You are on page 1of 63

IZVJEE

O OSOBAMA S INVALIDITETOM
U REPUBLICI HRVATSKOJ

Veljaa 2014.

HRV ATS KI Z AV O D Z A J AV NO ZDR AVS TVO


SLUBA ZA JAVNO ZDRAVSTVO
Zagreb, Rockefellerova 7.

IZVJEE

O OSOBAMA S INVALIDITETOM
U REPUBLICI HRVATSKOJ

Autori
Dr. sc. Tomislav Benjak, dr. med.
specijalist javnog zdravstva, znanstveni suradnik

Suradnici:
Natalie-Tanja Petreski
Nada Rado
Manuela Radoevi
Zlata Vejzovi

Zagreb, veljaa 2014. godine

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj

UVOD ......................................................................................................................................................................................... 4
IZVORI PODATAKA .................................................................................................................................................................... 4
1. REPUBLIKA HRVATSKA ..................................................................................................................................................... 5
1.1. OPI SOCIODEMOGRAFSKI PODACI..................................................................................................................................... 5
1.2. VRSTE OTEENJA ........................................................................................................................................................... 7
2. BJELOVARSKO-BILOGORSKA UPANIJA........................................................................................................................ 9
2.1. OPI SOCIODEMOGRAFSKI PODACI..................................................................................................................................... 9
2.2. VRSTE OTEENJA ......................................................................................................................................................... 10
3. BRODSKO-POSAVSKA UPANIJA ................................................................................................................................... 11
3.1. OPI SOCIODEMOGRAFSKI PODACI................................................................................................................................... 11
3.2. VRSTE OTEENJA ......................................................................................................................................................... 12
4. DUBROVAKO-NERETVANSKA UPANIJA .................................................................................................................... 13
4.1. OPI SOCIODEMOGRAFSKI PODACI................................................................................................................................... 13
4.2. VRSTE OTEENJA ......................................................................................................................................................... 14
5. GRAD ZAGREB ................................................................................................................................................................... 15
5.1. OPI SOCIODEMOGRAFSKI PODACI................................................................................................................................... 15
5.2. VRSTE OTEENJA ......................................................................................................................................................... 16
6. ISTARSKA UPANIJA ........................................................................................................................................................ 17
6.1. OPI SOCIODEMOGRAFSKI PODACI................................................................................................................................... 17
6.2. VRSTE OTEENJA ......................................................................................................................................................... 18
7. KARLOVAKA UPANIJA ................................................................................................................................................. 19
7.1. OPI SOCIODEMOGRAFSKI PODACI................................................................................................................................... 19
7.2. VRSTE OTEENJA ......................................................................................................................................................... 20
8. KOPRIVNIKO-KRIEVAKA UPANIJA ........................................................................................................................ 21
8.1. OPI SOCIODEMOGRAFSKI PODACI................................................................................................................................... 21
8.2. VRSTE OTEENJA ......................................................................................................................................................... 22
9. KRAPINSKO-ZAGORSKA UPANIJA ............................................................................................................................... 23
9.1. OPI SOCIODEMOGRAFSKI PODACI................................................................................................................................... 23
9.2. VRSTE OTEENJA ......................................................................................................................................................... 24
10. LIKO-SENJSKA UPANIJA ........................................................................................................................................... 25
10.1. OPI SOCIODEMOGRAFSKI PODACI................................................................................................................................. 25
10.2. VRSTE OTEENJA ....................................................................................................................................................... 26
11. MEIMURSKA UPANIJA ................................................................................................................................................ 27
11.1. OPI SOCIODEMOGRAFSKI PODACI................................................................................................................................. 27
11.2. VRSTE OTEENJA ....................................................................................................................................................... 28
12. OSJEKO-BARANJSKA UPANIJA ............................................................................................................................... 29
12.1. OPI SOCIODEMOGRAFSKI PODACI................................................................................................................................. 29
12.2. VRSTE OTEENJA ....................................................................................................................................................... 30
13. POEKO-SLAVONSKA UPANIJA ............................................................................................................................... 31
13.1. OPI SOCIODEMOGRAFSKI PODACI................................................................................................................................. 31
13.2. VRSTE OTEENJA ....................................................................................................................................................... 32
14. PRIMORSKO-GORANSKA UPANIJA ............................................................................................................................ 33
14.1. OPI SOCIODEMOGRAFSKI PODACI................................................................................................................................. 33
14.2. VRSTE OTEENJA ....................................................................................................................................................... 34
15. SISAKO-MOSLAVAKA UPANIJA ............................................................................................................................. 35
15.1. OPI SOCIODEMOGRAFSKI PODACI................................................................................................................................. 35
15.2. VRSTE OTEENJA ....................................................................................................................................................... 36
16. SPLITSKO-DALMATINSKA UPANIJA ........................................................................................................................... 37
16.1. OPI SOCIODEMOGRAFSKI PODACI................................................................................................................................. 37
16.2. VRSTE OTEENJA ....................................................................................................................................................... 38
17. IBENSKO-KNINSKA UPANIJA .................................................................................................................................... 39
17.1. OPI SOCIODEMOGRAFSKI PODACI................................................................................................................................. 39
17.2. VRSTE OTEENJA ....................................................................................................................................................... 40
18. VARADINSKA UPANIJA .............................................................................................................................................. 41
18.1. OPI SOCIODEMOGRAFSKI PODACI................................................................................................................................. 41
18.2. VRSTE OTEENJA ....................................................................................................................................................... 42
2

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj


19. VIROVITIKO-PODRAVSKA UPANIJA ......................................................................................................................... 43
19.1. OPI SOCIODEMOGRAFSKI PODACI................................................................................................................................. 43
19.2. VRSTE OTEENJA ....................................................................................................................................................... 44
20. VUKOVARSKO-SRIJEMSKA UPANIJA ........................................................................................................................ 45
20.1. OPI SOCIODEMOGRAFSKI PODACI................................................................................................................................. 45
20.2. VRSTE OTEENJA ....................................................................................................................................................... 46
21. ZADARSKA UPANIJA .................................................................................................................................................... 47
21.1. OPI SOCIODEMOGRAFSKI PODACI................................................................................................................................. 47
21.2. VRSTE OTEENJA ....................................................................................................................................................... 48
22. ZAGREBAKA UPANIJA ............................................................................................................................................... 49
22.1. OPI SOCIODEMOGRAFSKI PODACI................................................................................................................................. 49
22.2. VRSTE OTEENJA ....................................................................................................................................................... 50
23. OSTALE NAPOMENE ....................................................................................................................................................... 51
24. INDIVIDUALNA IZVJEA ZA 2012. GODINU O PARAMETRIMA KOJI NISU OBUHVAENI OVIM IZVJEEM .... 51
24.1. PARAMETRI O DJECI S INVALIDITETOM I VEIM TEKOAMA U RAZVOJU, DO NAVRENE 18 GODINE IVOTA .......................... 51
24.2. PODACI O OSOBAMA S INVALIDITETOM S PODRUJA OPINE DUBROVNIK .......................................................................... 56
24.3. OSOBE S OTEENJEM SLUHA S PODRUJA ZADARSKE UPANIJE .................................................................................... 58
24.4. PRIKAZ BROJA RTAVA EKSPLOZIVNIH NAPRAVA ............................................................................................................. 60
24.5. STUDENTI S INVALIDITETOM PREMA UPANIJAMA PREBIVALITA........................................................................................ 61
24.6. OSOBE S INVALIDITETOM S PODRUJA OPINA NAICE, DONJA MOTIINA, PODGORA, KOKA, FERIANCI I URENOVAC 62

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj

Uvod
Prema procjenama UN problem invalidnosti je mnogo raireniji nego to se inae misli: od deset stanovnika svake zemlje
bar je jedan u izvjesnoj mjeri invalid. Raspolaganje odgovarajuim podacima o dizabilitetu invaliditetu preduvjet je za
planiranje odgovarajuih preventivnih mjera i donoenje programa za osobe s invaliditetom. Uostalom, unapreenje razine
zdravlja puanstva ima za cilj i dodavanje ivota godinama, odnosno poveanje broja godina ivota bez bolesti i invaliditeta.
Hrvatska je prepoznajui taj problem donijela Zakon o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom (NN64/01), koji
propisuje nain prikupljanja, obrade i zatite tajnosti podataka o sobama s invaliditetom. Registar se vodi u Hrvatskom
zavodu za javno zdravstvo, a poeo je s radom 2002. godine. Prema navedenom Zakonu invaliditet je trajno
ogranienje, smanjenje ili gubitak sposobnosti (koje proizlazi iz oteenja zdravlja) neke fizike aktivnosti ili
psihike funkcije primjerene ivotnoj dobi osobe i odnosi se na sposobnosti, u obliku sloenih aktivnosti i
ponaanja, koje su openito prihvaene kao bitni sastojci svakodnevnog ivota.
Izvori podataka
Podaci se u Registar prikupljaju iz:
a) Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje
Registar preuzima kvartalno podatke od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u elektronskom obliku.
b) Ministarstva obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti
Registar preuzima kvartalno podatke Ministarstva obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti u elektronskom obliku.
c) Socijalne skrbi
Centri za socijalnu skrb opina dostavljaju preslike obrasca "Nalaz i miljenje" prvostupanjskih tijela vjetaenja.
d)Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi dostavlja preslike obrasca "Nalaz i miljenje" Drugostupanjskog tijela vjetaenja.
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi u suradnji sa upanijskim uredima za rad, zdravstvo i socijalnu skrb, za ratne vojne
invalide II. Svjetskog rata, za osobe nastradale na sluenju vojnog roka od 15. svibnja 1945. do 17.kolovoza 1990.,
mirnodopske i civilne invalide iz Domovinskog rata, II. Svjetskog rata i poraa, o kojima vodi evidenciju, dostavlja preslike
obrazaca Nalaz i miljenje Drugostupanjske lijenike komisije za pregled osoba obuhvaenih Zakonom o zatiti vojnih i
civilnih invalida rata te konano rjeenje o priznatom statusu.
e) Prosvjete
upanijski uredi za obrazovanje dostavljaju presliku rjeenja o primjerenom obliku kolovanja. Lijenici u povjerenstvu za
utvrivanje psihofizikog stanja djeteta u sustavu kolstva prijavu vre na obrascu "Obrazac o invaliditetu". Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i porta dostavlja presliku Drugostupanjskog tijela vjetaenja o primjerenom obliku kolovanja.
f) Zdravstva
Primarna zdravstvena zatita i specijalistiko-konzilijarna zdravstvena zatita prijavu dostavljaju na Obrascu o invaliditetu koji
je propisan Pravilnikom o obrascu za dostavljanje podataka Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom(NN br. 07/02.)
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (Sluba za socijalnu medicinu) dostavlja godinju bazu podataka hospitalizacija i bazu
podataka o umrlima.
g) Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka
Temeljem l. 6 st. 2. Pravilnika o znaku pristupanosti ("Narodne novine", br. 16/05), nadlena tijela dravne uprave
dostavljaju kopije rjeenja o znaku pristupanosti Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom. Temeljem Pravilnika o
postupku i nainu ostvarivanja prava na oslobaanje plaanja godinje naknade za uporabu javnih cesta i cestarine
("Narodne novine", br. 143/06), nadleno ministarstvo dostavlja kopije rjeenja o oslobaanje plaanja godinje naknade za
uporabu javnih cesta i cestarine Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom.
Do 31.12.2013. u Hrvatski registar o osobama s invaliditetom pristiglo je 1.060.007 razliitih nalaza i rjeenja za osobe s
invaliditetom. Ovogodinje izvjee o osobama s invaliditetom sadri prikaze opih socidemografskih parametara te podatke
o vrstama oteenja za RH te za svaku upaniju zasebno, a u prilogu izvjea nalaze se neki od odgovora na upite pristigle
tijekom 2013. godine a koji se odnose na parametre o osobama s invaliditetom koje ovaj nain izvjetavanja ne obuhvaa.
Sve obrade iz ovog izvjetaja raene su sa stanjem na dan 30.01.2014. Vano je ovdje istai i metodologiju izrauna
prevalencija. Za izraun prevalencije invaliditeta u RH i po upanijama koriteni su parametri Registra osoba s invaliditetom
te najnoviji slubeni rezultati Popisa stanovnitva iz 2011. godine.

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj

1. Republika Hrvatska
1.1. Opi sociodemografski podaci
U Hrvatskoj, stanje na dan 30.01.2014., ivi 510 274 osoba s invaliditetom od ega su 308 060 muki (60%) i 202 214 ene
(40%) (tablica 1.) te na taj nain osobe s invaliditetom ine oko 12% ukupnog stanovnitva RH (tablica 2.)- vidi napomenu o
nainu izrauna prevalencije ispod tablice 2. Najvei broj osoba s invaliditetom, njih 268 803 (52,7%), je u radno aktivnoj
dobi, 19-64 godina, dok je u dobnoj skupini 65+ 199 483 (39,1%) osoba (tablica 1). Iz tablice 1. mogue je uoiti da je
invaliditet prisutan i u djejoj dobi, 0-19 godina, i to u udjelu od 8,2%. Najvei broj osoba s invaliditetom ima prebivalite u
Gradu Zagrebu i Splitsko dalmatinskoj upaniji. U te dvije upanije ivi oko 29% od ukupnog broja osoba s invaliditetom
(Tablica 1.), no ukoliko se razmotri koliki je udio osoba s invaliditetom u ukupnom stanovnitvu upanije dolazimo do podatka
da je najvei udio u Krapinsko zagorskoj s time da je najvia prevalencija u djejoj dobi u Koprivniko krievakoj upaniji,
dok je u Krapinsko zagorskoj upaniji najvea prevalencija u radno aktivnoj i dobi iznad 65 godina (tablica 2). Registar od
ove godine sadri funkcionalnost biljeenja novo registriranih osoba s invaliditetom tako da je u periodu od 2006-2011.
zabiljeena slijedea distribucija registracije osoba s invaliditetom: 2006. 34 780 ; 2007. 40443; 2008. 32 934; 2009.32 625; 2010. 24 493; 2011. 16 977; 2012.- 14 304; 2013.- 10 103.
Tablica 1. Prikaz broja osoba s invaliditetom prema spolu, upanijama prebivalita te dobnim skupinama

UPANIJA PREBIVALITA

0-19
m

892
583
895
554
565
377
6189
3634
835
501
429
262
1126
731
1016
597
215
131
1114
778
1775
1213
413
292
1188
630
826
464
3004
1889
429
262
908
603
328
241
922
613
735
388
2061
1184
121
75
25986
16002

Dobne skupine
20-64
m

4377
2190
7373
2224
4513
1902
25517
18067
4442
2435
5609
2192
3854
2017
6331
4013
2371
752
2589
1797
13676
5111
3961
1501
7247
4245
8081
2743
20990
10663
5583
1956
6320
3968
4210
1415
8294
2832
6268
2101
10608
5810
19097
7558
181311
87492

65+
m
2392
2870
2065
16532
2506
2923
1704
3865
1411
1376
5282
1972
5100
3994
10897
3276
3765
1566
3280
3284
5433
15270
100763

Ukupno

3380
2942
1590
20522
2300
3989
2015
4115
1150
1802
5398
1799
6374
3549
11142
3324
4895
1755
2910
2600
4704
6465
98720

BJELOVARSKO-BILOGORSKA
13814
BRODSKO-POSAVSKA
16858
DUBROVAKO-NERETVANSKA
11012
GRAD ZAGREB
90461
ISTARSKA
13019
KARLOVAKA
15404
KOPRIVNIKO-KRIEVAKA
11447
KRAPINSKO-ZAGORSKA
19937
LIKO-SENJSKA
6030
MEIMURSKA
9456
OSJEKO-BARANJSKA
32455
POEKO-SLAVONSKA
9938
PRIMORSKO-GORANSKA
24784
SISAKO-MOSLAVAKA
19657
SPLITSKO-DALMATINSKA
58585
IBENSKO-KNINSKA
14830
VARADINSKA
20459
VIROVITIKO-PODRAVSKA
9515
VUKOVARSKO-SRIJEMSKA
18851
ZADARSKA
15376
ZAGREBAKA
29800
Nespecificirano
48586
Ukupno
510274
Napomena:
1. obradu podataka mogua je i po petogodinjim dobnim skupinama
2. Nespecificirano upanija prebivalita nije navedena ili mjesto prebivalita nije u slubenom ifrarniku
naselja

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj


Tablica 2. Prikaz udjela osoba s invaliditetom u ukupnom stanovnitvu upanije te u pojedinim dobnim skupinama prevalencija invaliditeta na 100 stanovnika

upanija prebivalita

Prevalencija
invaliditeta
(%)
15
13,6
12,9
12,7
12
11,8
11,6
11,5
11,5
11,4
11,2
10,6
10,6
10,5
9,9
9,4
9
9
8,4
8,3
6,3
11,9

Prevalencija
invaliditeta
u dobnoj skupini
0-19 (%)
5,8
3,2
4,8
3,8
2,9
3,6
4
5,7
6,3
3,7
3
3,8
4,6
3,6
7,4
4,6
3
3,5
3,6
7,2
3,5
4,7

Prevalencija
invaliditeta
u dobnoj skupini
20-64 (%)
12,7
11,8
11,4
12
10
10,8
9,4
9,1
8,8
10,4
11
10,3
10
10,4
8,4
8,3
8,2
8,7
6,1
6,3
5,2
10,2

Prevalencija
invaliditeta
u dobnoj
skupini 65+(%)
34,1
27,6
29,2
26,9
25,4
20,4
29,2
26,2
27,1
22,4
22,8
20,9
20,7
20,2
18,1
20,1
18,7
16,7
20,5
17,9
12,8
26,3

KRAPINSKO-ZAGORSKA
IBENSKO-KNINSKA
SPLITSKO-DALMATINSKA
POEKO-SLAVONSKA
KARLOVAKA
LIKO-SENJSKA
VARADINSKA
BJELOVARSKO-BILOGORSKA
GRAD ZAGREB
SISAKO-MOSLAVAKA
VIROVITIKO-PODRAVSKA
BRODSKO-POSAVSKA
OSJEKO-BARANJSKA
VUKOVARSKO-SRIJEMSKA
KOPRIVNIKO-KRIEVAKA
ZAGREBAKA
ZADARSKA
DUBROVAKO-NERETVANSKA
PRIMORSKO-GORANSKA
MEIMURSKA
ISTARSKA
Republika Hrvatska
Napomena:
- za izraun ukupne prevalencije u RH, prevalencije po upanijama te prevalencije po dobnim skupinama
koriteni su podaci iz tablice 1. ovoga biltena te rezultati Popisa stanovnitva iz 2011.

Oko 65% osoba s invaliditetom, prema dostupnim podacima o obrazovanju, nema zavrenu osnovnu kolu ili ima samo
osnovnokolsko obrazovanje. Oko 27% ima srednju strunu spremu dok je 3% osoba s visokom ili viom strunom
spremom. Specijalno obrazovanje zabiljeeno je kod 5% osoba s invaliditetom. Prema podacima*, novoformirane baze
zaposlenih osoba s invaliditetom, u RH je 16 539 zaposlenih (zaposleni i privremeno radno nesposobni) osoba s
invaliditetom s 65% udjelom mukih i 35% udjelom enskih osoba. Najea zvanja kod zaposlenih osoba s invaliditetom su
trgovac, NKV radnik, ekonomski tehniar, automehaniar, poljoprivredni radnik, konobar, voza te kuhar. Osobe s
invaliditetom, prema dostupnim podacima sustava socijalne skrbi, u najveem broju (77,8%) ive u obitelji dok ih oko 17%
ivi samo. Oko 0,5% ima udomitelja ili skrbnika, a 3144 osobe s invaliditetom borave u ustanovi. U nezadovoljavajuim
uvjetima stanovanja ivi oko 16,7% osoba s invaliditetom. Oko 53% osoba, koje ostvaruju prava iz sustava socijalne skrbi,
imaju potrebu za pomoi i njegom u punom opsegu te im je Barthelov indeks 0-60. Najvei broj osoba ostvaruje svoja
invalidska prava preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. U Registar osoba s invaliditetom pristigla su rjeenja o
primjerenom obliku kolovanja za 36012 osoba s time da je vei broj mukih osoba (64%). Poremeaji govorno-glasovne
komunikacije te specifine potekoe u uenju najei su specificirani uzroci koji odreuju potrebu primjerenog oblika
kolovanja dok je potpuna odgojno obrazovna integracija prilagoenim nastavnim postupcima najei oblik njezinog
specificiranog provoenja. 122 803 osoba s invaliditetom, oko 24% od ukupnog broja osoba s invaliditetom, vjetaeno je u
sustavu socijalne skrbi. U RH ivi 60276 branitelja s invaliditetom od kojih 58872 ostvaruje odgovarajua novana prava
temeljem invaliditeta. Zabiljeeno je i 8428 osoba koje imaju posljedice ratnih djelovanja iz II svjetskog rata ili su civilni
invalidi rata i poraa (tablica 3).

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj


Tablica 3. Prikaz resora preko kojih osobe s invaliditetom ostvaruju svoja invalidska prava
Resor
Ukupan broj
Hrvatske zavod za mirovinsko osiguranje
325907
Nalaz i miljenje tijela vjetaenja socijalne skrbi
122803
Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti (branitelja domovinskog rata)
60276
Rjeenje o primjerenom obliku kolovanja
36012
Rjeenje o priznatom statusu vojnog i/ili civilnog invalida II svjetskog rata i poraa
8428
Ukupno
553426
Napomena: Ukupan broj u ovoj tablici vei je od ukupnog broja osoba zbog toga jer postoje osobe koje ostvaruju prava iz
vie resora
1.2. Vrste oteenja
Najee vrste oteenja kod osoba s invaliditetom, na temelju Zakona o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom
(NN64/01), su oteenja lokomotornog sustava te duevni poremeaji. U RH 28,2 % osoba s invaliditetom ima viestruka
oteenja koja pridonose funkcionalnom oteenju osobe s invaliditetom (tablica 4).
Tablica 4. Prikaz vrsta oteenja koje uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose stupnju
funkcionalnog oteenja osobe
Vrste oteenja
oteenje lokomotornog sustava
duevni poremeaji
oteenje drugih organa
oteenje sredinjeg ivanog sustava
mentalna retardacija
oteenje glasovno govorne komunikacije
oteenje vida
oteenje sluha
oteenje perifernog ivanog sustava
priroene anomalije i kromosomopatije
autizam
viestruka oteenja

Ukupan broj
148085
124478
116112
92334
23127
18746
17428
12748
12009
9017
1316
143776

% od ukupnog broja
osoba s invaliditetom
29
24,4
22,8
18,1
4,5
3,7
3,4
2,5
2,4
1,8
0,3
28,2

Prevalencija /
1000 stanovnika
35
29
27
22
5
4
4
3
3
2
0,3
34

Najei uzroci oteenja lokomotornog sustava koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetna dijagnoza pridonose
funkcionalnom oteenju pripadaju skupini dorzopatija (M40-M54), dok su najei uzroci duevnih poremeaja koji uzrokuju
invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose funkcionalnom oteenju, pripadaju skupini neurotskih, vezanih uz stres
i somatoformnih poremeaja (F40-F49). Broj osoba s 100% oteenjem mogue je prikazati samo, zbog nepostojanja
jedinstvenog propisa, prikazom stanja u resorima koji koriste postotke za vrednovanje opsega oteenja. Takvim nainom
prikaza dolazimo do podataka da u RH je oko 2,3% od ukupnog broja osoba s invaliditetom, vjetaeno kao osobe s 100%
oteenjem od ega je 10 385 u bazi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 853 branitelja Domovinskog rata dok ih
602 ima 100% oteenja kao posljedicu ratnih ili poratnih dogaanja u II svj. ratu. U tablici 5. prikazani su podaci o nekim
dijagnozama koje se mogu kvalificirati kao tei oblici invaliditeta.

