MotoPlus 130

NOVOSTI ZA 2013.
: KAWASAKI NI NJA 250 BMW HP4 HUSQVARNA TR 650

Supermoto
Odrano prvo
Svjetsko prvenstvo
na Grobniku
Intervju
Prva
Hrvatska
stunterica
USPOREDNI TEST
i svenamjenski motocikli
Testovi
H-D Dyna
Switchback
Triumph
Daytona 675R
Suzuki GSR 750
KTM Freeride 350
Piaggio Fly 50
CFMoto 800
Terralander
i svenamjenski motocikli
Putni enduro
ISSN: 1331 3266
REVI JA ZA MOTOCI KLE, SKUTERE I ETVEROCI KLE / BROJ 1 30 / 8. 201 2. / GODI NA XVI I / CI JENA 24 kn / 3, 8 KM / 1 90 DI N / 1 20 DEN / 3, 4 EUR
Piaggio Fly 50 4T4V Letuckanje po gradu
6 MOTO PULS br. 130/8./2012.
sadraj
testovi
KTM Freeride 350 !armiranje biciklista
Kada neka firma suvereno gospodari odreenim trinim segmentima kako to ini
KTM, prostor za rast moe se nai ulaskom u druge postojee segmente ili jednostavno
tako da se stvori posve nova klasa. Za sluaj da nekome nije jasno, Freeride predstavlja
upravo to, roenje jedne nove klase koju za sada nudi samo KTM
76.
Vremena je sve manje, obveza sve vie, a uz aktualne cijene goriva te nedostatak
parkirnih mjesta skuteri se esto nameu kao ekonomino i praktino rjeenje. Iako
je doao tiho, bez pompozne svjetske prezentacije, Piaggio Fly je predstavnik nove
generacije te je kao takav vrijedan panje
86.
H-D Dyna Switchback Dva u jedan, ali vrijedan 52.
Triumph Daytona 675R Akcija, reakcija, atrakcija... 60.
Suzuki GSR 750 Borac starog kova 68.
22.
Usporedni test
Putni enduro
/ supermoto
(Prvo)klasni sukob
Kako lukrativna kategorija putnih endura
privlai sve vie proizvoaa i njihovih razliitih
pristupa, postaje sve tee odrediti gdje ta klasa
zavrava i poinje neto slino, a opet dovoljno
drugaije. Jo nismo ni okupili ovih 8 moto-
cikala, a ve smo zakljuili kako ih moramo
podijeliti u dvije grupe, ovisno o tome je li pred-
nji kota promjera 17 ili 19 ina. Ne tvrdimo
da nepremostive razlike izviru samo iz toga, ali
zaudili bste se koliko su vana ta dva ina
Sherco Trial 290 Igra s gravitacijom 84.
CFMoto Terralander 800 Velike ambicije 90.
ime i prezime .............................................................................................................................................................
adresa ........................................................................................................................................................................
............................................................................................................. telefon ........................................................
NAIN PLAANJA ZA HRVATSKU: Na broj rauna Moto Pulsa 2402006-1100074953 uplatite navedenu svotu.
NAIN PLAANJA ZA INOZEMSTVO: Preko ERSTE Steiermarkische bank, broj rauna 7001000-1188151, Swift:
ESBCHR22, IBAN: HR5624020061100074953. Kopiju uplatnice priloite uz ispunjeni kupon i poaljite na
adresu: Moto Puls, Davora Zbiljskog 16, 10000 Zagreb
* ovaj kuponmoeteili fotokopirati ili izrezati i poslati uz uplatnicunafax 01/2409-154
70 71 72 73 44 45 46 47 48 49 50 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69
4 5 6 12 41 42 43 14 18 19 20 21 22 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40
74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102
103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118
Da, elim se pretplatiti na reviju MOTO PULS za godinu dana ili deset brojeva po cijeni od
180 Kn (za inozemstvo 58 EUR) koju u primati potom
Da, elim stare brojeve MOTO PULS-a po cijeni 15 kn/kom (za inozemstvo 7 EUR)
Da, e im naruiti MOTO PULS KATALOG 2012. po cijeni od 37 Kn (za inozemstvo 10 EUR)
Da, elim naruiti stari katalog MOTO PULS-a po cijeni 20 kn/kom (za inozemstvo 8 EUR)
REVIJA ZA MOTOCIKLIZAM
XVII. GODINA,
BROJ 130/2012.
ISSN 1331-3266
ADRESA REDAKCIJE:
MOTO PULS d.o.o.
Davora Zbiljskog 16,
10000 Zagreb
tel. 01/2409-149,
fax. 01/2409-154
e-mail: motopuls@motopuls.hr
GLAVNI I ODGOVORNI
UREDNIK:
Boris Puenik
(boris@motopuls.hr)
ART DIREKTOR:
Igor Kre (igor@motopuls.hr)
DIREKTOR MARKETINGA:
eljko Puenik
(zeljko@motopuls.hr)
NOVINARI:
Tomislav Beeni,
Marko Guzina, Tvrtko Zebi

WEB & DESIGN:
Robert Veseli
LEKTURA:
Anemari Benik
SURADNICI:
Boris Metiko,
Kreimir Praniki, Nenad
ipek, Miro Bari, Lixi Laufer,
Zoran Laufer, Darko Laba,
Michele Dagostin, Edi Ljubi,
Sinia Turina, Zvonimir Zmai,
Frane Biuk, Boris Zui, Zoran
Baani, Domagoj Kreo-Lovri,
Kreimir Erdec, Nenad urovi,
Nikola Mrakovi, eljko
Karali, Tomo Mari, Mate
Budia, Viktor Bolec, eljko
Burza, Sandi Cenov, eljko
Tkalevi, Berti Didi, Damir
Pritianac, Kreimir Pra
TISAK:
Grafiki zavod Hrvatske
IZDAVA:
MOTO PULS d.o.o.
Davora Zbiljskog 16,
10000 Zagreb,
M.B. 1188151
.rn. 2402006-1100074953
ERSTE Steiermarkische bank
MARKETING:
tel. 01/2409-149,
fax. 01/2409-154
Novosti 8.
Aktualno HMS 19.
Full Contact Biramo naj moto foto 21.
Susreti 107.
Intervju Prva hrvatska stunterica 112.
Putopis Alpe 114.
Cjenik Banka podataka 124.
Besplatni mali oglasi 130.
Pisma itatelja 136.
Vikend odredi!ta Vukovar 137.
Miss Motori 2012. 141.
Prerada Fighter 161 144.
Strip Joe Bar 146.
119 120 121 122 123 124 125 126 127 128 129
7
sport
ostalo
Moto GP 94.
Superbike 97.
Motokros SP 100.
Supermoto SP Grobnik 102.
Freestyle Red Bull X-Fighters 105.
Enduro PH Kreevo 106.
!"# % &''' (( )*+

Kada se pojavio prije tri godine, S 1000
RR je premaio sva oekivanja BMW-ovih
menadera, ali i veine kupaca. Ne udi
stoga to su protekle zime samo doradi-
li uspjeli koncept, da bi za 2013. ponu-
du dodatno oplemenili verzijom HP4.
HP znai high-performance i moglo bi
se usporediti s oznakom M na automo-
bilima iste marke, a nakon to su dosad
pod tom skraenicom poveavali perfor-
manse modela s bokser motorom, kona-
no je doao red i na jedini istinski sportski
model u njihovoj ponudi.
Najvea novost i znaajna posebnost koju HP4
uvodi u svijet serijskih motocikala je elektron-
ski kontrolirani ovjes (DCC). Taman kada smo se
navikli na pojam elektronskog podeavanja ovje-
sa, BMW ide korak dalje s upside-down pred-
njom vilicom ije se karakteristike stalno mijenja-
ju ovisno o stanju na stazi ili cesti. Senzori sku-
pljaju informacije na temelju kojih u akciju stupa-
ju elektronski kontrolirani ventili.
Osim toga, S 1000 RR HP4 u seriji dolazi i s
natjecateljskim ABS-om koji se moe i iskljui-
ti, a nudi etiri naina rada, ukljuujui ekstre-
mni slick. Po prvi put na nekom BMW-u nala-
zimo i sustav za pomo pri startu, odnosno laun-
ch control, koji u najstresnijem dijelu utrke olak-
ava posao vozau te, izmeu ostalog, sprjeava
nekontrolirano podizanje prednjeg kotaa. Tu je
i ve uobiajena kontrola proklizavanja, koja kod
modela HP4 pokuava drati pod kontrolom za
broj iru gumu u dimenzijama 200/55 ZR17.
