You are on page 1of 11

Lobanja kao cjelina (cranium)

Sastoji se od cerebralnog dijela (cranium cerebrale), koji ini vrst kostani okvir za mozak i
vesceralnog dijela (cranium viscerale), koji predstavlja skelet lica. Dijeli se na dva dijela:
gornji dio naziva se krov lobanje (calvaria) i donji pod ili pod lobanje (basis cranii).
Krov lobanje ili calvariu ine squama frontalne kosti, parijetalne kosti i dio squame
occipitalne kosti. Lateralne strane ine velika krila sfenoidalne kosti i squama temporalne
kosti. Kosti su povezane sa suturom coronalis (izmeu squame frontalne kosti i parijetalnih
kostiju), sutura sagitalis (izmeu dvije parijetalne kosti), sutura squamosa (izmeu parijetalnih
i squame temporane kosti), sutura lamboidea(izmeu parijetalnih i ocipitalne kosti) i tri suture
velikog krila sfenoidalne kosti sa susjednim kostima (sutura sphenoparietalis, sutura
sphenofrontalis i sutura sphensquamosa). Na unutranjoj strani vidljivi su zlijebovi hemisfere
mozga i krvnih zila, impersiones digitate, juga cerebralia, brojni sulcusi arterija i vena. Fossa
temporalis je kostana udubina smjestenna na lateralnoj strani lobanje, iza os zygomaticusa i
arcussa zygomaticusa.
Na dnu lobanje ili basis cranii razlikujemo unutrasnju ivanjsku stranu. Unutrasnja strana basis
cranii interna podijeljena je na tri lobanjske jame: prednja fossa cranii anterior, fossa cranii
media srednja i straznja fossa cranii posterior. Vanjska strana baze lobanje, basis cranii
externa, je pravilnih kontura, njen prednji dio (frontalna, etmoidalna i sfenoidalna kost)
pokrivaju kosti lica, dok srednji (pars basilaris ocipitalne kosti, pterigoidni nastavci i velika
krila sfenoidalne kosti i donja strana piramide temporalne kosti ) i straznji dio
slobodni(lateralni dio i squama ocipitalne kosti, i mastoidni nastavak temporalne kosti).

Orbita
Orbita imaoblik cetverostrane piramide ciji je vrh okrenut nazad a baza prema naprijed. Tako
na orbiti razlikujemo bazu, vrh i cetiri zida. Auditus orbitalis predstavlja bazu, tj. ulaz u
orbitu. Cini ga margo orbitalis na kome se razlikuju cetiri dijela: margo supraorbitalis, margo
infraorbitalis, margo lateralis i margo medialis. Gornji rub cine margo supraorbitalis i
processus zygomaticus frontalne kosti. Donji cini maxilla i os zygomaticus. Margo lateralis
cini processus frontalis zigomaticne kosti a margo medialos grade pars nasalis fronatalne kosti
i crista lacrimalis anterior maxille. Vrh orbite odgovara korijenu malog krila sfenoidalne
kosti. U vrhu se nalazi canalis opticus. Paries medialis ili medijalni zid grade proc. frontalis
maxille, os lacrimale, lmaina orbitalis etmoidalne kosti i tijelo dfenoidalne kosti. Pars lateralis
ili lateralni zid, grade facies orbitalis zigomaticen kosti i facies orbitalis velikog krila
sfenoidalne kosti. Paries superior ili gornji zid, cine pars orbitalis maksile, facies orbitalis
zigomaticne kosti i proc. orbitalis ossis palatini (nepca). Izmeu gornjeg i lateralnog zida
nalazi se fissura orbitalis superior, a izmedju lateralnog i donjeg zida orbite je fisura orbitalis
inferior. Na spoju medijalnog i gornjeg zida nalaze se foramen ethmoidale anterius et
posterus, kroz njih prolaze istoimeni nervi i arterije.

