemci vodili protiv
Amerikanske avijacije. Optueni Samardija Duan priznaje takoer da
je stupio poetkom 1942. g. u etniki bataljon Radivoja Kosoria i da
je kod etnika ostao sve do njihovog povlaenja 1945. On ne priznaje da
bi uestvovao u kakvim borbama protiv NOV, ali to poricanje je bez
vrednosti s obzirom na injenicu daj e odred u kojem se je on nalazio
vodio este i krvave borbe protiv NOV. Prema tome je obojici optuenih
njihovim priznanjem krivnja u pogledu take 1) optunice dokazana.
Prema ustanovljenju u istrazi selo Dindie koje je gotovo posve
muslimansko, napadano je i paljeno nekoliko puta od strane etnika.
Svakom tom prilikom vrena su i masovna ubijanja te je u tom selu
pobijeno od etnika u svemu oko 67 eljadi sve mahom iz raznih
obitelji Dindia. Nedvojbeno je utvreno da su u jednoj takvoj
koljakoj akciji krajem decembra 1941. g. aktivno uestvovali Duan
i Uro Samardija. Uto vreme obojica su bili etnici, a kako su etnike
jedinice bile razmjetene u neposrednoj blizini sela, to se iz sela gotovo
svi odrasliji mukarci uklonili dok su ostale ene i djeca, a i oni su se od
straha pred etnicima sklanjali u srpske kue. Neposredno prije dogaaja
optueni Uro doao je u kuu Vese Simia i tu naao svj. Dindo Neziru
i naredio joj da se vrati u svoju kuu, predbacujui i amarajui Vesu s
toga to je primio Muslimane u svoju kuu. Uro se kodNezira raspitivao
ko u selu Dindiima ima zlata, stvari i stoke, na to mu je ona odgovorila
da ne zna. Kad je tako muslimanski ivalj bio vraen opet u svoje
kue iznenadno jedne noi upali su etnici u selo i poeli paliti kue
i ubijati sve ivo to im je dopalo ruku. Prema suglasnim iskazima
Dinde Avde, Hanife i Nezire utvreno je da se u kui Dinde Sulje
sklonilo 11 eljadi ena i djece, koji su bili iznenaeni upornom lupom
na kuna vrata i zahtjevom da se otvori. Kad su ukuani vrata
otvorili, upao je u kuu Duan Samardija sa pukom i naredio da
se kua odmah isprazni i eljad izie napolje. Odmah je iz prozora
iskoila Nezira Dindo, a isto tako i majka Hanife Dinde koja je na
rukama nosila dvogodinje djete. Kad je eljad poela izlaziti opazili
su na vratima kako stoji optueni Uro sa pukom na gotovs. U to je
iziao i optueni Duan i kad je vidio enu sa djetetom kako bjei,
ispalio je hitac i nju ubio, dok je djete noem teko ranio. Tada su
optueni sve odveli pred jednu talu, te su poeli pucati u ene i
djecu. Dvoje djece i to svj. Avdo i Hanifa Dindo ostali su sluajno
nepovreeni, jer su po njima pala druga mrtva djeca.
Optueni Uro Samardija ne priznaje da bi on u ovome pokolju
uestvovao nego navodi da je bataljon Kosoria prolazei prema
Kalinoviku palio usput sela i ubijao ljude. Onda je posle pokolja u
Dindiima samo pomogao da se pokopaju rtve pokolja.
Optueni Duan meutim priznaje daj e po nareenju optuenog
Uroa, koji je bio voa patrole uao nasilno u kuu Avde Dinde, dok j e
Uro sa pukom na gotovs ostao pred vratima. Navodi daj e izveo svu
eljad i doveo do tale, te tamo poeo pucati u njih i bosti dok za
Uroa veli da je pri ovome stajao i pazio da ne bi od rtava koja
izmakla, te da nije vidio da li je i on koga ustreljio. Njegovo priznanje
je u pogledu opisa samoga zlodjela kao i u pojedinostima potpuno
suglasno sa iskazima preivjelih svjedoka samo s tom razlikom da j e i
Uro pucao na svakoga koji bi pokuao da izmakne iz krvnikih ruku.