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj


Tablica 5. Prikaz nekih dijagnoza koje u potpunosti ili veoj mjeri invalidiziraju osobu
MKB ifra
F00-F07+G30
F20, F22, F25
F72, F73, F78.4
F84
G10,G11
G12
G71

Opis dijagnoze
Demencije i psihoorganski sindromi
Psihoze
Teka i duboka mentalna retardacija/intelektualne tekoe
Pervazivni razvojni poremeaj (autizam)
Hutingtonova korea i nasljedne ataksije
Spinalna miina atrofija
Miina distrofija

Broj osoba
23245
14151
3485
1316
241
262
513

G80
Infantilna cerebralna paraliza
4843
G82
Para i tetraplegija
5036
H54.0
Sljepoa na oba oka
3357
H91.93
Gluhoa*
2648
N18.0
Terminalno zatajenje bubrega
1180
Q90
Down sindrom
1549
S48
Amputacija obje nadlaktice
122
S58
Amputacija obje podlaktice
22
S68
Amputacija obje ake
11
S78
Amputacija obje natkoljenice
103
S88
Amputacija obje potkoljenice
268
S98
Amputacija oba stopala
50
G35
Multipla skleroza
1795
* osobe s oznaenim oteenjem sluha u razmjerima gluhoe i tee nagluhosti (gubitak sluha vei od 60 decibela)

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj

2. Bjelovarsko-bilogorska upanija
2.1. Opi sociodemografski podaci
U Bjelovarsko bilogorskoj upaniji, stanje na dan 30.01.2014., ivi 13814 osoba s invaliditetom od ega su 7661 muki
(55,5%) i 6153 ene (44,5%) (tablica 1) te na taj nain osobe s invaliditetom ine 11,5% ukupnog stanovnitva Bjelovarsko
bilogorske upanije (tablica 2). Najvei broj osoba s invaliditetom, njih 6567 (48%), je u radno aktivnoj dobi (tablica 1). Iz
tablice 1. mogue je uoiti da je invaliditet prisutan u svim dobnim skupinama a u 11% udjelu prisutan je i u djejoj dobi, 0-19
godina. Ukoliko se razmotri koliki je udio osoba s invaliditetom u ukupnom stanovnitvu upanije, prema navedenim dobnim
skupinama, dolazimo do podatka da je Bjelovarsko bilogorska upanija ispod prosjeka za ukupnu prevalenciju i prevalenciju
u radno aktivnoj dobi, neto je ispod prosjeka za dobnu skupinu 65+, a za prevalenciju u djejoj dobi je iznad prosjeka RH
(tablica 2.).
Oko 80% osoba s invaliditetom, prema dostupnim podacima o obrazovanju, nema zavrenu osnovnu kolu ili ima samo
osnovnokolsko obrazovanje. 14% ima srednju strunu spremu dok je 1% osoba s visokom ili viom strunom spremom.
Specijalno obrazovanje nalazimo kod 5% osoba s invaliditetom. Prema podacima*, novoformirane baze zaposlenih osoba s
invaliditetom, u Bjelovarsko bilogorskoj upaniji je 257 zaposlena osoba s invaliditetom (zaposleni, privremeno radno
nesposobni) s 70% udjelom mukih i 30% udjelom enskih osoba. Najea zvanja kod zaposlenih osoba s invaliditetom su
NKV radnik, trgovac, automehaniar te poljoprivredni radnik. Osobe s invaliditetom, prema dostupnim podacima sustava
socijalne skrbi, u najveem broju (75,7%) ive u obitelji dok ih oko 20,9% ivi samo. Oko 0,9% ima udomitelja ili skrbnika, a
133 osobe s invliditetom boravi u ustanovi. U nezadovoljavajuim uvjetima stanovanja ivi ak oko 29% osoba s
invaliditetom. Oko 52% osoba, koje ostvaruju prava iz sustava socijalne skrbi, imaju potrebu za pomoi i njegom u punom
opsegu te im je Barthelov indeks 0-60.
Najvei broj osoba ostvaruje svoja invalidska prava preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Iz Bjelovarsko
bilogorske upanije, u Registar osoba s invaliditetom, pristigla su rjeenja o primjerenom obliku kolovanja za 1455 osoba s
veim brojem mukih osoba (60,8%). Poremeaji govorno-glasovne komunikacije te specifine potekoe u uenju najei
su specificirani uzroci koji odreuju potrebu primjerenog oblika kolovanja dok je potpuna odgojno obrazovna integracija
prilagoenim nastavnim postupcima najei oblik njezinog specificiranog provoenja. 5437 osoba s invaliditetom, oko 39%
od ukupnog broja osoba s invaliditetom, vjetaeno je u sustavu socijalne skrbi. U Bjelovarsko bilogorskoj upaniji ivi 1504
branitelja s invaliditetom te 241 osoba koje imaju posljedice ratnih djelovanja iz II svjetskog rata ili su civilni invalidi rata i
poraa (tablica 6).
Tablica 6. Prikaz resora preko kojih osobe s invaliditetom, s podruja Bjelovarsko bilogorske upanije, ostvaruju
svoja invalidska prava
Resor
Ukupan broj
Hrvatske zavod za mirovinsko osiguranje
6618
Nalaz i miljenje tijela vjetaenja socijalne skrbi
5437
Rjeenje o primjerenom obliku kolovanja
1455
Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti (branitelja domovinskog rata)
1504
Rjeenje o priznatom statusu vojnog i/ili civilnog invalida II svjetskog rata i poraa
241
Ukupno
15255
Napomena: Ukupan broj u ovoj tablici vei je od ukupnog broja osoba zbog toga jer postoje osobe koje ostvaruju prava iz
vie resora

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj

2.2. Vrste oteenja


Najee vrste oteenja kod osoba s invaliditetom s podruja Bjelovarsko bilogorske upanije, na temelju Zakona o
Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom (NN64/01), su oteenja lokomotornog sustava te oteenja drugih organa i
organskih sustava. U Bjelovarsko bilogorskoj upaniji 36,5% osoba s invaliditetom ima viestruka oteenja koja pridonose
funkcionalnom oteenju osobe s invaliditetom (tablica 7).
Tablica 7. Prikaz vrsta oteenja koje uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose stupnju
funkcionalnog oteenja osobe
Vrste oteenja
oteenje lokomotornog sustava
oteenje drugih organa
duevni poremeaji
oteenje sredinjeg ivanog sustava
mentalna retardacija
oteenje glasovno govorne komunikacije
oteenje vida
oteenje sluha
oteenje perifernog ivanog sustava
priroene anomalije i kromosomopatije
autizam
viestruka oteenja

Ukupan broj
5216
3508
3123
2356
1161
705
560
428
420
301
25
5039

% od ukupnog broja
osoba s invaliditetom
37,7
25,3
22,6
17,1
8,4
5,1
4,1
3,1
3
2,2
0,2
36,5

Prevalencija /
1000 stanovnika
44
29
26
20
10
6
5
4
4
3
0,2
42

Najei uzroci oteenja lokomotornog sustava koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetna dijagnoza pridonose
funkcionalnom oteenju pripadaju skupini artropatija (M00-M25) i dorzopatija (M40-M54), dok su najei uzroci oteenja
drugih organa i organskih sustava koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose funkcionalnom
oteenju, pripadaju skupini bolesti srca i krvnih ila (I00-I99). Broj osoba s 100% oteenjem mogue je prikazati samo,
zbog nepostojanja jedinstvenog propisa, prikazom stanja u resorima koji koriste postotke za vrednovanje opsega oteenja.
Takvim nainom prikaza dolazimo do podataka da u Bjelovarsko bilogorskoj upaniji je 2,1%, od ukupnog broja osoba s
invaliditetom, vjetaeno kao osobe s 100% oteenjem od ega je 251 u bazi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje,
20 branitelja Domovinskog rata dok ih 14 ima 100% oteenja kao posljedicu ratnih ili poratnih dogaanja u II svjetskom ratu.
U tablici 8. prikazani su podaci o nekim dijagnozama koje se mogu kvalificirati kao tei oblici invaliditeta.
Tablica 8. Prikaz nekih dijagnoza koje u potpunosti ili veoj mjeri invalidiziraju osobu
MKB ifra
Opis dijagnoze
Broj osoba
F00-F07+G30
Demencije i psihoorganski sindromi
557
F20, F22, F25
Psihoze
305
F72, F73, F78.4
Teka i duboka mentalna retardacija/intelektualne tekoe
131
F84
Pervazivni razvojni poremeaj (autizam)
25
G10,G11
Hutingtonova korea i nasljedne ataksije
3
G12
Spinalna miina atrofija
9
G71
Miina distrofija
21
G80
Infantilna cerebralna paraliza
144
G82
Para i tetraplegija
153
H54.0
Sljepoa na oba oka
106
H91.93
Gluhoa
103
N18.0
Terminalno zatajenje bubrega
49
Q90
Down sindrom
33
S48
Amputacija obje nadlaktice
3
S68
Amputacija obje ake
1
S78
Amputacija obje natkoljenice
3
S88
Amputacija obje potkoljenice
5
S98
Amputacija oba stopala
1
G35
Multipla skleroza
40
* osobe s oznaenim oteenjem sluha u razmjerima gluhoe i tee nagluhosti (gubitak sluha vei od 60 decibela)

10

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj


3. Brodsko-posavska upanija
3.1. Opi sociodemografski podaci
U Brodsko posavskoj upaniji, stanje na dan 30.01.2014., ivi 16858 osoba s invaliditetom od ega su 11138 muki (66%) i
5720 ene (34%) (tablica 1) te na taj nain osobe s invaliditetom ine 10,6% ukupnog stanovnitva Brodsko posavske
upanije (tablica 2). Najvei broj osoba s invaliditetom, njih 9597 (57%), je u radno aktivnoj dobi (tablica 1). Iz tablice 1.
mogue je uoiti da je invaliditet prisutan u svim dobnim skupinama a u 9% udjelu prisutan je i u djejoj dobi, 0-19 godina.
Ukoliko se razmotri koliki je udio osoba s invaliditetom u ukupnom stanovnitvu upanije, prema navedenim dobnim
skupinama, dolazimo do podatka da je Brodsko posavska upanija ispod prosjeka za ukupnu te prevalencije u djejoj i za
dob stariju od 65 godina, dok je u radno aktivnoj dobi neto iznad prosjeka (tablica 2).
71% osoba s invaliditetom, prema dostupnim podacima o obrazovanju, nema zavrenu osnovnu kolu ili ima samo
osnovnokolsko obrazovanje. 23% ima srednju strunu spremu dok je 1% osoba s visokom ili viom strunom spremom.
Specijalno obrazovanje nalazimo kod 5% osoba s invaliditetom. Prema podacima*, novoformirane baze zaposlenih osoba s
invaliditetom, u Brodsko posavskoj upaniji je 363 zaposlenih (zaposleni i privremeno radno nesposobni) osoba s
invaliditetom s 76% udjelom mukih i 24% udjelom enskih osoba. Najea zvanja kod zaposlenih osoba s invaliditetom su
voza i poljoprivredni radnik. Osobe s invaliditetom, prema dostupnim podacima sustava socijalne skrbi, u najveem broju
(80,4%) ive u obitelji dok ih oko 17,3% ivi samo. Oko 0,5% ima udomitelja ili skrbnika dok 90 osoba s invaliditetom boravi u
nekoj od ustanova U nezadovoljavajuim uvjetima stanovanja ivi oko 17% osoba s invaliditetom. Oko 45% osoba, koje
ostvaruju prava iz sustava socijalne skrbi, imaju potrebu za pomoi i njegom u punom opsegu te im je Barthelov indeks 0-60.
Najvei broj osoba ostvaruje svoja invalidska prava preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Iz Brodsko posavske
upanije, u Registar osoba s invaliditetom, pristigla su rjeenja o primjerenom obliku kolovanja za 1210 osoba s time da je
vei broj mukih osoba (62,5%). Viestruke tekoe u psihofizikom razvoju, kao i poremeaji govorno-glasovne
komunikacije te specifine potekoe u uenju najei su specificirani uzroci koji odreuju potrebu primjerenog oblika
kolovanja dok je potpuna odgojno obrazovna integracija prilagoenim nastavnim postupcima uz individualizirani pristup
najei oblik njezinog specificiranog provoenja. 5633 osoba s invaliditetom, oko 33% od ukupnog broja osoba s
invaliditetom, vjetaeno je u sustavu socijalne skrbi. U Brodsko posavskoj upaniji ivi 3623 branitelja s invaliditetom te 344
osobe koje imaju posljedice ratnih djelovanja iz II svjetskog rata ili su civilni invalidi rata i poraa (tablica 9).
Tablica 9. Prikaz resora preko kojih osobe s invaliditetom, s podruja Brodsko posavske upanije, ostvaruju svoja
invalidska prava
Resor
Ukupan broj
Hrvatske zavod za mirovinsko osiguranje
8076
Nalaz i miljenje tijela vjetaenja socijalne skrbi
5633
Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti (branitelja domovinskog rata)
3623
Rjeenje o primjerenom obliku kolovanja
1210
Rjeenje o priznatom statusu vojnog i/ili civilnog invalida II svjetskog rata i poraa
344
Ukupno
18886
Napomena: Ukupan broj u ovoj tablici vei je od ukupnog broja osoba zbog toga jer postoje osobe koje ostvaruju prava iz
vie resora

11

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj

3.2. Vrste oteenja


Najee vrste oteenja kod osoba s invaliditetom s podruja Brodsko posavske upanije, na temelju Zakona o Hrvatskom
registru o osobama s invaliditetom (NN64/01), su oteenja lokomotornog sustava te oteenja drugih organa i organskih
sustava. U Brodsko posavskoj upaniji 35,7 % osoba s invaliditetom ima viestruka oteenja koja pridonose funkcionalnom
oteenju osobe s invaliditetom (tablica 10).
Tablica 10. Prikaz vrsta oteenja koje uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose stupnju
funkcionalnog oteenja osobe
Vrste oteenja
oteenje lokomotornog sustava
oteenje drugih organa
duevni poremeaji
oteenje sredinjeg ivanog sustava
mentalna retardacija
oteenje glasovno govorne komunikacije
oteenje vida
oteenje perifernog ivanog sustava
oteenje sluha
priroene anomalije i kromosomopatije
autizam
viestruka oteenja

Ukupan broj
5610
4169
3706
2754
1307
959
740
703
615
332
66
6015

% od ukupnog broja
osoba s invaliditetom
33,3
24,7
22
16,3
7,8
5,7
4,4
4,2
3,6
2
0,4
35,7

Prevalencija /
1000 stanovnika
35
26
23
17
8
6
5
4
4
2
0,4
38

Najei uzroci oteenja lokomotornog sustava koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetna dijagnoza pridonose
funkcionalnom oteenju pripadaju skupini dorzopatija (M40-M54), dok su najei uzroci oteenja drugih organa i
organskih sustava koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose funkcionalnom oteenju, pripadaju
skupini bolesti srca i krvnih ila (I00-I99). Broj osoba s 100% oteenjem mogue je prikazati samo, zbog nepostojanja
jedinstvenog propisa, prikazom stanja u resorima koji koriste postotke za vrednovanje opsega oteenja. Takvim nainom
prikaza dolazimo do podataka da u Brodsko posavskoj upaniji je oko 2,3%, od ukupnog broja osoba s invaliditetom,
vjetaeno kao osobe s 100% oteenjem od ega je 308 u bazi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 63 branitelj
Domovinskog rata dok ih 19 ima 100% oteenja kao posljedicu ratnih ili poratnih dogaanja u II svjetskom ratu. U tablici 11.
prikazani su podaci o nekim dijagnozama koje se mogu kvalificirati kao tei oblici invaliditeta.
Tablica 11. Prikaz nekih dijagnoza koje u potpunosti ili veoj mjeri invalidiziraju osobu
MKB ifra
Opis dijagnoze
Broj osoba
F00-F07+G30
Demencije i psihoorganski sindromi
756
F20, F22, F25
Psihoze
431
F72, F73, F78.4
Teka i duboka mentalna retardacija/intelektualne tekoe
125
F84
Pervazivni razvojni poremeaj (autizam)
66
G10,G11
Hutingtonova korea i nasljedne ataksije
11
G12
Spinalna miina atrofija
8
G71
Miina distrofija
20
G80
Infantilna cerebralna paraliza
189
G82
Para i tetraplegija
227
H54.0
Sljepoa na oba oka
160
H91.93
Gluhoa*
154
N18.0
Terminalno zatajenje bubrega
49
Q90
Down sindrom
65
S48
Amputacija obje nadlaktice
4
S58
Amputacija obje podlaktice
1
S68
Amputacija obje ake
1
S78
Amputacija obje natkoljenice
2
S88
Amputacija obje potkoljenice
14
S98
Amputacija oba stopala
4
G35
Multipla skleroza
63
* osobe s oznaenim oteenjem sluha u razmjerima gluhoe i tee nagluhosti (gubitak sluha vei od 60 decibela)
12

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj


4. Dubrovako-neretvanska upanija
4.1. Opi sociodemografski podaci
U Dubrovako neretvanskoj upaniji, stanje na dan 30.01.2014., ivi 11012 osoba s invaliditetom od ega su 7143 muki
(65%) i 3869 ene (35%) (tablica 1.) te na taj nain osobe s invaliditetom ine 9% ukupnog stanovnitva Dubrovako
neretvanske upanije(tablica 2)*. Najvei broj osoba s invaliditetom, njih 6415 (58%), je u radno aktivnoj dobi (tablica 1). Iz
tablice 1. mogue je uoiti da je invaliditet prisutan u svim dobnim skupinama a u 9% udjelu prisutan je i u djejoj dobi, 0-19
godina. Ukoliko se razmotri koliki je udio osoba s invaliditetom u ukupnom stanovnitvu upanije, prema navedenim dobnim
skupinama, dolazimo do podatka da je Dubrovako neretvanska upanija ispod prosjeka za ukupnu prevalenciju te
prevalenciju po svim navedenim dobnim skupinama pogotovo za dobnu skupinu 65+ (tablica 2).
Prema dostupnim podacima o obrazovanju 56% osoba s invaliditetom nema zavrenu osnovnu kolu ili ima samo
osnovnokolsko obrazovanje. 35% ima srednju strunu spremu dok je 5% osoba s visokom ili viom strunom spremom.
Specijalno obrazovanje nalazimo kod 4% osoba s invaliditetom. Prema podacima*, novoformirane baze zaposlenih osoba s
invaliditetom, u Dubrovako neretvanskoj upaniji je 506 zaposlenih (zaposleni, privremeno radno nesposobni) osoba s
invaliditetom s 63% udjelom mukih i 37% udjelom enskih osoba. Najea zvanja kod zaposlenih osoba s invaliditetom su
trgovac, vodoinstalater, konobar te ekonomski i poljoprivredni tehniar. Osobe s invaliditetom, prema podacima sustava
socijalne skrbi, u najveem broju (83,6%) ive u obitelji dok ih 13,6% ivi samo, a 0,2% ih ima udomitelja ili skrbnika. U
nekoj od ustanova borave 73 osobe s invaliditetom. U nezadovoljavajuim uvjetima stanovanja ivi oko 13% osoba s
invaliditetom. Oko 66% osoba, koje ostvaruju prava iz sustava socijalne skrbi, imaju potrebu za pomoi i njegom u punom
opsegu te im je Barthelov indeks 0-60.
Najvei broj osoba ostvaruje svoja invalidska prava preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Iz Dubrovako
neretvanske upanije, u Registar osoba s invaliditetom, pristigla su rjeenja o primjerenom obliku kolovanja za 608 osoba s
time da je vei broj mukih osoba (61%). Poremeaji govorno-glasovne komunikacije te specifine potekoe u uenju
najei su specificirani uzroci koji odreuju potrebu primjerenog oblika kolovanja dok je potpuna odgojno obrazovna
integracija prilagoenim nastavnim postupcima najei oblik njezinog specificiranog provoenja. 3135 osoba s
invaliditetom, oko 29% od ukupnog broja osoba s invaliditetom, vjetaeno je u sustavu socijalne skrbi. U Dubrovako
neretvanskoj upaniji ivi 2118 branitelja s invaliditetom te 291 osoba koje imaju posljedice ratnih djelovanja iz II svjetskog
rata ili su civilni invalidi rata i poraa (tablica 12).
Tablica 12. Prikaz resora preko kojih osobe s invaliditetom, s podruja Dubrovako neretvanske upanije, ostvaruju
svoja invalidska prava
Resor
Ukupan broj
Hrvatske zavod za mirovinsko osiguranje
6009
Nalaz i miljenje tijela vjetaenja socijalne skrbi
3135
Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti (branitelja domovinskog rata)
2118
Rjeenje o primjerenom obliku kolovanja
608
Rjeenje o priznatom statusu vojnog i/ili civilnog invalida II svjetskog rata i poraa
291
Ukupno
12161
Napomena: Ukupan broj u ovoj tablici vei je od ukupnog broja osoba zbog toga jer postoje osobe koje ostvaruju prava iz
vie resora

13

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj

4.2. Vrste oteenja


Najee vrste oteenja kod osoba s invaliditetom s podruja Dubrovako neretvanske upanije, na temelju Zakona o
Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom (NN64/01), su duevni poremeaji te oteenja lokomotornog sustava. U
Dubrovako neretvanskoj upaniji 27,8 % osoba s invaliditetom ima viestruka oteenja koja pridonose funkcionalnom
oteenju osobe s invaliditetom (tablica 13).
Tablica 13. Prikaz vrsta oteenja koje uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose stupnju
funkcionalnog oteenja osobe
Vrste oteenja
duevni poremeaji
oteenje lokomotornog sustava
oteenje drugih organa
oteenje sredinjeg ivanog sustava
mentalna retardacija
oteenje vida
oteenje glasovno govorne komunikacije
oteenje sluha
oteenje perifernog ivanog sustava
priroene anomalije i kromosomopatije
autizam
viestruka oteenja

Ukupan broj
2670
2666
2587
1631
541
477
446
306
285
271
33
3080

% od ukupnog broja
osoba s invaliditetom
24,2
24,2
23,5
14,8
4,9
4,3
4
2,8
2,6
2,5
0,3
28

Prevalencija/
1000 stanovnika
22
22
21
13
4
4
4
3
3
2
0,3
25

Najei uzroci oteenja duevnih poremeaja koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose
funkcionalnom oteenju, pripadaju skupini neurotskih, vezanih uz stres te somatoformnih poremeaja (F40-F48), dok su
najei uzroci lokomotornog sustava koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetna dijagnoza pridonose funkcionalnom
oteenju pripadaju skupini artropatija (M00-M25) i dorzopatija (M40-M54), Broj osoba s 100% oteenjem mogue je
prikazati samo, zbog nepostojanja jedinstvenog propisa, prikazom stanja u resorima koji koriste postotke za vrednovanje
opsega oteenja. Takvim nainom prikaza dolazimo do podataka da u Dubrovako neretvanskoj upaniji je oko 2,1%, od
ukupnog broja osoba s invaliditetom, vjetaeno kao osobe s 100% oteenjem od ega je 190 u bazi Hrvatskog zavoda za
mirovinsko osiguranje, 22 branitelja Domovinskog rata dok ih 17 ima 100% oteenja kao posljedicu ratnih ili poratnih
dogaanja u II svjetskom ratu. U tablici 14. prikazani su podaci o dijagnozama koje se mogu kvalificirati kao tei oblici
invaliditeta.
Tablica 14. Prikaz nekih dijagnoza koje u potpunosti ili veoj mjeri invalidiziraju osobu
MKB ifra
Opis dijagnoze
Broj osoba
F00-F07+G30
Demencije i psihoorganski sindromi
450
F20, F22, F25
Psihoze
441
F72, F73, F78.4
Teka i duboka mentalna retardacija/intelektualne tekoe
137
F84
Pervazivni razvojni poremeaj (autizam)
33
G10,G11
Hutingtonova korea i nasljedne ataksije
4
G12
Spinalna miina atrofija
8
G71
Miina distrofija
13
G80
Infantilna cerebralna paraliza
177
G82
Para i tetraplegija
163
H54.0
Sljepoa na oba oka
97
H91.93
Gluhoa*
60
N18.0
Terminalno zatajenje bubrega
35
Q90
Down sindrom
54
S48
Amputacija obje nadlaktice
1
S58
Amputacija obje podlaktice
1
S88
Amputacija obje potkoljenice
2
G35
Multipla skleroza
31
* osobe s oznaenim oteenjem sluha u razmjerima gluhoe i tee nagluhosti (gubitak sluha vei od 60 decibela)

14

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj


5. Grad Zagreb
5.1. Opi sociodemografski podaci
U Gradu Zagrebu, stanje na dan 30.01.2014., ivi 90 461 osoba s invaliditetom od ega su 48 238 muki (53%) i 42 223
ene (47%) (tablica 1.) te na taj nain osobe s invaliditetom ine 11,5% ukupnog stanovnitva upanije (tablica 2.). Najvei
broj osoba s invaliditetom, njih 43 584 (48%), je u radno aktivnoj dobi (tablica 1). Iz tablice 1. mogue je uoiti da je invaliditet
prisutan u svim dobnim skupinama, a u 11% prisutan je i u djejoj dobi, 0-19 godina. Ukoliko se razmotri koliki je udio osoba
s invaliditetom u ukupnom stanovnitvu upanije, prema navedenim dobnim skupinama, dolazimo do podatka da je Grad
Zagreb ispod prosjeka za ukupnu prevalenciju te prevalenciju u radno aktivnoj dobi, a iznad prosjeka za prevalencije u
dobnim skupinama i 0-19 i 65+ (tablica 2).
Prema dostupnim podacima o obrazovanju 48% osoba s invaliditetom nema zavrenu osnovnu kolu ili ima samo
osnovnokolsko obrazovanje. 37% ima srednju strunu spremu dok je 7% osoba s visokom ili viom strunom spremom.
Specijalno obrazovanje nalazimo kod 8% osoba s invaliditetom. Prema podacima*, novoformirane baze zaposlenih osoba s
invaliditetom, u Gradu Zagrebu je 3540 zaposlenih (zaposleni, privremeno radno nesposobni) osoba s invaliditetom s 54%
udjelom mukih i 46% udjelom enskih osoba. Najea zvanja kod zaposlenih osoba s invaliditetom su NKV radnik,
trgovac, ekonomski tehniar, elektrotehniar te kuhar. Osobe s invaliditetom, prema dostupnim podacima sustava socijalne
skrbi, u najveem broju (80,4%) ive u obitelji dok ih oko 13,9% ivi samo, a 0,5% ima udomitelja ili skrbnika. 786 osoba s
invaliditetom boravi u ustanovama. U Gradu Zagrebu je 40 beskunika koji su osobe s invaliditetom. U nezadovoljavajuim
uvjetima stanovanja ivi oko 15% osoba s invaliditetom. Oko 52% osoba, koje ostvaruju prava iz sustava socijalne skrbi,
imaju potrebu za pomoi i njegom u punom opsegu te im je Barthelov indeks 0-60.
Najvei broj osoba ostvaruje svoja invalidska prava preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Iz Grada Zagreba, u
Registar osoba s invaliditetom, pristigla su rjeenja o primjerenom obliku kolovanja za 8563 osoba s time da je vei broj
mukih osoba (64%). Mentalna retardacija, s 67% udjelom lake mentalne retardacije, najei je specificirani uzrok koji
odreuju potrebu primjerenog oblika kolovanja dok je potpuna odgojno obrazovna integracija redovnim nastavnim
postupcima uz individualizirani pristup i posebnu dodatnu pomo (defektolog, logoped, psihoterapeut i dr.) najei oblik
njezinog specificiranog provoenja. 16131 osoba s invaliditetom, oko 18% od ukupnog broja, vjetaeno je u sustavu
socijalne skrbi. U Gradu Zagrebu ivi 7543 branitelja s invaliditetom te 1239 osoba koje imaju posljedice ratnih djelovanja iz
II svjetskog rata ili su civilni invalidi rata i poraa (tablica 15).
Tablica 15. Prikaz resora preko kojih osobe s invaliditetom, s podruja Grada Zagreb, ostvaruju svoja invalidska
prava
Resor
Ukupan broj
Hrvatske zavod za mirovinsko osiguranje
63004
Nalaz i miljenje tijela vjetaenja socijalne skrbi
16131
Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti (branitelja domovinskog rata)
7543
Rjeenje o primjerenom obliku kolovanja
8563
Rjeenje o priznatom statusu vojnog i/ili civilnog invalida II svjetskog rata i poraa
1239
Ukupno
96480
Napomena: Ukupan broj u ovoj tablici vei je od ukupnog broja osoba zbog toga jer postoje osobe koje ostvaruju prava iz
vie resora

15

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj


5.2. Vrste oteenja
Najee vrste oteenja kod osoba s invaliditetom s podruja Grada Zagreba, na temelju Zakona o Hrvatskom registru o
osobama s invaliditetom (NN64/01), su oteenja sredinjeg ivanog sustava te oteenja lokomotornog sustava. U Gradu
Zagrebu 25,4% osoba s invaliditetom ima viestruka oteenja koja pridonose funkcionalnom oteenju osobe s
invaliditetom (tablica 16.).
Tablica 16. Prikaz vrsta oteenja koje uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose stupnju
funkcionalnog oteenja osobe
Vrste oteenja
oteenje sredinjeg ivanog sustava
oteenje lokomotornog sustava
duevni poremeaji
oteenje drugih organa
mentalna retardacija
oteenje glasovno govorne komunikacije
oteenje vida
priroene anomalije i kromosomopatije
oteenje sluha
oteenje perifernog ivanog sustava
autizam
viestruka oteenja

Ukupan broj
25733
24104
17477
16121
3137
2871
1961
1869
1616
1243
316
22960

% od ukupnog broja
osoba s invaliditetom
28,4
26,6
19,3
17,8
3,5
3,2
2,2
2,1
1,8
1,4
0,3
25,4

