ANTIKA FILOZOFIJA

HISTORICIZAM I AHISTORICIZAM
2 pozicije filozofije s obzirom na njenu povijest
!" a#istoricizam $analiti%&a fil'"
2" #istoricizam
1) Analiti%&a filozofija( pojmovna analiza) filozofija &ao bavljenje filozofs&im problemima
Argumenti protiv historicizma:
!" najraniji filozofi su se bavili filozofijom) ia&o nije bilo pret#o*ne povijesti filozofije
2" filozofija je bavljenje problemima
+" filozofija mora biti &riti%&a
," filozofija se treba pona-ati poput znanosti
2) No) filozofija nije poput znanosti u po.le*u pojmova &oji imaju razli%ita zna%enja &roz vrijeme) *ru-tva)
&ulture) '''
Argumenti za historicizam:
!" /F $povijest filozofije" je &onceptualno nu0na( trebaju nam prija-nji *ijelovi pri%e *a bi razumijeli nove
2" /F je psi#olo-&i nu0na( poma0e u s#va1anju *ru.a%iji# intele&tualni# formi &roz povijest
+" /F je i po sebi &riti%&a
," /F je va0na pra.mati%&i( *aje osje1aj pripa*nosti i zaje*ni-tva
2" /F je va0na #euristi%&i( *aje nove mo*ele mi-ljenja &oji su %esto o&i*a%i novi# i*eja
3" /F je i sama potra.a za istinom( i tu se bavimo problemima
'''''''
Filozofija je mo.u1a i bez *ubo&o. poznavanja njene povijesti $jer su njezini problemi bezvremens&i") ali ne i bez
i&a&vo. izu%avanja povijesti filozofije $jer je &onceptualno nu0na"'
Filozofs&i pristup povijesti filozofije je *anas sli%an ili isti &ao i mo*ernoj filozofiji( analiza) razlozi) &riti%&a
procjena) ar.umenti'
4pecifi%nosti povijesti filozofije su njezin povijesni &onte&st te problem izvora $jezi&"'
Anti!a se "i#ozo"i$a u 2!' st' pri&lju%ila analiti%&oj( /latona) Aristotel i *ru.i se vi-e ne prou%avaju &ao povijesne
fi.ure) ve1 &ao na-i su.ovornici) a fo&us je stavljen na ar.umentativni sa*r0aj te&sta'
5iljevi u bavljenju anti%&om filozofijom
!" &onte&stualizirati fil' analizu anti%&e misli
2" razumijeti meto*olo.iju anti%&e fil' bez nametanja mo*erne
+" ista&nuti filozofiju &ao na%in 0ivota i njenu pra&ti%nu usmjerenost u pobolj-anju 0ivota
4vim .r%&im filozofima je zaje*ni%&o
!" autoritet racionalno. ar.umenta $ot&riva istinu) ali i motivira na *jelovanje"
2" filozofija te0i ot&rivanju ultimativne istine) ali i vo6enju optimalno. 0ivota
7azli&e mo*erne i anti%&e filozofije
!" u antici nisu zastupali i*ealizam $8er&ele9"
2" u antici nisu zastupali &artezijans&i s&epticizam
+" .r%a eti&a temelji se na &ara&teru osobe) a ne na ra*nji
1
%&RIO'IZACI(A A)TI*+& ,I-OZO,I(&
po%eta& s Talesom u ./ st/ pr/n/e/ 0o 122/ go0ine &a*a Justinijan zabranjuje pa.ans&e -&ole
zapo%inje u &ulturnom &ru.u :r%&e civilizacije( .r%&i jezi& $&oine *iale&tos"
-iri se iz ;ileta u ;aloj Aziji
filozofs&o sre*i-te je .ra* Atena zbo. mno-tva filozofs&i# -&ola
A&a*emija $/laton") L9ceum ili peripateti%&a -&ola $Aristotel") A.ora $4o&rat") 4toi%&a -&ola) '''
!' /re*so&ratovci
2' 4o&rat ''''''' ''''''''' $tvorac analiti%e meto*e"
+' /laton ''''''' ''''''''' $pisao o .otovo sva&oj fil' temi"
,' Aristotel '''' ''''''''' $nasuprot /latonu) sistemati%an"
2' <elenisti%&a fil' ''''' =>pi&urovci) 4toici) 4&eptici$pironovs&i i a&a*emijs&i"?