Optueni Duan jo navodi da su drugi etnici ili po drugim kuama,
pa stoga da ne zna ta su oni radili, a ne zna ni koliko je rtava bilo.
Iskazom svjedokinje Nezire Dindo ustanovljeno j e da j e tom
prilikom selo popaljeno, opljakano i 37 eljadi pobijeno. Optueni
Duan Samardija priznao je pored toga daj e 1943. g. ubio iz puke
Mehu Dindu dok mu je Nurko Dindo pobjegao (podvukao: S..).
Brani se daj e to uinio jer daj e Meho bio ustaa. Meutim, iz okolnosti
da je tom prilikom sa Mehom ila Srpkinja Gluhovi, ena Trifkova,
dvojbeno je da bi Meho mogao biti ustaa, jer se u to vreme ustae nisu
uputale u prijateljstvo sa Srbima.
Prema svemu navedenom, iskazima svjedoka, potpunim priznanjem
optuenog Duana Samardije, dokazana je krivnja optuenih u ovim
masovnim pokoljima, a kako se u njihovim djelima stiu sva obiljeja
kriv. djela iz l. 3. t. 3., 4. i 5. Zak. o kriv. djelima protiv naroda i drave,
to je podignuta optunica opravdana i na Zakonu osnovana.
Smrt faizmu - sloboda narodu!
J avni tuilac:
/Anelko Tvrtkovi/
(AJ , 110, Optunice i presude, br. fase. 820)
ZLOINI GENOCIDA ETNIKA DRAE MIHAILOVIA,
IZVODI IZ PRESUDE DRAGOLJUBU DRAI MIHAILOVIU
I DR STEVANU MOLJEVIU PRED VRHOVNIM SUDOM
FEDERATIVNE NARODNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE,
VOJNO VIJEE,
BEOGRAD, 10. JUNI - 15. JULI 1946.
Izvod iz stenografskih biljeki sa suenja Dragoljubu Drai
Mihailoviu i dr. Stevanu Moljeviu u vezi sa zloinima
genocida nad Muslimanima
PREDSEDNIK (u dupke ispunjenoj dvorani 15. jula 1946. u
8,15 asova): Drue zastavnie, naredite da se uvedu optueni. (U salu
ulaze optueni primetno uzbueni. Idu redom kao to su dolazili na
suenje svakog dana sa Dragoljubom - Draom Mihajloviem na elu.
Iako obrastao u bradu primetna je njegova uznemirenost. Kada su seli
na optueniku klupu): Danas e se izrei presuda (Meu prisutnima u
publici amor): Molim publiku za mir, u protivnom biu prinuen da
naredim da se udalji iz sale svaki onaj koji bude ma kakvim znacima
davao izraze svoga raspoloenja (Potom predsednik i svi ostali u sali,
kao i optueni ustaju i, u punoj tiini predsednik ita presudu):
KRIVI SU:
to su u toku nadoveanske borbe koju su narodi J ugoslavije od 1941.
do 1945. godine u odbrani svoje slobode i nezavisnosti i za svoj opstanak
vodili protiv hitlerovske Nemake, faistike Italije i njihovih satelita,
stupili i za sve vreme rata i neprijateljske okupacije odravali politiku i
vojnu saradnju sa okupatorom radi zajednikog ugui vanj a
optenarodnog ustanka i podravanja okupacije kako bi uz pomo
okupatora uspostavili reim protivnarodne diktature i nacionalnog
ugnjetavanja, te su na taj nain u najsudbonosnijem razdoblju istorije
naroda J ugoslavije izvrili zloin izdaje naroda i otadbine;
I to:
Optueni MIHAILOVI DRAGOLJ UB - DRAA:
2) OPTUENI MIHAILOVI DRAGOLJ UB - DRAA i njegovi
etniki komandanti po njegovim nareenjima i direktivama izvrili su
masovnim zahvatima u tzv. ienj ima terena, zatim putem leteih brigada
i crnih trojki u toku itavog rata i okupacije bezbrojne ratne zloine nad
narodom u svim krajevima J ugoslavije. Tako su:
u novembru 1941. godine etnici su streljali u selu Braiima na mestu
zvanom Drenovi Vuk oko 500 zarobljenih partizana i njihovih pristalica;
opt. Mihailovi je u noi izmeu 13. i 14. novembra 1941. godine tj.