Os occipitale

Potiljacna kost gradi zadnje-donji zid lobanjske duplje. Na njoj se nalazi veliki otvor (foramen
magnum) preko kojeg lobanjska duplja komunicira sa kraljeznickim kanalom. Na potiljacnoj
kosti se razlikuju cetiri dijela: bazilarni (pars basilaris), dva bocna (pars lateralis) i zadnji
pljosnati dio (squama occipitalis)
Pars basilaris se nalazi ispred velikog otvora. Sa gornje strane je izdubljen u siroki zlijeb
(clivus) na kojem lezi produzena mozdina i most.
Pars lateralis se nalazi bocno od velikog otvora. Na njegovoj donjoj strani se nalaze zglobna
tijela (condylus occipitalis) za uzglobljavanje sa atlasom a sa gornje strane se nalazi kvrga
(tuberculum jugulare). Spoljasnja ivica bocnog dijela zajedno sa zadnjom ivicom piramide
temporalne kosti formira otvor (foramen jugulare) za prolaz 9. 10. I 11. Mozdanog zivca i
vene (vena jugularis interna)
Squama occipitalis se nalazi iza velikog otvora. Na sredini spoljasnje strane se nalazi
uzvisenje (protuberancia occipitalis externa) od koje prema velikom otvoru silazi greben
(crista occipitalis externa). Od spoljasnje potiljacne kvrge nalazi se krune linije (linea nuche
superior i linea nuche inferior) na kojima se pripajaju misici vrata. Na unutrasnjoj strani ljuska
je ispupcena u obliku krsta (eminencia cruciformis). Srediste ovog ispupcenja je unutrasnja
kvrga (protuberancia occipitalis interna) .

SKVAMA I LATERALNI DIJELOVI SE SPOJE U 2. GOD., A SA BAZILARNIM
DIJELOM OKO 6. GODINE IVOTA










Os sphenoidale

Klinasta kost se nalazi ispred potiljacne kosti. Na njoj postoje: sredisnji dio, tijelo klinaste
kosti (corpus ossis sphenoidalis) i tri para nastavaka: malo krilo (ala minor), veliko krilo (ala
major) i klinasti nastavak (processus pterygoideus).
Tijelo klinaste kosti je nepravilnog oblika i ima sest strana. Gornja strana je izdubljena u
obliku turskog sedla (sella turcica). U tom udubljenju se nalazi jama (fossa hypophysalis) u
kojoj lezi hipofiza. U tijelu klinaste kosti se nalazi pneumaticna supljina (sinus sphenoidalis).
Sella turcica se nalazi na gornjoj strani tijela klinaste kosti, na njoj se nalazi izboina
(tuberculum sellae) sa nastavkom (pocessus clinoideus medius). Sastoji se od kotanog zida
(dorsum sellae) koji se nadvija iznad jame (fossa hypophysalis). Na dorsum sellae nalazi se
nastavak (processus clinoideus posterior) koji slui kao hvatite za tentorium cerebeli.
Ala minor je prednji-bocni produzetak klinaste kosti. U njegovoj bazi se nalazi kanal (canalis
opticus) za prolaz vidnog zivca (nervus opticus) i arterije (arteria ophtalmica)
Ala major je odvojeno od malog krila pukotinom (fisura orbitalis superior). Blizu korjena
velikog krila nalaze se tri otvora: prednji (foramen rotundum) kroz koji prolazi n. Maxillaris,
srednji (foramen ovale) za n. Mandibularis i zadnji (foramen spinosum) gdje prolazi a.
Meningica media. Na velikom krilu postoje sljedece strane: unutrasnja gradi pod srednje
lobanjske duplje i vanjska, koja ima sljedeca polja: gornja ( facies orbitalis) ulazi u sastav
ocne duplje, donja (facies infratemporalis) ulazi u sastav podsljepocne jame, sljepoocno polje
(facies temporalis) gradi unutrasnji dio sljepoocne jame.
Processus pterygoideus odlazi od donje strane korjena velikog krila. Ima dva uspravna lista
koji se spajaju svojim prednjim ivicama i ogranicavaju krilastu jamu (fossa pterygoidea).