!" $%&'( )*+%&,*+&-%*
HP4 ne bi bio high-performance da ne donosi
i znatnu utedu na teini. Tako su rotacijske mase
smanjene za 2,4 kg zahvaljujui drugaijoj glavi-
ni stranjeg kotaa i aluminijskih naplataka, koji
su sada kovane izvedbe. Da bi HP4 teio samo
199 kg, odnosno 169 kg u suhom izdanju - to je
za 7,5 kg manje od obinog modela S 1000 RR-a
i samo 5 kg vie od Panigalea S - bilo je potreb-
no serijski ugraditi i Akrapoviev ispuni sustav
od titana. Uz utedu od 4,5 kg, ispuni sustav bi
trebao optimizirati krivulju okretnog momenta u
rasponu od 6.000 do 9.750 okr/min, no vrne su
vrijednosti ostale iste, pa se tako za HP4 deklari-
ra nepromijenjenih 193 KS pri 13.000 okr/min
i 112 Nm pri 9.750 okr/min. Razlika je u tome
to se u sve 4 mape, dakle, ak i u kinom nainu
rada, oslobaa puna snaga.
Ploi s instrumentima su pridodani i izborni-
ci za DCC i launch control, donja pica oklo-
pa je dulja, a tu je i zatamnjeni vjetrobran, koji
se dobro slae sa minkerskim dodacima kao to
su LED pokazivai smjera. Za one najzahtjev-
nije dodatno se nudi i tzv. competition packa-
ge, koji uz sitni inventar od karbona nudi i dru-
ice spojke i prednje konice te podesive
oslonce za noge.
Iz svega nabrojanog jasno je da HP4 nije tu da bi
zamijenio obian S 1000 RR, ve je rije o mode-
lu koji e i cijenom i brojem prodanih primje-
raka jedva zadovoljavati kriterije velikoserijskog
proizvoda, to potvruje i oznaka s rednim bro-
jem smjetena gornjem trokutu upravljaa. U
osnovi, S 1000 RR se moe voziti i po cesti
jedalo za suvozaa s pripadajuim oslon-
cima za noge se dodatno naruuju), ali je
prvenstveno zamiljen kao sredstvo dokazi-
vanja BMW-ove vrhunske tehnike i zdrava
baza za stvaranje natjecateljskih motocikala
klase superstock i superbike.
.(/&'*0+(1*) 234
3"5&- 6 7888 99 5":(" %& %";
*<'&=(1)(%&< :'*+* :-(>*),*? .!@ ($*
$*)%& 0(-"<'*$*A *-( ( 1(;& =0B/",%&)&
"/'&$& 0"%* B0-%BB%& )*+%&,*+&-%=0(
C26A D-*B),E ,")+'"-FA C0'*/"1(&1
(=/B;)( =B=+*1 ( G )*%>1B)(%& "5 =1&<*
G &-&0+'")=0( 0")+'"-('*)( "1%&=? H&
&-&0+'")=0( /"5&=(1(A )&<" &-&0+'")=0(
0")+'"-('*)(
0
ovih
HP4
on-
smo se
j
ge, koji u
gaije rui
oslonce za
Iz svega na
zamijenio
lu koji
raka jed
proizvo
jem sm
osno
(sje
ci
pr
va
ba
kla
9 MOTO PULS br. 130/8./2012.
!"#"$%&
!"# % &'()*+,(-

Iako je upravo elektro izvedba
posluila za predstavljanje kon-
cepta koji je zaivio u obliku C kla-
se BMW skutera, C Evolution, kako
je elektrini skuter nazvan, tek je sada
predstavljen kao gotov proizvod.
Tehniki podaci govore o elektromo-
toru snage 11kW koji moe dosei i
35kW, ali samo kratko. Krajnja brzina
je ograniena na 120 km/h, a doseg
bi trebao biti priblino 100 kilometa-
ra s jednim punjenjem. Naravno, zra-
kom hlaeni baterijski paket kapa-
citeta 8 kWh dopunjava se regene-
rativnim koenjem, a prazne bateri-
je bi se trebale moi napuniti unutar
tri sata. Punjenje je lako, preko obi-
ne utinice, a pomou priloenog
sklopa. Po performansama bi BMW
C Evolution trebao parirati skuteri-
ma klase 600, ako ni u emu drugo-
me, onda prilikom ubrzanja od nule
do 60 km/h.
asija ovog skutera predstavlja hibrid-
no rijeenje, a osim to ima potreb-
nu krutost, iskoritava masu bateri-
ja kako bi teite bilo im nie. Posve
oekivano i ovaj BMW je opremljen
sposobnim konicama uz neizbje-
ni ABS sustav. Prednja vilica je tele-
skopska promjera 40 mm, dok stra-
ga aluminijska vilica osigurava smje-
taj elektromotoru i sustavu prijenosa.
Hod prednjeg i stranjeg ovjesa izno-
si 115 milimetara, a tri diska promje-
ra 270 mm imaju ulogu usporavanja i
zaustavljanja. Ciklistiku upotpunjuju
lagani Metzeler Feelgreen pneumatici.
Dizajnerski BMW C Evolution pra-
ti osnovni oblik C modela pogonje-
nih unutarnjim izgaranjem, s tim da
ga odlikuju bogati TFT instrumen-
ti, ba kao i inovativno odabrane
boje. Ostaje nam vidjeti kada e, na
koji nain i po kojoj cijeni BMW C
Evolution biti ponuen u prodaji.
./#/0/., -,-1/ 234567

Ako sluajno nekome nije jasno
da je hiperprodukcija novih
modela sportskih motocikala uspo-
rena, odnosno da je gotovo stala,
nai e bezbroj primjera, ali moda
najnoviji dolazi u uobiajenoj zele-
noj boji. Naime, Kawasaki se odlu-
io obnoviti svoj kultni model Ninja
ZX-10R, s tim da su novitete na
novom modelu sveli na jednu to-
ku. S obzirom da je prilikom pro-
log osvjeavanja veliki Ninja doista
profitirao od novog okvira, agrega-
ta i ovjesa, Japanci
su procijenili da e
biti posve dovolj-
no novi model
opremiti samo
novim amortize-
rom upravljaa.
Na mjestu dosa-
danjeg hlins
uljnog amor-
tizera za 2013.
godinu e Ninja
Desetka biti
opremljen elek-
tronikim amortizerom upravlja-
a koji bi vozaima trebao omogui-
ti jo lake dosezanje granica i isko-
ritavanje punog potencijala sposob-
nog Kawasaki motocikla.
!"#$% '%()* +,-)$ .%/01
Ve 1o so1o je
KoWoso|i Nirjo ca0k
|io soso|or i uvjer
|jiv rotoci||, o iri se
1o e o KoWoso|i o
rore1ru seoru tere
|jito o|roviti. lo|o se
re ovori o irjero
ro ci||isti|e i|i o|vi
ro, re tre|o |iti ose|
ro oretor 1o se re
oro rove o||oe
|oji i1u troor o|tuo|
ri| ro1e|o ||ose o00 i
l000. o1otro, soro
jero 1o e rovi Nirjo
ca0k teiti ll| |e
AbS, 1o||e o |i|ororo
vise reo 1o so1o. o
ojosriro, AbS so
rirjero urovo oto
sto e |iti 1ostuor ro rovor i1orju ovo KoWoso|i ro1e|o. Sto se oreo
to tie, joors|i irerjeri su o1|ui|i irijeriti ||o| rotoro i ||iove, 1o| e
ci|ir1ri |iti roirjeri |vo|itetrijor te|ri|or |ijevorjo. Ko1o e |iti 1ostuor i
o |ojoj cijeri, jos re roro, o|i svo|o|o ros oriro |oe |i 1o |uroe 1oi i
re|e sorerije |or|irocije |ojo |o|ve e, iri se, |iti oruere u Jooru.
./#/0/., -,-1/ 8967
K
|
|
1
r
|
r
r
r
r
!"#$ &'
(#)*#)+
k
c
r
j
t
n
l
j
c
v
,&-./#$ 01&$2&-3/&4 &5+"+ 6 (#)*#)67
5*-. -. 89: 316;<.)& 2+"=)."
#"5+)&'+=#"+7 8+>+"?& 36 2".2#')+1&
#*1&)6 2"&1&/6 '+ 2".*3=+>1-+)-. 3>#5
.1./="&)#5 3/6=."+ @ A>#16=&#)
BCDEFG '+ HFEIJ
11 MOTO PULS br. 130/8./2012.
!"#"$%&
!"#$%&'(& #*'&+& , *-''&
!"#$"%"&
()%*$"+*,"-*.)
!"#$%&$
()$*+,%,$
|os|je1rji| o1iro S|erco je o|rovio svo
ju cje|o|uru oru1u, o o seoru c0lJ.
o1ire su ro1e|i S!c0lJ osvjeeri rirorro
viuo|ro, o otir i o itorju ovrsre o|ro
1e. |reorot|jivo |or|irocijo |ove i ute
|oje rostov|jo re1stov|joti S|erco, s tir 1o
je otorjo, uto |ojo 1o|i|o ro|oserije rje
sto u cje|o|uroj ojovi. No ovir ro1e|iro
je ose|ro uo1|jiv uti o|vir, |os |oo i ute
|ovire |otoo, |oje uoturjuju |oro1
o|rui. lo|o te|ri|e irjere risu roojre,
ojoorje tu, o|o|sorje toro te irjere o1e
serjo ros|irjoo 1orirose u|urir erfor
rorsoro. U oru1i s ro1e|i u ||osoro 80,
lca, ca0 te rovo ive1|o c.7, |ojo |i tre|o|o
ostoti referertro to|o u rojsrorijoj ||osi
!rio| rotoci|o|o.