3' Neo@platonizam
%R&',I-OZO,S+O RAZ'O3-(&
u raz*oblju prije filozofa) temelj .r%&e e*u&acije su bili .r%&i mitovi i reli.ija) a .lavni autoriteti u tom po.le*u su
bili <omer i <ezio* &oji# se *o 3' st'pr'n'e' nije propitivalo
4 566/g/pr/n/e/ Homerovs!o7Hezio0ovs!o shva8an$e svi$eta:
!" antropomorfno s#va1anje $Olimps&i#" bo.ova
2" &ona%nost svijeta i nejasno1a o&o .ranica $prostorni# nebo@Tartar) vremens&i# Kaos@*o &a*aA"
8o.ovi se &oriste za obja-njenje sve.a $persona#ni !auza#itet"( pre*znanstvena sli&a svijeta ima temelj u teolo.iji i
reli.ijs&oj *o&trini'
/roblemi s <omerovs&im s#va1anjem bo.ova
!" bo.ovi su antropomorfni B nisu moralni autoriteti
2" bo.ovi nisu svemo.u1i B su*bina $anan&e" je i izna* bo.ova
+" <omerovs&i &ozmos *opu-ta slu%aj i situacije bez obja-njenja B stalna nesi.urnost
Homerovs!a eti!a:
*obra osoba ima vr#ine $arete" @C bo.ato i utjecajno porije&lo) u.le*) fizi%&a sna.a i &on*icija) '''
vrline treba imati) ali i manifestirati
spomenute vrline su vanjs&a *obra &oja su nestabilna $npr' mijenjaju se &roz vrijeme"
/roblem pomirenja vlastiti# interesa i moralne ispravnostiD EEE&asnije temeljno pitanje u FGr0aviH
/roblemi #omerovs&e eti&e
!" biti *obar nije u *omeni samo. poje*inca
2" problem moralne o*.ovornosti
+" &onfli&t izme6u vlast' 0elja i o%e&ivanja zaje*nice
," problem slabiji# u *ru-tvu i nji#ove za-tite
Kriti&e <omera
!" Gobro obja-njenje svijeta mora biti potpunoD
2" Gobra i vrline moraju biti stabilniD
2
9:O' 9 ,I-OZO,S+O RAZ'O3-(&
FTreba ne bajoslovno mu*rovati) ne.o pitati se za-to i *avati *o&azeDH B Aristotel
$m9t#os" $lo.os"
intele&tualna revolucija m9t#os lo.os $razum"
lo.os( znanje $vjerovanje" treba utemeljiti i oprav*ati
5ilj je posti1i stru&turalno je*instvo obja-njenja sve -to postoji mora imati *ovoljan razlo. *a postoji
/rvi filozofi istra0uju priro*u $metafizi&a" tj' &ona%nu materijalnu stvarnost) svi pre*so&ratovci su ontolo-&i
materijalisti' /o&u-avaju istra0iti bita&) ono -to je nositelj promjene) ono -to u njoj ostaje nepromijenjeno'
%R&'SO+RATO:S+O ;+OZMO-O<+O) RAZ'O3-(&
!" ;ilets&a -&ola $Tales) Ana&simen) Ana&siman*ar"
2" /ita.orejci $/ita.ora i Filolaj"
+" <era&lit
," >lejci $Ksenofan) /armeni*) Zenon"
2" /osre*nici $>mpe*o&lo i Ana&sa.ora"
3" Atomisti $Leu&ip i Gemo&rit"
po%eta& raz*oblja @C Tales je pre*vi*io pomr%inu 4unca $promatranje priro*e bez teolo.ije"
raz*oblje je obilje0eno istra0ivanjem &ozmosa $promjene) uzro&a i priro*e"
bita& se po&u-ava objasniti bez teolo.ije) prvi &oraci prema znanstvenom prou%avanju svijeta