Os temporale

Sljepocna kost se nalazi na bocnoj strani lobanje izmedju potiljacne, klinaste i tjemene kosti.
Ona se sastoji iz petroznog dijela (pars petrosa) , bubnog dijela (pars tympanica), ljuske (pars
squamosa).
Pars petrosa je najkomplikovaniji dio temporalne kosti jer u sebi sadrzi srednje i unutrasnje
uho i veci broj kanala za prolazak krvnih sudova i zivaca. Petrozni dio temporalne kosti ima
oblik cetverostrane piramide sa bazom koja gleda prema vani, a vrhom upravljenim unutra i
medijalno.
Od baze piramide se pruza mastoidni nastavak (processus mastoideus). Spoljna strana
mastoidnog nastavka je hrapava i sluzi za pripoj misica. Na njegovoj donjoj strani se nalazi
usjek (incisura mastoidea). Na unutrasnjoj strani mastoidnog nastavka se nalazi zlijeb (sulcus
sinus sigmoidei) koji sadrzi istoimeni sinus.
Dvije strane piramide temporalne kosti (prednja i zadnja) ulaze u sastav poda lobanjske
duplje. Na zadnjoj strani se nalazi otvor (porus acusticus internus). Na ovaj otvor se u
piramidu nastavlja kanal (meatus acusticus internus). Na donjoj strani piramide je nastavak
(processus styloideus). Iz ovog nastavka se nalazi otvor (foramen stylomastoideum). Ispred
stiloidnog nastavka se nalazi jugularna jama (fossa jugularis) za istoimenu venu i ulazni otvor
u karotidni kanal (canalis caroticus) za isto imenu arteriju. Spoljasnja strana piramide gradi
unutarnji zid bubne duplje (cavum tymphani). Cavum tympani je pneumatini prostor u
piramidi koji sadri slune koice-maleus, incus i stapes.
Pars tympanica je lucna, tanka, kostana plocica koja nalijeze na spoljnu stranu piramide.
Njena zadnja lucna linija ogranicava sa bazom mastoidnog nastavka i ljuskom sljepoocne
kosti spoljasni usni otvor (porus acusticus externus).
Pars squamosa gradi bocni zid lobanje. Na unutranjoj strani ima impressum digitate, juga
cerebralna i vertikalni lijeb (sulcus arteriae meninge mediae) za istoimenu arteriju. Na svom
donjem dijelu ona se savija unutra i prema prednjoj ivici piramide i gradi krov vilicne jame
(fossa mandibularis) u koju se uvlaci glava donje vilice. Ispred vilicne jame se nalazi zglobna
kvrga (tuberculum articulare). Od spoljnjeg kraja ove kvrge prema naprijed odlazi jagodicni
nastavak (processus zigomaticus) koji se spaja sa jagodicnom kosti i obrazuje luk (arcus
zigomaticus).





Os parietale

Tjemena kost je parna kost koja se nalazi izmedju potiljacne, sljepoocne i ceone kosti. Gradi
krov i dio bocnog zida lobanje. Na njoj se razlikuju dvije strane, vanjska(facies externa) i
unutrasnja(facies interna) i cetiri ivice (margo frontalis koji ini suturu coronalis, margo
occipitalis - sutura lamboidea, margo sagitalis - sutra sagitalis i margo squamosa - sutura
squamosa) i etiri ugla(angulus frontalis, angulus sphenoidalis, angulus occipitalis i angulus
mastoideus). Na spoljasnjoj strani parietalne kosti se nalazi izboina (tuber parietale) a ispod
njega dvije kruzne linije (linea temporalis superior et inferior). Na unutrasnjoj strani
parietalne kosti se nalaze udubljenja (impresiones digitate) koje ostavljaju vijuge mozga i juga
cerebralia, arterijski i venski (sulcusi) zlijebovi. Na unutrasnjoj strani duz spoja dvije tjemene
kosti se nalazi zlijeb (sulcus sinus sagitalis) u kome je smjesten istoimeni venski sinus.



