Prevalencija/
1000 stanovnika
33
31
22
20
4
4
3
2
2
2
0,4
29

Najei uzroci oteenja sredinjeg ivanog sustava koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetna dijagnoza pridonose
funkcionalnom oteenju su potpuni gubitak funkcije jednog segmenta cervikalne regije nakon prijeloma trupa kraljeka te
potpuni gubitak funkcije jednog segmenta lumbalne i torakalne regije, dok su najei uzroci oteenja lokomotornog
sustava koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose funkcionalnom oteenju, pripadaju skupini
dorzopatija (M40-M54). Broj osoba s 100% oteenjem mogue je prikazati samo, zbog nepostojanja jedinstvenog propisa,
prikazom stanja u resorima koji koriste postotke za vrednovanje opsega oteenja. Takvim nainom prikaza dolazimo do
podataka da u je u Gradu Zagrebu 2,4%, od ukupnog broja osoba s invaliditetom, vjetaeno kao osobe s 100% oteenjem
od ega je 1889 u bazi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 196 branitelja Domovinskog rata dok ih 107 ima 100%
oteenja kao posljedicu ratnih ili poratnih dogaanja u II svjetskom ratu. U tablici 17. prikazani su podaci o nekim
dijagnozama koje se mogu kvalificirati kao tei oblici invaliditeta.
Tablica 17. Prikaz nekih dijagnoza koje u potpunosti ili veoj mjeri invalidiziraju osobu
MKB ifra
Opis dijagnoze
Broj osoba
F00-F07+G30
Demencije i psihoorganski sindromi
3407
F20, F22, F25
Psihoze
2480
F72, F73, F78.4
Teka i duboka mentalna retardacija/intelektualne tekoe
493
F84
Pervazivni razvojni poremeaj (autizam)
316
G10,G11
Hutingtonova korea i nasljedne ataksije
37
G12
Spinalna miina atrofija
52
G71
Miina distrofija
89
G80
Infantilna cerebralna paraliza
990
G82
Para i tetraplegija
713
H54.0
Sljepoa na oba oka
422
H91.93
Gluhoa
401
N18.0
Terminalno zatajenje bubrega
113
Q90
Down sindrom
326
S48
Amputacija obje nadlaktice
25
S58
Amputacija obje podlaktice
2
S68
Amputacija obje ake
2
S78
Amputacija obje natkoljenice
23
S88
Amputacija obje potkoljenice
41
S98
Amputacija oba stopala
6
G35
Multipla skleroza
361
* osobe s oznaenim oteenjem sluha u razmjerima gluhoe i tee nagluhosti (gubitak sluha vei od 60 decibela)
16

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj


6. Istarska upanija
6.1. Opi sociodemografski podaci
U Istarskoj upaniji, stanje na dan 30.01.2014., ivi 13 019 osoba s invaliditetom od ega su 7783 muki (60%) i 5236 ene
(40%) (tablica 1.) te na taj nain osobe s invaliditetom ine 6,3% ukupnog stanovnitva upanije (tablica 2.). Najvei broj
osoba s invaliditetom, njih 6877 (53%), je u radno aktivnoj dobi (tablica 1). Iz tablice 1. mogue je uoiti da je invaliditet
prisutan u svim dobnim skupinama a u 10% udjelu prisutan je i u djejoj dobi, 0-19 godina. Ukoliko se razmotri koliki je udio
osoba s invaliditetom u ukupnom stanovnitvu upanije, prema navedenim dobnim skupinama, dolazimo do podatka da
Istarska upanija ima, u odnosu na ostale upanije, najmanji udio osoba s invaliditetom u ukupnom stanovnitvu upanije te
da je ispod prosjeka za prevalencije u svim navedenim dobnim skupinama (tablica 2).
Oko 58% osoba s invaliditetom, prema dostupnim podacima o obrazovanju, nema zavrenu osnovnu kolu ili ima samo
osnovnokolsko obrazovanje. 32% ima srednju strunu spremu dok je 4% osoba s visokom ili viom strunom spremom.
Specijalno obrazovanje nalazimo kod 6% osoba s invaliditetom. Prema podacima*, novoformirane baze zaposlenih osoba s
invaliditetom, u Istarskoj upaniji je 1044 zaposlena (zaposleni, privremeno radno nesposobni) osoba s invaliditetom s 69%
udjelom mukih i 31% udjelom enskih osoba. Najea zvanja kod zaposlenih osoba s invaliditetom su trgovac, ekonomski
tehniar, konobar te kuhar. Osobe s invaliditetom, prema dostupnim podacima sustava socijalne skrbi, u najveem broju
(81,7%) ive u obitelji dok ih oko 15,3% ivi samo. 0,2% ima udomitelja ili skrbnika dok 77 osoba borave u ustanovi. U
nezadovoljavajuim uvjetima stanovanja ivi oko 14% osoba s invaliditetom. Oko 53% osoba, koje ostvaruju prava iz sustava
socijalne skrbi, imaju potrebu za pomoi i njegom u punom opsegu te im je Barthelov indeks 0-60.
Najvei broj osoba ostvaruje svoja invalidska prava preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Iz Istarske upanije, u
Registar osoba s invaliditetom, pristigla su rjeenja o primjerenom obliku kolovanja za 1143 osoba s time da je vei broj
mukih osoba (65%). Poremeaji govorno-glasovne komunikacije i specifine potekoe u uenju te postojanje viestrukih
tekoa u psihofizikom razvoju su najei specificirani uzroci koji odreuju potrebu primjerenog oblika kolovanja dok je
potpuna odgojno obrazovna integracija prilagoenim nastavnim postupcima uz individualizirani pristup i posebnu dodatnu
pomo (defektolog, logoped, psihoterapeut i dr.) najei oblik njezinog specificiranog provoenja. 3339 osoba s
invaliditetom, oko 26% od ukupnog broja, vjetaeno je u sustavu socijalne skrbi. U Istarskoj upaniji ivi 688 branitelja s
invaliditetom te 317 osoba koje imaju posljedice ratnih djelovanja iz II svjetskog rata ili su civilni invalidi rata i poraa (tablica
18).
Tablica 18. Prikaz resora preko kojih osobe s invaliditetom, s podruja Istarske upanije, ostvaruju svoja invalidska
prava
Resor
Ukupan broj
Hrvatske zavod za mirovinsko osiguranje
8571
Nalaz i miljenje tijela vjetaenja socijalne skrbi
3339
Rjeenje o primjerenom obliku kolovanja
1143
Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti (branitelja domovinskog rata)
688
Rjeenje o priznatom statusu vojnog i/ili civilnog invalida II svjetskog rata i poraa
317
Ukupno
14058
Napomena: Ukupan broj u ovoj tablici vei je od ukupnog broja osoba zbog toga jer postoje osobe koje ostvaruju prava iz
vie resora

17

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj

6.2. Vrste oteenja


Najee vrste oteenja kod osoba s invaliditetom s podruja Istarske upanije, na temelju Zakona o Hrvatskom registru o
osobama s invaliditetom (NN64/01), su oteenja drugih organa i organskih sustava te oteenja lokomotornog sustava. U
Istarskoj upaniji 30,8% osoba s invaliditetom ima viestruka oteenja koja pridonose funkcionalnom oteenju osobe s
invaliditetom (tablica 19).
Tablica 19. Prikaz vrsta oteenja koje uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose stupnju
funkcionalnog oteenja osobe
Vrste oteenja
oteenje drugih organa
oteenje lokomotornog sustava
duevni poremeaji
oteenje sredinjeg ivanog sustava
mentalna retardacija
oteenje govorno glasovne komunikacije
oteenje vida
oteenje perifernog ivanog sustava
oteenje sluha
priroene anomalije i kromosomopatije
autizam
viestruka oteenja

Ukupan broj
3711
3393
2612
1939
694
675
603
349
349
349
72
4011

% od ukupnog broja
osoba s invaliditetom
28,5
26,1
20,1
14,9
5,3
5,2
4,6
2,7
2,7
2,7
0,6
30,8

Prevalencija/
1000 stanovnika
18
16
13
9
3
3
3
2
2
2
0,3
19

Najei uzroci oteenja drugih organa i organskih sustava koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetna dijagnoza
pridonose funkcionalnom oteenju pripadaju skupini bolesti srca i krvnih ila (I00-I99), dok najei uzroci oteenja
lokomotornog sustava koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose funkcionalnom oteenju, pripadaju
skupini dorzopatija (M50-M54). Broj osoba s 100% oteenjem mogue je prikazati samo, zbog nepostojanja jedinstvenog
propisa, prikazom stanja u resorima koji koriste postotke za vrednovanje opsega oteenja. Takvim nainom prikaza
dolazimo do podataka da u je u Istarskoj upaniji oko 2,5%, od ukupnog broja osoba s invaliditetom, vjetaeno kao osobe s
100% oteenjem od ega je 281 u bazi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 21 branitelja Domovinskog rata dok ih
23 ima 100% oteenja kao posljedicu ratnih ili poratnih dogaanja u II svjetskom ratu. U tablici 20. prikazani su podaci o
nekim dijagnozama koje se mogu kvalificirati kao tei oblici invaliditeta.
.
Tablica 20. Prikaz nekih dijagnoza koje u potpunosti ili veoj mjeri invalidiziraju osobu
MKB ifra
Opis dijagnoze
Broj osoba
F00-F07+G30
Demencije i psihoorganski sindromi
384
F20, F22, F25
Psihoze
473
F72, F73, F78.4
Teka i duboka mentalna retardacija/intelektualne tekoe
83
F84
Pervazivni razvojni poremeaj (autizam)
72
G10,G11
Hutingtonova korea i nasljedne ataksije
6
G12
Spinalna miina atrofija
14
G71
Miina distrofija
27
G80
Infantilna cerebralna paraliza
155
G82
Para i tetraplegija
172
H54.0
Sljepoa na oba oka
117
H91.93
Gluhoa*
59
N18.0
Terminalno zatajenje bubrega
46
Q90
Down sindrom
46
S48
Amputacija obje nadlaktice
2
S58
Amputacija obje podlaktice
1
S78
Amputacija obje natkoljenice
4
S88
Amputacija obje potkoljenice
3
S98
Amputacija oba stopala
1
G35
Multipla skleroza
95
* osobe s oznaenim oteenjem sluha u razmjerima gluhoe i tee nagluhosti (gubitak sluha vei od 60 decibela)

18

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj


7. Karlovaka upanija
7.1. Opi sociodemografski podaci
U Karlovakoj upaniji, stanje na dan 30.01.2014., ivi 15 404 osoba s invaliditetom od ega su 8961 muki (58%) i 6443
ene (42%) (tablica 1.) te na taj nain osobe s invaliditetom ine 12% ukupnog stanovnitva upanije (tablica 2.). Najvei broj
osoba s invaliditetom, njih 7801 (51%), je u radno aktivnoj dobi (tablica 1). Iz tablice 1. mogue je uoiti da je invaliditet
prisutan u svim dobnim skupinama a u 4% udjelu prisutan je i u djejoj dobi, 0-19 godina. Ukoliko se razmotri koliki je udio
osoba s invaliditetom u ukupnom stanovnitvu upanije, prema navedenim dobnim skupinama, dolazimo do podatka da je
Karlovaka upanija neto iznad prosjeka za ukupnu prevalenciju invaliditeta u RH, dok je spod prosjeka za sve dobne
skupine (tablica 2).
73% osoba s invaliditetom, prema dostupnim podacima o obrazovanju, nema zavrenu osnovnu kolu ili ima samo
osnovnokolsko obrazovanje. 21% ima srednju strunu spremu dok je 2% osoba s visokom ili viom strunom spremom.
Specijalno obrazovanje nalazimo kod 4% osoba s invaliditetom. Prema podacima*, novoformirane baze zaposlenih osoba s
invaliditetom, u Karlovakoj upaniji je 319 zaposlenih (zaposleni, privremeno radno nesposobni) osoba s invaliditetom s
74% udjelom mukih i 26% udjelom enskih osoba. Najea zvanja kod zaposlenih osoba s invaliditetom su NKV radnik,
poljoprivredni radnik te trgovac, kuhar i automehaniar. Osobe s invaliditetom, prema dostupnim podacima sustava socijalne
skrbi, u najveem broju (74,9%) ive u obitelji dok ih ak oko 22,5% ivi samo. 0,6% ima udomitelja ili skrbnika, a 116 osoba
boravi u ustanovi. U nezadovoljavajuim uvjetima stanovanja ivi oko 23% osoba s invaliditetom. Oko 60% osoba, koje
ostvaruju prava iz sustava socijalne skrbi, imaju potrebu za pomoi i njegom u punom opsegu te im je Barthelov indeks 0-60.
Najvei broj osoba ostvaruje svoja invalidska prava iz sustava mirovinskog osiguranja. Iz Karlovake upanije, u Registar
osoba s invaliditetom, pristigla su rjeenja o primjerenom obliku kolovanja za 495 osoba s time da je vei broj mukih osoba
(63%). Mentalna retardacija s 63% udjelom lake mentalne retardacije najei je specificirani uzrok koji odreuje potrebu
primjerenog oblika kolovanja dok je potpuna odgojno obrazovna integracija prilagoenim nastavnim postupcima uz
individualizirani pristup i posebnu dodatnu pomo (defektolog, logoped, psihoterapeut i dr.) najei oblik njezinog
specificiranog provoenja. 6463 osoba s invaliditetom, oko 42% od ukupnog broja, vjetaeno je u sustavu socijalne skrbi. U
Karlovakoj upaniji ivi 2703 branitelja s invaliditetom te 514 osoba koje imaju posljedice ratnih djelovanja iz II svjetskog
rata ili su civilni invalidi rata i poraa (tablica 21).

Tablica 21. Prikaz resora preko kojih osobe s invaliditetom, s podruja Karlovake upanije, ostvaruju svoja
invalidska prava
Resor
Ukupan broj
Hrvatske zavod za mirovinsko osiguranje
7024
Nalaz i miljenje tijela vjetaenja socijalne skrbi
6463
Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti (branitelja domovinskog rata)
2703
Rjeenje o priznatom statusu vojnog i/ili civilnog invalida II svjetskog rata i poraa
514
Rjeenje o primjerenom obliku kolovanja
495
Ukupno
17199
Napomena: Ukupan broj u ovoj tablici vei je od ukupnog broja osoba zbog toga jer postoje osobe koje ostvaruju prava iz
vie resora

19

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj

7.2. Vrste oteenja


Najee vrste oteenja kod osoba s invaliditetom s podruja Karlovake upanije, na temelju Zakona o Hrvatskom registru
o osobama s invaliditetom (NN64/01), su oteenja lokomotornog sustava te oteenja drugih organa i organskih sustava. U
Karlovakoj upaniji 39,7% osoba s invaliditetom ima viestruka oteenja koja pridonose funkcionalnom oteenju osobe s
invaliditetom (tablica 22).
Tablica 22. Prikaz vrsta oteenja koje uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose stupnju
funkcionalnog oteenja osobe
Vrste oteenja
oteenje lokomotornog sustava
oteenje drugih organa
duevni poremeaji
oteenje sredinjeg ivanog sustava
oteenje vida
mentalna retardacija
oteenje sluha
oteenje perifernog ivanog sustava
oteenje glasovno govorne komunikacije
priroene anomalije i kromosomopatije
autizam
viestruka oteenja

Ukupan broj
5910
5318
4298
2609
1209
716
618
554
338
268
24
6120

% od ukupnog broja
osoba s invaliditetom
38,4
34,5
27,9
16,9
7,8
4,6
4
3,7
2,2
1,7
0,2
39,7

Prevalencija/
1000 stanovnika
46
41
33
20
9
6
5
4
3
2
0,2
48

Najei uzroci oteenja lokomotornog sustava koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose
funkcionalnom oteenju, pripadaju skupini dorzopatija (M50-M54) dok najei uzroci oteenja drugih organa i organskih
sustava koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetna dijagnoza pridonose funkcionalnom oteenju pripadaju skupini bolesti
srca i krvnih ila (I00-I99). Broj osoba s 100% oteenjem mogue je prikazati samo, zbog nepostojanja jedinstvenog
propisa, prikazom stanja u resorima koji koriste postotke za vrednovanje opsega oteenja. Takvim nainom prikaza
dolazimo do podataka da u je u Karlovakoj upaniji oko 1,8%, od ukupnog broja osoba s invaliditetom, vjetaeno kao
osobe s 100% oteenjem od ega je 212 u bazi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 42 branitelja Domovinskog
rata dok ih 27 ima 100% oteenja kao posljedicu ratnih ili poratnih dogaanja u II svjetskom ratu. U tablici 23. prikazani su
podaci o nekim dijagnozama koje se mogu kvalificirati kao ei oblici invaliditeta.
Tablica 23. Prikaz nekih dijagnoza koje u potpunosti ili veoj mjeri invalidiziraju osobu
MKB ifra
Opis dijagnoze
Broj osoba
F00-F07+G30
Demencije i psihoorganski sindromi
1173
F20, F22, F25
Psihoze
444
F72, F73, F78.4
Teka i duboka mentalna retardacija/intelektualne tekoe
96
F84
Pervazivni razvojni poremeaj (autizam)
24
G10,G11
Hutingtonova korea i nasljedne ataksije
9
G12
Spinalna miina atrofija
5
G71
Miina distrofija
19
G80
Infantilna cerebralna paraliza
134
G82
Para i tetraplegija
188
H54.0
Sljepoa na oba oka
179
H91.93
Gluhoa
163
N18.0
Terminalno zatajenje bubrega
50
Q90
Down sindrom
52
S48
Amputacija obje nadlaktice
2
S58
Amputacija obje podlaktice
2
S68
Amputacija obje ake
2
S78
Amputacija obje natkoljenice
4
S88
Amputacija obje potkoljenice
13
S98
Amputacija oba stopala
4
G35
Multipla skleroza
56
* osobe s oznaenim oteenjem sluha u razmjerima gluhoe i tee nagluhosti (gubitak sluha vei od 60 decibela)
20

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj


8. Koprivniko-krievaka upanija
8.1. Opi sociodemografski podaci
U Koprivniko krievakoj upaniji, stanje na dan 30.01.2014., ivi 11 447 osoba s invaliditetom od ega su 6684 muki
(58%) i 4763 ene (42%) (tablica 1) te na taj nain osobe s invaliditetom ine 10% ukupnog stanovnitva upanije (tablica 2).
Najvei broj osoba s invaliditetom, njih 5871 (51%), je u radno aktivnoj dobi (tablica 1). Iz tablice 1. mogue je uoiti da je
invaliditet prisutan u svim dobnim skupinama a u 16% udjelu prisutan je i u djejoj dobi, 0-19 godina. Ukoliko se razmotri
koliki je udio osoba s invaliditetom u ukupnom stanovnitvu upanije, prema navedenim dobnim skupinama, dolazimo do
podatka da je Koprivniko krievaka upanija ispod prosjeka za ukupnu prevalenciju te prevalenciju u radno aktivnoj i dobi
starijoj od 65 godina dok je iznad prosjeka za prevalenciju invaliditeta u djejoj dobi (tablica 2).
77% osoba s invaliditetom, prema dostupnim podacima o obrazovanju, nema zavrenu osnovnu kolu ili ima samo
osnovnokolsko obrazovanje. 15% ima srednju strunu spremu dok je 2% osoba s visokom ili viom strunom spremom.
Specijalno obrazovanje nalazimo kod 6% osoba s invaliditetom. Prema podacima*, novoformirane baze zaposlenih osoba s
invaliditetom, u Koprivniko krievakoj upaniji je 339 zaposlenih (zaposleni, privremeno radno nesposobni) osoba s
invaliditetom s 71% udjelom mukih i 29% udjelom enskih osoba. Najea zvanja kod zaposlenih osoba s invaliditetom su
poljoprivredni radnik i NKV radnik. Osobe s invaliditetom, prema dostupnim podacima sustava socijalne skrbi, u najveem
broju (76,7%) ive u obitelji dok ih oko 17,8% ivi samo. 1,8% ima udomitelja ili skrbnika, a 118 osoba boravi u nekoj od
ustanova. U nezadovoljavajuim uvjetima stanovanja ivi oko 14% osoba s invaliditetom. Oko 43% osoba, koje ostvaruju
prava iz sustava socijalne skrbi, imaju potrebu za pomoi i njegom u punom opsegu te im je Barthelov indeks 0-60.
Najvei broj osoba ostvaruje svoja invalidska prava preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Iz Koprivniko
krievake upanije, u Registar osoba s invaliditetom, pristigla su rjeenja o primjerenom obliku kolovanja za 1931 osoba s
time da je vei broj mukih osoba (62%). Poremeaji govorno-glasovne komunikacije te specifine potekoe u uenju
najei su specificirani uzroci koji odreuju potrebu primjerenog oblika kolovanja dok je potpuna odgojno obrazovna
integracija prilagoenim nastavnim postupcima najei oblik njezinog specificiranog provoenja. 3502 osoba s
invaliditetom, 31% od ukupnog broja, vjetaeno je u sustavu socijalne skrbi. U Koprivniko krievakoj upaniji ivi 988
branitelja s invaliditetom te 109 osoba koje imaju posljedice ratnih djelovanja iz II svjetskog rata ili su civilni invalidi rata i
poraa (tablica 24).
Tablica 24. Prikaz resora preko kojih osobe s invaliditetom, s podruja Koprivniko krievake upanije, ostvaruju
svoja invalidska prava
Resor
Ukupan broj
Hrvatske zavod za mirovinsko osiguranje
6041
Nalaz i miljenje tijela vjetaenja socijalne skrbi
3502
Rjeenje o primjerenom obliku kolovanja
1931
Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti (branitelja domovinskog rata)
988
Rjeenje o priznatom statusu vojnog i/ili civilnog invalida II svjetskog rata i poraa
109
Ukupno
12571
Napomena: Ukupan broj u ovoj tablici vei je od ukupnog broja osoba zbog toga jer postoje osobe koje ostvaruju prava iz
vie resora

21

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj

8.2. Vrste oteenja


Najee vrste oteenja kod osoba s invaliditetom s podruja Koprivniko krievake upanije, na temelju Zakona o
Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom (NN64/01), su oteenja lokomotornog sustava te duevni poremeaji. U
Koprivniko krievakoj upaniji 37,4% osoba s invaliditetom ima viestruka oteenja koja pridonose funkcionalnom
oteenju osobe s invaliditetom (tablica 25).
Tablica 25. Prikaz vrsta oteenja koje uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose stupnju
funkcionalnog oteenja osobe
Vrste oteenja
oteenje lokomotornog sustava
duevni poremeaji
oteenje drugih organa
oteenje sredinjeg ivanog sustava
oteenje glasovno govorne komunikacije
mentalna retardacija
oteenje vida
oteenje perifernog ivanog sustava
oteenje sluha
priroene anomalije i kromosomopatije
autizam
viestruka oteenja

Ukupan broj
3507
2898
2784
1785
1017
884
398
323
297
211
22
4276

% od ukupnog broja
osoba s invaliditetom
30,6
25,3
24,3
15,6
8,9
7,7
3,5
2,8
2,6
1,8
0,2
37,4

Prevalencija/
1000 stanovnika
30
25
24
15
9
8
3
3
3
2
0,2
37

Najei uzroci oteenja lokomotornog sustava koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose
funkcionalnom oteenju, pripadaju skupini artropatija (M00-M25) i dorzopatija (M50-M54) dok najei uzroci duevnih
poremeaja koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetna dijagnoza pridonose funkcionalnom oteenju pripadaju skupini
organskih duevnih poremeaja, ukljuujui simptomatske poremeaje (F00-F09) Broj osoba s 100% oteenjem mogue je
prikazati samo, zbog nepostojanja jedinstvenog propisa, prikazom stanja u resorima koji koriste postotke za vrednovanje
opsega oteenja. Takvim nainom prikaza dolazimo do podataka da u je u Koprivniko krievakoj upaniji oko 1,7%, od
ukupnog broja osoba s invaliditetom, vjetaeno kao osobe s 100% oteenjem od ega je 182 u bazi Hrvatskog zavoda za
mirovinsko osiguranje, 10 branitelja Domovinskog rata dok ih 2 ima 100% oteenja kao posljedicu ratnih ili poratnih
dogaanja u II svjetskom ratu. U tablici 26. prikazani su podaci o nekim dijagnozama koje se mogu kvalificirati kao tei oblici
invaliditeta.
Tablica 26. Prikaz nekih dijagnoza koje u potpunosti ili veoj mjeri invalidiziraju osobu
MKB ifra
Opis dijagnoze
Broj osoba
F00-F07+G30
Demencije i psihoorganski sindromi
955
F20, F22, F25
Psihoze
410
F72, F73, F78.4
Teka i duboka mentalna retardacija/intelektualne tekoe
169
F84
Pervazivni razvojni poremeaj (autizam)
22
G10,G11
Hutingtonova korea i nasljedne ataksije
7
G12
Spinalna miina atrofija
7
G71
Miina distrofija
17
G80
Infantilna cerebralna paraliza
86
G82
Para i tetraplegija
125
H54.0
Sljepoa na oba oka
123
H91.93
Gluhoa
55
N18.0
Terminalno zatajenje bubrega
25
Q90
Down sindrom
39
S48
Amputacija obje nadlaktice
8
S78
Amputacija obje natkoljenice
7
S88
Amputacija obje potkoljenice
10
G35
Multipla skleroza
44
* osobe s oznaenim oteenjem sluha u razmjerima gluhoe i tee nagluhosti (gubitak sluha vei od 60 decibela)

22

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj


9. Krapinsko-zagorska upanija
9.1. Opi sociodemografski podaci
U Krapinsko zagorskoj upaniji, stanje na dan 30.01.2014., ivi 19 937 osoba s invaliditetom od ega su 11 212 muki (56%)
i 8725 ene (44%) (tablica 1.) te na taj nain osobe s invaliditetom ine 15% ukupnog stanovnitva upanije (tablica 2.).
Najvei broj osoba s invaliditetom, njih 10 344 (52%), je u radno aktivnoj dobi (tablica 1). Iz tablice 1. mogue je uoiti da je
invaliditet prisutan u svim dobnim skupinama a u 8% udjelu prisutan je i u djejoj dobi, 0-19 godina. Ukoliko se razmotri koliki
je udio osoba s invaliditetom u ukupnom stanovnitvu upanije, prema navedenim dobnim skupinama, dolazimo do podatka
da je u Krapinsko zagorskoj upaniji najvea prevalencija invaliditeta u RH s time da je prevalencija iznad prosjeka za sve
navedene dobne skupine (tablica 2).
77% osoba s invaliditetom, prema dostupnim podacima o obrazovanju, nema zavrenu osnovnu kolu ili ima samo
osnovnokolsko obrazovanje. 16% ima srednju strunu spremu dok je oko 1% osoba s visokom ili viom strunom spremom.
Specijalno obrazovanje nalazimo kod 6% osoba s invaliditetom. Prema podacima*, novoformirane baze zaposlenih osoba s
invaliditetom, u Krapinsko zagorskoj upaniji je 620 zaposlenih ( zaposleni, privremeno radno nesposobni) osobe s
invaliditetom s 67% udjelom mukih i 33% udjelom enskih osoba. Najea zvanja kod zaposlenih osoba s invaliditetom su
NKV radnik, bravar te ekonomski tehniar. Osobe s invaliditetom, prema dostupnim podacima sustava socijalne skrbi, u
najveem broju (74,9%) ive u obitelji dok ih ak oko 20% ivi samo. 0,6% ima udomitelja ili skrbnika dok ak 205 osoba
boravi u ustanovi. U nezadovoljavajuim uvjetima stanovanja ivi oko 15% osoba s invaliditetom. Oko 54% osoba, koje
ostvaruju prava iz sustava socijalne skrbi, imaju potrebu za pomoi i njegom u punom opsegu te im je Barthelov indeks 0-60.
Najvei broj osoba ostvaruje svoja invalidska prava preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Iz Krapinsko
zagorske upanije. U Registar osoba s invaliditetom, pristigla su rjeenja o primjerenom obliku kolovanja za 1468 osoba s
time da je vei broj mukih osoba (67%). Poremeaji govorno-glasovne komunikacije te specifine potekoe u uenju
najei su specificirani uzroci koji odreuju potrebu primjerenog oblika kolovanja dok je potpuna odgojno obrazovna
integracija prilagoenim nastavnim postupcima najei oblik njezinog specificiranog provoenja. 4855 osoba s
invaliditetom, 24% od ukupnog broja, vjetaeno je u sustavu socijalne skrbi. U Krapinsko zagorskoj upaniji ivi 571
branitelja s invaliditetom te 105 osoba koje imaju posljedice ratnih djelovanja iz II svjetskog rata ili su civilni invalidi rata i
poraa (tablica 27).
Tablica 27. Prikaz resora preko kojih osobe s invaliditetom, s podruja Krapinsko zagorske upanije, ostvaruju
svoja invalidska prava
Resor
Ukupan broj
Hrvatske zavod za mirovinsko osiguranje
14285
Nalaz i miljenje tijela vjetaenja socijalne skrbi
4855
Rjeenje o primjerenom obliku kolovanja
1468
Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti (branitelja domovinskog rata)
571
Rjeenje o priznatom statusu vojnog i/ili civilnog invalida II svjetskog rata i poraa
105
Ukupno
21284
Napomena: Ukupan broj u ovoj tablici vei je od ukupnog broja osoba zbog toga jer postoje osobe koje ostvaruju prava iz
vie resora