#!-'./ #*0123
-..$ "/,#+ %
Koo |u|rirocijo 1voo1isrje ro1o ro
rovoju u |ojer je su1je|ovo|o i Osso rotjeco
te|js|o roro1, ovo reve|i|o tvorrico re1
stov|jo urorijeeru ive1|u ro1e|o !k c80i.
/o seoru c0lJ. o1ire ovoj rotoci|| je ore
r|jer rovir sje1o|or i rofi|oro, rovir
o|ujer ovjeso, rovir o1eserjer ovjeso,
rovir ostov|oro e|e|trori|o urov|jo|o
sustovo, |oo i rovir fi|tror ro|o. Norovro 1o
to rije sve irjere su 1oto|ru|e |ovu ci|ir
1ro, vo1 strorje |orice, usisru roru ore
oto, uru ros||o1re te|uire, o|i i cje|o
|uru soj|u. U osrovi je 1voto|tri oreot
orerire cc,c |u|iro certiretro ostoo
reirijerjer i u|ovror je1irstver |o svoje
|orcecije i e|e|trors|o u|riovorjo.
/##& *' 041,
0 1 0 1
()$*+,%,$
| |j 1 ji| 1i S| j | i
!.)/"&* %+"#0*& 0) 12134$"
&"5" .) (*.) 2 2602%* 12035) *
12#+2%"0." 73#8%"(0)9 !".02%*.*
52&", .) .)502-*+*05(*0* #2:$;
)053(2 <= >?@A &2.* 52+",* 3
-)#$2%02/ *,5"0.3 B$("5" *
(263#0*.2. %"(*."0$* <)(("

Husqvarna je usred ljeta predstavila svoj pot-
puno novi model TR 650, koji itekako pod-
sjea na BMW-ov soft-enduro G 650 GS. S tim
bratskim modelom TR 650 dijeli jednocilindrini
pogonski agregat s dvije bregaste osovine u glavi i
652 kubina centimetra radne zapremine.
Njemakom originalu i novim Husqvarnama
je zajednika i osnovna koncepcija, ba kao i
injenica da se istovremeno na istoj bazi nude
dvije verzije, jedna strogo cestovna i jedna
neto vie terenska.
Iako su mehaniki i dizajnerski gotovo identini,
lako je uoiti razliku izmeu
ta dva Husqvarnina moto-
cikla. Za to su najzasluni-
ji prednji blatobrani, ali i
naplatci, koji su kod mode-
la Strada lijevane izvedbe i
promjera 19 cola naprijed i
17 cola straga, dok su kod modela Terra biani i
promjera 21 col naprijed i 18 cola straga.
S obzirom na neto ekstremniji imid same mar-
ke, nekadanji Rotaxov agregat je u ovom izda-
nju ojaao za punih 10 KS, odnosno broji 58 KS
pri 7.250 okr/min, no za potrebe A2 kategori-
je TR 650 se nudi i u verziji koja pri istom broju
okretaja razvija 48 KS, te je tako snagom porav-
nata s BMW-om G 650 GS.
Izokrenuta prednja vilica i stranji amortizer
dolaze iz pogona Sachsa i pruaju hod od 190
mm na oba kraja, a konice potpisuje Brembo i
sastoje se od jednog prednjeg diska promjera
300 mm i stranjeg diska promjera 240 mm,
pri emu je ABS kod modela Strada serij-
ski ugraen, dok se kod modela Terra mora
posebno naruiti. Teina sa svim tekuinama
iznosi 186 kg za Stradu, odnosno 183 kg
za model Terra.
Kao i kod drugih Husqvarna motoci-
kala novije generacije nastalih pod
patronatom BMW-a, ovi modeli
donose vrhunsku njemaku meha-
niku odjevenu u nita manje vrhun-
ski talijanski dizajn. TR
650 e se u obje izved-
be proizvoditi u tvorni-
ci Husqvarna u mje-
stu Cassinetta di
Biandronno na sje-
veru Italije, a kako
to esto bude sluaj
za novitete, nismo
jo saznali po kojim
cijenama i kada ih
moemo oekivati u
prodaji.
13 MOTO PULS br. 130/8./2012.
!"#"$%&

Iz tvrtke Victory navode
kako posljednje tri godi-
ne uzastopno biljee porast pro-
daje od 20%, to jasno ukazuje
da su pogodili dobitnu formulu.
Njihovi modeli donose pozna-
tu koncepciju da bi pripadali u
niu kojom u pravilu domini-
ra Harley-Davidson, a istovre-
meno nude suvremeniji pristup
bez utega tradicije, ime osvajaju
nove kupce.
U elji da nastave svoj osvajaki
pohod, Victory se od nedavno
predstavlja s novim logoti-
pom, a tritu su ponu-
dili i novi model, prvi
iz generacije 2013.
godine. Rije je o
motociklu nazva-
nom Boardwalk,
temeljenom na jed-
nostavnom elinom cje-
vastom okviru i pogonjenom
Victory Freedom agregatom. Da,
Amerikanci zaista imaju potre-
bu svemu nadjenuti ime, a agre-
gat nazvan Sloboda je zrakom
i uljem hlaeni dvocilindra s 50
stupnjeva izmeu cilindara te 106
kubnih ina radne zapremine.
Tko ne zna, toliko kubnih ina
predstavlja 1.731 kubnih centi-
metara, to je ovom proizvodu
dovoljno za 95 konjskih snaga, a
to je vie nego dovoljno za prpo-
nu vonju - usprkos suhoj masi
od 307 kilograma. Prednja tele-
skopska vilica promjera 43 mm i
stranja aluminij-
ska vilica koju nad-
gleda jedan plin-
ski amortizer daju sve od
sebe da vonja bude zabavna i
udobna, a po jedan koioni disk
promjera 300 mm sprijeda i stra-
ga donose toliko bitnu sigurnost.
Pojavom je Boardwalk na pola
puta izmeu klasinog i moder-
nog, s obzirom na to da duboki
blatobrani asociraju na prola vre-
mena, dok upadljivi greben koji
se prua preko reenih blatobra-
na, ali i spremnika goriva, dono-
si solidnu dozu modernog. Tu su
i lijepi kromirani biani naplatci
naplatci te upadljive gume s bije-
lim stranicama, a sve to promjera
16 cola. Procijenili smo da je bit-
no istaknuti kako Boardwalk sjaji
vrhunski kromiranim dijelovima
kao to su upravlja i poklop-
ci agregata, a vozako prije-
stolje se nalazi na 658 milime-
tara od tla. Upravlja
je povuen prema
natrag ne bi li osigu-
rao dobru kontrolu,
ali i oputeni polo-
aj vozaa, a na tu
temu je Boardwalk
opremljen i prostranim
podnicama u ulozi oslonaca za
noge. Svi koji u ovakvom motoci-
klu ele uivati sami biti e sretni
to se sjedalo suputnika lako ski-
da, dok paleta boja za sada sadri
samo crnu i bijelu izvedbu.
!"#$%&' )%*&+,*-.
!"#$#%#
'()%#
*+',)-*
!"#$ &'()$
*+ ,-"#('(.
/$#$01-2( 1
!34 5$*12+
No|or c8 os|ovrico Auto Krese 1i|jer
Hrvots|e, u /ore|u je otvorero rvo se
cijo|iiroro ro1ovoorico 1ije|ovo o s|ute
re, rotoci||e i A!V voi|o. No orotoj o1resi,
ore1 ro1ovoorice 1ije|ovo o outoro|i|e u
bio|ovs|oj l|, ro|oi se i ose|ro roto os|ov
rico. |rosirero je oru1o 1ije|ovo otre|ri|
o re1ovro servisirorje rotoriirori| 1vo
|otoo o se so1o ro J00 |vo1rotri| retoro
trovire rou |uiti |rojri 1ije|ovi, |i|o 1o je
rije o 1is|oviro, 1is| |oicoro, oru|jicoro,
fi|teriro, u|jiro, svjeicoro, rereriro, |orci
ro, |oretici, soj|oro.
/ostu|jeri su rerorirori roivooi iji se
1ije|ovi veiror ro|oe u rvoj uro1rji |o1
rojorotiji| roivooo rotoci|o|o, o re
srijero o|oroviti riti vr|o ve|i|u oru1u
uro i roivo1ro rororo Sove i ur|oo
|oje su o1ro| srerre o isoru|u.
/&%0"&12* /%23+*
6-17"#(
#'$)+'17( *+
82$512+. +21 7( 1
*+ /$#$01-2(
O1 0l.0. ove o1ire u|irute su trosori
re o |ovi|o, vjerojotro |o tes|e situocije u
tor trisror serertu. Ko|o je triste roto
ci||iro u je1ro|or storju |oo i triste |ro1o
vo, |i|o |i |ijeo u|iruti i ovo ose|ro 1ovorjo
o rotoci||e, jer |roj|e o ro1oji su je1ro|o
orore. Niti ovo rovo v|ost jos rije s|voti|o
|o|o su s roretiro ro rotoci||e stvorro re
tjero|i i |o|o |i i| so1o ro|i ije1roiti s ori
ro ro |ro1ove.