iste noi kada seje sastao sa gestapovcem, kapetanom Matlom, naredio
svom komandantu Daki Temanoviu da oko 365 zarobljenih partizana
preda srpskoj dravnoj strai u selu Slovac, iako je morao znati da e ih
srpska dravna straa postreljati ili predati Nemcima, to j e i uinjeno
tako da ih je Temanovi predao J ovanu kavi, a ovaj Nemcima. Nemci
su od ovih predatili partizana streljali oko 270, a ostale oterali u logore;
Poetkom novembra 1941. godine Mihailoviev komandant Ajdai
zaklao je 13 partizanskih simpatizera u blizini Kosjeria na mestu zvanom
Ridovi meu kojima i uiteljicu J elenu Subi - Gmizovi i Milevu
Kosovac, koje su etnici pre nego to su ih zaklali, silovali i unakazili
usijanim gvoem;
4. novembra 1941. godine etnici su ubili blizu Ravne gore oko 30
partizana, koje su bili na prevaru zarobili, meu kojima je bilo 18 devojaka
koje su bile upuene u Ui cu za bolniarke;
u decembru 1941. godine Mihailovievi etnici streljali su zajedno
sa Nemcima u aku samo u jedan mah 80 pripadnika narodnooslobo-
dilakog pokreta;
u decembru 1941. godine u srezu poekom meoviti nemako-
etniki sud u jedan mah osudio je na smrt 12 pristalica partizana;
u decembru 1941. godine i tokom januara 1942. godine etnici su
poklali preko 2000 muslimana - ljudi, ena i dece iz okoline Foe,
Gorada i ajnia. Klanja su vrili i na mostovima na Drini u Foi
i Goradu;
u toku decembra 1941. godine i tokom cele 1942. Mihailovievi
"legalizovani" etnici pohapsili su i predali Nemcima u raznim krajevima
Srbije hiljade pristalica partizana koje su Nemci streljali u logorima na
Banjici, Niu, aku i drugim mestima, a pored toga sami etnici su
poubijali hiljade pristalica partizana, opljakali mnoga sela, batinali
hiljade ljudi, a veliki broj ena i dev o j ak a iz partizanskih porodica silovali;
prvog aprila 1942. godine etnici Rada Radia pobili su u J oavki 20
ranjenih partizana, a meu njima i teko ranjenog narodnog heroja dr
Mladena Stoj anovi a;
aprila 1942. godine etnici Lazara Teakovia i Rada Radia (koji su
se tada bili stavili pod komandu Mihailovievog kapetana Raia) ubili
su 70 ranjenih partizana;
krajem aprila 1942. godine Spasoja Daki, komandant Mihailovievog
bataljona u elebiu, ubio je engleskog majora Terensa Atertona i
njegovog radio-telegrafistu i jednog engleskog narednika;
juna 1942. godine Mihailovievi etnici su u okolini Gacka u selu
Izgorima zapalili bolnicu sa 10 tekih partizanskih ranjenika;
juna 1942. godine, Mihailoviev odred pod komandom kapetana
Vladimira ukia izveo je iz zatvora u Nikiu 25 pristalica narodno-
oslobodilakog pokreta i zajedno sa Italijanima streljali;
avgusta 1942. godine, Mihailoviev komandant Baovi ubio j e
simpatizere narodnooslobodilakog pokreta Rada Pravicu, Tomu Ga-