Os frontale

Ceona neparna kost gradi prednji dio lobanjske duplje i krov ocne duplje ( orbite), straga se
spaja sa parijentalnim i sfenoidalnom kosti a dole sa etmoidalnom, nazalnim, lakrimalnim
kostima i maksilom. Ona se sastoji od uspravnog dijela, ljuske (squama frontalis), nosnog
dijela (pars nasalis) i orbitalnog dijela (pars orbitalis).
Squam frontalis se sastoji od tri strane: unutranja (facies interna), vanjska (facies externa) i
temporalna (facies temporale).
Na unutrasnjoj strani nalazi se izbocina (crista frontalis) na koju se nadovezuje zlijeb (sulcus
sagitalis) koji dijele frontalnu kost na dva dijela. Takoer nalaze se impressiones digitate, juga
cerebrali i zlijebovi arterija (sulcus arteriosus).
U gornjem dijelu vanjske strane ljuske se vide dva izbocenja (tuber frontale). Ispod njih
odmah iznad korjena nosa nalazi se udubina (glabella). Spolja od nje se nalazi luk (arcus
superficialis) cija donja ivica (margo supraorbitalis) cini granicu izmedju ljuske i ocnog dijela
ceone kosti. Na spoljnjem kraju ljuske se nalazi nastavak (processus zygomaticus). Na ovoj
ivici nalaze se otvori (foramen supraorbitale i foramen frontale)za prolaz nerava i krvnih
sudova.
Temporalna strana je lateralni dio skvame koji se na stavlja na dio sfenoidalne i parijetalne
kosti.
Pars nasalis se nalazi izmedju ocnih dijelova i na njegovoj donjoj strani se nalazi nosna bodlja
(spina nasalis) i bocno od nje otvor ceonog sinusa (apertura sinus frontalis). Iza nosne bodlje
se nalazi urez (incisura ethmoidalis) u koga ulazi horizontalni dio ethmoidalne kosti. Sprijeda
na mjestu koje odgovarara glabelli, kost je pneumatizirana tj. posjeduje upljinu (sinus
frontalis) koja komunicira sa nosnom upljinom. Septum sinum frontalium je podijljen na dva
dijela koja ne moraju biti simetrina.
Pars orbitalis ocni dio ceone kosti koja ima orbitalnu lamelu koja cini krov orbite. Na gornjoj
strani ocnih dijelova ceone kosti nalaze se udubljenja koja odgovaraju vijugama mozga
(impressiones digitate i juga cerebralia). Na njegovoj donjoj strani u vanjskom uglu se nalazi
jama (fossa glandulae lacrimalis) u kojoj je smjestena suzna zlijezda (glandula lacrimalis).

FRONTALNA KOST SE KOD NOVOROENETA SASTOJI IZ DVA
DIJELA KOJA SE SPAJAJU OKO 2. GOD. I TO TRAJE DO 8. GODINE
IVOTA.
FRONTALNI SINUS POINJE RAZVOJ U 2. GOD. A ZAVRI OKO 15.-20.
GODINE
Os ethmoidale

Neparna kost lezi u dubini baze lobanje izmedju osnih duplji i gradi gornji dio nosne supljine.
Na njoj se razlikuju dvije ploce: uspravna (lamina peprendicularis) najveca okomita ploa u
medijalnoj ravni i horizontalna (lamina cribrosa).
Uspravna ploca (lamina perpendicularis) ini dio nosne pregrade (septum nasi) spaja se sa
ossa nasali, spina nasanils ossis frontalis, cartilago septi nasi, sa vomerom i crista
sphenoidalis.
Horizontalna ploca (lamina cribrosa) se uvlaci izmedju ocnih dijelova ceone kosti. Crista galii
je izdanak lamine cibroze za koji se hvata falx cerebri koji je izdanak durae matris u formi
srpa koji nepotpuno dijeli cavum cranii na dva dijela koji uva mozak pri leanju jedna
polovina ne pritisne drugu. Posjeduje veliki broj otvora kroz koje prolaze vlakna prvog
mozdanog zivca (filla olfactoria).
Na spoljni kraj horizontalne veze se kostani labirint (labyrinthus ethmoidalis). Ispunjen je
pneumaticnim celijama (cellulae ethmoidales) koje cine sinus ethmoidalne kosti (sinus
ethmoidales). Unutranja strana labirinta ini veliki dio lateralnog zida nosne upljine (cavum
nasi), formira je od sprijeda prema nazad bulla ethmoidalis i dvije kostane ljuske u obliku
skoljki , gornja i srednja nosna skoljka (cocnha nasalis superior et medius) .
Izmeu nosnih skoljki nalaze se hodnici: meatus nasi superior u kojem se otvara frontalni
sinus preko infundubuluma ethmoidale i stranje ethmoidalne celule, meatus nasi medius u
njega se otvaraju prednje etmoidalne celule i maksilarni sinus preko hiatus semilunaris,
sprijeda hiatus komunicira preko infundibuluma sa frontalnim sinusom, meatus nasi inferior u
njega se otvrara suzni kanal (canalis nasolacrimalis). Izmeu bullae ethmoidalis i conche nasi
medius nalazi se kotani izdanak (processus uncinatus) koji sa bullom ethmoidalis omeuje
polumjeseasti otvor (hiatus semilunaris)koji komunicira sa infundibulum i sinus maxillaris.
Vanjsku stranu labirinta zatvara ploca (lamina orbitalis) koja ucestvuje u izgradnji unutarnjeg
zida ocne duplje. Na gornjoj strani labirinta nalaze se otvori foramen ethmoidalis anterius et
posterius. Sve ethmoidalne celule dijelimo na prednje, koje se otvaraju u srednji nosni hodnik
(meatus nasi medius) i stranje, koje se otvraraju u gornji nosni hodnik (meatus nasi superior).
OS ETHMOIDALE SE RAZVIJA IZ 4 JEZGRE (2 U LATERALNIM
DIJELOVIMA LABIRINTA SE POJAVE U 4. MJ. INTRAUTERINOG IVOTA I
KOD ROENJA SU LATERALNE STRANE OKOTALE.
2 MEDIJALNE JEZGRE SE POJAVE KRAJEM 1. GODINE IVOTA I POTPUNO
OKOTAJU DO 6. GODINE