2%!" 4*.%2
|os|je1rji o1 roviteto u ererociji Victor]
ro1e|o o c0lc. o1iru ove se Ju1e i re1stov
|jo tiiro oreri|o vierje ro1erro i 1iro
riro rotoci||o. /o ro|i|u o1 veire Hor|e]
ovi1sor rotoci|o|o |oji tvr1e 1o to jesu, Victor]
Ju1e 1oisto ru1i 1irorire vore oso|ire, io|o
o|ooj vooo re orortiro 1uotrojru u1o|rost.
Koo i 1rui Victor] ro1e|i, Ju1e je orer|jer Vc
oreotor, sest stuorjs|or rjerjo|or |uti
jor te se|ur
1orrir rije
rosor uter
rerero. Ovoj
ro1e| je
orer|jer ro o c ro o o o evo e o e r r
|oiorir 1is|or, o o1ovo|jstvo ror je roore
ruti 1o test rotoci||o Victor] Ju1e roete oe
|ivoti u re|or o1 rore1ri| |rojevo |oto |u|so.
!"#$%&' 53+61
| t i 1 | | |ij t j 1 i
9'(,":+ -$7-"'(701;1
./0"1(2 3/,) 4#5 '1+)431
'1$3#"# "6("7#8 '191"161
3) * :*(1'/8 # '1+)431
3) * ;(6#"+71,8 #</ "1
3) $3#/ =# +) "1 3))
'(1%/,)3/"/ ") =# +)
161 /%) 3)) '1)"/
()=1631 +'1%/3,#"/ %)*
%1"10/7</+"/%# 7(1$
3#=1<#$)# =)+)"<,)#
15 MOTO PULS br. 130/8./2012.
!"#"$%&

Scrambler 850 nastavlja tamo gdje
je vremeni Scrambler 500 odav-
no zastao i tako dopustio da Can-Am s
modelom Renegade zavlada u svijetu
sportskih etverocikala s pogonom
na sve kotae. Pritom Scrambler
850 nema nikakve dodirne to-
ke sa svojim prethodnikom, ve
je rije o olakanoj izvedeni-
ci modela Sportsman XP 850,
dosad najagresivnijg mode-
la u Polarisovoj ponudi radnih
etverocikala.
Slinost sa Sportsmanom je vid-
ljiva i u atraktivnom dizajnu, a
iako su u sluaju Scramblera pla-
stine oplate vidljivo manje, prednji i
stranji nosa prtljage nisu sasvim izba-
eni iz prie, to je velika prednost u
odnosu na neposrednog konkurenta.
Mehaniki gledano, Scrambler 850 ne
donosi puno toga novog. Za pokreta-
nje je zaduen dobro poznati redni dvo-
cilindra, koji u ovom sluaju iz 850 ccm
razvija 77 KS, a snagu prenosi preko
CVT mjenjaa i sustava automatskog ukljuiva-
nja pogona na sva etiri kotaa.
Bliskost sa Sportsmanom potvruje i osovin-
ski razmak od 1.346 mm, ali i dimenzije guma
26x8-14 sprijeda i 26x10-14 straga te slobodan
hod kotaa od 229 mm sprijeda i 260 mm stra-
ga. Pritom osnovni model dolazi sa ovjesom mar-
ke Sachs, dok crna LE varijanta ima amortize-
re marke Fox te servo upravlja i minkerska svje-
tla u LED tehnologiji. Teina jo nije deklarirana,
no pretpostavljamo da e biti neto preko 300 kg,
to znai negdje na razini ili malo iznad najizrav-
nijeg konkurenta.

Dvotaktni Husabergovi
motocikli ve su neke vri-
jeme kopija KTM-ovih modela,
no etverotaktni su Husabergi
sa svojim zakrenutim
agregatima bili dosta
posebni. Od 2013.
to vie nee biti tako.
Dosadanji FE 390,
FE 450 i FE 570 odla-
ze u povijest, a na njiho-
vo mjesto dolaze replike
KTM-ove serije EXC-F.
Husabergovi e se
modeli od KTM-ovih
motocikala razlikova-
ti po plastinim oplatama, ali i
potpuno drugaijem stranjem
kraju motocikla, kod kojeg je
podokvir izraen od plasti-
ke. Osim toga, Husabergovi
e modeli imati i prednju vili-
cu neto drugaije specifikaci-
je, iako je ona kao i kod KTM-a
promjera 48 mm. S KTM-ovim
modelima dijele pogonske agre-
gate, izvedbu okvira, kao i kon-
strukciju stranjeg ovjesa kod
koje se monoamortizer izravno
vee na stranju vilicu.
Takva je asimilacija Husaberga
rezultirala i proirivanjem pale-
te, pa se tako sada nudi i model
250. Model FE 450 ostaje u igri,
iako je koncepcijom agregata
bitno drugaiji od svog prethod-
nika. FE 390 postaje FE 350,
a umjesto modela FE 570 tu je
FE 501, kao Husabergova
izvedba KTM-a 500 EXC.
Tehniki podaci su goto-
vo u potpunosti preslika-
ni od KTM-a, a od vani-
jih podataka spomenimo
da neovisno o modelu hod
ovjesa iznosi 300 mm spri-
jeda i 335 mm straga, sje-
dalo je postavljeno na 970
mm, a osovinski razmak
iznosi 1.482. Osim zapre-
minom, Husabergovi se mode-
li meusobno razlikuju i po tei-
ni, pa tako FE 250 ima 107,5
kg, FE 350 je za jedan kilogram
tei, dok FE 450 broji 112 kg,
to je za pola kilograma manje
nego na modelu FE 501.
!"#$%&' ')%$*+#,% -! ./0
!"#$%&' ')*+*,'-*.'
12'$+,%3 40567
!"#$%$
'() *$+$,
-).%/0*'1)
No|or
re|o|i
|o o1i
ro stor
|e |ire
s|o ror
|o C||oto
rije sve
o oroto
o svojir etveroci||iro, o|i sve vise i roto
ci||iro sre1rje orerire iro rovo ostu
ri|o o Hrvots|u. kije je o tvrt|i beto |oto
i Svete Ne1je|je, |ojo ve o1iroro ostuo
i rotoci||e ror|e keo| kotor. /o so1o su
rverstvero orijertirori ro etveroci||e, ro
|oriroju i sirerje oru1e, o roete i| osje
titi u Svetore1e|js|oj , 1je su ve i|oeri i
re|i o1 ro1e|o.
+,8$ *"8"
r
|
r
|
s
|
ji t i||i |i i
!"/0'#'1
+%#'&#'
17 MOTO PULS br. 130/8./2012.
!"#"$%&
Gradski ured za opu upravu od Roberta Markta
zatraio dodatnu dokumentaciju za utvrivanje
injeninog stanja, a povodom zahtjeva za registraciju
promjena u HMS-u. Kako je to neostvarivo, ini
se kako je nova izvanredna skuptina jedini izlaz.
Ovu cijelu godinu HMS radi potpuno ilegalno, a
isplate trokova s rauna su nezakonite zahvaljujui
dosadanjem poredsjedniku Rajku Vukoviu
Potpuna agonija
i bezvlae
PIE: ZVONIMIR ZMAI
iv!i predsjednik Hrvatskog
motoci kl i sti kog saveza
Rajko Vukovi svojim je
potezima odveo nacionalni Savez u
stanje potpune agonije i bezvlaa.
Podsjetimo se: iz proceduralnih
razloga Gradski ured za opu upra-
vu u Zagrebu nije prihvatio zahtjev
za registraciju Saveza nakon izvan-
redne skuptine koju je sazvao
Nadzorni odbor, upravo zbog nele-
galnosti rada Rajka Vukovia te
njegove skup!tine i Upravnog odbo-
ra. Zatim je Rajko Vukovi sazvao
svoju izvanrednu skuptinu, na kojoj
je ponudio ostavku, ali je poku-
o obmanuti sudionike tog skupa,
budui mu je mandat predsjednika
ve bio istekao! Na toj Vukovievoj
skuptini za predsjednika je izabran
Robert Markt, koji nikad nije imao
veze s motociklima kao ni Vukovi
sam, a koji je i podnio zahtjev za
registraciju Saveza, odnosno pro-
mjena u njegovom ustrojstvu i vod-
stvu.
Meutim, Gradski ured je nje-
gov zahtjev stavio na ekanje jer
je Ministarstvo uprave Republike
Hrvatske u drugom stupnju rje!ava-
lo albu Stjepana Perina, predsjed-
nika Saveza izabranog na izvanred-
noj skuptini po sazivu Nadzornog
odbora. A na toj skuptini najzna-
ajnija odluka bila je promjena
Statuta, po kojem bi pravo sudje-
lovanja i odluivanja na Skuptini
opet imali svi klubovi, a ne samo
njih desetak, koje je izabrao Rajko
Vukovi i koji su veinom podloni
njegovom apsolutizmu.