$ =ita! I ono po %emu jest sve -to jest) temeljna sastavnica &oja omo.u1uje postojanje onome -to postoji(
razni nazivi za bita& I bita&) prapo%elo) ar#e) supstancija) ''' "
teme#$na pitan$a raz0o=#$a:
metafizi%&a B istra0ivanje bit&a) porije&lo i priro*a svijeta) na- polo0aj u njemu
epistemolo-&a B -to je znanje i mo0emo li i-ta znatiA &oji su izvori znanjaA
eti%&a B &a&o se pona-ati u *ru-tvu i &a&o .a or.anizirati) povezati osobni interes i prave*nost
teolo-&a B &riti%&a promi-ljanja o bo.ovima
MI-&TS+A <+O-A ;Ta#es> Ana!simen> Ana!siman0ar)
po%eta& -irenja filozofije iz ;ileta u Joniji) ;ala Azija .*je se *obro 0ivilo i sto.a) imalo slobo*no. vremena
Ta#es
@ zaslu0an za pre*vi6anje pomr%ine 4unca) uvo6enje &alen*ara) teoreme o sli%nosti tro&uta) '''
sve je vo0aD $materijalisti%&i monizam) o*ba%en personalni &auzalitet i pri#va1eno naturalisti%&o obja-njenje"
Ana!simen
sve je zra!D &on&retni pre*meti nastaju nje.ovim z.ru-njavanjem i -irenjem'
$zna%enje izjave sli%no &ao i &o* Talesa"
Ana!siman0ar
@ zalu0an za prvu .eo.rafs&u &artu) izum sun%ano. sata) bavio se i porije&lom lju*i
bavljenje porije&lom lju*i $proto@evolucijs&a teorija") Ana&siman*rov za&lju%a& $re*uctio a* apsur*um"
Lju*i se ne mo.u brinuti za sebe &ao bebe pa nisu mo.le ni prve lju*s&e bebe'
Jivotinje se mo.u brinuti same za sebe &ao bebe'
Ga&le) lju*i su morali nastati o* 0ivotinja'
3
&riti&a Talesa bita& $prapo%elo" ne mo0e biti je*na tvar) jer bi na*vla*ala sve ostale tvari
bita& po Ana&siman*ru treba ostati neutralan u toj borbi(
bita& je apeiron $materijalan) bes&ona%no &valitativan) bez.rani%an"
;ile1ani u&rat&o
monisti%&o .le*i-te $postoji je*an bita&Ksupstancija"
#ilozoizam $sva&a je stvar pro0eta 0ivotom"
prvi filozofi priro*e @C tvorci pojma priro*e $f9sis" i teze o je*instvuKpovezanosti priro*e
materijalizam $&a&o su za bita& birali materijalne tvari) smatra se *a su bili ontolo-&i materijalisti"
H&RA+-IT
melan&oli%ni plemi1 i mizantrop $ve1ina lju*i je .lupa"
zvan Fmra%niH <era&lit zbo. mizantropije i &omplicirano.) #ermeti%&o. stila pisanja
@ bavio se mno.im po*ru%jima &riti&a lju*s&o. *ru-tva) politi&a) reli.ija) &ozmos) eti&a) '''
&lju%ni pojam &o* <er&lita je
#ogos : vje%ni za&on priro*e) bit i princip po &ojemu se sve *o.a6a ona&o &a&o se *o.a6a
lju*i .a ve1inom ne s#va1aju $priro*a se voli s&rivati"
pre*nost razums&e spoznaje $alet#eia" na* osjetilnom $*o&sa"
lo.os je temeljen na s&la*u suprotnosti( nji#ova #armoni%na borba je po&reta%&o na%elo $sve se mijenja"
!razlikovati Heraklitov logos od ostalih!