lena, J ovu Ljubibratia, Budimira Hiropinu i Tasu Kosoria;
avgusta 1942. godine Mihailovievi etnici pod komandom Petra
Baevia prilikom zauzea Foe zaklali su u Foi i u selima koja se
skupa nazivaju Bukovica oko 1.000 lica muslimanske veroispovesti,
meu kojima je bilo oko 300 ena, dece i staraca;
avgusta 1942. godine na terenu oko Ustikoline i Jahorine (istona
Bosna) Mihailovievi etnici pod komandom majora Zaharija
Ostojia i.Petra Baovia, zaklali su oko 2.500 lica muslimanske
veroispovesti a sela popalili;
septembra 1942. godine etnici Petra Baovia ubili su u Makarskoj
oko 900 Hrvata, nekoliko katolikih svetenika odrali i 17 sela zapalili;
oktobra 1942. godine etnici.Petra Baovia ubili su u okolini
Prozora zajedno sa Italijanima kojima je komandovao italijanski
porunik, Vidak oko 2.500 muslimana i Hrvata, meu kojima je
bilo ena, dece i staraca, a veliki broj sela popalili;
u oktobru 1942. godine, etnici Petra Baovia ubili su u selu Gatu,
Nikiice i Cilu u Dalmaciji zajedno sa Italijanima, 109 Hrvata kao
simpatizere narodnooslobodilakog pokreta;
u jesen 1942. godine u Drenici (Hercegovina) etnici iz okoline
Gacka pri pohodu na Prozor zaklali su oko sto lica muslimanske
veroispovesti;
II
januara 1943. godine zaklao je major Cveti 16 zarobljenih partizana
u okolini Uica;
januara 1943. godine pod komandom Komarevia Mihailovievi
etnici su zaklali 72 simpatizera partizana u srezu posavskom;
januara 1943. godine etnici Pavia uriia ubili su u srezu
bjelopoljski oko 400 mukaraca i oko 1.000 ena i dece muslimanske
veroispovesti;
u februaru 1943. godine etnici pod komandom Zaharija Ostojia,
Petra Baovia, Pavia uriia, Voje Lukaevia, Vuka Kalaitovia
i drugih, u srezovima pljevaljskom, ajnikom i foanskom zaklali
su 1.200 mukaraca i 8.000 staraca, ena i dece i opljakali, pa potom
spalili 2.000 domova (podvukao: S. .);
polovinom jula 1943. godine u selu Cikoti (Istona Bosna) etnici su
otkrili 8 0 ranj enika Prve proleterske divizij e, oduzeli im oruj a i sutradan
doveli Nemce koji su ih poubijali, a zatim spalili;
J una 1943. godine u toku Pete neprijateljske ofanzive etnici su klali
partizanske ranj enike sa Sutj eske, pa su tada zaklali u selu J elau i Vrbnici
dr Simu Miloevia i hrvatskog pesnika Ivana Gorana Kovaia;
jula 1943. godine u Viini (Bira), etnici su otkrili ranjenike Prve i
Druge proleterske brigade i izdali ih Nemcima koji su ih poubijali;
decembra 1943. godine etniki komandant ivan Lazovi zaklao je
c
u selu Selevcu 15 seljaka pristalica partizana;
decembra 1943. godine zaklali su etnici u okolini Bosanskog Grahova
137 zarobljenih partizana;
decembra 1943. godine zaklali su etnici u selu Tievu kod Drvara
28 zarobljenih partizana...