U meuvremenu - kako je obja-
njeno, opet iz proceduralnih razlo-
ga - Ministarstvo uprave Republike
Hrvatske nije povoljno rije!ilo spo-
menutu albu gospodina Perina.
I eto, nedavno se opet ogla-
sio Gradski ured za opu upravu.
Temeljem lanka 47. stavka 3 zatra-
io je od Roberta Markta i HMS-a
dodatnu, preciznu dokumentaci-
ju, radi utvrivanja injeninog sta-
nja i okolnosti bitnih za rjeavanje
o upravnoj stvari.
Analizirajui spomenutu zatrae-
nu dokumentaciju izvjesno je da se
Marktovom zahtjevu ne moe udo-
voljiti na traeni nain, pa je zatra-
eno da iznese tono, istinito i odre-
eno injenino stanje na kojem je
temeljio svoj zahtjev, a za koji treba
ponuditi dokaze, sve to u primjere-
nom roku.
Nakon svih marifetluka Rajka
Vukovia, mutnih pokuaja manipu-
liranja njegove desne ruke, u meu-
vremenu na dvije godine suspendira-
nog iz motociklistikog sporta Darka
Rogulia, nakon vrlo brojnih prigo-
vora koje su upravo Gradskom ure-
du za opu upravu uputili klubovi i
pojedinci, meu inim i glavni tajnik
HMS-a Marijan Papi, te nedostat-
nih argumenata u zahtjevu Roberta
Markta, vrlo je zanimljivo vidjeti kako
e konano reagirati Gradski ured za
opu upravu. Nimalo nije prejudici-
ranje ili utjecanje na odluku, ali takve
muljae u HMS-u previe su tetne
da bi ih se smjelo legalizirati.
to, dakle, uiniti u toj situaci-
ji? Nakon oekivanog odbijanja
registracije spomenutog zahtjeva
Roberta Markta, HMS e iz agoni-
je i bezvlaa u kojem se nalazi oi-
gledno moi izai tek odravanjem
eventualne nove izvanredne skup-
tine, a koju bi mogli sazvati samo
oni klubovi koji po aktualno vae-
em Statutu imaju za to odgovara-
jue uvjete. A o tome je kancelari-
ja Saveza u meuvremenu prikupila
potrebnu dokumentaciju. n
Potpuna agonija
i bezvlae
Potpuna agonija
i bezvlae
Potpuna agonija
nja i okolnosti bitnih za rjeavanje Kontroverzni ljudi: Darko Roguli (lijevo)
zakuhao je agoniju i bezvlae HMS-a
dovoenjem Rajka Vukovia na elu, nakon
obmane ve izabranog ure Gavrilovia, a
kasnije je zbog svojih marifetluka dvaput
bio suspendiran, aktualno na dvije godine,
iz motociklistikog sporta. S druge strane,
Antun Karas (desno), promaena je osoba na
elu Komisije za motokros - zbog zakulisnih
i tetnih radnji, a ukrao je i utrku Prvenstva
Europe s Mladine na svoju stazu u Kozarevcu
Marijan Papi (lijevo) kao glavni tajnik tehniki vodi
Savez; a na djelovanje biveg efa Rajka Vukovia (desno),
te na zahtjev za registraciju Roberta Markta, uputio je
argumentirane prigovore Gradskom uredu za opu upravu
alba Ministarstvu uprave RH nije
prihvaena - Stjepan Perin
Uporno se gura tamo gdje ga velika
veina ne eli - Robert Markt
19 MOTO PULS br. 130/8./2012.
akt ual no
Hrvatski motociklistiki savez
f ul l cont act
21 MOTO PULS br. 130/8./2012.
AMD, akovec
Najmotofoto
Fotku poslati na adresu redakcije:
MOTO PULS
Davora Zbiljskog 16
10000 Zagreb
(za Naj moto foto)
ili na e mail:
najmotofoto@motopuls.hr
*nagrade podii u redakciji u roku od 60 dana
JEDNOGODINJA
PRETPLATA
VAM POKLANJAJU VAM POKLANJAJU
SET ULJA
Franko Sudan, Grobnik
Silvio Juri, Zagreb i Zdravko Miloevi, Vukovar
6
a
g
|a
1
e
6
a
to
Ik
a
p
r
e
t
p
la
t
a
Ivana Vukosavljevi, Poega
f ul l cont act
Kreimir Gojkovi, Zagreb
Zrinka Broz
6
a
g
|a
1
e
6
a
to
Ik
a
s
e
t
u
lja
22 MOTO PULS br. 130/8./2012.
u
s
p
o
r
e
d
n
i

t
e
s
t
ENDURO
8x
SUPERMOTO
(Prvo)kla
Kako lukrativna kategorija putnih endura
privlai sve vie proizvoaa i njihovih razliitih
pristupa, postaje sve tee odrediti gdje ta
klasa zavrava i poinje neto slino, a opet
dovoljno drugaije. Jo nismo ni okupili ovih 8
motocikala, a ve smo zakljuili kako ih moramo
podijeliti u dvije grupe, ovisno o tome da li je
prednji kota promjera 17 ili 19 ina. Ne tvrdimo
da nepremostive razlike izviru samo iz toga, ali
zaudili bi se koliko su vana ta dva ina
(Prvo)kla
BMW R 1200 GS BMW R 1200 GS Adventure Ducati Multistrada S Honda Crosstourer VFR 1200X
P
red nama su dva dana lagane avan-
ture i etiri planinska prijevoja, a
oko nas je osam glomaznih motoci-
kala i gotovo isto toliko velikih nedo-
umica. Ponimo od potonjeg. Dakle,
mogu li se ovdje okupljeni motoci-
kli jo uvijek obuhvatiti pojmom putnog endura
ili im je taj termin, ak i u nekom sasvim olabav-
ljenom formatu, postao pretijesan? Ako mogu,
koji motocikl u ovako arolikom i brojnom dru-
tvu uope uzeti kao referencu? Moda BMW R
1200 GS? Ako ne mogu, kako nazvati ovu dru-
gu klasu? Ili su moda u pitanju tri klase? Sto
problema.
S BMW-ovim modelima R 1200 GS i R 1200
GS Adventure nemamo dvojbi. Oni, ba kao
i Triumph Tiger Explorer 1200, Yamaha XT
1200Z Super Tnr, pa ak i neobina Honda
Crosstourer VFR 1200X, spadaju u kategori-
ju putnih endura s prednjim naplatkom od 19
cola kao zajednikim nazivnikom. Drugu stranu
jednadbe ine Ducati Multistrada S, Kawasaki
Versys 1000 i KTM 990 SM T, koji s klasinim
putnim endurom dijele siluetu i namjenu, ali
sa irokim strogo cestovnim gumama i pred-
njim naplatkom promjera 17 cola predstavlja-
ju ozbiljnu mutaciju osnovnog koncepta. Zbog
toga emo taj trojac, dok se ne dosjetimo nekog
boljeg termina, obuhvatiti nezgrapnom kovani-
com putni supermoto.
Put nas vodi u sam gornji lijevi oak Slovenije,
gdje emo na tromei s Austrijom i Italijom odra-
diti najvei i najsoniji dio ovog dvodnevnog
usporednog testa. Plan je do Ljubljane hitati
sterilnim autoputom, no jo se nismo ni izvukli
iz grada, a ve se potvruje kako je razdor izme-
u te dvije spomenute klase zapravo i vei nego
to smo to pretpostavili. Gotovo nepremostiv.
Naime, nakon to smo prethodnog dana
Zagrebom i okolicom plovili na BMW-u R 1200
GS Adventure, sada prvu etapu odraujemo za
upravljaem Versysa 1000 i dovoljno je dva puta
skrenuti u raskrijima pa da postane jasno kako
Kawasakijev predstavnik i bavarski gorostas ima-
ju malo dodirnih toaka. Priznajemo, ta je razlika
postala bitno manja kada smo kasnije povukli
paralelu izmeu Versysa i obinog GS-a, ali je isto
tako otila i u jo veu krajnost kada smo, recimo,
s Adventurea presjeli na KTM 990 SM T.
Uglavnom, dok se Versys, ali i SM T i
Multistrada, u najveoj guvi voze kao kakav
PIE: TOMISLAV BEENI; FOTO: ELJKO PUENIK I MATEV HRIBAR
>>>
23 MOTO PULS br. 130/8./2012.
sni sukob
23
sni sukob
Kawasaki Versys 1000 KTM 990 SM T Triumph Tiger Explorer 1200 Yamaha XT 1200Z Super Tnr
naked, s prednou da zbog blago povienog
poloaja imate bolji pregled situacije, R 1200
GS Adventure kao da pati od klaustrofobije. Nije
stvar samo u masivnim dimenzijama motocikla,
nego i u njegovih 256 kg koji se itekako osjete,
posebno pri brzini puzanja. Tada bi i vii vozai
mogli poaliti to Adventure ima uvjerljivo najvi-
e sjedalo u ovoj klasi, ak i kada se podesi tako
da je umjesto na 910 postavljeno na samo
890 mm.