%ARM&)I'
@ osniva% >lejs&e -&ole
*jelo FO priro*iH
!" o*bacuje osjetilnu spoznaju) &oristi prvi *e*u&tivni ar.ument
sna.a *e*u&tivno. ar.umenta je apriorna spoznaja a&o pri#va1ate premise morate i &on&luziju
2" postavio je ontolo-&i ar.ument Lto zna%i postojatiA $apriorni ar.ument analiza pojmova"
Tvr*i *a iz ni%e.a ne mo0e nastati ne-to Fono -to je jest i ne mo0e ne biti) a ono -to nije nije i ne mo0e bitiH
/romjena &ao prelaza& iz bit&a u nebita&) *a&le) nije mo.u1a'
!" A&o ne-to nastaje) nastaje ili iz bi1a ili iz nebi1a'
2" Iz ni%e.a ne mo0e nastati ne-to'
+" A&o nastaje iz ne%e.a) on*a nije nastalo) ve1 postoji otprije'
' ," Ga&le) nema nastajanja'
' 2" Nema promjene) pa nema ni &retanja'
Obja-njenje za 2" /razni prostor je nebita&) a nje.a nema' Ga&le) promjena &ao *olaza& bit&a u nebita& nije
mo.u1a pa nije mo.u1e ni &retanje'
/oslje*ice o* ," Nema nastajanja) *a&le sve ve1 postoji i nema prazno. prostora' 7ezultat je *a je svijet
%armeni0ovo (e0no B bita& po /armeni*u &oji je nestvoren i vje%an) cijel i nepo&retan) &u.loli& i materijalan)
&ona%an i spoznatljiv is&lju%ivo razumom' $u.l' svijet je je*na o.romna &u.letina /"
/armeni* je materijalisti%&i monizam *oveo *o &rajnosti'
ostali /armeni*ovi za&lju%ci
@ mi-ljenje je nu0no o ne%emu $intencionalnost"
@ nu0an pre*uvjet mi-ljenja je *a pre*meti o &ojima mislimo postoje $nu0na veza mi-ljenje B postojanje"
4
@ spoznaja poput mi-ljenja mora imat svoj pre*met) nu0no je o onome -to jest
7>ZI;> 7A4/7AMA N 2' 4TOLJ>ON
Ka&o spo$iti suprotstav#$ene teori$e <era&lit sve se mijenja >lejci $/armeni*" nema promjene
>lejs&i izazov B !" nema promjene 2" nema vi-e stvari $Je*no" +" ne mo0e se smisleno .ovoriti i misliti o
nepostoje1im stvarima
s *ru.e strane B osjetila nam svje*o%e o promjeni i mno-tvenosti stvari) a .ovorimo i mislimo o apstra&cijama
&M%&'O+-O
@ je*an o* posre*ni&a $izme6u suprotstavljeni# teorija"
stvari &ao cjeline nastaju i nestaju) ali su sastavljene o* elemenata) mali# materijalni# %estica &oje imaju svojstva
/armeni*ova Je*na
postoji ? e#ementa vatra) vo*a) zemlja i zra&
@ oni su nepromjenjivi i vje%ni) ali nji#ovim spajanjem i raz*vajanjem u razli%itim omjerima na razli%ite na%ine
*olazi *o pluraliteta stvari i promjene
@ spajanje i raz*vajanje elemenata uzro&uju a&tivne) fizi%&e sile zvane ljubav i mr0nja $*jelatni su uzro&"
ATOMISTI
Leu&ip $osniva%" i Gemo&rit $o&o ,PQ' B +PQ' .'pr'n'e' 4o&ratov suvremeni&"
po&u-avaju rje-iti /armeni*ov izazov objasniti fenomenalno $osjetilno" is&ustvo svijeta) promjenu i priro*u stvari
osnovne teze:
!" postoji pluralitet $mno-tvo atoma mno-tvo pre*meta"
2" promjene na ma&rorazini obja-njavaju se promjenama na mi&rorazini
+" svijet se sastoji o* atoma i praznine
iz 2" stvari na ma&rorazini su mo*ifi&acije bazi%niji# stvari %ije *jeljenje ne mo0e i1i une*o.le*
!" Tijela su potpuno *jeljiva' $#ipoteza"
2" Zamislimo *a smo ne&o tijelo potpuno po*ijelili'