Paj e tako:
1) optueni MOLJ EVI STE VAN kao lan izvrnog odbora
Centralnog nacionalnog komiteta od poetka 1942 godine do Kongresa,
u Ba, a od tada pa do raspada etnike organizacije kao pretsednik;
I zvrnog odbora Centralnog komiteta rukovodio etnikom
organizacijom zajedno sa optuenim Mihailoviem, bio inicijator odluka
politike prirode i izradio direktive za organizaciju izdajnikih
ravnogorskih odbora;
primao depee i izvetaje etnikih organizacija i funkcionera i po
njima izdavao konkretne upute podreenim organizacijama za njihov
izdajniki rad;
ureivao centralni etniki organ list "Ravna Gora", pisao lanke u
etnikim listovima "Ravna Gora" i "Ujedinjeno srpstvo", pisao proglase,
drao govore, organizovao i odrao konferenciju urednika lokalnih
etnikih listova, te uopte rukovodio etnikom propagandom u cilju
zavoenja narodnih masa na put izdaje;
izdao uputstva za reorganizaciju i rad etnikih i prekih sudova i time
se solidarisao sa ubistvima koja su etnici pod vidom suenja vrili nad
narodom;
I zloenim radnjama optueni Mihailovi, Moljevi, ujovi,
Topalovi, Vilovi, Radi, Vranjeevi, Glii, J ovanovi, Dlobodan,
Puri, Nini, Zivkovi, Kneevi Radoje, Gavrilovi, Kneevi ivan,
Foti, J ovanovi Dragomir, Dini, J oni, Doki, Muicki i Pavlovi
izvrili su krivina dela izdaje i ratnih zloina iza lana 3 taka 3, 4 i 6
Zakona o krivinim delima protiv naroda i drave, a optueni Mihailovi,
Vranjeevi i Muicki jo i krivina dela organizovanja oruanih bandi
u cilju nasilnog obaranja postojeeg dravnog ureenja iz lana 3 taka
7. istog Zakona, optueni Markovi i Kumanudi izvrili su krivina dela
izdaje i ratnih zloina iz lana 3. taka 3, 6 Zakona o krivinim delima
protiv naroda i drave i optueni Markovi jo i krivino delo iz lana 2
Zakona o zabrani izazivanja nacionalne, rasne i verske mrnje i razdora.
Sa napred izloenog a na osnovu citiranih zakonskih propisa i lana 4
Zakona o krivinim delima protiv naroda i drave, a optueni Kumanudi
na osnovu lana 6 (Istoga Zakona, lana 5. Zakona o krivinim delima
protiv naroda i drave u vezi lana 16. Zakona o dravljanstvu FNRJ i
lana 1, 3, 5 i 6 Zakona o vrstama kazne - SUD
OSUUJ E
1) MIHAILOVIA DRAGOLJ UBA - DRAU na kaznu SMRTI
STRELJ ANJ EM, trajan gubitak politikih i pojedinih graanskih prava
i konfiskaciju celokupne imovine;
2) MOLJ EVI STEVANA na kaznu LIENJ A SLOBODE SA
PRINUDNIM RADOM u trajanju od 20 godina, gubitak politikih i
pojedinih graanskih prava sem roditeljskih u trajanju od deset godina i
na konfiskaciju celokupne imovine. Kazna lienja slobode s prinudnim
radom ima mu se raunati od 3. septembra 1945 godine kada je i slobode
lien;
GENOCID U FOI
- ZAPISNIK ZEMALJSKE KOMISIJE BOSNE I
HERCEGOVINE ZA UTVRIVANJE ZLOINA OKUPATORA
I NJIHOVIH POMAGAA
FOA, 16. JULI 1946.
ZA PI SNI K
sastavljen na dan 16. jula 1946. godineuFoi, srez Foa po Zemaljskoj
komisiji za utvrivanje zloina okupatora i njihovih pomagaa.
Od komisije su prisutni:
Zapisniar: Davidovi Radoje
J ahi Mehmed Bjelobrkovi Drago
Kuli Risto
Pristupaju:
Seri Svetozar, sin pokojnog Stjepana, rodom iz Boraka, srez Konjic,
okrug Mostar, sada se nalazi u Foi, star 62 godine, po zanimanju
penzioner, izdrava 7 lanova porodice.
Drug Smajovi Mujo, sin urar. Saliha, rodom iz Foe, srez Foa, okrug
Sarajevo, sada se nalazi u Foi, star 45 godina, po zanimanju radnik,
izdrava 8 lanova porodice.
Drug Adalbert Visecki, sin pokojnog J osipa, rodom iz Buaka, Optina
Ukrajina, okrug Stanislav SSSR, sada se nalazi u Foi, star 52 godine,
po zanimanju penzioner, izdrava 6 lanova porodice.
Drug Manjo Ragib, sin umr. Hasana, r