Kod manevriranja na mjestu nerijetko ima-
te osjeaj da pleete na samoj granici odra-
vanja ravnotee, a to postaje dodatno izraeno
kada masivni i visoko postavljeni spremnik gori-
va napunite do vrha, odnosno u njega ugurate
33 litre tekuine. Tada se pri podizanju s bo-
nog oslonca morate poprilino snano odraziti
lijevom nogom, ali i paljivo dozirati silu. Naime,
uinite li to pregrubo, mogli biste imati proble-
ma s odravanjem ravnotee kada teite pre-
bacite na desnu nogu, a uinite li to samo malo
premlako, neete ga osoviti ni za milimetar.
Idealnih 150 km/h
U svakom sluaju, Adventure nije za one koji
dorukuju samo voni jogurt, ali zato jest za
dugoprugae, posebno one koji se ne srame
skraivanja udaljenosti koritenjem autoputa.
U tom je dijelu prie, ako i nije sasvim savren,
vjerojatno ipak najbolji u ovoj kategoriji, dobrim
dijelom zahvaljujui ba i spremniku goriva koji
ima 50% veu zapreminu od normativa klase,
te kao takav predstavlja dvostruku prednost. U
kombinaciji s niskom potronjom goriva takav
spremnik nudi autonomiju i veu od 500 km te
tako smanjuje broj potrebnih zaustavljanja u
Posljednjih su se godina na
bazi putnog endura razvile
dvije sasvim razliite klase,
a ovaj je usporedni test
pokazao kako se izmeu
njih otvara sve dublji jaz
>>> uspor edni t est 8x Putni enduro/supermoto
24 MOTO PULS br. 130/8./2012.
boksu, a istovremeno dobro titi noge od vje-
tra, bez obzira na to to zbog svojih masivnih
dimenzija diktira pomalo raskorani stav.
Dodatnu zatitu rukama pruaju i prozirni
boni deflektori, dok je gornji dio tijela u zavje-
trini iznimno velikog vjetrobrana. Gledano u cje-
lini, Adventure u ovoj konkurenciji nudi najbo-
lju zatitu od vjetra, ak i ako se na kacigi mogu
osjetiti turbulencije, jer one ne smetaju previ-
e, barem tako dugo dok putnu brzinu drite na
nekih 150 km/h, kada se na upravljau javljaju i
malo izraenije vibracije.
Ta vrijednost idealne putne brzine, plus ili
minus 10 km/h, vrijedi i za ostale sudioni-
ke usporednog testa. Recimo, Versys po pita-
nju zatite od vjetra nije jednako dobar kao
Adventure, ali mu je slian po tome to se cije-
lo vrijeme osjeti blago strujanje zraka s vanjske
strane ruku i nogu, dok se turbulencije u podru-
ju kacige ponu stvarati oko 160 km/h. Versys je
najugodnije voziti oko 150 km/h i zbog toga to
je tada u 6. stupnju prijenosa agregat jo uvijek
malo ispod granice od 6.000 okr/min, koja pred-
stavljaju kritinu toku u pogledu vibracija.
Naime, dotad su prisutne samo one sitne
vibracije, koje e za vrijeme vonje detektira-
ti iskljuivo hipersenzibilne due, a svi ostali
bi ih eventualno mogli postati svjesni tek kada
nakon velikog broja kilometara u sedlu osjete
blage trnce u rukama. No, na spomenutih 6.000
okr/min dolazi do umjereno snane erupcije
vibracija, s epicentrom u prednjem dijelu sje-
dala, ali i s tendenecijom blagog gubljenja na
intenzitetu s daljnjim porastom broja okretaja.
Ducati se moda ini kao savreni odabir
za nadovezivanje o prii s vibracijama, no tu
Multistradi i nemamo previe toga za zamjeri-
ti. Dakako, vibracija ima vie nego na Versysu,
one su stalno prisutne i ne mogu se sakriti,
posebno kod naglog dodavanja gasa, ali su isto-
vremeno svojim intenzitetom dovoljno ublae-
ne da ne predstavljaju neku ozbiljniju smetnju.
Dodue, ispod 3.000 okr/min jo uvijek se javlja
izraena trenja, no to ne umanjuje dojam kako
je Multistrada za Ducatijeve standarde iznimno
Neki su akteri ovog testa bili
opremljeni koferima, a to, kako i prilii
putnim motociklima, nije osjetnije
kompromitiralo njihove vozne osobine
Sredinji dio ovog
dvodnevnog testa zapoeo
je u Ljubljani, odakle smo
se uputili na planinske
cestice na tromei
Slovenije, Austrije i Italije
Pomalo umorni, ali i
zadovoljni. Stanka u
okolici Kranjske gore,
dakako na meniju su i
kranjske kobasice
>>>
25 MOTO PULS br. 130/8./2012.
uglaen i udoban motocikl. Iako je u ovoj konku-
renciji meke samo od onog na KTM-u, i sjedalo
je zadovoljavajue udobno, a i aerodinamika je
dobro izvedena, tek se zbog relativno uskog vje-
trobrana mogu osjetiti neto izraeniji udari vje-
tra u podruju ramena.
Dakle, s Multistradom bez veih napora guta-
mo kilometre autoceste, no na temelju minu-
log iskustva s ovim motociklom zapravo jed-
va ekamo skidanje na brzu magistralnu cestu
koja nas od Ljubljane treba odvesti na sjever.
Prije toga se moramo jo malo probijati kroz
gradsku guvu, to je posao kojeg Multistrada
odrauje sasvim korektno, iako bi spojka mogla
biti preciznija, a (s tim u vezi) mjenja truni-
cu meki, posebno kod ubacivanja u prva dva
stupnja prijenosa. Kako se postupno udalja-
vamo od periferije, tako i Multistrada sve vie
briljira, a posebno je impresivna kod pretjeca-
nja, jer ih izvodi toliko munjevito da ete svaki
put debelo prebaciti plan po broju preskoenih
automobila.
Enduro-custom
Deklariranih 150 KS pri 9.250 okr/min ukazu-
je na to da Multistrada S ima od 13 do ak 40
KS vika u odnosu na konkurenciju, ali ne daje
u potpunosti naslutiti u kolikoj je mjeri, kada je
u pitanju sportska vonja, Ducatijev V2 agregat
superioran ostatku ovdje okupljenog drutva.
KTM 990 SM T u nekim trenucima djeluje ak i
temperamentniji ili barem nervozniji, no kad
on ve dolazi do svog plafona, Multistrada se
tek sprema za zavrnu eksploziju s kojom ovaj
motocikl prua performanse gotovo dostojne
sportskih motocikala i kao takve za dva koplja
bolje od onog to moe ponuditi konkurencija.
Najbolje od svega je da se na ime tog ista-
knutog sportskog duha ne morate bojati kom-
promisa po pitanju razvijanja snage u donjem
dijelu digitalne skale brojaa okretaja. Nemate
li ba uroenu naviku sputanja ispod 3.000
okr/min, V2 agregat je sasvim dovoljno elasti-
an i za lagodno uivanje u kakvoj sasvim smi-
renoj turistikoj vonji, ak i ako ne moe u pot-
punosti parirati gotovo beskonano linearnom
razvijanju snage kakvo nalazimo kod trocilin-
drinog Tigera, etverocilindrinog Versysa ili
Crosstourera pokretanog V4 agregatom.
A iako je upravo Honda Crosstourer bila slje-
dea postaja na naem putu, lagali bismo kada
BMW R 1200 GS BMW R 1200 GS ADVENTURE DUCATI MULTISTRADA S HONDA CROSSTOURER VFR 1200X
KAWASAKI VERSYS 1000 KTM 990 SM T TRIUMPH TIGER EXPLORER 1200 YAMAHA XT 1200Z SUPER TNR
Osam motocikala, est razliitih
vrsta agregata. Dvocilindrai u bokser,
rednoj i V izvedbi, redni trocilindra,
redni etverocilindra i V4
26 MOTO PULS br. 130/8./2012.
bismo rekli da su blagodati V4 pogonske gru-
pe bile prvo to smo primijetili. Umjesto toga,
ostali smo zateeni time to su nam noge
poprilino rairene, a ruke izduene i relativno
visoko podignute. Da nismo znali bolje, pomi-
slili bismo da upravljamo kakvim customom,
a taj je dojam dodatno potenciralo i pretjera-
no poskakivanje preko neravnina uzrokova-
no nedoreenim ovjesom, koji je atipino krat-
kog hoda za jedan maksi enduro, a uz to i nije
dovoljno kapacitetan, to posebno vrijedi za
prednju vilicu. Svejedno, Crosstoureru emo
udijeliti epitet relativno udobnog motocikla
zbog sjedala - koje nije ba fotelja, ali dovoljno
dobro obavlja svoju funkciju - i prednjih oplata,
koje su pomalo neobine, ali osiguravaju solid-
nu zavjetrinu za gornji dio tijela, ako ve ne i za
noge, koje su poprilino svinute u koljenima i
sasvim izloene vjetru.