+" A&o smo to u%inili) ono -to je ostalo je) ili veli%ina) ili nije veli%ina'
," Ne mo0e biti veli%ina) jer ta*a tijelo ne bi bilo potpuno po*ijeljeno'
2" A&o nije veli%ina) on*a su) ili preostale to%&e) ili ti# *ijelova nema'
3" A&o su to%&e on*a se tijelo ne bi mo.lo sastaviti'
P" A&o nema ti# *ijelova *olazimo *o &ontra*i&cije) jer se tijelo sastoji o* ne%e.a'
' R" Ga&le) tijela nisu potpuno *jeljiva'
atomos B .r%' ne*jeljiv @ sva&i atom je je*no /armeni*ovo Je*no $no) ne nu0no i po obli&u) vi*i *oljeE"
Atomisti%&a teorija uspijeva objasniti na-e fenomenalno is&ustvo svijeta i spaja .a sa znanstvenim opisom svijeta
svo$stva atoma:
intrinzi%na B ne*jeljivost) obli&) veli%ina
ostala B neo.rani%en broj) stalno se &re1u) zauzimaju razli%ite polo0aje i pore*a&
e&strinzi%na ili se&un*arna svojstva) za-to i# atomi nemajuA Zato) jer su to nestabilna) subje&tivna svojstva'
$Gemo&rit prvi ima teoriju primarni# i se&un*arni# svojstava"
razli%itost polo0aja i poret&a) ali po.otovo obli&a &o* atoma omo.u1uje razli%ite &ombinacijeE
5
pro=#emi !o$i izviru su prete@ito epistemo#oA!e priro0e:
@ stvara se jaz izme6u osjetilno. is&ustva svijeta i svijeta &a&av stvarno jest
Na &oji na%in spoznajemo svijetA ;o0emo li imati znanje o fenomenalnim svojstvimaA
je*an o* Fou mallonH $ne vi-e" ar.umenata
a" ;e* se je*nima %ini sla*a&'
b" ;e* se *ru.ima %ini .ora&'
Ka&va je priro*a me*aA
suprotni osjeti relativnost
atomi
' me* nije ni je*no ni *ru.o
Fne vi-eH
!" fenomenalna $osjetilna" svojstva nisu obje&tivna
2" samo su intrinzi%na svojstva obje&tivna
+" znanje se o*nosi samo na obje&tivno
' ," *a&le) ne mo0emo imati znanje o fenomenalnim svojstvima
razli&ovati 1emo pravu razums&u spoznaju $alet#eia" i Fmra%nuH osjetilnu spoznaju $*o&sa"
a#i
&a&o osjetilna spoznaja omo.u1uje razums&u) a razums&a pobija osjetilnu) ta&o razums&a spoznaja pobija svoje
temelje @C atomizam ta*a pobija sebe $ra*i&alni empirizam &oji vo*i u s&epticizam"
SO+RAT
ov$e!> @ivot i meto0a
T+O (& 3IO SO+RATB
,33' *o +SS' .'pr'n'e' @ ro6en u Alope&i) 0ivot proveo u Ateni
@ prili%no obrazovan( poznavao je u%enja ;ilets&e -&ole) <era&lita) >mpe*o&la i Gemo&rita
@ su*jelovao u /elopones&im ratovima &ao iznimno ja&) iz*r0iv i #rabar vojni& $spasio 0ivot Al&ibija*u"
@ 0ena Ksantipa) + *jece
@ *jelovao na A.ori
vanjs&i iz.le*
bosono.) u prastarom) prljavom o.rta%u) zurio je u lju*e) ru0an $suprotno <omerovs&om juna&u"
osobnost
&arizmati%na li%nost) opisan &roz %vrsto1u) umjerenost i samo&ontrolu)
vo*io je as&ets&i 0ivot $siroma-tvo &ao 0ivotni izbor") primjer je .otovo savr-eno moralne i racionalne osobe &oja je
0ivila svoju filozofiju *o &raja svo. 0ivota $ra*ije umro ne.o s&renuo s) po njemu) pravo.a puta"
ismijavan zbo. svoje e&scentri%nosti( &a&o zbo. iz.le*a) ta&o i 0ivotni# stavova
najva0nije &o* 4o&rata je to -to je 0ivio u s&la*u s vlastitim vjerovanjima( filozofiju vi*i &ao proces moralno.