23

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj

9.2. Vrste oteenja


Najee vrste oteenja kod osoba s invaliditetom s podruja Krapinsko zagorske upanije, na temelju Zakona o Hrvatskom
registru o osobama s invaliditetom (NN64/01), su oteenja lokomotornog sustava te oteenja sredinjeg ivanog sustava.
U Krapinsko zagorskoj upaniji 33,6% osoba s invaliditetom ima viestruka oteenja koja pridonose funkcionalnom
oteenju osobe s invaliditetom (tablica 28).
Tablica 28. Prikaz vrsta oteenja koje uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose stupnju
funkcionalnog oteenja osobe
Vrste oteenja
oteenje lokomotornog sustava
oteenje sredinjeg ivanog sustava
duevni poremeaji
oteenje drugih organa
mentalna retardacija
oteenje glasovno govorne komunikacije
oteenje vida
oteenje sluha
oteenje perifernog ivanog sustava
priroene anomalije i kromosomopatije
autizam
viestruka oteenja

Ukupan broj
7421
5508
4953
4528
1049
1046
472
434
395
346
40
6701

% od ukupnog broja
osoba s invaliditetom
37,2
27,6
24,8
22,7
5,3
5,2
2,4
2,2
2
1,7
0,2
33,6

Prevalencija/
1000 stanovnika
56
41
37
34
8
8
4
3
3
3
0,3
50

Najei uzroci oteenja lokomotornog sustava koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose
funkcionalnom oteenju, pripadaju skupini dorzopatija (M50-M54) i artropatija (M00-M25), dok su najei uzroci oteenja
sredinjeg ivanog sustava koja uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetna dijagnoza pridonose funkcionalnom oteenju
potpuni gubitak funkcije jednog segmenta cervikalne regije nakon prijeloma trupa kraljeka te potpuni gubitak funkcije jednog
segmenta lumbalne i torakalne regije. Broj osoba s 100% oteenjem mogue je prikazati samo, zbog nepostojanja
jedinstvenog propisa, prikazom stanja u resorima koji koriste postotke za vrednovanje opsega oteenja. Takvim nainom
prikaza dolazimo do podataka da u je u Krapinsko zagorskoj upaniji 2,6%, od ukupnog broja osoba s invaliditetom,
vjetaeno kao osobe s 100% oteenjem od ega je 515 u bazi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 6 branitelja
Domovinskog rata dok ih 5 ima 100% oteenja kao posljedicu ratnih ili poratnih dogaanja u II svjetskom ratu. U tablici 29.
prikazani su podaci o nekim dijagnozama koje se mogu kvalificirati kao tei oblici invaliditeta.
Tablica 29. Prikaz nekih dijagnoza koje u potpunosti ili veoj mjeri invalidiziraju osobu
MKB ifra
Opis dijagnoze
Broj osoba
F00-F07+G30
Demencije i psihoorganski sindromi
1666
F20, F22, F25
Psihoze
378
F72, F73, F78.4
Teka i duboka mentalna retardacija/intelektualne tekoe
160
F84
Pervazivni razvojni poremeaj (autizam)
40
G10,G11
Hutingtonova korea i nasljedne ataksije
16
G12
Spinalna miina atrofija
12
G71
Miina distrofija
15
G80
Infantilna cerebralna paraliza
195
G82
Para i tetraplegija
186
H54.0
Sljepoa na oba oka
78
H91.93
Gluhoa
80
N18.0
Terminalno zatajenje bubrega
43
Q90
Down sindrom
41
S48
Amputacija obje nadlaktice
3
S58
Amputacija obje podlaktice
2
S78
Amputacija obje natkoljenice
2
S88
Amputacija obje potkoljenice
11
S98
Amputacija oba stopala
5
G35
Multipla skleroza
83
* osobe s oznaenim oteenjem sluha u razmjerima gluhoe i tee nagluhosti (gubitak sluha vei od 60 decibela)
24

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj


10. Liko-senjska upanija
10.1. Opi sociodemografski podaci
U Liko senjska upaniji, stanje na dan 30.01.2014., ivi 6 030 osoba s invaliditetom od ega su 3997 muki (66%) i 2033
ene (34%) (tablica 1.) te na taj nain osobe s invaliditetom ine 11,8% ukupnog stanovnitva upanije(tablica 2). Najvei
broj osoba s invaliditetom, njih 3123 (52%), je u radno aktivnoj dobi (tablica 1). Iz tablice 1. mogue je uoiti da je invaliditet
prisutan u svim dobnim skupinama a u 6% prisutan je i u djejoj dobi, 0-19 godina. Ukoliko se razmotri koliki je udio osoba s
invaliditetom u ukupnom stanovnitvu upanije, prema navedenim dobnim skupinama, dolazimo do podatka da je Liko
senjska upaniji neto ispod prosjeka za ukupnu prevalenciju te iznad prosjeka za radno aktivnu dob, dok je ispod prosjeka
prevalencije u djejoj dobi i u dobi iznad 65 godina (tablica 2).
69% osoba s invaliditetom, prema dostupnim podacima o obrazovanju, nema zavrenu osnovnu kolu ili ima samo
osnovnokolsko obrazovanje. 25% ima srednju strunu spremu dok je 2% osoba s visokom ili viom strunom spremom.
Specijalno obrazovanje nalazimo kod 4% osoba s invaliditetom. Prema podacima*, novoformirane baze zaposlenih osoba s
invaliditetom, u Liko senjskoj upaniji je 212 zaposlenih (zaposleni, privremeno radno nesposobni) osoba s invaliditetom s
75% udjelom mukih i 25% udjelom enskih osoba. Najea zvanja kod zaposlenih osoba s invaliditetom su NKV radnik,
elektrotehniar te automehaniar. Osobe s invaliditetom, prema dostupnim podacima sustava socijalne skrbi, u najveem
broju (76,6%) ive u obitelji dok ih oko 20,4% ivi samo. 0,4% ima udomitelja ili skrbnika, a 32 osobe boravi u ustanovi.U
nezadovoljavajuim uvjetima stanovanja ivi oko 32% osoba s invaliditetom. Oko 57% osoba, koje ostvaruju prava iz sustava
socijalne skrbi, imaju potrebu za pomoi i njegom u punom opsegu te im je Barthelov indeks 0-60.
Najvei broj osoba ostvaruje svoja invalidska prava preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Iz Liko senjske
upanije, u Registar osoba s invaliditetom, pristigla su rjeenja o primjerenom obliku kolovanja za 312 osoba s time da je
vei broj mukih osoba (62%). Vie vrsta i stupnjeva tekoa u psihofizikom razvoju te mentalna retardacija najei su
specificirani uzroci koji odreuje potrebu primjerenog oblika kolovanja dok je potpuna odgojno obrazovna integracija
prilagoenim nastavnim postupcima najei oblik njezinog specificiranog provoenja. 1341 osoba s invaliditetom, oko 22%
od ukupnog broja, vjetaeno je u sustavu socijalne skrbi. U Liko senjskoj upaniji ivi 992 branitelja s invaliditetom te 261
osoba koja ima posljedice ratnih djelovanja iz II svjetskog rata ili su civilni invalidi rata i poraa (tablica 30).
Tablica 30. Prikaz resora preko kojih osobe s invaliditetom, s podruja Liko senjske upanije, ostvaruju svoja
invalidska prava
Resor
Ukupan broj
Hrvatske zavod za mirovinsko osiguranje
3692
Nalaz i miljenje tijela vjetaenja socijalne skrbi
1341
Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti (branitelja domovinskog rata)
992
Rjeenje o primjerenom obliku kolovanja
312
Rjeenje o priznatom statusu vojnog i/ili civilnog invalida II svjetskog rata i poraa
261
Ukupno
6598
Napomena: Ukupan broj u ovoj tablici vei je od ukupnog broja osoba zbog toga jer postoje osobe koje ostvaruju prava iz
vie resora

25

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj

10.2. Vrste oteenja


Najee vrste oteenja kod osoba s invaliditetom s podruja Liko senjske upanije upanije, na temelju Zakona o
Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom (NN64/01), su oteenja lokomotornog sustava te duevni poremeaji. U Liko
senjskoj upaniji 22,3% osoba s invaliditetom ima viestruka oteenja koja pridonose funkcionalnom oteenju osobe s
invaliditetom (tablica 31).
Tablica 31. Prikaz vrsta oteenja koje uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose stupnju
funkcionalnog oteenja osobe
Vrste oteenja
oteenje lokomotornog sustava
duevni poremeaji
oteenje drugih organa
oteenje sredinjeg ivanog sustava
mentalna retardacija
oteenje vida
oteenje perifernog ivanog sustava
oteenje sluha
oteenje glasovno govorne komunikacije
priroene anomalije i kromosomopatije
autizam
viestruka oteenja

Ukupan broj
1653
1318
1181
679
293
220
160
149
100
94
8
1344

% od ukupnog broja
osoba s invaliditetom
27,4
21,9
19,6
11,3
4,9
3,6
2,6
2,5
1,7
1,6
0,1
22,3

Prevalencija/
1000 stanovnika
33
26
23
13
6
4
3
3
2
2
0,2
26

Najei uzroci oteenja lokomotornog sustava koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose
funkcionalnom oteenju, pripadaju skupini artropatija (M00-M25) i dorzopatija (M50-M54) dok su najei uzroci duevnih
poremeaja koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetna dijagnoza pridonose funkcionalnom oteenju pripadaju skupini
neurotskih, vezanih uz stres i somatoformnih poremeaja (F40-F49). Broj osoba s 100% oteenjem mogue je prikazati
samo, zbog nepostojanja jedinstvenog propisa, prikazom stanja u resorima koji koriste postotke za vrednovanje opsega
oteenja. Takvim nainom prikaza dolazimo do podataka da u je u Liko senjskoj upaniji 2,6%, od ukupnog broja osoba s
invaliditetom, vjetaeno kao osobe s 100% oteenjem od ega je 122 u bazi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje,
16 branitelja Domovinskog rata dok ih 21 ima 100% oteenja kao posljedicu ratnih ili poratnih dogaanja u II svjetskom
ratu. U tablici 32. prikazani su podaci o nekim dijagnozama koje se mogu kvalificirati kao tei oblici invaliditeta.
Tablica 32. Prikaz nekih dijagnoza koje u potpunosti ili veoj mjeri invalidiziraju osobu
MKB ifra
Opis dijagnoze
Broj osoba
F00-F07+G30
Demencije i psihoorganski sindromi
237
F20, F22, F25
Psihoze
154
F72, F73, F78.4
Teka i duboka mentalna retardacija/intelektualne tekoe
61
F84
Pervazivni razvojni poremeaj (autizam)
8
G10,G11
Hutingtonova korea i nasljedne ataksije
1
G12
Spinalna miina atrofija
2
G71
Miina distrofija
4
G80
Infantilna cerebralna paraliza
63
G82
Para i tetraplegija
49
H54.0
Sljepoa na oba oka
61
H91.93
Gluhoa
25
N18.0
Terminalno zatajenje bubrega
17
Q90
Down sindrom
24
S48
Amputacija obje nadlaktice
2
S58
Amputacija obje podlaktice
1
S68
Amputacija obje ake
1
S78
Amputacija obje natkoljenice
2
S88
Amputacija obje potkoljenice
6
S98
Amputacija oba stopala
1
G35
Multipla skleroza
16
* osobe s oznaenim oteenjem sluha u razmjerima gluhoe i tee nagluhosti (gubitak sluha vei od 60 decibela)
26

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj


11. Meimurska upanija
11.1. Opi sociodemografski podaci
U Meimurskoj upaniji, stanje na dan 30.01.2014., ivi 9 456 osoba s invaliditetom od ega su 5079 muki (54%) i 4377
ene (46%) (tablica 1.) te na taj nain osobe s invaliditetom ine 8,3% ukupnog stanovnitva upanije(tablica 2). Najvei broj
osoba s invaliditetom, njih 4386 (46%), je u radno aktivnoj dobi (tablica 1). Iz tablice 1. mogue je uoiti da je invaliditet
prisutan u svim dobnim skupinama a u 20% udjelu prisutan je i u djejoj dobi, 0-19 godina. Ukoliko se razmotri koliki je udio
osoba s invaliditetom u ukupnom stanovnitvu upanije, prema navedenim dobnim skupinama, dolazimo do podatka da je
Meimurska upaniji ispod prosjeka za ukupnu prevalenciju te za radno aktivnu i ivotnu dob iznad 65 godina , dok je
prevalencija u djejoj dobi iznad prosjeka RH (tablica 2).
73% osoba s invaliditetom, prema dostupnim podacima o obrazovanju, nema zavrenu osnovnu kolu ili ima samo
osnovnokolsko obrazovanje. 19% ima srednju strunu spremu dok je oko 1% osoba s visokom ili viom strunom spremom.
Specijalno obrazovanje nalazimo kod 7% osoba s invaliditetom. Prema podacima*, novoformirane baze zaposlenih osoba s
invaliditetom, u Meimurskoj upaniji je 221 zaposlenih (zaposleni, privremeno radno nesposobni) osoba s invaliditetom s
65% udjelom mukih i 35% udjelom enskih osoba. Najea zvanja kod zaposlenih osoba s invaliditetom su NKV radnik,
poljoprivredni radnik, nadniar, te domaica. Osobe s invaliditetom, prema dostupnim podacima sustava socijalne skrbi, u
najveem broju (80,2%) ive u obitelji dok ih oko 14,1% ivi samo. 1,4% ima udomitelja ili skrbnika, a 145 osoba s
invaliditetom boravi u nekoj od ustanova. U nezadovoljavajuim uvjetima stanovanja ivi oko 21% osoba s invaliditetom. Oko
52% osoba, koje ostvaruju prava iz sustava socijalne skrbi, imaju potrebu za pomoi i njegom u punom opsegu te im je
Barthelov indeks 0-60.
Najvei broj osoba ostvaruje svoja invalidska prava preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Iz Meimurske
upanije, u Registar osoba s invaliditetom, pristigla su rjeenja o primjerenom obliku kolovanja za 1712 osoba s time da je
vei broj mukih osoba (59%). Poremeaji govorno-glasovne komunikacije te specifine potekoe u uenju najei su
specificirani uzroci koji odreuju potrebu primjerenog oblika kolovanja dok je potpuna odgojno obrazovna integracija
prilagoenim nastavnim postupcima najei oblik njezinog specificiranog provoenja. 3946 osoba s invaliditetom, oko 42%
od ukupnog broja, vjetaeno je u sustavu socijalne skrbi. U Meimurskoj upaniji ivi 390 branitelja s invaliditetom te 100
osoba koje imaju posljedice ratnih djelovanja iz II svjetskog rata ili su civilni invalidi rata i poraa (tablica 33).
Tablica 33. Prikaz resora preko kojih osobe s invaliditetom, s podruja Meimurske upanije, ostvaruju svoja
invalidska prava
Resor
Hrvatske zavod za mirovinsko osiguranje
Nalaz i miljenje tijela vjetaenja socijalne skrbi
Rjeenje o primjerenom obliku kolovanja
Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti (branitelja domovinskog rata)
Rjeenje o priznatom statusu vojnog i/ili civilnog invalida II svjetskog rata i poraa
Ukupno

Ukupan broj
4494
3946
1712
390
100
10642

Napomena: Ukupan broj u ovoj tablici vei je od ukupnog broja osoba zbog toga jer postoje osobe koje ostvaruju prava iz
vie resora

27

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj

11.2. Vrste oteenja


Najee vrste oteenja kod osoba s invaliditetom s podruja Meimurske upanije, na temelju Zakona o Hrvatskom
registru o osobama s invaliditetom (NN64/01), su oteenja lokomotornog sustava te oteenja drugih organa i organskih
sustava. U Meimurskoj upaniji 43,5% osoba s invaliditetom ima viestruka oteenja koja pridonose funkcionalnom
oteenju osobe s invaliditetom (tablica 34).
Tablica 34. Prikaz vrsta oteenja koje uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose stupnju
funkcionalnog oteenja osobe
Vrste oteenja
oteenje lokomotornog sustava
oteenje drugih organa
duevni poremeaji
oteenje sredinjeg ivanog sustava
mentalna retardacija
oteenje glasovno govorne komunikacije
oteenje vida
oteenje sluha
priroene anomalije i kromosomopatije
oteenje perifernog ivanog sustava
autizam
viestruka oteenja

Ukupan broj
2906
2300
2174
1689
1284
1222
582
398
325
242
29
4111

% od ukupnog broja
osoba s invaliditetom
30,7
24,3
23
17,9
13,6
12,9
6,2
4,2
3,4
2,6
0,3
43,5

Prevalencija/
1000 stanovnika
26
20
23
15
11
11
5
4
3
2
0,3
36

Najei uzroci oteenja lokomotornog sustava koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose
funkcionalnom oteenju, pripadaju skupini dorzopatija (M50-M54) dok najei uzroci oteenja drugih organa i organskih
sustava koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetna dijagnoza pridonose funkcionalnom oteenju pripadaju skupini bolesti
srca i krvnih ila (I00-I99). Broj osoba s 100% oteenjem mogue je prikazati samo, zbog nepostojanja jedinstvenog
propisa, prikazom stanja u resorima koji koriste postotke za vrednovanje opsega oteenja. Takvim nainom prikaza
dolazimo do podataka da je u Meimurskoj upaniji oko 1,2%, od ukupnog broja osoba s invaliditetom, vjetaeno kao osobe
s 100% oteenjem od ega je 106 u bazi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 8 branitelja Domovinskog rata dok ih
2 ima 100% oteenja kao posljedicu ratnih ili poratnih dogaanja u II svjetskom ratu. U tablici 35. prikazani su podaci o
nekim dijagnozama koje se mogu kvalificirati kao tei oblici invaliditeta.
Tablica 35. Prikaz nekih dijagnoza koje u potpunosti ili veoj mjeri invalidiziraju osobu
MKB ifra
Opis dijagnoze
Broj osoba
F00-F07+G30
Demencije i psihoorganski sindromi
618
F20, F22. F25
Psihoze
281
F72, F73, F78.4
Teka i duboka mentalna retardacija/intelektualne tekoe
101
F84
Pervazivni razvojni poremeaj (autizam)
29
G10,G11
Hutingtonova korea i nasljedne ataksije
10
G12
Spinalna miina atrofija
7
G71
Miina distrofija
17
G80
Infantilna cerebralna paraliza
182
G82
Para i tetraplegija
125
H54.0
Sljepoa na oba oka
118
H91.93
Gluhoa
104
N18.0
Terminalno zatajenje bubrega
31
Q90
Down sindrom
54
S48
Amputacija obje nadlaktice
1
S78
Amputacija obje natkoljenice
8
S88
Amputacija obje potkoljenice
5
S98
Amputacija oba stopala
1
G35
Multipla skleroza
34
* osobe s oznaenim oteenjem sluha u razmjerima gluhoe i tee nagluhosti (gubitak sluha vei od 60 decibela)

28

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj


12. Osjeko-baranjska upanija
12.1. Opi sociodemografski podaci
U Osjeko baranjskoj upaniji, stanje na dan 30.01.2014., ivi 32 455 osoba s invaliditetom od ega su 20 733 muki (64%) i
11 722 ene (36%) (tablica 1.) te na taj nain osobe s invaliditetom ine 10,6% ukupnog stanovnitva upanije (tablica 2).
Najvei broj osoba s invaliditetom, njih 18 787 (58%), je u radno aktivnoj dobi (tablica 1). Iz tablice 1. mogue je uoiti da je
invaliditet prisutan u svim dobnim skupinama a u 9% udjelu prisutan je i u djejoj dobi, 0-19 godina. Ukoliko se razmotri koliki
je udio osoba s invaliditetom u ukupnom stanovnitvu upanije, prema navedenim dobnim skupinama, dolazimo do podatka
da je Osjeko baranjska upanija ispod prosjeka za ukupnu prevalenciju te prevalenciju za dobnu skupinu 65+, neto ispod
prosjeka za dobnu skupinu 0-19, a ispod prosjeka za radno aktivnu dobnu skupinu (tablica 2).
73% osoba s invaliditetom, prema dostupnim podacima o obrazovanju, nema zavrenu osnovnu kolu ili ima samo
osnovnokolsko obrazovanje. 21% ima srednju strunu spremu dok je 2% osoba s visokom ili viom strunom spremom.
Specijalno obrazovanje nalazimo kod 4% osoba s invaliditetom. Prema podacima*, novoformirane baze zaposlenih osoba s
invaliditetom, u Osjeko baranjskoj upaniji je 621 zaposlenih (zaposlenih, privremeno radno nesposobnih) osoba s
invaliditetom s 68% udjelom mukih i 32% udjelom enskih osoba. Najea zvanja kod zaposlenih osoba s invaliditetom su
NKV radnik, trgovac, strojobravar, te automehaniar. Osobe s invaliditetom, prema dostupnim podacima sustava socijalne
skrbi, u najveem broju (73,6%) ive u obitelji dok ih ak oko 23,4% ivi samo. 0,6% ima udomitelja ili skrbnika, a 146 osoba
ive u ustanovi. U nezadovoljavajuim uvjetima stanovanja ivi oko 17% osoba s invaliditetom. Oko 55% osoba, koje
ostvaruju prava iz sustava socijalne skrbi, imaju potrebu za pomoi i njegom u punom opsegu te im je Barthelov indeks 0-60.
Najvei broj osoba ostvaruje svoja invalidska prava preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Iz Osjeko baranjske
upanije, u Registar osoba s invaliditetom, pristigla su rjeenja o primjerenom obliku kolovanja za 3089 osoba s time da je
vei broj mukih osoba (60%). Postojanje vie vrsta tekoa u psihofizikom razvoju te poremeaji govorno-glasovne
komunikacije i specifine potekoe u uenju najei su specificirani uzroci koji odreuju potrebu primjerenog oblika
kolovanja dok je potpuna odgojno obrazovna integracija prilagoenim nastavnim postupcima najei oblik njezinog
specificiranog provoenja. 6265 osoba s invaliditetom, oko 19% od ukupnog broja, vjetaeno je u sustavu socijalne skrbi. U
Osjeko baranjskoj upaniji ivi 6296 branitelja s invaliditetom te 720 osoba koje imaju posljedice ratnih djelovanja iz II
svjetskog rata ili su civilni invalidi rata i poraa (tablica 36).
Tablica 36. Prikaz resora preko kojih osobe s invaliditetom, s podruja Osjeko baranjske upanije, ostvaruju svoja
invalidska prava
Resor
Hrvatske zavod za mirovinsko osiguranje
Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti (branitelja domovinskog rata)
Nalaz i miljenje tijela vjetaenja socijalne skrbi
Rjeenje o primjerenom obliku kolovanja
Rjeenje o priznatom statusu vojnog i/ili civilnog invalida II svjetskog rata i poraa
Ukupno

Ukupan broj
18859
6296
6265
3089
720
35229

Napomena: Ukupan broj u ovoj tablici vei je od ukupnog broja osoba zbog toga jer postoje osobe koje ostvaruju prava iz
vie resora

29

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj

12.2. Vrste oteenja


Najee vrste oteenja kod osoba s invaliditetom s podruja Osjeko baranjske upanije, na temelju Zakona o Hrvatskom
registru o osobama s invaliditetom (NN64/01), su oteenja lokomotornog sustava te duevni poremeaji. U Osjeko
baranjskoj upaniji 26,2% osoba s invaliditetom ima viestruka oteenja koja pridonose funkcionalnom oteenju osobe s
invaliditetom (tablica 37).
Tablica 37. Prikaz vrsta oteenja koje uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose stupnju
funkcionalnog oteenja osobe
Vrste oteenja
oteenje lokomotornog sustava
duevni poremeaji
oteenje drugih organa
oteenje sredinjeg ivanog sustava
oteenje glasovno govorne komunikacije
mentalna retardacija
oteenje vida
oteenje perifernog ivanog sustava
oteenje sluha
priroene anomalije i kromosomopatije
autizam
viestruka oteenja

Ukupan broj
8698
8110
5611
3524
1776
1748
1035
794
759
445
81
8512

% od ukupnog broja
osoba s invaliditetom
26,8
25
17,3
10,9
5,5
5,4
3,2
2,4
2,3
1,4
0,2
26,2

Prevalencija/
1000 stanovnika
29
27
18
12
6
6
3
3
3
2
0,3
28

Najei uzroci oteenja lokomotornog sustava koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose
funkcionalnom oteenju, pripadaju skupini artropatija (M00-M25) i dorzopatija (M50-M54) dok najei uzroci duevnih
poremeaja koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetna dijagnoza pridonose funkcionalnom oteenju pripadaju skupini
neurotskih, vezanih uz stres i somatoformnih poremeaja (F40-F49). Broj osoba s 100% oteenjem mogue je prikazati
samo, zbog nepostojanja jedinstvenog propisa, prikazom stanja u resorima koji koriste postotke za vrednovanje opsega
oteenja. Takvim nainom prikaza dolazimo do podataka da je u Osjeko baranjskoj upaniji oko 2,3%, od ukupnog broja
osoba s invaliditetom, vjetaeno kao osobe s 100% oteenjem od ega je 631 u bazi Hrvatskog zavoda za mirovinsko
osiguranje, 77 branitelja Domovinskog rata dok ih 37 ima 100% oteenja kao posljedicu ratnih ili poratnih dogaanja u II
svjetskom ratu. U tablici 38. prikazani su podaci o nekim dijagnozama koje se mogu kvalificirati kao tei oblici invaliditeta.
Tablica 38. Prikaz nekih dijagnoza koje u potpunosti ili veoj mjeri invalidiziraju osobu
MKB ifra
Opis dijagnoze
Broj osoba
F00-F07+G30
Demencije i psihoorganski sindromi
1297
F20, F22, F25
Psihoze
692
F72, F73, F78.4
Teka i duboka mentalna retardacija/intelektualne tekoe
325
F84
Pervazivni razvojni poremeaj (autizam)
81
G10,G11
Hutingtonova korea i nasljedne ataksije
11
G12
Spinalna miina atrofija
13
G71
Miina distrofija
27
G80
Infantilna cerebralna paraliza
364
G82
Para i tetraplegija
365
H54.0
Sljepoa na oba oka
212
H91.93
Gluhoa
137
N18.0
Terminalno zatajenje bubrega
51
Q90
Down sindrom
106
S48
Amputacija obje nadlaktice
9
S58
Amputacija obje podlaktice
1
S68
Amputacija obje ake
1
S78
Amputacija obje natkoljenice
10
S88
Amputacija obje potkoljenice
20
S98
Amputacija oba stopala
4
G35
Multipla skleroza
101
* osobe s oznaenim oteenjem sluha u razmjerima gluhoe i tee nagluhosti (gubitak sluha vei od 60 decibela)
30