Kosti lica: U kosti lica spadaju gornja vilica (maxilla), donja vilica (mandibula), nosna kost
(os nasale), jagodicna kost (os zygomaticum), raonik (vomer), suzna kost (os lacrimale),
nepcana kost (os palatinum), donja nosna skoljka (concha nasalis inferior) i podjezicna kost
(os hyoideum)

Maxilla

Gornja vilica je najveca parna kost lica, na njoj se razlikuju: tijelo (corpus maxillae) i
nastavci.
Tijelo gornje vilice ima oblik trostrane piramide cija baza (facies nasalis) ulazi u sastav
bocnog (lateralnog) zida nosne duplje, gornja strana tijela gornje vilice (facies orbitalis) cini
pod ocne duplje, slobodna strana (facies anterior) i zadnja strana tijela (facies infratemporalis)
gradi prednji zid podsljepoocne jame (fossa infratemporalis). Na bazi tijela gornje vilice
nalazi se veliki otvor (hiatus maxillaris) koji vodi u pneumaticnu supljinu gornje vilice (sinus
maxillaris) kojeg omeuje sve navedene plohe. Izmeu zadnje i gornje strane nalazi se rub
(fossa pterygopalatinae) koji cini prednji zid pterigoidnog nastavka sfenoidalne kosti.
Od tijela gornje vilice (corpusa) polaze cetiri nastavka: gornji za frontalnu i lakrimalnu kost
(procesus frontalis), donji (procesus alveolaris) na kojem se nalaze jamice (alveoli dentales) u
kojima su smjesteni zubi, spoljasnji za zigomatinu kost (procesus zgyomaticus) i unutrasnji
(procesus palatinus) za nepanu kost sa kojom formira tvrdo nepce i dijeli nosnu od usne
upljine.

RAZVIJA SE IZ VIE DIJELOVA KOJI SE SPOJE OKO 6.MJ.INTRAUTERINOG
IVOTA









Mandibula

Donja vilica je neparna kost sastoji iz horizontalno postavljenog dijela (corpus mandibulae) u
obliku potkovice, od cijih se zadnjih dijelova penju desna i lijeva grana donje vilice (ramus
mandibulae). Korpus i ramus mandibule zaklapaju ugao (angulus mandibulae) koji je kod
odraslih oko 90 a kod djece i starih oko 139.
Na gornjem kraju vilicne (ramusa) grane se nalaze dva nastavka: prednji nastavak (processus
coronoideus) i zglobni koji je straga (procesus condilaris) i sluzi za uzglobljavanje sa bazom
lobanje, izmeu njih je incisura mandibulae. Na ovom stranjem nastavku se nalazi glava
(caput mandibulae) i vrat (collum mandibulae). Glava mandibule nosi zglobnu plohu za fossu
mandibularis na temporalnoj kosti to ini tempomandibularni zglob (art.
Tempomandibularis). Tijelo (corpus mandibule) donje vilice se sastoji iz dva dijela, donjeg
bazalnog (basis mandibulae) i gornjeg zubnog dijela (pars alveolaris) u kojem se nalaze
jamice za zube (alveoli dentales).
Kroz tijelo donje vilice prolazi kanal (canalis mandibulae) ciji se ulazni otvor (foramen
mandibulae) nalazi na unutrasnjoj strani. U Svom prednjem dijelu ovaj se kanal dijeli i
njegova se spoljnja grana zavrsava sa otvorom (foramen mentale) na spoljasnjoj strani tijela
donje vilice. Na sredisnjoj liniji tijela donje vilice se nalaze dva ispupcenja, prednje
(protuberantia mentalis) i zadnje (spina mentalis).
RAZVIJA SE IZ DVIJE POLOVINE KOJE SU I NA ROENJU VIDLJIVE,
ODNOSNO ODVOJENE VEZIVNIM TKIVOM-SPOJE SE DO 2.-3. MJESECA IZA
ROENJA