Za takvim neobino postavljenim upravlja-
em Crosstourera sve smo blii austrijskoj gra-
nici, ali prije toga zastajemo u blizini mjesta
Jezersko kako bi osam junaka nae prie odra-
dilo grupno poziranje. Ispalo je pritom da tamo-
nje plitko jezero i ne predstavlja neku posebno
atraktivnu kulisu za fotografiranje, no zato nam
poprilino neravni travnjak omoguuje da se
kroz stalno premjetanje i namjetanje moto-
cikala jo vie uvjerimo u to da smo ovdje oku-
pili modele koji pripadaju u dvije moda sasvim
srodne, ali ipak poprilino razliite klase.
Naime, lako je uoiti da Multistrada, Versys
i SM T ne trae neki posebni oprez kod mane-
vriranja na mjestu, odnosno tu su tek neto
zahtjevniji od kakvog nakeda sline zapremi-
ne. S druge strane, pet pripadnika maksi-endu-
ro kategorije kod malih brzina djeluju poprilino
zahtjevno i kao takvi ne oprataju nesigurnost
vozaa, preziru slabie i one neto nieg rasta.
Ne tvrdimo da su svi nezgrapni kao Adventure,
on je ipak kategorija za sebe, ali i obian GS i
Super Tnr ipak trae da se stopalima vrsto
oslonite na tlo, a to jo i vie vrijedi za Tigera i
Crossrunera, uz dodatak da ete svakog gra-
ma njihove stvarne teine doista postati svje-
sni ako precizna manevriranja odluite odradi-
ti nakon to ste ve sili s motocikla.
Stanka za fotografiranje rezultira jo jednim
zakljukom. Naime, nevjerojatno je da su kon-
struktori ovih dalekometnih turistikih moto-
cikala propustili u unutranju stranu prednjih
TURISTIKO NASELJE DOLE TURISTIKO NASELJE DOLE
Odmor za du!u
P
oluvrijeme uspored
nog testa odradili
smo u turistikom nase
lju Dole u mjestu Poljica
pri Podnartu, sjeveroza
padno od Kranja. Iako
udaljeno tek nekoli
ko kilometara od naj
blieg izlaza s autoce
ste, naselje je smjete
no na skrivenom i izoli
ranom breuljku, te odi
e umjerenim retro ti
hom i onom pozitivnom
dozom izoliranosti.
Nakon obilne i uku
sne veere na zajedni
koj terasi uputili smo se
na poinak u novim drve
nim kuicama smjete
nim na padini ureenog
breuljka. Ukupno je 9
takvih koliba s duom,
predvienih za smjetaj
2 do 6 osoba i pomalo
spartanski ureenih, ali
sa svim to vam treba
ukljuujui i opremljenu
kuhinju te LCD televizor,
a ako ba ne moete
bez toga, tu je i besplat
na internet veza. Osoblje
je simpatino i druelju
bivo, a preporuamo da
i doplatite za doruak i
uivate u mogunosti
biranja delicija. Vie o
naselju Dole potraite
na http://www.naselje
dole.si. n
Prenoili smo u
turistikom naselju Dole.
Motocikli su nas strpljivo
ekali pod prozorom
>>>
27 MOTO PULS br. 130/8./2012.
oplata integrirati i nekakav prostor za sitnice.
Ni jedan od testiranih motocikala nema takav
koristan detalj, tek kod Mutistrade nalazimo
mali pretinac s desne strane. Dodue, u njega
ete teko ugurati sve to je osjetno gabaritni-
je od kartice za cestarinu, no tko bi rekao da e
ovom drutvu ba Ducati odrati lekciju iz prak-
tinosti?
Na KTM-ovom teritoriju
Nakon fotografiranja na jezeru penjemo se
prema slovensko-austrijskoj granici i ubrzo
nam postaje jasno kako na toj zavojitoj dioni-
ci vjerojatno nismo mogli izabrati bolje od KTM-
ovog modela 990 SM T. Poloaj vozaa je totalno
napadaki, poluga gasa kao da vam ita misli,
ba kao i radijalna klijeta sa 4 klipia, koja dvo-
struke prednje diskove promjera 320 mm grizu
silinom morskog psa. Priznajemo, trebalo nam
je nekoliko zavoja da se priviknemo na svu tu
agresivnost, no ubrzo je nestalo svake sum-
nje u to da su Brembove komponente najbolje
u ovoj klasi, to znai da KTM-ove konice nisu
samo najsnanije, nego i se i najljepe dozira-
BMW R 1200 GS BMW GS ADVENTURE
DUCATI MULTISTRADA S HONDA CROSSTOURER
KAWASAKI VERSYS KTM 990 SM T
TRIUMPH EXPLORER YAMAHA SUPER TNR
Osim dobrim konicama, svi
su motocikli bili opremljeni
i ABS-om, koji samo kod
BMW-a nije dio serijske
opreme
BMW R 1200 GS i dalje vai za
udoban, okretan i zabavan motocikl.
Ipak, zrakom hlaeni bokser sve tee
dri korak sa konkurencijom
28 MOTO PULS br. 130/8./2012.
ju, a i ABS, koji se moe iskljuiti, djeluje manje
osjetljiv od onih koji se ugrauju na ostale kon-
kurente.
Isto tako, uope nema spora da je KTM SM T
uvjerljivo najokretniji u ovom drutvu. Uostalom,
s 1.505 mm osovinskog razmaka je najkrai, s
mokrih je 197 kg je i najlaki (ak i kada pri-
dodate kakvih 15 kg na ime punog spremnika
goriva), a kad tome pribrojimo da je nastao na
mehanikoj bazi supermota 990 SM R, nije nika-
kvo udo da se doista munjevito sputa u nagi-
be. U najotrijim serpentinama e povremeno
pokazati i blagu nesigurnost, kao da na desetin-
ku sekunde postaje i previe agresivan, no 99%
vremena jednostavno oduevljava otrinom
i vrstoom kojima prolazi kroz zavoje. U tom
dijelu jedva da mu moe parirati Multistrada, da
o ostalim suparnicima i ne troimo rijei.
Nije stoga udno da SM T u vonji snano pod-
sjea na model Super Duke, uz ogradu da je SM
T u usporedbi s tim sportskim nakedom ipak
neto manje nervozan kod dodavanja i oduzi-
manja gasa, a zahvaljujui maloj prednjoj mas-
ci nudi i bolju zatitu od vjetra. Dodue, ramena
su gotovo sasvim izloena zranim strujama, a
kada tome pridodamo vibracije - koje nisu neto
posebno nametljive, ali su ipak primjetne - pa
onda uzmemo u obzir i sjedalo koje je najtanje
u ovoj konkurenciji, dolazimo do zakljuka da je
zabavni SM T ipak najmanje udoban motocikl na
ovom usporednom testu. to jo uvijek ne zna-
i da je neudoban.
Nakon to smo pregazili prijevoj i prebacili
KTM u rodnu mu Austriju, zapoelo je jo razgi-
banije sputanje u dolinu, sada za upravljaem
Adventure je impozantan
i udoban motocikl, ali po
pitanju voznih osobina
osjetno zaostaje za
obinim GS-om
Slika s prijevoja Vri najzornije prikazuje
podjelu na dvije klase. S jedne strane su
motocikli koji jo uvijek, vie ili manje
uvjerljivo, spadaju u kategoriju putnih
endura, a s druge strane je trojac koji se
gotovo u potpunosti odrie terena na ime
boljih voznih osobina na cesti
>>>
29 MOTO PULS br. 130/8./2012.
Yamahe Super Tnr. Kao tipian predstavnik
filozofije putnog endura, Super Tnr ne poku-
ava parirati reaktivnosti modela SM T, ali se
za jedan tako koncipiran motocikl dosta dobro
nosi i sa zahtjevima neto agresivnije vonje.
Pritom najbolje od sebe daje u malo otvorenijim
zavojima, gdje se Tnr poprilino lako sputa
u nagib, precizno prati zadanu liniju i zapravo ne
pokazuje nikakva ogranienja. Meutim, kako je
asfaltna zmija poela otrije vijugati, tako smo
sve tee pratili estoki ritam Ducatija i KTM-a,
dok na kraju nismo sasvim odustali.
Zapravo, Ahilovu petu Super Tnra pred-
stavljaju serpentine, u kojima se djelomino
gubi osjeaj za to to se zbiva s prednjim kra-
jem, upravlja pokazuje neto izraeniju ten-
denciju zatvaranja, a oslonci za noge prebrzo
dolaze u kontakt s asfaltom i tako diktiraju obli-
je i samim time sporije putanje. Isto tako, ono
to inae nazivamo brzim prebacivanja kod
Yamahe i nije tako brzo, no zanemarimo li naas
SM T i Multistradu i stavimo Super Tnr u kon-
tekst njegovih izravnih konkurenata na ovom
usporednom testu, dolazimo do zakljuaka da
mu po pitanju okretnosti ozbiljnije bjei samo
R 1200 GS.
Dvije strane medalje?