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj

13. Poeko-slavonska upanija


13.1. Opi sociodemografski podaci
U Poeko slavonskoj upaniji, stanje na dan 30.01.2014., ivi 9 938 osoba s invaliditetom od ega su 6346 muki (64%) i
3592 ene (36%) (tablica 1) te na taj nain osobe s invaliditetom ine 12,7% ukupnog stanovnitva upanije (tablica 2).
Najvei broj osoba s invaliditetom, njih 5462 (55%), je u radno aktivnoj dobi (tablica 1). Iz tablice 1. mogue je uoiti da je
invaliditet prisutan u svim dobnim skupinama a u 7% udjelu prisutan je i u djejoj dobi, 0-19 godina. Ukoliko se razmotri koliki
je udio osoba s invaliditetom u ukupnom stanovnitvu upanije, prema navedenim dobnim skupinama, dolazimo do podatka
da je Poeko slavonska upanija iznad prosjeka za ukupnu prevalenciju te za prevalenciju u radno aktivnoj te dobi iznad 65
godina dok je ispod prosjeka za prevalenciju u djejoj dobi (tablica 2).
Oko 75% osoba s invaliditetom, prema dostupnim podacima o obrazovanju, nema zavrenu osnovnu kolu ili ima samo
osnovnokolsko obrazovanje. 19% ima srednju strunu spremu dok je 1% osoba s visokom ili viom strunom spremom.
Specijalno obrazovanje nalazimo kod 5% osoba s invaliditetom. Prema podacima*, novoformirane baze zaposlenih osoba s
invaliditetom, u Poeko slavonskoj upaniji je 339 zaposlenih (zaposlene, privremeno radno nesposobne) osoba s
invaliditetom s 69% udjelom mukih i 31% udjelom enskih osoba. Najea zvanja kod zaposlenih osoba s invaliditetom su
ekonomski tehniar i kroja. Osobe s invaliditetom, prema dostupnim podacima sustava socijalne skrbi, u najveem broju
(81,2%) ive u obitelji dok ih oko 16,7% ivi samo. 0,3% ima udomitelja ili skrbnika, a 45 osoba ivi u ustanovi. U
nezadovoljavajuim uvjetima stanovanja ivi oko 16% osoba s invaliditetom. Oko 33% osoba, koje ostvaruju prava iz sustava
socijalne skrbi, imaju potrebu za pomoi i njegom u punom opsegu te im je Barthelov indeks 0-60.
Najvei broj osoba ostvaruje svoja invalidska prava preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Iz Poeko slavonske
upanije, u Registar osoba s invaliditetom, pristigla su rjeenja o primjerenom obliku kolovanja za 573 osobe s time da je
vei broj mukih osoba (61%). Poremeaji govorno-glasovne komunikacije te specifine potekoe u uenju najei su
specificirani uzroci koji odreuju potrebu primjerenog oblika kolovanja dok je potpuna odgojno obrazovna integracija
prilagoenim nastavnim postupcima uz individualizirani pristup i posebnu dodatnu pomo (defektolog, logoped,
psihoterapeut) najei oblik njezinog specificiranog provoenja. 2713 osoba s invaliditetom, oko 27% od ukupnog broja,
vjetaeno je u sustavu socijalne skrbi. U Poeko slavonskoj upaniji ivi 1477 branitelja s invaliditetom te 170 osoba koje
imaju posljedice ratnih djelovanja iz II svjetskog rata ili su civilni invalidi rata i poraa (tablica 39).
Tablica 39. Prikaz resora preko kojih osobe s invaliditetom, s podruja Poeko slavonske upanije, ostvaruju svoja
invalidska prava
Resor
Hrvatske zavod za mirovinsko osiguranje
Nalaz i miljenje tijela vjetaenja socijalne skrbi
Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti (branitelja domovinskog rata)
Rjeenje o primjerenom obliku kolovanja
Rjeenje o priznatom statusu vojnog i/ili civilnog invalida II svjetskog rata i poraa
Ukupno

Ukupan broj
5985
2713
1477
573
170
10918

Napomena: Ukupan broj u ovoj tablici vei je od ukupnog broja osoba zbog toga jer postoje osobe koje ostvaruju prava iz
vie resora

31

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj

13.2. Vrste oteenja


Najee vrste oteenja kod osoba s invaliditetom s podruja Poeko slavonske upanije, na temelju Zakona o Hrvatskom
registru o osobama s invaliditetom (NN64/01), su oteenja lokomotornog sustava te oteenja drugih organa i organskih
sustava. U Poeko slavonskoj upaniji 35,4% osoba s invaliditetom ima viestruka oteenja koja pridonose funkcionalnom
oteenju osobe s invaliditetom (tablica 40).
Tablica 40. Prikaz vrsta oteenja koje uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose stupnju
funkcionalnog oteenja osobe
Vrste oteenja
oteenje lokomotornog sustava
oteenje drugih organa
duevni poremeaji
oteenje sredinjeg ivanog sustava
mentalna retardacija
oteenje glasovno govorne komunikacije
oteenje sluha
oteenje vida
oteenje perifernog ivanog sustava
priroene anomalije i kromosomopatije
autizam
viestruka oteenja

Ukupan broj
3327
2653
2270
1648
715
576
399
392
307
237
16
3520

% od ukupnog broja
osoba s invaliditetom
33,5
26,7
22,8
16,6
7,2
5,8
4
3,9
3,1
2,4
0,2
35,4

Prevalencija/
1000 stanovnika
43
34
29
21
9
7
5
5
4
3
0,2
45

Najei uzroci oteenja lokomotornog sustava koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose
funkcionalnom oteenju, pripadaju skupini dorzopatija (M50-M54) dok najei uzroci oteenja drugih organa i organskih
sustava koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetna dijagnoza pridonose funkcionalnom oteenju pripadaju skupini bolesti
srca i krvnih ila (I00-I99). Broj osoba s 100% oteenjem mogue je prikazati samo, zbog nepostojanja jedinstvenog
propisa, prikazom stanja u resorima koji koriste postotke za vrednovanje opsega oteenja. Takvim nainom prikaza
dolazimo do podataka da je u Poeko slavonskoj upaniji oko 2,2%, od ukupnog broja osoba s invaliditetom, vjetaeno
kao osobe s 100% oteenjem od ega je 196 u bazi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 11 branitelja
Domovinskog rata dok ih 9 ima 100% oteenja kao posljedicu ratnih ili poratnih dogaanja u II svjetskom ratu. U tablici 41.
prikazani su podaci o nekim dijagnozama koje se mogu kvalificirati kao jtei oblici invaliditeta.
Tablica 41. Prikaz nekih dijagnoza koje u potpunosti ili veoj mjeri invalidiziraju osobu
MKB ifra
Opis dijagnoze
Broj osoba
F00-F07+G30
Demencije i psihoorganski sindromi
481
F20, F22, F25
Psihoze
241
F72, F73, F78.4
Teka i duboka mentalna retardacija/intelektualne tekoe
111
F84
Pervazivni razvojni poremeaj (autizam)
16
G10,G11
Hutingtonova korea i nasljedne ataksije
13
G12
Spinalna miina atrofija
7
G71
Miina distrofija
13
G80
Infantilna cerebralna paraliza
108
G82
Para i tetraplegija
119
H54.0
Sljepoa na oba oka
73
H91.93
Gluhoa
51
N18.0
Terminalno zatajenje bubrega
29
Q90
Down sindrom
37
S48
Amputacija obje nadlaktice
1
S58
Amputacija obje podlaktice
1
S68
Amputacija obje ake
1
S78
Amputacija obje natkoljenice
6
S88
Amputacija obje potkoljenice
9
S98
Amputacija oba stopala
1
G35
Multipla skleroza
39
* osobe s oznaenim oteenjem sluha u razmjerima gluhoe i tee nagluhosti (gubitak sluha vei od 60 decibela)
32

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj


14. Primorsko-goranska upanija
14.1. Opi sociodemografski podaci
U Primorsko goranskoj upaniji, stanje na dan 30.01.2014., ivi 24 784 osoba s invaliditetom od ega su 13 535 muki
(55%) i 11 249 ene (45%) (tablica 1.) te na taj nain osobe s invaliditetom ine 8,4% ukupnog stanovnitva upanije (tablica
2). Najvei broj osoba s invaliditetom, njih 11 492 (46%), je u radno aktivnoj dobi (tablica 1). Iz tablice 1. mogue je uoiti da
je invaliditet prisutan u svim dobnim skupinama a u 7% udjelu prisutan je i u djejoj dobi, 0-19 godina. Ukoliko se razmotri
koliki je udio osoba s invaliditetom u ukupnom stanovnitvu upanije, prema navedenim dobnim skupinama, dolazimo do
podatka da je Primorsko goranska upanija ispod prosjeka za ukupnu prevalenciju te za prevalencije svih navedenih dobnih
skupina (tablica 2).
54% osoba s invaliditetom, prema dostupnim podacima o obrazovanju, nema zavrenu osnovnu kolu ili ima samo
osnovnokolsko obrazovanje. 37% ima srednju strunu spremu dok je 6% osoba s visokom ili viom strunom spremom.
Specijalno obrazovanje nalazimo kod 3% osoba s invaliditetom. Prema podacima*, novoformirane baze zaposlenih osoba s
invaliditetom, u Primorsko goranskoj upaniji je 1256 zaposlena (zaposleni, privremeno radno nesposobni) osoba s
invaliditetom s 61% udjelom mukih i 39% udjelom enskih osoba. Najea zvanja kod zaposlenih osoba s invaliditetom su
trgovac, ekonomski tehniar, konobar, kemijski tehniar i kuhar. Osobe s invaliditetom, prema dostupnim podacima sustava
socijalne skrbi, u najveem broju (80%) ive u obitelji dok ih oko 17,5% ivi samo. 0,2% ih ima udomitelja ili skrbnika, a 153
osobe borave u ustanovi. U nezadovoljavajuim uvjetima stanovanja ivi oko 12% osoba s invaliditetom. Oko 63% osoba,
koje ostvaruju prava iz sustava socijalne skrbi, imaju potrebu za pomoi i njegom u punom opsegu te im je Barthelov indeks
0-60.
Najvei broj osoba ostvaruje svoja invalidska prava preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Iz Primorsko
goranske upanije, u Registar osoba s invaliditetom, pristigla su rjeenja o primjerenom obliku kolovanja za 1342 osoba s
time da je vei broj mukih osoba (69%). Poremeaji govorno-glasovne komunikacije te specifine potekoe u uenju
najei su specificiran uzroci koji odreuju potrebu primjerenog oblika kolovanja dok je potpuna odgojno obrazovna
integracija redovnim nastavnim postupcima uz individualizirani pristup i posebnu dodatnu pomo (defektolog, logoped,
psihoterapeut) najei oblik njezinog specificiranog provoenja. 7820 osoba s invaliditetom, 32% od ukupnog broja,
vjetaeno je u sustavu socijalne skrbi. U Primorsko goranskoj upaniji ivi 1587 branitelja s invaliditetom te 528 osoba koje
imaju posljedice ratnih djelovanja iz II svjetskog rata ili su civilni invalidi rata i poraa (tablica 42).
Tablica 42. Prikaz resora preko kojih osobe s invaliditetom, s podruja Primorsko goranskoj upanije, ostvaruju
svoja invalidska prava
Resor
Ukupan broj
Hrvatske zavod za mirovinsko osiguranje
16274
Nalaz i miljenje tijela vjetaenja socijalne skrbi
7820
Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti (branitelja domovinskog rata)
1587
Rjeenje o primjerenom obliku kolovanja
1342
Rjeenje o priznatom statusu vojnog i/ili civilnog invalida II svjetskog rata i poraa
528
Ukupno
27551
Napomena: Ukupan broj u ovoj tablici vei je od ukupnog broja osoba zbog toga jer postoje osobe koje ostvaruju prava iz
vie resora

33

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj


14.2. Vrste oteenja
Najee vrste oteenja kod osoba s invaliditetom s podruja Primorsko goranske upanije, na temelju Zakona o
Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom (NN64/01), su oteenja drugih organa i organskih sustava te oteenja
lokomotornog sustava. U Primorsko goranskoj upaniji 28,1% osoba s invaliditetom ima viestruka oteenja koja
pridonose funkcionalnom oteenju osobe s invaliditetom (tablica 43).
Tablica 43. Prikaz vrsta oteenja koje uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose stupnju
funkcionalnog oteenja osobe
Vrste oteenja
Ukupan broj
% od ukupnog broja
Prevalencija/
osoba s invaliditetom
1000 stanovnika
oteenje drugih organa
6923
27,9
23
oteenje lokomotornog sustava
6378
25,7
22
duevni poremeaji
5413
21,8
18
oteenje sredinjeg ivanog sustava
3239
13,1
11
oteenje glasovno govorne komunikacije
1272
5,1
4
oteenje vida
1032
4,2
4
oteenje sluha
921
3,7
3
mentalna retardacija
736
3
3
oteenje perifernog ivanog sustava
651
2,6
2
priroene anomalije i kromosomopatije
429
1,7
1
autizam
108
0,4
0,4
viestruka oteenja
6954
28,1
24
Najei uzroci oteenja drugih organa i organskih sustava koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetna dijagnoza
pridonose funkcionalnom oteenju pripadaju skupini bolesti srca i krvnih ila (I00-I99) dok najei uzroci oteenja
lokomotornog sustava koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose funkcionalnom oteenju, pripadaju
skupini artropatija (M00-M25) i dorzopatija (M50-M54). Broj osoba s 100% oteenjem mogue je prikazati samo, zbog
nepostojanja jedinstvenog propisa, prikazom stanja u resorima koji koriste postotke za vrednovanje opsega oteenja.
Takvim nainom prikaza dolazimo do podataka da je u Primorsko goranskoj upaniji 2,6%, od ukupnog broja osoba s
invaliditetom, vjetaeno kao osobe s 100% oteenjem od ega je 551 u bazi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje,
41 branitelja Domovinskog rata dok ih 47 ima 100% oteenja kao posljedicu ratnih ili poratnih dogaanja u II svjetskom ratu.
U tablici 44. prikazani su podaci o nekim dijagnozama koje se mogu kvalificirati kao tei oblici invaliditeta.
Tablica 44. Prikaz nekih dijagnoza koje u potpunosti ili veoj mjeri invalidiziraju osobu
MKB ifra
Opis dijagnoze
Broj osoba
F00-F07+G30
Demencije i psihoorganski sindromi
1389
F20, F22, F25
Psihoze
737
F72, F73, F78.4
Teka i duboka mentalna retardacija/intelektualne tekoe
139
F84
Pervazivni razvojni poremeaj (autizam)
108
G10,G11
Hutingtonova korea i nasljedne ataksije
16
G12
Spinalna miina atrofija
15
G71
Miina distrofija
34
G80
Infantilna cerebralna paraliza
279
G82
Para i tetraplegija
437
H54.0
Sljepoa na oba oka
271
H91.93
Gluhoa
184
N18.0
Terminalno zatajenje bubrega
177
Q90
Down sindrom
60
S48
Amputacija obje nadlaktice
7
S58
Amputacija obje podlaktice
1
S78
Amputacija obje natkoljenice
6
S88
Amputacija obje potkoljenice
16
S98
Amputacija oba stopala
2
G35
Multipla skleroza
115
* osobe s oznaenim oteenjem sluha u razmjerima gluhoe i tee nagluhosti (gubitak sluha vei od 60 decibela)

34

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj


15. Sisako-moslavaka upanija
15.1. Opi sociodemografski podaci
U Sisako moslavakoj upaniji, stanje na dan 30.01.2014., ivi 19 657 osoba s invaliditetom od ega su 12 901 muki
(66%) i 6756 ene (34%) (tablica 1) te na taj nain osobe s invaliditetom ine 11,4% ukupnog stanovnitva upanije (tablica
2). Najvei broj osoba s invaliditetom, njih 10 824 (55%), je u radno aktivnoj dobi (tablica 1). Iz tablice 1. mogue je uoiti da
je invaliditet prisutan u svim dobnim skupinama a u 7% udjelu prisutan je i u djejoj dobi, 0-19 godina. Ukoliko se razmotri
koliki je udio osoba s invaliditetom u ukupnom stanovnitvu upanije, prema navedenim dobnim skupinama, dolazimo do
podatka da je Sisako moslavaka upanija ispod prosjeka za ukupnu prevalenciju te prevalencije u djejoj i dobi starijoj od
65 godina, a iznad je prosjeka za radno aktivnu skupinu (tablica 2).
72% osoba s invaliditetom, prema dostupnim podacima o obrazovanju, nema zavrenu osnovnu kolu ili ima samo
osnovnokolsko obrazovanje. 21% ima srednju strunu spremu dok je 2% osoba s visokom ili viom strunom spremom.
Specijalno obrazovanje nalazimo kod 5% osoba s invaliditetom. Prema podacima*, novoformirane baze zaposlenih osoba s
invaliditetom, u Sisako moslavakoj upaniji je 663 zaposlene (zaposleni, privremeno radno nesposobni) osobe s
invaliditetom s 72% udjelom mukih i 28% udjelom enskih osoba. Najea zvanja kod zaposlenih osoba s invaliditetom su
poljoprivredni radnik, NKV radnik, ekonomski tehniar te voza. Osobe s invaliditetom, prema dostupnim podacima sustava
socijalne skrbi, u najveem broju (78,8%) ive u obitelji dok ih oko 18,1% ivi samo. 0,4% ima udomitelja ili skrbnika, a 99
osoba boravi u ustanovi. U nezadovoljavajuim uvjetima stanovanja ivi ak oko 22% osoba s invaliditetom. Oko 50% osoba,
koje ostvaruju prava iz sustava socijalne skrbi, imaju potrebu za pomoi i njegom u punom opsegu te im je Barthelov indeks
0-60.
Najvei broj osoba ostvaruje svoja invalidska prava preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Iz Sisako
moslavake upanije, u Registar osoba s invaliditetom, pristigla su rjeenja o primjerenom obliku kolovanja za 952 osoba s
time da je vei broj mukih osoba (66%). Poremeaji govorno-glasovne komunikacije te specifine potekoe u uenju
najei su specificirani uzroci koji odreuju potrebu primjerenog oblika kolovanja dok je potpuna odgojno obrazovna
integracija prilagoenim nastavnim postupcima najei oblik njezinog specificiranog provoenja. 4053 osoba s
invaliditetom, oko 21% od ukupnog broja, vjetaeno je u sustavu socijalne skrbi. U Sisako moslavakoj upaniji ivi 4003
branitelja s invaliditetom te 435 osoba koje imaju posljedice ratnih djelovanja iz II svjetskog rata ili su civilni invalidi rata i
poraa (tablica 45).
Tablica 45. Prikaz resora preko kojih osobe s invaliditetom, s podruja Sisako moslavakoj upanije, ostvaruju
svoja invalidska prava
Resor
Ukupan broj
Hrvatske zavod za mirovinsko osiguranje
11747
Nalaz i miljenje tijela vjetaenja socijalne skrbi
4053
Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti (branitelja domovinskog rata)
4003
Rjeenje o primjerenom obliku kolovanja
952
Rjeenje o priznatom statusu vojnog i/ili civilnog invalida II svjetskog rata i poraa
435
Ukupno
21190
Napomena: Ukupan broj u ovoj tablici vei je od ukupnog broja osoba zbog toga jer postoje osobe koje ostvaruju prava iz
vie resora

35

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj

15.2. Vrste oteenja


Najee vrste oteenja kod osoba s invaliditetom s podruja Sisako moslavake upanije, na temelju Zakona o
Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom (NN64/01), su duevni poremeaji te oteenja lokomotornog sustava. U
Sisako moslavakoj upaniji 29,9% osoba s invaliditetom ima viestruka oteenja koja pridonose funkcionalnom
oteenju osobe s invaliditetom (tablica 46).
Tablica 46. Prikaz vrsta oteenja koje uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose stupnju
funkcionalnog oteenja osobe
Vrste oteenja
duevni poremeaji
oteenje lokomotornog sustava
oteenje drugih organa
oteenje sredinjeg ivanog sustava
mentalna retardacija
oteenje vida
oteenje sluha
oteenje glasovno govorne komunikacije
oteenje perifernog ivanog sustava
priroene anomalije i kromosomopatije
autizam
viestruka oteenja

Ukupan broj
5964
5885
4466
3539
888
758
697
656
507
300
34
5872

% od ukupnog broja
osoba s invaliditetom
30,3
29,9
22,7
18
4,5
3,9
3,5
3,3
2,6
1,5
0,2
29,9

Prevalencija/
1000 stanovnika
35
34
26
21
5
4
4
4
3
2
0,2
34

Najei uzroci duevnih poromeaja koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose funkcionalnom
oteenju, pripadaju skupini neurotskih, vezanih uz stres i somatoformnih poremeaja (F40-F49) dok najei uzroci
oteenja lokomotornog sustava koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetna dijagnoza pridonose funkcionalnom oteenju
pripadaju skupini artropatija (M00-M25) i dorzopatija (M50-M54. Broj osoba s 100% oteenjem mogue je prikazati samo,
zbog nepostojanja jedinstvenog propisa, prikazom stanja u resorima koji koriste postotke za vrednovanje opsega oteenja.
Takvim nainom prikaza dolazimo do podataka da je u Sisako moslavakoj upaniji oko 3%, od ukupnog broja osoba s
invaliditetom, vjetaeno kao osobe s 100% oteenjem od ega je 531 u bazi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje,
30 branitelja Domovinskog rata dok ih 29 ima 100% oteenja kao posljedicu ratnih ili poratnih dogaanja u II svjetskom ratu.
U tablici 47. prikazani su podaci o nekim dijagnozama koje se mogu kvalificirati kao tei oblici invaliditeta.
Tablica 47. Prikaz nekih dijagnoza koje u potpunosti ili veoj mjeri invalidiziraju osobu
MKB ifra
Opis dijagnoze
Broj osoba
F00-F07+G30
Demencije i psihoorganski sindromi
654
F20, F22, F25
Psihoze
456
F72, F73, F78.4
Teka i duboka mentalna retardacija/intelektualne tekoe
108
F84
Pervazivni razvojni poremeaj (autizam)
34
G10,G11
Hutingtonova korea i nasljedne ataksije
14
G12
Spinalna miina atrofija
7
G71
Miina distrofija
7
G80
Infantilna cerebralna paraliza
188
G82
Para i tetraplegija
201
H54.0
Sljepoa na oba oka
101
H91.93
Gluhoa
124
N18.0
Terminalno zatajenje bubrega
32
Q90
Down sindrom
43
S48
Amputacija obje nadlaktice
9
S58
Amputacija obje podlaktice
1
S78
Amputacija obje natkoljenice
3
S88
Amputacija obje potkoljenice
8
S98
Amputacija oba stopala
1
G35
Multipla skleroza
38
* osobe s oznaenim oteenjem sluha u razmjerima gluhoe i tee nagluhosti (gubitak sluha vei od 60 decibela)

36

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj


16. Splitsko-dalmatinska upanija
16.1. Opi sociodemografski podaci
U Splitsko dalmatinskoj upaniji, stanje na dan 30.01.2014., ivi 58 585 osoba s invaliditetom od ega su 34 891 muki
(60%) i 23 694 ene (40%) (tablica 1.) te na taj nain osobe s invaliditetom ine 12,9% ukupnog stanovnitva upanije
(tablica 2). Najvei broj osoba s invaliditetom, njih 31 653 (54%), je u radno aktivnoj dobi (tablica 1). Iz tablice 1. mogue je
uoiti da je invaliditet prisutan u svim dobnim skupinama a u 8% udjelu prisutan je i u djejoj dobi, 0-19 godina. Ukoliko se
razmotri koliki je udio osoba s invaliditetom u ukupnom stanovnitvu upanije, prema navedenim dobnim skupinama,
dolazimo do podatka da je Splitsko dalmatinska upanija iznad prosjeka za ukupnu prevalenciju te za prevalencije u svim
navedenim dobnim skupinama (tablica 2).
56% osoba s invaliditetom, prema dostupnim podacima o obrazovanju, nema zavrenu osnovnu kolu ili ima samo
osnovnokolsko obrazovanje. 35% ima srednju strunu spremu dok je 5% osoba s visokom ili viom strunom spremom.
Specijalno obrazovanje nalazimo kod 4% osoba s invaliditetom. Prema podacima*, novoformirane baze zaposlenih osoba s
invaliditetom, u Splitsko dalmatinskoj upaniji je 1315 zaposlenih (zaposleni, privremeno radno nesposobni) osoba s
invaliditetom s 62% udjelom mukih i 38% udjelom enskih osoba. Najea zvanja kod zaposlenih osoba s invaliditetom su
trgovac, NKV radnik, ekonomski tehniar, voza, te automehaniar. Osobe s invaliditetom, prema dostupnim podacima
sustava socijalne skrbi, u najveem broju (78,5%) ive u obitelji dok ih oko 19,6% ivi samo. 0,1% ima udomitelja ili skrbnika,
a 314 osoba boravi u ustanovi. U nezadovoljavajuim uvjetima stanovanja ivi oko 14% osoba s invaliditetom. Oko 62%
osoba, koje ostvaruju prava iz sustava socijalne skrbi, imaju potrebu za pomoi i njegom u punom opsegu te im je Barthelov
indeks 0-60.
Najvei broj osoba ostvaruje svoja invalidska prava preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Iz Splitsko
dalmatinske upanije, u Registar osoba s invaliditetom, pristigla su rjeenja o primjerenom obliku kolovanja za 3646 osoba
s time da je vei broj mukih osoba (66%). Postojanje vie vrsta i stupnjeva tekoa u psihofizikom razvoju te poremeaji
govorno-glasovne komunikacije i specifine potekoe u uenju najei su specificirani uzroci koji odreuju potrebu
primjerenog oblika kolovanja dok je potpuna odgojno obrazovna integracija redovnim nastavnim postupcima uz
individualizirani pristup najei oblik njezinog specificiranog provoenja. 18360 osoba s invaliditetom, 31% od ukupnog
broja, vjetaeno je u sustavu socijalne skrbi. U Splitsko dalmatinskoj upaniji ivi 9304 branitelja s invaliditetom te 960
osoba koje imaju posljedice ratnih djelovanja iz II svjetskog rata ili su civilni invalidi rata i poraa (tablica 48).
Tablica 48. Prikaz resora preko kojih osobe s invaliditetom, s podruja Splitsko dalmatinska upanije, ostvaruju
svoja invalidska prava
Resor
Ukupan broj
Hrvatske zavod za mirovinsko osiguranje
33561
Nalaz i miljenje tijela vjetaenja socijalne skrbi
18360
Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti (branitelja domovinskog rata)
9304
Rjeenje o primjerenom obliku kolovanja
3646
Rjeenje o priznatom statusu vojnog i/ili civilnog invalida II svjetskog rata i poraa
960
Ukupno
65831
Napomena: Ukupan broj u ovoj tablici vei je od ukupnog broja osoba zbog toga jer postoje osobe koje ostvaruju prava iz
vie resora