o*.oja i usavr-avanja) sebe i *ru.i#
SO+RATO:S+I %RO3-&M
4o&rat nije ni-ta pisao i o njemu saznajemo iz se&un*arni# izvora npr' Aristofan) Ksenofon) /laton) Aristotel
Aristo"an( pisac &ome*ije FOblaciH .*je je 4o&rat pri&azan &ao sofist i u%itelj nepotrebni# stvari) &oji .ubi vrijeme
u bes&ona%nim raz.ovorima
+seno"on( /latonov suvremeni& i 4o&ratov u%eni&( Apolo.ija) 49mposium) ;emorabilia
6
%#atonC najva0niji izvor)
4o&rat je pre*stavljen prvenstveno &ao istra0iva% &oji otvara probleme) ne za*ovoljava se povr-nim o*.ovorima)
niti po*u%ava $ne pre*stavlja se &ao u%iteljKautoritet") ne.o ima meto*u &ojom %ini *a zaje*no sa su.ovorni&om
*o6e *o istine i &riti%&i preispita vjerovanja
Aristote#
ia&o ne poznaje 4o&rata) provo*i 2Q .o*ina u /latonovoj a&a*emiji i zato je nezaobilazan za razumijevanje o*nosa
/latona i 4o&rata(
po Aristotelu) 4o&rat je o*.ovoran za s&retanje filozofije u smjeru eti&e i politi%&e znanosti) a mato*a mu je bila
tra0enje op1enito.a i *efinicija
SO+RATO:A M&TO'A
preispitati vlastiti 0ivotD jer F8olje je biti neza*ovoljan 4o&rat) ne.o za*ovoljna svinja'H @ John Stuart Mill
#umanisti%a revolucija prijelaz s istra0ivanja priro*e svijeta na istra0ivanje lju*s&e priro*e
svr#a filozofije postaje moralno usavr-avanje sebe i *ru.i# te &a&o vo*iti optimalan 0ivot
4o&rat nije nu*io o*.ovore) ne&a&va .otova saznanja i teorije) ne.o je &roz pitanja vo*io *ijalo. prema
osvje-1ivanju znanja putem analize pojmova u po&u-aju *a *o6e *o %vrsti# *efinicija
$analiti%&a meto*a te tra0enje nu0ni# i *ovoljni# razlo.a za T"
So!ratova meto0a D meto0a e#enchusa $opovr.avanja) pobijanja"
>lenc#us B ima 2 faze
!" 4o&ratovo neznanje Fznam *a ni-ta neznamH ( mo0emo razumijeti na 2 na%ina
a" ironija zavaravanje su.ovorni&a poja%ano 4o&ratovim upa*icama i pone&a* zlobnim &omentarima
b" is&reno neznaje po%etna pozicija o* &oje) &roz *ijalo.) &re1e tra0iti istinu
2" ;ajeuti%&a vje-tina $vje-tina pora6anja istine"
4o&rat je smatrao *a smo prije ro6enja imali svo znanje) a ro6enjem smo isto zaboravili te .a se trebamo
prisjetiti( usmjerenim pitanjima 4o&rat po&u-ava iz su.ovorni&a poro*iti istinu $4o&rat I *u#ovna babica"
Koraci elenc#usa
!" %ostav#$an$e pitan$a Lto je TA B tra0enje *efinicije o* T
2" Sugovorni! 0a$e o0govor $naj%e-1e navo*i poje*ina%ne primjere o* T"
+" So!ratova !riti!a o0govora $ne tra0imo poje*ina%ne primjere ne.o ei0os @ u&upnost bitni# obilje0ja ti#
primjera) 4o&rat primjenjuje in*u&tivno za&lju%ivanje &a*a polazi o* poje*ina%no. i za&lju%uje o univerzalnom"
," Sugovorni! nu0i novu 0e"inici$u