Nosna kost (os nassale) je parna kost koja formira skelet vanjskog nosa i ima oblik
pravougaone plocice. Ona se nalazi u korjenu nosa. Svojom donjom ivicom ogranicava
kruskoliki otvor (foramen piriforme) na koji se spaja trouglasta hrskavica nosa. Spaja se sa
margo nasalis ossis frontalis na gornjem rubu, donji rub gradi gornji dio aperture piriformis.
Lateralni rub se spaja sa processus frontalis maxille. Medijalno sa os nasale suprotne strane i
na medijalni rub nalijeze spina nasalis frontalne kosti i lamina peprendicularis etmoidalne
kosti.
OSIFICIRA U 3. MJ. INTRAUT. IVOTA

Suzna kost (os lacrimale) je parna tanka plocasta kost. Izgradjuje medijalni zid ocne duplje.
Na njoj se nalazi greben (crista lacrimalis) koji omeuje sulcus lacrimalis. Na spoljasnjoj
strani suzne kosti nalazi se jamica (fossa sacci lacrimalis) u kojoj se nalazi suzna vrecica
(saccus lacrimalis). Crista lacrimalis zavrsava nastavkom hamulus lacrimalis koji ograniava
ulaz u canalis nasolacrimalis.
OSIFICIRA U 4. MJESECU INTRAUT. IVOTA

Jagodicna kost (os zygomaticum) je parna kost lica koja prebacuje glavni pritisak zuba na
frontalnu kost. Grade je tri povine i dva nastavka.
Vanjska (facies malaris) koja obrazuje jagodice-obraz, unutranje (facies orbitalis) koja ini
prednji dio poda i lateralnog zida one duplje i temporalna (facies temporalis).
Nastavci su na processus frontalis i processus temporalis. Processus temporalis zigomatine
kosti se spaja sa processus zygomaticus temporalne kosti i cine arcus zygomaticus.
KOST SE RAZVIJA IZ TRI DIJELA KOJA SE SPOJE OKO 5.MJ. INT. IVOTA-
MOGU OSTATI NESPOJENE: OS ZYGOMATICUM BIPARTITUM,
TRIPARTITUM

Nepcana kost (os palatinum)parna kost koja sa maxillom formira tvrdo nepce a straga je
osnova za meko nepce. Ima dvije ploe sastavljene pod uglom od 90 stepeni: vertikalni list
(lamina perpendicularis) ulazi u sastav bocnog zida nosne supljine i horizontalni list (lamina
horizontalis) gradi zadnju trecinu tvrdog nepca. Vertikalni list na svom gornjem kraju ima dva
nastavka, prednji (processus orbitalis) i zadnji (procesus sphenoidalis) koji sa tijelom klinaste
kosti ogranicavaju otvor (foramen sphenopalatinum). Od njegovog donjeg kraja nazad odlazi
piramidni nastavak (processus pyramidalis) koji se uvlaci u donji kraj pteroidalnog nastavka.


Donja nosna skoljka (concha nasalis inferior) je ovalna kostana ljuska koja je pricvrscena
svojom gornjom ivicom na lateralni zid nosne duplje. Njena spoljna strana sa lateralnim
zidom nosne duplje ogranicava donji nosni hodnik (meatus nasi inferior) u koji se otvara
suzni kanal (canalis nasolacrimalis). Medijalna strana obloena je sluznicom ispod koje su
lijezde i krvni sudovi: plexus cavernosi concharum.
OSIFICIRA U 3.- 4. MJESECU INTRAUT. IVOTA

Raonik (vomer) neparna kost koja dijeli nosne upljine sa stranje strane, omeuje choane.
Ima oblik cetvrtaste ploce i gradi zadnji dio nosne pregrade. Na bocnim stranam se nalazi
lijeb (sulcus vomeris). Gornji dio je rascijepljen u alae vomeris i alae se spajaju sa rostrum
sfenoidale sa kojim zatvaraju parni kanal (canalis vomerovaginalis).
OSIFICIRA U 2. MJESECU INTRAUT. IVOTA

Podjezicna kost (os hyoideum) se nalazi ispod donje vilice u muskulaturi vrata. Na njoj se
razlikuje tijelo (corpus) i dva para rogova velik (cornu majus) i mali (cornu minus)