37

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj


16.2. Vrste oteenja
Najee vrste oteenja kod osoba s invaliditetom s podruja Splitsko dalmatinske upanije, na temelju Zakona o
Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom (NN64/01), su duevni poremeaji te oteenja lokomotornog sustava. U
Splitsko dalmatinskoj upaniji 26% osoba s invaliditetom ima viestruka oteenja koja pridonose funkcionalnom oteenju
osobe s invaliditetom (tablica 49).
Tablica 49. Prikaz vrsta oteenja koje uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose stupnju
funkcionalnog oteenja osobe
Vrste oteenja
duevni poremeaji
oteenje lokomotornog sustava
oteenje drugih organa
oteenje sredinjeg ivanog sustava
oteenje vida
mentalna retardacija
oteenje sluha
oteenje perifernog ivanog sustava
priroene anomalije i kromosomopatije
oteenje glasovno govorne komunikacije
autizam
viestruka oteenja

Ukupan broj
18590
15058
13554
9815
2093
2085
1337
1267
1210
1124
177
15214

% od ukupnog broja
osoba s invaliditetom
31,7
25,7
23,1
16,8
3,6
3,6
2,3
2,2
2,1
1,9
0,3
26

Prevalencija/
1000 stanovnika
41
33
30
22
5
5
3
3
3
3
0,4
34

Najee dijagnoze duevnih poremeaja koje uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose funkcionalnom
oteenju pripadaju skupini neurotskih, vezanih uz stres i somatoformnih poremeaja (F40-F49), dok najea oteenja
lokomotornog sustava, koja uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose funkcionalnom oteenju,
pripadaju skupini dorzopatija (M50-M54). Broj osoba s 100% oteenjem mogue je prikazati samo, zbog nepostojanja
jedinstvenog propisa, prikazom stanja u resorima koji koriste postotke za vrednovanje opsega oteenja. Takvim nainom
prikaza dolazimo do podataka da je u Splitsko dalmatinskoj upaniji oko 1,8%, od ukupnog broja osoba s invaliditetom,
vjetaeno kao osobe s 100% oteenjem od ega je 861 u bazi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 97 branitelja
Domovinskog rata dok ih 93 ima 100% oteenja kao posljedicu ratnih ili poratnih dogaanja u II svjetskom ratu. U tablici 50.
prikazani su podaci o nekim dijagnozama koje se mogu kvalificirati kao tei oblici invaliditeta.
Tablica 50. Prikaz nekih dijagnoza koje u potpunosti ili veoj mjeri invalidiziraju osobu
MKB ifra
Opis dijagnoze
Broj osoba
F00-F07+G30
Demencije i psihoorganski sindromi
2789
F20, F22, F25
Psihoze
1924
F72, F73, F78.4
Teka i duboka mentalna retardacija/intelektualne tekoe
466
F84
Pervazivni razvojni poremeaj (autizam)
177
G10,G11
Hutingtonova korea i nasljedne ataksije
23
G12
Spinalna miina atrofija
29
G71
Miina distrofija
40
G80
Infantilna cerebralna paraliza
492
G82
Para i tetraplegija
589
H54.0
Sljepoa na oba oka
395
H91.93
Gluhoa
291
N18.0
Terminalno zatajenje bubrega
173
Q90
Down sindrom
214
S48
Amputacija obje nadlaktice
11
S58
Amputacija obje podlaktice
3
S68
Amputacija obje ake
2
S78
Amputacija obje natkoljenice
2
S88
Amputacija obje potkoljenice
43
S98
Amputacija oba stopala
7
G35
Multipla skleroza
207
* osobe s oznaenim oteenjem sluha u razmjerima gluhoe i tee nagluhosti (gubitak sluha vei od 60 decibela)
38

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj


17. ibensko-kninska upanija
17.1. Opi sociodemografski podaci
U ibensko kninskoj upaniji, stanje na dan 30.01.2014., ivi 14830 osoba s invaliditetom od ega su 9288 muki (63%) i
5542 ene (37%) (tablica 1.) te na taj nain osobe s invaliditetom ine 13,6% ukupnog stanovnitva upanije (tablica 2.).
Najvei broj osoba s invaliditetom, njih 7539 (51%), je u radno aktivnoj dobi (tablica 1). Iz tablice 1. mogue je uoiti da je
invaliditet prisutan u svim dobnim skupinama a u 5% prisutan je i u djejoj dobi, 0-19 godina. Ukoliko se razmotri koliki je
udio osoba s invaliditetom u ukupnom stanovnitvu upanije, prema navedenim dobnim skupinama, dolazimo do podatka da
je ibensko kninska upanija iznad prosjeka za ukupnu prevalenciju te za prevalencije u radno aktivnoj te dobi starijoj od 65
godina dok je ispod prosjeka za prevalenciju u djejoj dobi (tablica 2).
57% osoba s invaliditetom, prema dostupnim podacima o obrazovanju, nema zavrenu osnovnu kolu ili ima samo
osnovnokolsko obrazovanje. 36% ima srednju strunu spremu dok je 3% osoba s visokom ili viom strunom spremom.
Specijalno obrazovanje nalazimo kod 4% osoba s invaliditetom. Prema podacima*, novoformirane baze zaposlenih osoba s
invaliditetom, u ibensko kninskoj upaniji je 397 zaposlenih (zaposleni, privremeno radno nesposobni) osobe s
invaliditetom s 69% udjelom mukih i 31% udjelom enskih osoba. Najea zvanja kod zaposlenih osoba s invaliditetom
su NKV radnik, zidar, te vodoinstalater. Osobe s invaliditetom, prema dostupnim podacima sustava socijalne skrbi, u
najveem broju (68%) ive u obitelji dok ih ak oko 31% ivi samo. 47 osoba s invaliditetom boravi u ustanovi. U
nezadovoljavajuim uvjetima stanovanja ivi oko 14% osoba s invaliditetom. Oko 44% osoba, koje ostvaruju prava iz sustava
socijalne skrbi, imaju potrebu za pomoi i njegom u punom opsegu te im je Barthelov indeks 0-60.
Najvei broj osoba ostvaruje svoja invalidska prava preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Iz ibensko kninske
upanije, u Registar osoba s invaliditetom, pristigla su rjeenja o primjerenom obliku kolovanja za 317 osoba s time da je
vei broj mukih osoba (65%). Poremeaji govorno-glasovne komunikacije te specifine potekoe u uenju najei su
specificirani uzroci koji odreuju potrebu primjerenog oblika kolovanja dok je potpuna odgojno obrazovna integracija
prilagoenim nastavnim postupcima najei specificirani oblik njezinog provoenja. 6112 osoba s invaliditetom, oko 41%
od ukupnog broja, vjetaeno je u sustavu socijalne skrbi. U ibensko kninskoj upaniji ivi 2685 branitelja s invaliditetom
te 384 osoba koje imaju posljedice ratnih djelovanja iz II svjetskog rata ili su civilni invalidi rata i poraa (tablica 51).
Tablica 51. Prikaz resora preko kojih osobe s invaliditetom, s podruja ibensko kninske upanije, ostvaruju svoja
invalidska prava
Resor
Ukupan broj
Hrvatske zavod za mirovinsko osiguranje
7199
Nalaz i miljenje tijela vjetaenja socijalne skrbi
6112
Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti (branitelja domovinskog rata)
2685
Rjeenje o priznatom statusu vojnog i/ili civilnog invalida II svjetskog rata i poraa
384
Rjeenje o primjerenom obliku kolovanja
317
Ukupno
16697
Napomena: Ukupan broj u ovoj tablici vei je od ukupnog broja osoba zbog toga jer postoje osobe koje ostvaruju prava iz
vie resora

39

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj

17.2. Vrste oteenja


Najee vrste oteenja kod osoba s invaliditetom s podruja ibensko kninske upanije, na temelju Zakona o Hrvatskom
registru o osobama s invaliditetom (NN64/01), su duevni poremeaji te oteenja lokomotornog sustava. U ibensko
kninskoj upaniji 31,7% osoba s invaliditetom ima viestruka oteenja koja pridonose funkcionalnom oteenju osobe s
invaliditetom (tablica 52).
Tablica 52. Prikaz vrsta oteenja koje uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose stupnju
funkcionalnog oteenja osobe
Vrste oteenja
duevni poremeaji
oteenje lokomotornog sustava
oteenje drugih organa
oteenje sredinjeg ivanog sustava
oteenje vida
mentalna retardacija
oteenje sluha
oteenje perifernog ivanog sustava
oteenje glasovno govorne komunikacije
priroene anomalije i kromosomopatije
autizam
viestruka oteenja

Ukupan broj
4586
4513
3855
2313
733
636
440
343
342
225
49
4696

% od ukupnog broja
osoba s invaliditetom
30,9
30,4
26
15,6
5
4,3
3
2,3
2,3
1,5
0,3
31,7

Prevalencija/
1000 stanovnika
42
41
35
21
7
6
4
3
3
2
0,4
43

Najei uzroci duevnih poremeaja koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetna dijagnoza pridonose funkcionalnom
oteenju pripadaju skupini neurotskih, vezanih uz stres i somatoformnih poremeaja (F40-F49), dok najei uzroci
oteenja lokomotornog sustava koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose funkcionalnom oteenju,
pripadaju skupini artropatija (M00-M25) i dorzopatija (M50-M54). Broj osoba s 100% oteenjem mogue je prikazati samo,
zbog nepostojanja jedinstvenog propisa, prikazom stanja u resorima koji koriste postotke za vrednovanje opsega oteenja.
Takvim nainom prikaza dolazimo do podataka da je u ibensko kninskoj upaniji 2,7%, od ukupnog broja osoba s
invaliditetom, vjetaeno kao osobe s 100% oteenjem od ega je 353 u bazi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje,
18 branitelja Domovinskog rata dok ih 31 ima 100% oteenja kao posljedicu ratnih ili poratnih dogaanja u II svjetskom ratu.
U tablici 53. prikazani su podaci o nekim dijagnozama koje se mogu kvalificirati kao najtei oblici invaliditeta.
Tablica 53. Prikaz nekih dijagnoza koje u potpunosti ili veoj mjeri invalidiziraju osobu
MKB ifra
Opis dijagnoze
Broj osoba
F00-F07+G30
Demencije i psihoorganski sindromi
798
F20, F22, F25
Psihoze
692
F72, F73, F78.4
Teka i duboka mentalna retardacija/intelektualna tekoa
92
F84
Pervazivni razvojni poremeaj (autizam)
49
G10,G11
Hutingtonova korea i nasljedne ataksije
4
G12
Spinalna miina atrofija
5
G71
Miina distrofija
18
G80
Infantilna cerebralna paraliza
120
G82
Para i tetraplegija
138
H54.0
Sljepoa na oba oka
125
H91.93
Gluhoa
54
N18.0
Terminalno zatajenje bubrega
55
Q90
Down sindrom
47
S48
Amputacija obje nadlaktice
2
S58
Amputacija obje podlaktice
1
S88
Amputacija obje potkoljenice
9
S98
Amputacija oba stopala
1
G35
Multipla skleroza
37
* osobe s oznaenim oteenjem sluha u razmjerima gluhoe i tee nagluhosti (gubitak sluha vei od 60 decibela)

40

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj


18. Varadinska upanija
18.1. Opi sociodemografski podaci
U Varadinskoj upaniji, stanje na dan 30.01.2014., ivi 20 459 osoba s invaliditetom od ega su 10 993 muki (54%) i 9466
ene (46%) (tablica 1.) te na taj nain osobe s invaliditetom ine 11,6% ukupnog stanovnitva upanije (tablica 2). Najvei
broj osoba s invaliditetom, njih 10 288 (50%), je u radno aktivnoj dobi (tablica 1). Iz tablice 1. mogue je uoiti da je invaliditet
prisutan u svim dobnim skupinama a u 7% udjelu prisutan je i u djejoj dobi, 0-19 godina. Ukoliko se razmotri koliki je udio
osoba s invaliditetom u ukupnom stanovnitvu upanije, prema navedenim dobnim skupinama, dolazimo do podatka da je
Varadinska upanija ispod prosjeka RH za ukupnu prevalenciju, iznad prosjeka za prevalenciju u dobi starijoj od 65 godina
dok je ispod prosjeka za radno aktivnu i djeju dobi (tablica 2).
73% osoba s invaliditetom, prema dostupnim podacima o obrazovanju, nema zavrenu osnovnu kolu ili ima samo
osnovnokolsko obrazovanje. 20% ima srednju strunu spremu dok je 2% osoba s visokom ili viom strunom spremom.
Specijalno obrazovanje nalazimo kod 5% osoba s invaliditetom. Prema podacima*, novoformirane baze zaposlenih osoba s
invaliditetom, u Varadinskoj upaniji je 498 zaposlene (zaposleni, privremeno radno nesposobni) osobe s invaliditetom s
63% udjelom mukih i 37% udjelom enskih osoba. Najea zvanja kod zaposlenih osoba s invaliditetom su obuar,
poljoprivredni radnik, kovinotokar, medicinska sestra, NKV radnik te domaica . Osobe s invaliditetom, prema dostupnim
podacima sustava socijalne skrbi, u najveem broju (78,2%) ive u obitelji dok ih oko 18,9% ivi samo. Oko 0,9% ima
udomitelja ili skrbnika, a 108 osoba s invaliditetom boravi u ustanovi. U nezadovoljavajuim uvjetima stanovanja ivi oko
13% osoba s invaliditetom. Oko 55% osoba, koje ostvaruju prava iz sustava socijalne skrbi, imaju potrebu za pomoi i
njegom u punom opsegu te im je Barthelov indeks 0-60.
Najvei broj osoba ostvaruje svoja invalidska prava preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Iz Varadinske
upanije, u Registar osoba s invaliditetom, pristigla su rjeenja o primjerenom obliku kolovanja za 1321 osoba s time da je
vei broj mukih osoba (62%). Postojanje vie vrsta i stupnjeva tekoa u psihofizikom razvoju te poremeaji govornoglasovne komunikacije sa specifinim potekoama u uenju najei su specificirani uzroci koji odreuju potrebu
primjerenog oblika kolovanja dok je potpuna odgojno obrazovna integracija prilagoenim nastavnim postupcima najei
oblik njezinog specificiranog provoenja. 5828 osoba s invaliditetom, 29% od ukupnog broja, vjetaeno je u sustavu
socijalne skrbi. U Varadinskoj upaniji ivi 1360 branitelja s invaliditetom te 167 osoba koje imaju posljedice ratnih
djelovanja iz II svjetskog rata ili su civilni invalidi rata i poraa (tablica 54).
Tablica 54. Prikaz resora preko kojih osobe s invaliditetom, s podruja Varadinske upanije, ostvaruju svoja
invalidska prava
Resor
Ukupan broj
Hrvatske zavod za mirovinsko osiguranje
13576
Nalaz i miljenje tijela vjetaenja socijalne skrbi
5828
Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti (branitelja domovinskog rata)
1360
Rjeenje o primjerenom obliku kolovanja
1321
Rjeenje o priznatom statusu vojnog i/ili civilnog invalida II svjetskog rata i poraa
167
Ukupno
23068
Napomena: Ukupan broj u ovoj tablici vei je od ukupnog broja osoba zbog toga jer postoje osobe koje ostvaruju prava iz
vie resora

41

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj

18.2. Vrste oteenja


Najee vrste oteenja kod osoba s invaliditetom s podruja Varadinske upanije, na temelju Zakona o Hrvatskom
registru o osobama s invaliditetom (NN64/01), su oteenja lokomotornog sustava te oteenja drugih organa i organskih
sustava. U Varadinskoj upaniji 35,2% osoba s invaliditetom ima viestruka oteenja koja pridonose funkcionalnom
oteenju osobe s invaliditetom (tablica 55).
Tablica 55. Prikaz vrsta oteenja koje uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose stupnju
funkcionalnog oteenja osobe
Vrste oteenja
oteenje lokomotornog sustava
oteenje drugih organa
duevni poremeaji
oteenje sredinjeg ivanog sustava
mentalna retardacija
oteenje sluha
oteenje perifernog ivanog sustava
oteenje vida
oteenje glasovno govorne komunikacije
priroene anomalije i kromosomopatije
autizam
viestruka oteenja

Ukupan broj
7355
5050
4543
3287
1292
767
708
634
600
323
35
7209

% od ukupnog broja
osoba s invaliditetom
35,9
24,7
22,2
16,1
6,3
3,7
3,5
3,1
2,9
1,6
0,2
35,2

Prevalencija/
1000 stanovnika
42
29
26
19
7
4
4
4
3
2
0,2
41

Najei uzroci oteenja lokomotornog sustava koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose
funkcionalnom oteenju, pripadaju skupini dorzopatija (M50-M54) dok najei uzroci oteenja drugih organa i organskih
sustava koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetna dijagnoza pridonose funkcionalnom oteenju pripadaju skupini bolesti
srca i krvnih ila (I00-I99). Broj osoba s 100% oteenjem mogue je prikazati samo, zbog nepostojanja jedinstvenog
propisa, prikazom stanja u resorima koji koriste postotke za vrednovanje opsega oteenja. Takvim nainom prikaza
dolazimo do podataka da je u Varadinskoj upaniji oko 1,4%, od ukupnog broja osoba s invaliditetom, vjetaeno kao
osobe s 100% oteenjem od ega je 259 u bazi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 24 branitelja Domovinskog
rata dok ih 9 ima 100% oteenja kao posljedicu ratnih ili poratnih dogaanja u II svjetskom ratu. U tablici 56. prikazani su
podaci o nekim dijagnozama koje se mogu kvalificirati kao tei oblici invaliditeta.
Tablica 56. Prikaz nekih dijagnoza koje u potpunosti ili veoj mjeri invalidiziraju osobu
MKB ifra
Opis dijagnoze
Broj osoba
F00-F07+G30
Demencije i psihoorganski sindromi
1156
F20, F22, F25
Psihoze
528
F72, F73, F78.4
Teka i duboka mentalna retardacija/intelektualna tekoa
179
F84
Pervazivni razvojni poremeaj (autizam)
35
G10,G11
Hutingtonova korea i nasljedne ataksije
5
G12
Spinalna miina atrofija
12
G71
Miina distrofija
33
G80
Infantilna cerebralna paraliza
249
G82
Para i tetraplegija
224
H54.0
Sljepoa na oba oka
110
H91.93
Gluhoa
163
N18.0
Terminalno zatajenje bubrega
47
Q90
Down sindrom
62
S48
Amputacija obje nadlaktice
5
S58
Amputacija obje podlaktice
1
S78
Amputacija obje natkoljenice
3
S88
Amputacija obje potkoljenice
11
S98
Amputacija oba stopala
2
G35
Multipla skleroza
57
* osobe s oznaenim oteenjem sluha u razmjerima gluhoe i tee nagluhost (gubitak sluha vei od 60 decibela)
42

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj


19. Virovitiko-podravska upanija
19.1. Opi sociodemografski podaci
U Virovitiko podravskoj upaniji, stanje na dan 30.01.2014., ivi 9 515 osoba s invaliditetom od ega su 6 104 muki (64%) i
3 411 ene (36%) (tablica 1.) te na taj nain osobe s invaliditetom ine 11,2% ukupnog stanovnitva upanije (tablica 2).
Najvei broj osoba s invaliditetom, njih 5 625 (59%), je u radno aktivnoj dobi (tablica 1). Iz tablice 1. mogue je uoiti da je
invaliditet prisutan u svim dobnim skupinama a u 6% udjelu prisutan je i u djejoj dobi, 0-19 godina. Ukoliko se razmotri koliki
je udio osoba s invaliditetom u ukupnom stanovnitvu upanije, prema navedenim dobnim skupinama, dolazimo do podatka
da je Virovitiko podravska upanija ispod prosjeka za ukupnu prevalenciju, prevalenciju u djejoj dobi i dob iznad 65 godina
dok je iznad prevalencije prosjeka u radno aktivnoj dobi (tablica 2).
78% osoba s invaliditetom, prema dostupnim podacima o obrazovanju, nema zavrenu osnovnu kolu ili ima samo
osnovnokolsko obrazovanje. 16% ima srednju strunu spremu dok je oko 1% osoba s visokom ili viom strunom spremom.
Specijalno obrazovanje nalazimo kod 5% osoba s invaliditetom. Prema podacima*, novoformirane baze zaposlenih osoba s
invaliditetom, u Virovitiko podravskoj upaniji je 172 zaposlenih (zaposleni, privremeno radno nesposobni) osoba s
invaliditetom s 74% udjelom mukih i 26% udjelom enskih osoba. Najea zvanja kod zaposlenih osoba s invaliditetom su
NKV radnik, voza, poljoprivredni radnik i tehniar, upravni pravnik, ekonomski tehniar te strojobravar. Osobe s
invaliditetom, prema dostupnim podacima sustava socijalne skrbi, u najveem broju (76,5%) ive u obitelji dok ih oko 21,7%
ivi samo. 0,5% ima udomitelja ili skrbnika, a 48 ih boravi u ustanovi U nezadovoljavajuim uvjetima stanovanja ivi oko
22% osoba s invaliditetom. Oko 46% osoba, koje ostvaruju prava iz sustava socijalne skrbi, imaju potrebu za pomoi i
njegom u punom opsegu te im je Barthelov indeks 0-60.
Najvei broj osoba ostvaruje svoja invalidska prava preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Iz Virovitiko
podravske upanije, u Registar osoba s invaliditetom, pristigla su rjeenja o primjerenom obliku kolovanja za 447 osoba s
time da je vei broj mukih osoba (60%). Mentalna retardacija, s udjelom lake mentalne retardacije 52%, te postojanje vie
vrsta i stupnjeva tekoa u psihofizikom razvoju najei su specificirani uzroci koji odreuju potrebu primjerenog oblika
kolovanja dok je potpuna odgojno obrazovna integracija prilagoenim nastavnim postupcima najei oblik njezinog
specificiranog provoenja. 3719 osoba s invaliditetom, 39% od ukupnog broja, vjetaeno je u sustavu socijalne skrbi. U
Virovitiko podravskoj upaniji ivi 1757 branitelja s invaliditetom te 160 osobe koje imaju posljedice ratnih djelovanja iz II
svjetskog rata ili su civilni invalidi rata i poraa (tablica 57).
Tablica 57. Prikaz resora preko kojih osobe s invaliditetom, s podruja Virovitiko podravske upanije, ostvaruju
svoja invalidska prava
Resor
Ukupan broj
Hrvatske zavod za mirovinsko osiguranje
4597
Nalaz i miljenje tijela vjetaenja socijalne skrbi
3719
Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti (branitelja domovinskog rata)
1757
Rjeenje o primjerenom obliku kolovanja
447
Rjeenje o priznatom statusu vojnog i/ili civilnog invalida II svjetskog rata i poraa
160
Ukupno
10680
Napomena: Ukupan broj u ovoj tablici vei je od ukupnog broja osoba zbog toga jer postoje osobe koje ostvaruju prava iz
vie resora

43

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj

19.2. Vrste oteenja


Najee vrste oteenja kod osoba s invaliditetom s podruja Virovitiko podravske upanije, na temelju Zakona o
Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom (NN64/01), su oteenja lokomotornog sustava te duevni poremeaji. U
Virovitiko podravskoj upaniji 37,2% osoba s invaliditetom ima viestruka oteenja koja pridonose funkcionalnom
oteenju osobe s invaliditetom (tablica 58).
Tablica 58. Prikaz vrsta oteenja koje uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose stupnju
funkcionalnog oteenja osobe
Vrste oteenja
oteenje lokomotornog sustava
duevni poremeaji
oteenje drugih organa
oteenje sredinjeg ivanog sustava
mentalna retardacija
oteenje sluha
oteenje vida
oteenje perifernog ivanog sustava
oteenje glasovno govorne komunikacije
priroene anomalije i kromosomopatije
autizam
viestruka oteenja

Ukupan broj
3387
3377
2569
1551
713
449
404
342
242
201
16
3538

% od ukupnog broja
osoba s invaliditetom
35,6
35,5
27
16,3
7,5
4,7
4,2
3,6
2,5
2,1
0,2
37,2

Prevalencija/
1000 stanovnika
40
40
30
18
8
5
5
4
3
2
0,2
42

Najei uzroci oteenja lokomotornog sustava koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose
funkcionalnom oteenju, pripadaju skupini dorzopatija (M50-M54) dok najei uzroci duevnih poremeaja koji uzrokuju
invaliditet ili kao komorbiditetna dijagnoza pridonose funkcionalnom oteenju pripadaju skupini neurotskih, vezanih uz stres
i somatoformnih poremeaja (F40-F49). Broj osoba s 100% oteenjem mogue je prikazati samo, zbog nepostojanja
jedinstvenog propisa, prikazom stanja u resorima koji koriste postotke za vrednovanje opsega oteenja. Takvim nainom
prikaza dolazimo do podataka da je u Virovitiko podravskoj upaniji 2%, od ukupnog broja osoba s invaliditetom,
vjetaeno kao osobe s 100% oteenjem od ega je 152 u bazi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 16 branitelja
Domovinskog rata dok ih 19 ima 100% oteenja kao posljedicu ratnih ili poratnih dogaanja u II svjetskom ratu. U tablici 59.
prikazani su podaci o nekim dijagnozama koje se mogu kvalificirati kao tei oblici invaliditeta.
Tablica 59. Prikaz nekih dijagnoza koje u potpunosti ili veoj mjeri invalidiziraju osobu
MKB ifra
Opis dijagnoze
Broj osoba
F00-F07+G30
Demencije i psihoorganski sindromi
883
F20, F22, F25
Psihoze
361
F72, F73, F78.4
Teka i duboka mentalna retardacija/intelektualna tekoa
73
F84
Pervazivni razvojni poremeaj (autizam)
16
G10,G11
Hutingtonova korea i nasljedne ataksije
3
G12
Spinalna miina atrofija
7
G71
Miina distrofija
10
G80
Infantilna cerebralna paraliza
104
G82
Para i tetraplegija
110
H54.0
Sljepoa na oba oka
94
H91.93
Gluhoa
93
N18.0
Terminalno zatajenje bubrega
53
Q90
Down sindrom
23
S48
Amputacija obje nadlaktice
1
S58
Amputacija obje podlaktice
1
S78
Amputacija obje natkoljenice
1
S88
Amputacija obje potkoljenice
6
S98
Amputacija oba stopala
2
G35
Multipla skleroza
26
* osobe s oznaenim oteenjem sluha u razmjerima gluhoe i tee nagluhosti (gubitak sluha vei od 60 decibela)