2" So!ratovo po=i$an$e i#i e#enchus $ naj%e-1e 4o&rat upu1uje na &ontra*ic&iju i in&onzistentnost u su.ovorni&ovim
vjerovanjima) su.ovorni& se razljuti i o*ustaje o* raz.ovora"
3" aporeti!i zavrAeta! 0i$a#oga $u ne*oumici) bezizlazno i bez *efinicije) ni 4o&rat ne zna o*.ovor"
Za-to su 4o&ratu va0ne *efinicijeA
Zato) jer se 4o&rat suprotstavlja sofistima &oji su relativisti i tvr*e *a nema *efinicija) obje&tivno. znanja'
O3RA)A SO+RATO:A ;A%O-OEI(A)
/latonov 4o&rat je primarno istra0iva%) a ne u%itelj( nje.ova mu*rost le0i u spoznaji vlastito. neznanja
/latonov proje&t razli&ovanja 4o&rata i sofista $*jela :or.ija) /rota.ora) >uti*em) Gr0ava I'"
Za s#va1anje 4o&ratovi# stavova nu0no je znati i stavove njemu suprotstavljeni# sofista'
7
SO,ISTI
.r%' sop#os B u%en %ovje&) mu*rac
Javljaju se u 2' st'pr'n'e'
motivacija u pra&ti%nom po*ru%ju
@ pobje*a u /erzijs&om zaljevu i ja%anje nacionalno. *u#a) raz*oblje brzo. razvoja znanstvene misli i *emo&racije
@ &a&o su o*je*nom svi mo.li su*jelovati u javnom 0ivotu) .ovorni-tvo $retori&a" postaje posebno &orisna vje-tina
motivacija u teorets&om po*ru%ju
!" suprotstavljene i me6usobno is&lju%ive teorije o postan&u
2" neizbje0ne *ebate u javnom 0ivotu .*je o%ito .ovori pobje6uju a&o su *obro osmi-ljeni) ne nu0no i istiniti
+" rasprave me6u filozofima &oje po&azuju &a&o se brzo mo.u mijenjati .le*i-ta i vjerovanja
sve to vo*i u relativizam $fenomenalizam) subje&tivizam"( ne.iraju se obje&tivne istine i vrije*nosti
@ znanje ra*i znanja znanje ra*i &oristi
4ofisti primarno istra0uju priro*u %ovje&a( pitanja in*ivi*ualne i socijalne eti&e) privatno i javno *ru-tveno
*jelovanje'
+a!o su 0oA#i na #oA g#asB
Aro.ancija( po*u%avaju umjetnost .ra6anstva i poznavanje vrlina) -to bi trebalo biti poznato sva&om Atens&om
.ra6aninu te napla1uju te svoje po*u&e'
Oni nisu 0ivjeli svoju filozofiju' :lavni cilj im je bio pobje6ivati u ar.umentaciji pa su %a& i izo&retali tra*icionalne
moralne vrije*nosti' Ta&o6er) *olazili su u Atenu &ao stranci) a o*bacivali su i reli.iju) -to i# je *o*atno ocrnilo'
Meto0a so"ista empirijs&o@in*u&tivna( promatraju razne naro*e i &ulture te izvo*e relativisti%&e za&lju%&e
Sre0iAn$i so"isti!i pro=#em o*nos priro*e $p#usis" i &onvencije $nomos"
npr'
/ostoje li bo.ovi po p#usisu $stvarno" ili po nomosuA Nastaje li *r0ava zbo. priro*ne potrebe ili po nomosuA
Je li robovlasni-tvo priro*no) ili je po nomosuA Je li *ru-tveno ure6enje priro*no i neizbje0no) ili je po nomosuA
&goisti!o poiman$e #$u0s!e priro0e
po njima) eu*aimonia $*u#ovna sre1a) samoostvarenje" je sva&ome cilj) a posti0e .a se a&o %ovje& za*ovoljava