44

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj


20. Vukovarsko-srijemska upanija
20.1. Opi sociodemografski podaci
U Vukovarsko srijemskoj upaniji, stanje na dan 30.01.2014., ivi 18 851 osoba s invaliditetom od ega su 12 496 muki
(66%) i 6 355 ene (34%) (tablica 1) te na taj nain osobe s invaliditetom ine 10,5% ukupnog stanovnitva upanije (tablica
2). Najvei broj osoba s invaliditetom, njih 11 126 (59%), je u radno aktivnoj dobi (tablica 1). Iz tablice 1. mogue je uoiti da
je invaliditet prisutan u svim dobnim skupinama a u 8% udjelu prisutan je i u djejoj dobi, 0-19 godina. Ukoliko se razmotri
koliki je udio osoba s invaliditetom u ukupnom stanovnitvu upanije, prema navedenim dobnim skupinama, dolazimo do
podatka da je Vukovarsko srijemska upanija ispod prosjeka za ukupnu prevalenciju te prevalenciju u djejoj i dobnoj
skupini 65+, dok je u radno aktivnoj skupini iznad prosjeka (tablica 2).
72% osoba s invaliditetom, prema dostupnim podacima o obrazovanju, nema zavrenu osnovnu kolu ili ima samo
osnovnokolsko obrazovanje. 22% ima srednju strunu spremu dok je 2% osoba s visokom ili viom strunom spremom.
Specijalno obrazovanje nalazimo kod 4% osoba s invaliditetom. Prema podacima*, novoformirane baze zaposlenih osoba s
invaliditetom, u Vukovarsko srijemskoj upaniji je 669 zaposlenih (zaposleni, privremeno radno nesposobni) osoba s
invaliditetom s 69% udjelom mukih i 31% udjelom enskih osoba. Najea zvanja kod zaposlenih osoba s invaliditetom su
NKV radnik, domaica, poljoprivredni radnik te obuar. Osobe s invaliditetom, prema dostupnim podacima sustava socijalne
skrbi, u najveem broju (73,9%) ive u obitelji dok ih ak oko 23,5% ivi samo. 0.3% ima udomitelja ili skrbnika, a 97 osoba
boravi u ustanovi. U nezadovoljavajuim uvjetima stanovanja ivi oko 14% osoba s invaliditetom. Oko 34% osoba, koje
ostvaruju prava iz sustava socijalne skrbi, imaju potrebu za pomoi i njegom u punom opsegu te im je Barthelov indeks 0-60.
Najvei broj osoba ostvaruje svoja invalidska prava preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Iz Vukovarsko
srijemske upanije, u Registar osoba s invaliditetom, pristigla su rjeenja o primjerenom obliku kolovanja za 1390 osoba s
time da je vei broj mukih osoba (62%). Poremeaji govorno-glasovne komunikacije te tekoe uenja najei su
specificirani uzroci koji odreuju potrebu primjerenog oblika kolovanja dok je potpuna odgojno obrazovna integracija
prilagoenim nastavnim postupcima najei oblik njezinog specificiranog provoenja. 4623 osoba s invaliditetom, oko 25%
od ukupnog broja, vjetaeno je u sustavu socijalne skrbi. U Vukovarsko srijemskoj upaniji ivi 4607 branitelja s
invaliditetom te 574 osoba koje imaju posljedice ratnih djelovanja iz II svjetskog rata ili su civilni invalidi rata i poraa (tablica
60).
Tablica 60. Prikaz resora preko kojih osobe s invaliditetom, s podruja Vukovarsko srijemske upanije, ostvaruju
svoja invalidska prava
Resor
Ukupan broj
Hrvatske zavod za mirovinsko osiguranje
9490
Nalaz i miljenje tijela vjetaenja socijalne skrbi
4623
Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti (branitelja domovinskog rata)
4607
Rjeenje o primjerenom obliku kolovanja
1390
Rjeenje o priznatom statusu vojnog i/ili civilnog invalida II svjetskog rata i poraa
574
Ukupno
20684
Napomena: Ukupan broj u ovoj tablici vei je od ukupnog broja osoba zbog toga jer postoje osobe koje ostvaruju prava iz
vie resora

45

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj

20.2. Vrste oteenja


Najee vrste oteenja kod osoba s invaliditetom s podruja Vukovarsko srijemske upanije, na temelju Zakona o
Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom (NN64/01), su oteenja lokomotornog sustava te duevni poremeaji. U
Vukovarsko srijemskoj upaniji 27,3% osoba s invaliditetom ima viestruka oteenja koja pridonose funkcionalnom
oteenju osobe s invaliditetom (tablica 61).
Tablica 61. Prikaz vrsta oteenja koje uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose stupnju
funkcionalnog oteenja osobe
Vrste oteenja
oteenje lokomotornog sustava
duevni poremeaji
oteenje drugih organa
oteenje sredinjeg ivanog sustava
mentalna retardacija
oteenje glasovno govorne komunikacije
oteenje vida
oteenje sluha
oteenje perifernog ivanog sustava
priroene anomalije i kromosomopatije
autizam
viestruka oteenja

Ukupan broj
6169
6081
3116
2016
1059
974
566
487
448
349
36
5142

% od ukupnog broja
osoba s invaliditetom
32,7
32,3
16,5
10,7
5,6
5,2
3
2,6
2,4
1,9
0,2
27,3

Prevalencija/
1000 stanovnika
34
34
17
11
6
5
3
3
3
2
0,2
29

Najei uzroci oteenja lokomotornog sustava koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose
funkcionalnom oteenju, pripadaju skupini dorzopatija (M50-M54) ) dok najei uzroci duevnih poremeaja koji uzrokuju
invaliditet ili kao komorbiditetna dijagnoza pridonose funkcionalnom oteenju pripadaju skupini neurotskih, vezanih uz stres
i somatoformnih poremeaja (F40-F49). Broj osoba s 100% oteenjem mogue je prikazati samo, zbog nepostojanja
jedinstvenog propisa, prikazom stanja u resorima koji koriste postotke za vrednovanje opsega oteenja. Takvim nainom
prikaza dolazimo do podataka da je u Vukovarsko srijemska upaniji oko 2,3%, od ukupnog broja osoba s invaliditetom,
vjetaeno kao osobe s 100% oteenjem od ega je 358 u bazi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 52 branitelja
Domovinskog rata dok ih 28 ima 100% oteenja kao posljedicu ratnih ili poratnih dogaanja u II svjetskom ratu. U tablici 62.
prikazani su podaci o nekim dijagnozama koje se mogu kvalificirati kao tei oblici invaliditeta.
Tablica 62. Prikaz nekih dijagnoza koje u potpunosti ili veoj mjeri invalidiziraju osobu
MKB ifra
Opis dijagnoze
Broj osoba
F00-F07+G30
Demencije i psihoorganski sindromi
693
F20, F22, F25
Psihoze
471
F72, F73, F78.4
Teka i duboka mentalna retardacija/intelektualna tekoa
121
F84
Pervazivni razvojni poremeaj (autizam)
36
G10,G11
Hutingtonova korea i nasljedne ataksije
9
G12
Spinalna miina atrofija
10
G71
Miina distrofija
15
G80
Infantilna cerebralna paraliza
176
G82
Para i tetraplegija
168
H54.0
Sljepoa na oba oka
115
H91.93
Gluhoa
107
N18.0
Terminalno zatajenje bubrega
41
Q90
Down sindrom
62
S48
Amputacija obje nadlaktice
5
S58
Amputacija obje podlaktice
1
S78
Amputacija obje natkoljenice
8
S88
Amputacija obje potkoljenice
15
S98
Amputacija oba stopala
2
G35
Multipla skleroza
36
* osobe s oznaenim oteenjem sluha u razmjerima gluhoe i tee nagluhosti (gubitak sluha vei od 60 decibela)
46

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj


21. Zadarska upanija
21.1. Opi sociodemografski podaci
U Zadarskoj upaniji, stanje na dan 30.01.2014., ivi 15 376 osoba s invaliditetom od ega su 10 287 muki (67%) i 5 089
ene (33%) (tablica 1.) te na taj nain osobe s invaliditetom ine 9% ukupnog stanovnitva upanije (tablica 2.). Najvei broj
osoba s invaliditetom, njih 8 369 (54%), je u radno aktivnoj dobi (tablica 1.). Iz tablice 1. mogue je uoiti da je invaliditet
prisutan u svim dobnim skupinama a u 7% udjelu prisutan je i u djejoj dobi, 0-19 godina. Ukoliko se razmotri koliki je udio
osoba s invaliditetom u ukupnom stanovnitvu upanije, prema navedenim dobnim skupinama, dolazimo do podatka da je
Zadarska upanija ispod prosjeka za ukupnu prevalenciju te prevalenciju za sve navedene dobne skupine (tablica 2.).
60% osoba s invaliditetom, prema dostupnim podacima o obrazovanju, nema zavrenu osnovnu kolu ili ima samo
osnovnokolsko obrazovanje. 32% ima srednju strunu spremu dok je 4% osoba s visokom ili viom strunom spremom.
Specijalno obrazovanje nalazimo kod 4% osoba s invaliditetom. Prema podacima*, novoformirane baze zaposlenih osoba s
invaliditetom, u Zadarskoj upaniji je 362 zaposlenih (zaposleni, privremeno radno nesposobni) osobe s invaliditetom s 64%
udjelom mukih i 36% udjelom enskih osoba. Najea zvanja kod zaposlenih osoba s invaliditetom su NKV radnik i
strojobravar. Osobe s invaliditetom, prema dostupnim podacima sustava socijalne skrbi, u najveem broju (79,5%) ive u
obitelji dok ih oko 18,9% ivi samo, a svega 0,2% ima udomitelja ili skrbnika. 42 osobe s invaliditetom borave u ustanovi. U
nezadovoljavajuim uvjetima stanovanja ivi oko 15% osoba s invaliditetom. Oko 41% osoba, koje ostvaruju prava iz sustava
socijalne skrbi, imaju potrebu za pomoi i njegom u punom opsegu te im je Barthelov indeks 0-60.
Najvei broj osoba ostvaruje svoja invalidska prava preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Iz zadarske upanije,
u Registar osoba s invaliditetom, pristigla su rjeenja o primjerenom obliku kolovanja za 921 osoba s time da je vei broj
mukih osoba (67%). Poremeaji govorno-glasovne komunikacije te specifine potekoe u uenju najei su specificirani
uzroci koji odreuju potrebu primjerenog oblika kolovanja dok je potpuna odgojno obrazovna integracija redovnim
nastavnim postupcima uz individualizirani pristup najei oblik njezinog specificiranog provoenja. 3441 osoba s
invaliditetom, 22% od ukupnog broja, vjetaeno je u sustavu socijalne skrbi. U Zadarskoj upaniji ivi 3422 branitelja s
invaliditetom te 512 osoba koje imaju posljedice ratnih djelovanja iz II svjetskog rata ili su civilni invalidi rata i poraa (tablica
63).
Tablica 63. Prikaz resora preko kojih osobe s invaliditetom, s podruja Zadarske upanije, ostvaruju svoja
invalidska prava
Resor
Hrvatske zavod za mirovinsko osiguranje
Nalaz i miljenje tijela vjetaenja socijalne skrbi
Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti (branitelja domovinskog rata)
Rjeenje o primjerenom obliku kolovanja
Rjeenje o priznatom statusu vojnog i/ili civilnog invalida II svjetskog rata i poraa
Ukupno

Ukupan broj
8605
3441
3422
921
512
16901

Napomena: Ukupan broj u ovoj tablici vei je od ukupnog broja osoba zbog toga jer postoje osobe koje ostvaruju prava iz
vie resora

47

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj

21.2. Vrste oteenja


Najee vrste oteenja kod osoba s invaliditetom s podruja Zadarske upanije, na temelju Zakona o Hrvatskom registru
o osobama s invaliditetom (NN64/01), su duevni poremeaji te oteenja lokomotornog sustava. U Zadarskoj upaniji
29,2% osoba s invaliditetom ima viestruka oteenja koja pridonose funkcionalnom oteenju osobe s invaliditetom (tablica
64.).
Tablica 64. Prikaz vrsta oteenja koje uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose stupnju
funkcionalnog oteenja osobe
Vrste oteenja
duevni poremeaji
oteenje lokomotornog sustava
oteenje drugih organa
oteenje sredinjeg ivanog sustava
oteenje vida
oteenje perifernog ivanog sustava
mentalna retardacija
oteenje glasovno govorne komunikacije
oteenje sluha
priroene anomalije i kromosomopatije
autizam
viestruka oteenja

Ukupan broj
4970
4177
3401
1894
701
647
522
263
257
237
57
4495

% od ukupnog broja
osoba s invaliditetom
32,3
27,2
22,1
12,3
4,6
4,2
3,4
1,7
1,7
1,5
0,4
29,2

Prevalencija/
1000 stanovnika
29
25
20
11
4
4
3
2
2
1
0,3
26

Najei uzroci duevnih poremeaja koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetna dijagnoza pridonose funkcionalnom
oteenju pripadaju skupini neurotskih, vezanih uz stres i somatoformnih poremeaja (F40-F49) dok su najei uzroci
oteenja lokomotornog sustava koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose funkcionalnom oteenju,
pripadaju skupini artropatija (M00-M25) i dorzopatija (M50-M54). Broj osoba s 100% oteenjem mogue je prikazati samo,
zbog nepostojanja jedinstvenog propisa, prikazom stanja u resorima koji koriste postotke za vrednovanje opsega oteenja.
Takvim nainom prikaza dolazimo do podataka da je u Zadarskoj upaniji oko 2,7%, od ukupnog broja osoba s
invaliditetom, vjetaeno kao osobe s 100% oteenjem od ega je 318 u bazi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje,
46 branitelja Domovinskog rata dok ih 47 ima 100% oteenja kao posljedicu ratnih ili poratnih dogaanja u II svjetskom ratu.
U tablici 65. prikazani su podaci o nekim dijagnozama koje se mogu kvalificirati kao ei oblici invaliditeta.
Tablica 65. Prikaz nekih dijagnoza koje u potpunosti ili veoj mjeri invalidiziraju osobu
MKB ifra
Opis dijagnoze
Broj osoba
F00-F07+G30
Demencije i psihoorganski sindromi
532
F20, F22, F25
Psihoze
580
F72, F73, F78.4
Teka i duboka mentalna retardacija/intelektualna tekoa
57
F84
Pervazivni razvojni poremeaj (autizam)
57
G10,G11
Hutingtonova korea i nasljedne ataksije
8
G12
Spinalna miina atrofija
9
G71
Miina distrofija
16
G80
Infantilna cerebralna paraliza
100
G82
Para i tetraplegija
181
H54.0
Sljepoa na oba oka
171
H91.93
Gluhoa
70
N18.0
Terminalno zatajenje bubrega
27
Q90
Down sindrom
50
S58
Amputacija obje podlaktice
1
S78
Amputacija obje natkoljenice
3
S88
Amputacija obje potkoljenice
6
S98
Amputacija oba stopala
1
G35
Multipla skleroza
55
* osobe s oznaenim oteenjem sluha u razmjerima gluhoe i tee nagluhost (gubitak sluha vei od 60 decibela)

48

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj


22. Zagrebaka upanija
22.1. Opi sociodemografski podaci
U Zagrebakoj upaniji, stanje na dan 30.01.2014., ivi 29 800 osoba s invaliditetom od ega su 18 102 muki (61%) i 11
698 ene (39%) (tablica 1.) te na taj nain osobe s invaliditetom ine 9,4% ukupnog stanovnitva upanije (tablica 2.).
Najvei broj osoba s invaliditetom, njih 16 418 (55%), je u radno aktivnoj dobi (tablica 1.). Iz tablice 1. mogue je uoiti da je
invaliditet prisutan u svim dobnim skupinama a u 11% udjelu prisutan je i u djejoj dobi, 0-19 godina. Ukoliko se razmotri
koliki je udio osoba s invaliditetom u ukupnom stanovnitvu upanije, prema navedenim dobnim skupinama, dolazimo do
podatka da je Zagrebaka upanija ispod prosjeka za ukupnu prevalenciju, prevalenciju u radno aktivnoj dobi te starijih od 65
godina dok je prevalencija u djejoj dobi neto ispod prosjeka RH za tu dobnu skupinu (tablica 2).
72% osoba s invaliditetom, prema dostupnim podacima o obrazovanju, nema zavrenu osnovnu kolu ili ima samo
osnovnokolsko obrazovanje. 19% ima srednju strunu spremu dok je 2% osoba s visokom ili viom strunom spremom.
Specijalno obrazovanje nalazimo kod 7% osoba s invaliditetom. Prema podacima*, novoformirane baze zaposlenih osoba s
invaliditetom, u Zagrebakoj upaniji je 1169 zaposlenih (zaposleni, privremeno radno nesposobni) osoba s invaliditetom s
64% udjelom mukih i 36% udjelom enskih osoba. Najea zvanja kod zaposlenih osoba s invaliditetom su NKV radnik,
trgovac, poljoprivredni radnik, elektromehaniar, te konobar. Osobe s invaliditetom, prema dostupnim podacima sustava
socijalne skrbi, u najveem broju (82,6%) ive u obitelji, oko 11,3% ivi samo, dok ih oko 1,2% ima udomitelja ili skrbnika. U
nekoj od ustanova boravi 241 osoba. U nezadovoljavajuim uvjetima stanovanja ivi oko 18% osoba s invaliditetom. Oko
53% osoba, koje ostvaruju prava iz sustava socijalne skrbi, imaju potrebu za pomoi i njegom u punom opsegu te im je
Barthelov indeks 0-60.
Najvei broj osoba ostvaruje svoja invalidska prava preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Iz Zagrebake
upanije, u Registar osoba s invaliditetom, pristigla su rjeenja o primjerenom obliku kolovanja za 2965 osoba s time da je
vei broj mukih osoba (65%). Poremeaji govorno-glasovne komunikacije te specifine potekoe u uenju najei su
specificirani uzroci koji odreuju potrebu primjerenog oblika kolovanja dok je potpuna odgojno obrazovna integracija
prilagoenim nastavnim postupcima uz individualizirani pristup i posebnu dodatnu pomo (defektolog, logoped,
psihoterapeut) najei oblik njezinog specificiranog provoenja. 5341 osoba s invaliditetom, 18% od ukupnog broja,
vjetaeno je u sustavu socijalne skrbi. U Zagrebakoj upaniji ivi 2424 branitelja s invaliditetom te 288 osoba koje imaju
posljedice ratnih djelovanja iz II svjetskog rata ili su civilni invalidi rata i poraa (tablica 66).
Tablica 66. Prikaz resora preko kojih osobe s invaliditetom, s podruja Zagrebake upanije, ostvaruju svoja
invalidska prava
Resor
Hrvatske zavod za mirovinsko osiguranje
Nalaz i miljenje tijela vjetaenja socijalne skrbi
Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti (branitelja domovinskog rata)
Rjeenje o primjerenom obliku kolovanja
Rjeenje o priznatom statusu vojnog i/ili civilnog invalida II svjetskog rata i poraa
Ukupno

Ukupan broj
20541
5341
2424
2965
288
31559

Napomena: Ukupan broj u ovoj tablici vei je od ukupnog broja osoba zbog toga jer postoje osobe koje ostvaruju prava iz
vie resora

49

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj

22.2. Vrste oteenja


Najee vrste oteenja kod osoba s invaliditetom s podruja Zagrebake upanije, na temelju Zakona o Hrvatskom
registru o osobama s invaliditetom (NN64/01), su oteenja lokomotornog sustava te oteenja sredinjeg ivanog sustava.
U Zagrebakoj upaniji 24,6% osoba s invaliditetom ima viestruka oteenja koja pridonose funkcionalnom oteenju osobe
s invaliditetom (tablica 67.).
Tablica 67. Prikaz vrsta oteenja koje uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose stupnju
funkcionalnog oteenja osobe
Vrste oteenja
oteenje lokomotornog sustava
oteenje sredinjeg ivanog sustava
duevni poremeaji
oteenje drugih organa
oteenje glasovno govorne komunikacije
mentalna retardacija
oteenje vida
priroene anomalije i kromosomopatije
oteenje sluha
oteenje perifernog ivanog sustava
autizam
viestruka oteenja

Ukupan broj
9182
6454
5985
5820
1452
1386
785
578
556
504
65
7325

% od ukupnog broja
osoba s invaliditetom
30,8
21,7
20,1
19,5
4,9
4,7
2,6
1,9
1,9
1,7
0,2
24,6

Prevalencija/
1000 stanovnika
29
20
19
18
5
4
3
2
2
2
0,2
23

Najei uzroci oteenja lokomotornog sustava koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose
funkcionalnom oteenju, pripadaju skupini dorzopatija (M50-M54), dok najei uzroci oteenja sredinjeg ivanog
sustava koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetna dijagnoza pridonose funkcionalnom oteenju nastaju kao posljedica
gubitka funkcije jednog segmenta cervikalne, lumbalne te torakalne regije nakon oteenja trupa kraljeka (S12, S22, S32).
Broj osoba s 100% oteenjem mogue je prikazati samo, zbog nepostojanja jedinstvenog propisa, prikazom stanja u
resorima koji koriste postotke za vrednovanje opsega oteenja. Takvim nainom prikaza dolazimo do podataka da je u
Zagrebakoj upaniji oko 2,5%, od ukupnog broja osoba s invaliditetom, vjetaeno kao osobe s 100% oteenjem od ega
je 695 u bazi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 37 branitelja Domovinskog rata dok ih 16 ima 100% oteenja
kao posljedicu ratnih ili poratnih dogaanja u II svjetskom ratu. U tablici 68. prikazani su podaci o nekim dijagnozama koje se
mogu kvalificirati kao tei oblici invaliditeta.
Tablica 68. Prikaz nekih dijagnoza koje u potpunosti ili veoj mjeri invalidiziraju osobu
MKB ifra
Opis dijagnoze
Broj osoba
F00-F07+G30
Demencije i psihoorganski sindromi
1056
F20, F22, F25
Psihoze
631
F72, F73, F78.4
Teka i duboka mentalna retardacija/intelektualna tekoa
230
F84
Pervazivni razvojni poremeaj (autizam)
65
G10,G11
Hutingtonova korea i nasljedne ataksije
16
G12
Spinalna miina atrofija
12
G71
Miina distrofija
25
G80
Infantilna cerebralna paraliza
304
G82
Para i tetraplegija
273
H54.0
Sljepoa na oba oka
146
H91.93
Gluhoa
157
N18.0
Terminalno zatajenje bubrega
29
Q90
Down sindrom
94
S48
Amputacija obje nadlaktice
8
S78
Amputacija obje natkoljenice
6
S88
Amputacija obje potkoljenice
10
S98
Amputacija oba stopala
1
G35
Multipla skleroza
116
* osobe s oznaenim oteenjem sluha u razmjerima gluhoe i tee nagluhosti (gubitak sluha vei od 60 decibela)

50

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj


23. Ostale napomene
* S obzirom da praenje trenutnog radnog statusa osoba s invaliditetom nije predvieno Zakonom o Hrvatskom registru o
osobama s invaliditetom (NN64/01) te da se navedeni parametar prati tek unazad pet godina podatak o broju zaposlenih
osoba s invaliditetom potrebno je triangulirati sa istovrsnim parametrima Hrvatskog zavoda za zapoljavanje
** Registrirani broj ivih osoba s invaliditetom u 2013. manji je nego 2012. godine zbog unapreenja praenja podataka o
preminulim osobama te dodjele osobnog identifikatora osobe (JMBG,OIB).

24. Individualna izvjea za 2012. godinu o parametrima koji nisu obuhvaeni ovim izvjeem
U ovom dijelu Izvjea prikazana su individualna izvjea tj. odgovori na neke upite o epidemiolokim parametrima o
osobama s invaliditetom pristiglih tijekom 2013. godine.
24.1. Parametri o djeci s invaliditetom i veim tekoama u razvoju, do navrene 18 godine
ivota
Izvjee o djeci s invaliditetom i veim tekoama podijeljeno je na demografske, zdravstvene te socioekonomske
pokazatelje.
1. Demografski pokazatelji
Temeljem Vaeg zahtjeva za podacima o djeci s invaliditetom i veim tekoama u razvoju obavjetavamo Vas da su, stanje
na dan 29.01.2013., u Hrvatskom registru osoba s invaliditetom podaci o 520 437 osoba s invaliditetom od kojih su 34 037
djeca do navrene 18 godine ivota (roena u periodu od 29.01.1995.- 29.01.2013.) to ini 6,5% od ukupnog broja osoba s
invaliditetom. U ukupnom broju djece s invaliditetom i veim tekoama u razvoju razvidan je vei broj djeaka (61%) u
odnosu na djevojice (39%). Najvei broj registriranih, njih 15 947 (46,8%), je u dobnoj skupini 10-14 godina (Tablica 69.).
Tablica 69. Prikaz djece s invaliditetom i veim tekoama u razvoju, prema spolu i dobnim skupinama
Spol
Dobne skupine
0-4
5-9
10-14
15-18
Ukupno
Stanje na dan 29.01.2013.

Muki
700
4 159
9 884
6 146
20 889

enski
509
2 662
6 063
3 914
13 148

Ukupno

1 209
6 821
15 947
10 060
34 037

3,6
20
46,8
29,6
100

Najvei broj djece s invaliditetom i veim tekoama u razvoju ima prebivalite, u naim upanijama s najveim brojem
stanovnika, Gradu Zagrebu i Splitsko dalmatinskoj upaniji. U te dvije upanije ivi oko 36% od ukupnog broja djece s
invaliditetom i veim tekoama u razvoju (Tablica 70.). No ukoliko se prikae udio djece s invaliditetom i veim tekoama u
razvoju, u odnosu na broj djece u upaniji, dolazimo do podatka da je najvei udio djece s tekoama u razvoju i
invaliditetom u Meimurskoj i Koprivniko krievakoj upaniji (Tablica 71).

51

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj


Tablica 70. Prikaz broja djece s invaliditetom i veim tekoama u razvoju, prema spolu i upanijama prebivalita
upanija prebivalita

spol
muki

enski

Ukupno

% od ukupnog broja djece


s invaliditetom i vtr

GRAD ZAGREB

5036

2980

8 016

23,6

SPLITSKO-DALMATINSKA

2492

1601

4 093

12

ZAGREBAKA

1709

995

2 704

7,9

OSJEKO-BARANJSKA

1417

995

2 412

7,1

MEIMURSKA

941

674

1 615

4,8

KOPRIVNIKO-KRIEVAKA

899

591

1 490

4,4

KRAPINSKO-ZAGORSKA

844

496

1 340

3,9

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA

766

525

1 291

3,8

BJELOVARSKO-BILOGORSKA

769

506

1 275

3,7

BRODSKO-POSAVSKA

790

477

1 267

3,7

VARADINSKA

718

471

1 189

3,5

ISTARSKA

713

424

1 137

3,3

SISAKO-MOSLAVAKA

667

395

1 062

3,1

ZADARSKA

638

342

980

2,9

DUBROVAKO-NERETVANSKA

487

335

822

2,4

PRIMORSKO-GORANSKA

473

329

802

2,4

KARLOVAKA

370

238

608

1,8

POEKO-SLAVONSKA

342

230

572

1,7

VIROVITIKO-PODRAVSKA

282

208

490

1,4

IBENSKO-KNINSKA

244

159

403

1,2

LIKO-SENJSKA

179

113

292

0,9

Nespecificirano*

110

67

177

0,5

20886

13151

34 037

100

Ukupno
Stanje na dan 29.01.2013.
* nespecificirana upanija prebivalita

52

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj


Tablica 71. Prevalencija invaliditeta i veih tekoa u razvoju kod djece, prema upanijama prebivalita
Broj djece prema popisu
stanovnitva iz 2011.