svoje sebi%ne na.one) potrebe i interese(
sto.a) za&on $moral" vi*e &ao stvar &onvencije $nomosa" &oja o.rani%ava lju*s&u priro*u $&ontrast moral@priro*a"(
Trazima# F/rave*nost je &orist ja%e.aH $relativizam) priro*a@moral"
Re#ativisti!o rezoniran$e u so"ista:
Trazima# $tu .ore" te /rota.ora Fovje& je mjera svi# stvari( oni# &oje jesu *a jesu) oni# &oje nisu *a nisu'H
Ar.ument su&obljeni# pojava
!" T se javlja &ao F
2" T se javlja &ao ne@F
Koja je priro*a o* TA istina je relativna i ovisi o promatra%u) *ispoziciji) poziciji) vremenu) '''
4vat&o je autoritet vlastite spoznaje $epistemi%&iKmoralni relativizam"
Iz %injenice *a se T pone&a* javlja &ao F) slije*i *a u tim trenucima T *oista jest F'
SO+RATO:S+A &TI+A
o*.ovor sofistima $ov*je u *omeni eti&e") *efinicije &oje su op1e i nisu subje&tivneKrelativne
@ 4o&rat &re1e analizom .r%&e eti&e $eti&e vrlina"
4ve na-e ra*nje streme ostvarenju ne&o. cilja eu*aimonia $*u#ovna sre1a) samoostvarenje"
8
No) -to je sre1a i o* %e.a se sastojiA
npr' po Aristotelu je o*.ovor minimum *u-evni# &valiteta $&ara&terne i intele&tualne vrline") tjelesne &valitete
$z*ravlje) sna.a) ljepota" i izvanjs&e stvari $bo.atstvo) poznanstvo) u.le*"
7 So!ratova eti!a:
/o 4o&ratu) vrline su nu0ne i *ovoljne za eu*aimoniu $na*alje sre1u"( ne trebaju nam ni&a&va izvanjs&a *obra
!" Izvanjs&a *obra) &a*a se neispravno &oriste) ne *oprinose sre1i'
2" 4re1a i njezine sastavnice moraju uvije& imati is&lju%ivo *obre u%in&e'
' +" Izvanjs&a *obra nisu intrinzi%no *obra'
Lto je potrebno *a se izvanjs&a *obra &oriste ispravnoA Znan$eF
:r#ina I znanje &ojim se izvanjs&a *obra &oriste ispravno( je*ino intrinzi%no *obro
Neznanje $i.norancija" I je*ino intrinzi%no lo-e
/obli0e obja-njenje 4o&ratovo. pojma vrline
!" Mrlina je znanje nit&o sebi ne 0eli lo-e te a&o ima znanja ne1e .rije-iti
$*o*atni pojam te#ne B vrlina &ao pra&ti%no znanje"
2" Mrlina je je*instvena stvar poje*ina%ne vrline su samo aspe&ti znanja tj' razboritosti poput umjerenosti)
#rabrosti) prave*nosti) mu*rosti) '''
@ ne*ostata& je*ne vrline je neznanje) jer u&oli&o ste vrli) on*a $znate" posje*ujete sve vrline
$ili ste savr-eno vrli ili niste uop1e"
+" Mrline su nu0ne i *ovoljne za sre1u' $eti%&i intele&tualizam"
No) 4o&rat ima i*ealisti%&u sli&u lju*s&e priro*e &ao %isto razumne te zanemaruje lju*s&e na.one'
4to.a) problem vi*i u s#a=osti vo#$e $a&rasia" zbo. &oje %ini lo-e ia&o zna *a je lo-e'
I ponavlja !" a&o %ovje& zna -to je vrlina) on*a je vrl 2" a&o pa& .rije-i) .rije-i iz neznanja
9