Broj djece s
invaliditetom

Prevalencija (%)

GRAD ZAGREB

148 103

8 016

5,4

SPLITSKO-DALMATINSKA
ZAGREBAKA
OSJEKO-BARANJSKA
PRIMORSKO-GORANSKA
VUKOVARSKO-SRIJEMSKA
BRODSKO-POSAVSKA
ISTARSKA
VARADINSKA
ZADARSKA
SISAKO-MOSLAVAKA
KRAPINSKO-ZAGORSKA
DUBROVAKO-NERETVANSKA
MEIMURSKA
BJELOVARSKO-BILOGORSKA
KOPRIVNIKO-KRIEVAKA
KARLOVAKA
IBENSKO-KNINSKA
VIROVITIKO-PODRAVSKA
POEKO-SLAVONSKA
LIKO-SENJSKA
RH

96 757
66 206
61 702
47 734
39 765
35 724
35 684
35 258
34 927
32 489
26 076
25 820
24 757
24 313
23 570
22 270
20 377
17 806
17 499
8 978
845 815

4 093
2 704
2 412
802
1 291
1 267
1 137
1 189
980
1 062
1 340
822
1 615
1 275
1 490
608
403
490
572
292
34 037

4,2
4,1
3,9
1,7
3,2
3,5
3,2
3,4
2,8
3,3
5,1
3,2
6,5
5,2
6,3
2,7
2
2,8
3,3
3,3
4

upanija prebivalita

Stanje na dan 29.01.2013.


2. Zdravstveni pokazatelji
Prema lanku 3. Zakona o Hrvatskom registru o osobama s invaliditetom vrste tjelesnih/mentalnih oteenja kod djece s
invaliditetom i veim tekoama u razvoju su (tablica 72):
Tablica 72. Vrste tjelesnih/mentalnih oteenja kod djece s invaliditetom i veim tekoama u razvoju
% u odnosu na ukupan broj
djece s invaliditetom i vtr
Oteenje vida
1 226
3,6
Oteenje sluha
1 218
3,6
Poremeaj glasovno govorne komunikacije
9 982
29,3
Oteenja lokomotornog sustava
1 772
5,2
Oteenja sredinjeg ivanog sustava
6 258
18,4
Oteenja perifernog ivanog sustava
394
1,2
Oteenja drugih organa i organskih sustava
3 109
9,1
Mentalna retardacija/intelektualne tekoe
6 339
18,6
Duevni poremeaji i poremeaji ponaanja
2 697
7,9
Pervazivni razvojni poremeaji (autizam)
784
2,3
Priroene anomalije i kromosomopatije
4 533
13,3
Viestruki poremeaji
13 709
40,3
*Napomena: ukupan broj dijagnoza je vei od ukupnog broja osoba zbog postojanja viestrukih oteenja
Vrsta oteenja

Broj osoba

53

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj


Tablica 73. Vrste tjelesnih/mentalnih oteenja kod djece s invaliditetom i veim tekoama u razvoju, prema spolu
Vrsta oteenja
Oteenje vida
Oteenje sluha
Poremeaj glasovno govorne komunikacije
Oteenja lokomotornog sustava
Oteenja sredinjeg ivanog sustava
Oteenja perifernog ivanog sustava
Oteenja drugih organa i organskih sustava
Mentalna retardacija/intelektualne tekoe
Duevni poremeaji i poremeaji ponaanja
Pervazivni razvojni poremeaji (autizam)
Priroene anomalije i kromosomopatije
Viestruki poremeaji

Broj muke
djece
667
710
6 434
922
3 599
224
1 757
3 826
1 854
623
2 497
8 417

%
54
58
64
52
58
57
57
60
69
79
55
61

Broj enske
djece
559
508
3 548
850
2 659
170
1 352
2 513
843
161
2 036
5 292

%
46
42
36
48
42
43
43
40
31
21
45
39

Ukupno
1 226
1 218
9 982
1 772
6 258
394
3 109
6 339
2 697
784
4 533
13 709

Iz Tablice 72. razvidno je da su poremeaji glasovno govorne komunikacije, mentalna retardacija te oteenja sredinjeg
ivanog sustava najei uzroci invaliditeta ili komorbiditetne dijagnoze koje pridonose tekoama u razvoju djeteta. Oko
80% djece s invaliditetom i veim tekoama u razvoju ima kao uzrok invaliditeta ili komorbiditetnu dijagnozu, koja pridonosi
teini invaliditeta, mentalnu retardaciju, oteenje sredinjeg ivanog sustava, priroene anomalije te oteenje glasovno
govorne komunikacije. Najee dijagnoze oteenja sredinjeg ivanog sustava su infantilna cerebralna paraliza kod 2179
djece s tom dijagnozom te epilepsije s 1774 sluajeva koji uzrokuju invaliditet. 19% djece s invaliditetom ima mentalnu
retardaciju kao uzrok invaliditeta s 52% udjelom lake mentalne retardacije. Teu i duboku mentalnu retardaciju ima 930
djece. Kromosomopatije i priroene anomalije su uzrok, ili komorbiditetna dijagnoza koja pridonosi tekoama u razvoju, kod
13,3% djece. U toj skupini, kao najee priroene anomalije izdvajamo priroene malformacije kardiovaskularnog kod 1143
djece te miino kotanog sistema kod 1137 djece dok kao najeu kromosomopatiju izdvajamo Down sindrom kod 775
djece s tom dijagnozom. Duevni poremeaji i poremeaji ponaanja su uzrok invaliditeta ili komorbiditetna dijagnoza, koja
pridonosi tekoama u razvoju, kod 7,9% djece. Najea dijagnoze koje dovode do invaliditeta i veih tekoa u razvoju,
zbog poremeaja socijalnog funkcioniranja djeteta, su hiperkinetski poremeaj te poremeaji u ponaanju u djetinjstvu (F90F94) koji je prisutan kod 2156 djece. Petero djece s invaliditetom i veim tekoama u razvoju pokualo je suicid. Oteenje
drugih organa i organskih sustava su uzrok ili komorbiditetna dijagnoza, koja pridonosi tekoama u razvoju, kod 9,1% djece.
Najee dijagnoze koje uzrokuju invaliditet ili veu tekou u razvoju su posljedice novotvorevina opstruktivnih bolesti dinih
putova (bronhalna astma), te dijabetes melitusa ovisnog o inzulinu. Oteenja vida (sljepoa ili znatna slabovidnost) je uzrok
invaliditeta kod 3,6% djece dok je oteenje sluha (gluhoa ili znatna nagluhost) uzrok invaliditeta kod njih 3,6%. Oteenja
perifernog ivanog sustava su uzrok invaliditeta kod 1,2% djece a kao najeu dijagnoze izdvajamo posljedice poroajne
ozljede brahijalnog pleksusa kod 148 djece te miinu distrofiju koja je prisutna kod 111 djece. Takoer je potrebno izdvojiti i
podatak da je 2,3% djece s pervazivnim razvojnim poremeajima (autizmom). Za istai je da 40,3% djece ima viestruke
poremeaje, to dodatno oteava njihov razvoj i funkcionalnu sposobnost. Iz tablice 73. mogue je uoiti da su sve vrste
invaliditeta i veih tekoa u razvoju uestaliji kod djeaka, pogotovo to vrijedi za autizam, mentalnu retardaciju/intelektualne
tekoe te poremeaje ponaanja. U tablici 74. nalazi se usporedni prikaz vrsti oteenja i uzroka invaliditeta kod djece
prema upanijama prebivalita.

54

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj


Tablica 74. Prikaz vrsti oteenja i invaliditeta kod djece, prema upanijama prebivalita

oteenje glasovno
govorne komunikacije

mentalna retardacija

oteenje sredinjeg
ivanog sustava

priroene anomalije i
kromosomopatije

oteenje drugih organa

duevni poremeaji

oteenje sluha

oteenje vida

oteenje lokomotornog
sustava

autizam

oteenje perifernog
ivanog sustava

viestruka oteenja

Vrste oteenja

BJELOVARSKO-BILOGORSKA

416

333

160

138

67

56

42

40

39

17

16

467

BRODSKO-POSAVSKA

602

398

209

157

120

97

58

72

107

41

19

634

DUBROVAKO-NERETVANSKA

257

168

232

165

139

72

40

40

63

22

18

425

GRAD ZAGREB

1361

878

1638

1004

640

762

304

157

324

189

76

2149

ISTARSKA

411

187

156

165

129

110

48

58

96

45

11

533

KARLOVAKA

139

163

167

100

71

39

23

33

36

13

12

239

KOPRIVNIKO-KRIEVAKA

687

280

124

109

68

73

28

37

30

12

11

577

KRAPINSKO-ZAGORSKA

621

210

295

203

91

99

54

44

98

23

13

554

LIKO-SENJSKA

44

62

41

41

18

10

13

91

MEIMURSKA

845

526

173

172

122

139

63

75

106

18

15

1040

OSJEKO-BARANJSKA

1113

661

312

232

113

151

73

91

185

52

18

1670

POEKO-SLAVONSKA

328

165

92

83

55

23

21

16

45

236

PRIMORSKO-GORANSKA

240

125

209

191

175

89

42

36

83

66

18

358

SISAKO-MOSLAVAKA

336

241

272

160

99

104

53

44

56

22

14

438

SPLITSKO-DALMATINSKA

468

448

921

632

582

424

115

163

166

99

46

1287

IBENSKO-KNINSKA

100

115

146

94

84

63

25

60

33

28

12

224

VARADINSKA

313

316

221

135

89

55

37

45

62

21

18

886

VIROVITIKO-PODRAVSKA

73

142

101

77

44

21

17

19

15

13

190

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA

589

347

220

199

112

129

53

74

85

27

17

679

ZADARSKA

145

144

112

115

80

49

29

25

25

33

223

ZAGREBAKA

833

393

439

335

196

124

85

88

100

32

28

730

Nespecificirano

61

37

18

26

15

79

upanija prebivalita

3. Obrazovanje i socioekonomski pokazatelji


Prema podacima iz sustava prosvjete 23 108 djece s invaliditetom i veim tekoama u razvoju je u nekom obliku
prilagoenog kolovanja, od ega je 14 634 djeaka (63%) te 8 474 djevojica (37%). Najei oblik prilagoenog kolovanja
je potpuna odgojno obrazovna integracija prilagoenim nastavnim postupcima a kao najei uzroci, potrebe za
prilagoenim oblikom kolovanja, navode se poremeaji govorno glasovne komunikacije i potekoe uenja, viestruka
oteenja te mentalna retardacija. Iz sustava socijalne skrbi pristigli su podaci za 15407 djece s invaliditetom i veim
tekoama u razvoju, od ega su 9008 mukog spola (58%) i 6399 enskog (42%). Prema podacima sustava socijalne skrbi
sposobnost za osposobljavanje za samostalan rad postoji kod 3665 djece s invaliditetom (oko 24% djece s pravima iz
socijalne skrbi) dok je potpuna nesposobnost za rad prisutna kod 2603 djece s invaliditetom (oko 17% djece s pravima iz
socijalne skrbi). Prema podacima sustava socijalne skrbi djeca s invaliditetom u najveem broju (98%) ive u obitelji dok njih
0,8% ima udomitelja/skrbnika. U nekoj od ustanova boravi 433 djece s invaliditetom. Ova zadnja dva parametra potrebno je
triangulirati i sa praenjem navedenih varijabli od strane Ministarstva socijalne politike i mladih. Oko 9% djece s invaliditetom,
s pravima iz socijalne skrbi, ivi u nezadovoljavajuim uvjetima stanovanja. 6048 djece s invaliditetom i veim tekoama u
razvoju imaju potrebu za tuom njegom i pomoi u punom opsegu i Barthelov indeks im je manji od 60. 3305 djece s
invaliditetom i veim tekoama u razvoju ostvaruje pravo na osobnu invalidninu.

55

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj


24.2. Podaci o osobama s invaliditetom s podruja opine Dubrovnik
Temeljem Vaeg zahtijeva za podacima o osobama s invaliditetom s podruja opine Dubrovnik izvjeujemo Vas da je,
stanje dan 27.08.2010., u navedenoj opini 3831 osoba s invaliditetom. Izvjee o osobama s invaliditetom podijeljeno je na
ope socidemografske te podatke o vrstama oteenja.
1. Opi sociodemografski podaci
U opini Dubrovnik ivi 3831 osoba s invaliditetom od ega su 2506 muki (65,4%) i 1325 ene (34,6%). Najvei broj osoba
s invaliditetom, njih 2302 (60%), je u radno aktivnoj dobi, 20-64 godina (tablica 75.). Iz tablice 75. mogue je uoiti da je
invaliditet prisutan u svim dobnim skupinama a u 9% udjelu prisutan je u djejoj dobi, 0-19 godina.
Tablica 75. Prikaz broja osoba s invaliditetom s podruja opine Dubrovnik, prema spolu i dobnim skupinama
Dobne skupine

5-9
10-14
15-19
20-24
25-29
30-34
35-39
40-44
45-49
50-54
55-59
60-64
65-69
70-74
75-79
80-84
85+
Ukupno

Spol
M
28
63
71
49
23
19
30
110
231
243
261
360
319
201
212
139
74
73
2506

Ukupno

14
33
43
45
17
12
12
14
42
60
128
168
159
128
154
113
92
91
1325

42
96
114
94
40
31
42
124
273
303
389
528
478
329
366
252
166
164
3831

Oko 52% osoba s invaliditetom, prema dostupnim podacima o obrazovanju, nema zavrenu osnovnu kolu ili ima samo
osnovnokolsko obrazovanje. Oko 34% ima srednju strunu spremu, 8% osoba s visokom ili viom strunom spremom te
6% sa specijalnim obrazovanjem. Prema preliminarnim podacima, novoformirane baze zaposlenih osoba s invaliditetom, u
opini Dubrovnik je 179 zaposlene osobe s invaliditetom s 55% udjelom mukih i 45% udjelom enskih osoba. Najea
zabiljeena zvanja kod zaposlenih osoba s invaliditetom su mornar, trgovac te ekonomski tehniar. Osobe s invaliditetom,
prema podacima sustava socijalne skrbi, u najveem broju (79%) ive u obitelji dok ih oko 16% ivi samo, a oko 3% ih boravi
u ustanovi. U nezadovoljavajuim uvjetima stanovanja ivi oko 14% osoba s invaliditetom. Oko 68% osoba, koje ostvaruju
prava iz sustava socijalne skrbi, imaju potrebu za pomoi i njegom u punom opsegu te im je Barthelov indeks 0-60.
Najvei broj osoba ostvaruje svoja invalidska prava preko Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (tablica 76). U opini
Dubrovnik 141 osoba ostvaruje pravo na primjereni oblik odgoja i obrazovanja s time da je vei broj mukih osoba (66%).
Poremeaji govorno-glasovne komunikacije te vie vrsta i stupnjeva tekoa u psihofizikom razvoju najei su uzroci koji
odreuju potrebu primjerenog oblika kolovanja dok je potpuna odgojno obrazovna integracija prilagoenim nastavnim
postupcima najei oblik njezinog provoenja. U opini Dubrovnik ivi 753 branitelja s invaliditetom te 202 osobe koje imaju
posljedice ratnih djelovanja iz II svjetskog rata ili su civilni invalidi rata i poraa.

56

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj


Tablica 76. Prikaz resora preko kojih osobe s invaliditetom ostvaruju svoja invalidska prava s podruja opine
Dubrovnik
Resor
Ukupan broj
Hrvatske zavod za mirovinsko osiguranje
2197
Nalaz i miljenje tijela vjetaenja socijalne skrbi
786
Rjeenje o primjerenom obliku kolovanja
141
Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti (branitelja domovinskog rata)
753
Rjeenje o priznatom statusu vojnog i/ili civilnog invalida II svjetskog rata i poraa
202
Ukupno
4079
Stanje na dan 27.08.2010.
Napomena: Ukupan broj u ovoj tablici vei je od ukupnog broja osoba zbog toga jer postoje osobe koje ostvaruju prava iz
vie resora

2. Vrste oteenja
Najee vrste oteenja kod osoba s invaliditetom s podruja opine Dubrovnik, na temelju Zakona o Hrvatskom registru o
osobama s invaliditetom (NN64/01), su oteenja lokomotornog sustava te oteenja drugih organa i organskih sustava. U
opini Dubrovnik je 25,1% osoba s invaliditetom ima viestruka oteenja koja pridonose funkcionalnom oteenju osobe s
invaliditetom (tablica 77.).
Tablica 77. Prikaz vrsta oteenja koje uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose stupnju
funkcionalnog oteenja osobe s podruja opine Dubrovnik
Vrste oteenja
oteenje lokomotornog sustava
oteenje drugih organa
duevni poremeaji
oteenje sredinjeg ivanog sustava
oteenje vida
mentalna retardacija
oteenje glasovno govorne komunikacije
oteenje perifernog ivanog sustava
oteenje sluha
priroene anomalije i kromosomopatije
autizam
viestruka oteenja

Ukupan broj
906
837
754
551
168
153
143
118
110
81
11
961

% od ukupnog broja
osoba s invaliditetom
23,6
21,8
19,7
14,4
4,4
4,0
3,7
3,1
2,9
2,1
0,3
25,1

Najei uzroci oteenja lokomotornog sustava koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetna dijagnoza pridonose
funkcionalnom oteenju pripadaju skupini ogranienih pokretljivosti zglobova (kontrakture, ankiloze). Najei uzroci
oteenja drugih organa i organskih sustava koji uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose
funkcionalnom oteenju, najee pripadaju skupini bolesti srca i krvnih ila (hipertenzija, kardiomiopatije, srana
dekompenzacija) te malignih bolesti. Broj osoba s 100% oteenjem mogue je prikazati samo, zbog nepostojanja
jedinstvenog propisa, prikazom stanja u resorima koji koriste postotke za vrednovanje opsega oteenja. Takvim nainom
prikaza dolazimo do podataka da u opini Dubrovnik je 2,9%, od ukupnog broja osoba s invaliditetom, vjetaeno kao osobe
s 100% oteenjem od ega je 91 u bazi Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 7 branitelja Domovinskog rata dok ih
14 ima 100% oteenja kao posljedicu ratnih ili poratnih dogaanja u II svjetskom ratu. U tablici 78. prikazani su podaci o
dijagnozama koje se mogu kvalificirati kao najtei oblici invaliditeta. U opini Dubrovnik je 213 osoba kod kojih postoji
indikacija za primjenu invalidskih kolica no taj podatak treba iztriangulirati s parametrima Hrvatskog zavoda za zdravstveno
osiguranje koje je od 2003. godine centralno mjesto generiranja parametara vezanih uz koritenje ortopedskih pomagala.

57

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj


Tablica 78. Prikaz nekih dijagnoza koje u potpunosti ili veoj mjeri invalidiziraju osobu
MKB ifra
Opis dijagnoze
Broj osoba
F00-F05+G30
Demencije tekog stupnja
15
F20.5
Rezidualna shizofrenija
17
F72,F73
Teka i duboka mentalna retradacija
45
F84
Pervazivni razvojni poremeaj (autizam)
11
G10,G11
Hutingtonova korea i nasljedne ataksije
2
G12
Spinalna miina atrofija
3
G71
Miina distrofija
4
G80
Infantilna cerebralna paraliza
40
G82
Para i tetraplegija
46
H54.0
Sljepoa na oba oka
39
H91.92 i H91.93
umjereni i/ili tei gubitak sluha*
8
N18.0
Terminalno zatajenje bubrega
13
Q90
Down sindrom
17
G35
Multipla skleroza
13
* ukupan broj osoba s oteenjem sluha je 110 ali ih samo 8 ima naznaeno umjeren ili tei stupanj oteenja sluha

24.3. Osobe s oteenjem sluha s podruja Zadarske upanije


Tablica 79. Osobe s oteenjem sluha na podruju Zadarske upanije prema spolu i dobnim skupinama
DOBNE SKUPINE
0-4
5-9
10 - 14
15 - 19
20 - 24
25 - 29
30 - 34
35 - 39
40 - 44
45 - 49
50 - 54
55 - 59
60 - 64
65 - 69
70 - 74
75 - 79
80 - 84
85 SVEUKUPNO

m
1
2
6
5
1
2
2
3
8
12
12
17
26
22
7
15
8
6
155

1
3
7
5
3
2
0
3
1
4
2
9
7
1
13
14
16
15
106

UKUPNO
2
5
13
10
4
4
2
6
9
16
14
26
33
23
20
29
24
21
261

Tablica 80. Prikaz prava koja ostvaruju osobe s oteenjem sluha s podruja Zadarske upanije
Prava

Broj osoba

prava iz sustava socijalne skrbi

223

invalidska mirovina

13

braniteljska prava

19

prava za ratne vojne invalide II Svj. Rata

Ukupno

261

58

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj


Tablica 81. Osobe s oteenjem sluha po opinama u Zadarskoj upaniji
OPINA
ZADARSKE UPANIJE
Zadar
Benkovac
Obrovac
Graac
Polinik
Pakotane
Sveti Filip i Jakov
Bibinje
Pag
Biograd na moru
Posedarje
Sukoan
Nin
Zemunik Donji
Paman
Novigrad
Polaa
Stankovci
Vir
Privlaka
Raanac
kabrnje
Galovac
Preko
Jasenice
Tkon
Kukljica
Sali
SVEUKUPNO

UKUPNO
108
34
14
11
8
7
7
7
7
6
6
6
6
4
4
4
3
3
3
2
2
2
2
1
1
1
1
1
261

59

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj

24.4. Prikaz broja rtava eksplozivnih naprava


Tablica 82. Prikaz specifikacije rtava eksplozivnih naprava s oznakom vjerojatnosti da se radi o eksploziji
protupjeake mine
MKB-10 Broj
Oznaka
Naziv vrste eksplozije
ifra
osoba vjerojatnosti
Eksplozija drugih sredstava
W40
174
1
Ratne operacije
Y36
1296
1
Ratne operacije koje ukljuuju razaranje letjelice
Y36.1
33
1
Sluajne eksplozije streljiva koje je bilo upotrebljeno u ratu
Y36.21
1
1
Eksplozija artiljerske granate za vrijeme ratnih operacija
Y36.24
13
1
Eksplozija zatvaraa puke za vrijeme ratnih operacija
Y36.25
1
1
Fragmenti od topovske granate za vrijeme ratnih operacija
Y36.28
3
1
Fragmenti od bombe za vrijeme ratnih operacija
Y36.281
3
1
Fragmenti od rune granate za vrijeme ratnih operacija
Y36.282
2
1
Fragmenti od rakete za vrijeme ratnih operacija
Y36.285
0
1
Fragmenti od rapnela za vrijeme ratnih operacija
Y36.287
3
1
Ratne operacije koje ukljuuju vatre, poare i zapaljive tvari
Y36.3
1
1
Rane iz borbe
Y36.41
0
1
Meci iz pitolja
Y36.45
2
1
Meci iz puke
Y36.46
9
1
Intoksikacije i ozljede od bojnih otrova, radijacijskih oteenja ili pri osobitom poslu
Y36.554
17
1
Ratne operacije koje ukljuuju bioloko oruje
Y36.6
1
1
Ratne operacije koje ukljuuju ostale eksplozije i krhotine
Y36.2
507
2
Fragmenti od ostalih granata za vrijeme ratnih operacija
Y36.286
4
2
Mina BPO za vrijeme ratnih operacija
Y36.29
5
2
Ratne operacije koje ukljuuju vatreno oruje i druge oblike konvencionalnog ratovanja Y36.4
349
2
Ratne operacije, nespecificirane
Y36.9
420
2
Protupjeadijska bomba (krhotine) za vrijeme ratnih operacija
Y36.23
4
3
Fragmenti od nagazne mine za vrijeme ratnih operacija
Y36.284
7
3
Ratne operacije nakon obustave neprijateljstava
Y36.8
5
3
zaostale eksplozivne naprave nakon rata
Y36.81
765
3
UKUPNO
3625
Napomena:
Oznaka vjerojatnosti 1 - niska vjerojatnost da se radi o eksploziji protupjeake mine ali zbog mogue pogreke u odabiru
MKB ifre od strane izvora parametara za ROI poeljno triangulirati sa parametrima stradalnika od mina iz HCR-a i MUP-a
(31,6%)
Oznaka vjerojatnosti 2 - umjerena vjerojatnost da se radi o eksploziji protupjeake mine ali zbog mogue pogreke u
odabiru MKB ifre od strane izvora parametara za ROI poeljno triangulirati sa parametrima stradalnika od mina iz HCR-a i
MUP-a (48,4%)
Oznaka vjerojatnosti 3 - visoka vjerojatnost da se radi o eksploziji protupjeake mine ali je takoer poeljno triangulirati sa
parametrima stradalnika od mina iz HCR-a i MUP-a (20%)

60

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj

24.5. Studenti s invaliditetom prema upanijama prebivalita


Tablica 83. Prikaz upanija prebivalita studenata s invaliditetom
upanija prebivalita

Broj osoba

GRAD ZAGREB

122

SPLITSKO-DALMATINSKA

85

PRIMORSKO-GORANSKA

32

ZADARSKA

19

DUBROVAKO-NERETVANSKA

17

ZAGREBAKA

14

KRAPINSKO-ZAGORSKA

13

MEIMURSKA

13

KARLOVAKA

12

IBENSKO-KNINSKA

12

VARADINSKA

11

BJELOVARSKO-BILOGORSKA

11

OSJEKO-BARANJSKA

11

ISTARSKA

10

VUKOVARSKO-SRIJEMSKA

10

BRODSKO-POSAVSKA

SISAKO-MOSLAVAKA

VIROVITIKO-PODRAVSKA

KOPRIVNIKO-KRIEVAKA

LIKO-SENJSKA

Nespecificirano

Ukupno

424

61

Izvjee o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj

24.6. Osobe s invaliditetom s podruja opina Naice, Donja Motiina, Podgora, Koka,
Ferianci i urenovac
Tablica 84. Prikaz broja osoba s invaliditetom s podruja opina Naice, Donja Motiina, Podgora, Koka,
Ferianci, urenovac; po spolu, dobnim skupinama, zaposlenju, obrazovanju te s kim ive
Opina prebivalita
Traene varijable

Naice

Donja Motiina

Podgora

Koka

Ferianci

uenovac

Ukupno osoba s invaliditetom

1900

217

448

550

275

1126

muki

1146

142

230

316

168

689

enski

754

75

218

234

107

437

po dobnim skupinama
0-19

177

10

49

29

23

89

20-64

1062

123

175

275

131

611

661

84

224

246

121

426

50

10

10

30

78%

85,90%

84,80%

85,80%

86,50%

81%

17,50%

12%

11,70%

12,20%

10,50%

16,80%

VSS/VS

1,70%

0%

0%

0%

1%

0,70%

specijalno

2,80%

2,10%

3,50%

2%

2%

1,50%

65+
zaposlenih

obrazovanje
O ili nezavrena O
SSS

s kim ive osobe s invaliditetom


u obitelji

67,10%

62,30%

65,10%

69,90%

67,50%

66,40%

sam

32,10%

36%

34,90%

29,40%

31,70%

32,60%

skrbnik/udomitelj

0,30%

0,90%

1,40%

0,40%

0%

0,40%

boravi u ustanovi

4 osobe

1 osoba

1 osoba

1 osoba

1 osoba

3 osobe

62

You might also like