Super Tnr u tom smislu podsjea na
Triumph Tiger Explorer 1200, koji svojih 259 kg
takoer uspjeno prikriva u veini situacija, ali
ne i u sporim zavojima, kada i on postaje done-
kle trom i teak na upravljau. Pritom je te-
ko precizno odrediti koji je od ta dva motocikla
BMW R 1200 GS
BMW R 1200 GS ADVENTURE
DUCATI MULTISTRADA S
HONDA CROSSTOURER VFR 1200X
Honda Crosstourer je u
skoro svakom pogledu
neobian motocikl. Naalost,
iz te posebnosti proizlaze i
neki od glavnih nedostataka
ovog motocikla
30 MOTO PULS br. 130/8./2012.
okretniji, no neosporno je da Tiger nudi vie ui-
taka u agilnijoj vonji, ve i zbog toga to omo-
guuje neto dublje nagibe te izravniju poveza-
nost s prednjim krajem motocikla, koji pokazuje
tek blagu tendenciju irenja putanje.
Osim toga, Tiger impresionira stabilnou i
vrstoom, za to je najzasluniji ovjes, koji je
bez obzira na svoj dugaki hod osjetno tvre
podeen od prosjeka klase. Iako se pritom mora
priznati da prednja vilica povremeno ima pro-
blema s upijanjem neravnina i da je inae meka-
no sjedalo moda malo preusko i previe sed-
lasto, sve to ne uspijeva naruiti dojam o uzor-
noj udobnosti. Ta kvaliteta proizlazi iz dobro
pogoenog poloaja vozaa, s gornjim dijelom
tijela blago nagnutim prema visokom i iro-
kom upravljau te ugodno svinutim nogama,
koje, naalost, nisu zatiene od zranih struja.
Zato je gornji dio tijela odlino zatien od vje-
tra, moda ak i bolje nego na GS Adventureu, no
tu treba uzeti u obzir da je Tiger Explorer umje-
sto standardnim bio opremljen povienim vje-
trobranom.
Prije nego emo poeti ignorirati putokaze
koji nas mame u Klagenfurt i umjesto toga skre-
nuti natrag prema slovenskoj granici i Triu,
vrijeme je da odradimo seanse na dva BMW-ova
motocikla koji bi trebala biti iznimno bliski, no
na trenutke nam se ini i da zapravo nisu ak ni
dvije strane iste medalje. Dodue, R 1200 GS i
njegov masivni alter-ego R 1200 GS Adventure
imaju i dosta toga zajednikog. Recimo, ubaci-
vanje u prvi stupanj prijenosa ili ide dosta gru-
bo i buno ili pak je popraeno toliko neujnim i
KAWASAKI VERSYS 1000
KTM 990 SM T
TRIUMPH TIGER EXPLORER 1200
YAMAHA XT 1200Z SUPER TNR
DOJMOVI SUVOZAICE DOJMOVI SUVOZAICE
Uivanje na
stranjem
sjedalu
S
vialo vam se to
ili ne, ovakvi su
putni motocikli zami
ljeni i za vonju u
paru, to se, dodue,
u ovom sluaju ne bi
moglo rei za BMW R
1200 GS Adventure,
kojem je bilo skinu
to suvozako sjedalo.
Ne brinite, ono inae
dolazi u seriji, ali to
ne morate rei eni.
U svakom sluaju,
bilo je sasvim logino
da se osmorici krnih
testnih vozaa pridru
i i jedna krhka dama,
koja je vrijedno pre
sjedala s jednog na
drugi motocikl i skuplja
la dojmove. Ovo je njezi
na pria:
Kawasaki ima laga
no podignuto i udob
no sjedalo, zatita od
vjetra je odlina, ruke
za suvozaa su na pra
vom mjestu. Osjeti se
da pogonski agregat
nije agresivan i zato je
vonja izrazito udobna.
Hondino sjedalo je veli
ko i udobno, ali je nagnu
to prema naprijed, zbog
ega sam nekoliko puta
udarila u kacigu voza
a. Slino se dogaa
lo i na KTMu i Ducatiju,
koji imaju neto manje
sjedalo, a suvoza je
jo blie vozau. Kod ta
dva motocikla se kod
brze vonje osjeti i naj
vie propuha u podru
ju kacige.
BMW R 12000 GS
ima iznimno udobno
sjedalo i sjedi se viso
ko, tako da sam imala
dobar pregled situaci
je, no oslonci za ruke
bi mogli biti vei ili dru
gaije oblikovani. Kod
Yamahe me smetao
samo vjetar pri brzi
nama veim od 120
km/h, dok su sjedalo
i oslonci za ruke odli
ni. Iako me Triumph
vizualno nije previe
privlaio, pokazalo
se je da je udoban za
suputnika kako zbog
sjedala, tako i zbog
ugl aenog pogon
skog agregata. BMW
R 1200 GS Adventure
je, naalost, bio bez
sjedala za suvoza
a. Uglavnom, to
se tie udobnosti na
stranjem sjedalu,
poredala bih ih ova
ko: Triumph, BMW,
Kawasaki, Yamaha,
Honda, KTM i Ducati.
n
>>>
31 MOTO PULS br. 130/8./2012.
mekanim klikom da zapravo ni samo niste sigur-
ni je li se u mjenjau doista neto pomaknulo.
Isto tako, kad odluite otpustiti polugu spojke i
krenuti s mjesta, ne smijete biti previe blagi sa
zakretanjem ruice gasa jer postoji realna opa-
snost da e se agregat u trenu zaguiti, a moto-
cikl naglo stati, to je, dakako, vei i nezgodniji
problem kod teeg i vieg Adventurea, posebno
ako vas u svom posrtanju uhvati na krivoj nozi.
S obzirom na to da dijele bokser agregat, koji
je i dalje zrano hlaen, ali sada ima dvije bre-
gaste osovine u glavi, nije udo da su obje ver-
zije GS-a jednojajani blizanci i po pitanju vibra-
cija. Ba kao i u sluaju KTM-a i Ducatija, te su
vibracije prisutne cijelo vrijeme i posebno su
izraene na niskim reima i vrtnje i kod doda-
vanja gasa, no svedene su taman na tu mjeru
da bi vas mogle ozbiljnije zasmetati samo ako
ste netom sjahali s Triumpha, koji gotovo uop-
e ne trese.
Teite je na niskom teitu
Osim te karakteristine vibre bokser agre-
gat krasi i uzorna elastinost, iako treba primi-
jetiti da se snaga ne razvija ba kolski linear-
no, nego na svom putu ka vrhuncu prelazi i pre-
ko kakve rupe ili manjeg ponora. Svejedno, dvo-
cilindrini bokser je i po dananjim standar-
dima dovoljno konkretan za potrebe turisti-
ke vonje, a iznad 6.000 okr/min prua i dozu
sportske ustrine, dostatnu da po pitanju kraj-
njih performansi bude usporediv s Yamahom
Super Tnr, no ne i s ostalim protagonistima
ovog testa.
Iako oba GS-a razvijaju identinih 110 KS pri
7.750 okr/min i 120 Nm pri 6.000 okr/min, obi-
an je model sa svojih 229 kg adekvatno iv-
lji od Adventurea i njegovih 256 kg. Zapravo, u
vonji imate osjeaj kao da je razlika i vea od
BMW R 1200 GS BMW GS ADVENTURE
DUCATI MULTISTRADA S HONDA CROSSTOURER
Versys je u ovom drutvu najpametniji odabir.
Udoban je, ali i zabavan u vonji, a uz to jedini
cijenom ne prelazi granicu od 100 tisua kuna
>>> uspor edni t est 8x Put erm to
32 MOTO PULS br. 130/8./2012.
27 kg, to je jo vie izraeno u drugim dina-
mikim kategorijama. Recimo, dok je R 1200 GS
Adventure uvjerljivo najtromiji u ovom drutvu i
trai prostora i vremena da ga prebacite iz jed-
nog u drugi nagib, obian je R 1200 GS osjetno
okretniji od svih ostalih konkurenata s prednjim
kotaem od 19 cola, pa ak i od Versysa 1000.
Pria o bokser motoru i niskom teitu kod
obinog GS-a doista ima smisla, to e rei da
se motocikl lagano, ak i pomalo agresivno spu-
ta u nagibe te ulijeva potpuno povjerenje i kod
poprilino brzih prolazaka kroz zavoje. Pritom
ostavljamo mogunost kako bi bio i jo malo
okretniji da na testu nismo imali posebnu ver-
ziju s Rallye paketom opreme, koji izmeu osta-
log ukljuuje i biane umjesto standardnih lije-
vanih naplataka.
Usporeujui dva GS-a vraamo se u Sloveniju,
odnosno penjemo se prema Triu, gdje napu-
tamo glavnu prometnicu i odlazimo u istrai-
vanje relativno uskih cestica s asfaltom koji je
vidio i bolje dane. Versys se u takvim uvjetima
snalazi kao riba u vodi, s ovjesom koji je za tu
klasu naizgled prekratkog hoda od 150 mm, ali
je i iznenaujue uvjerljiv u nainu na koji pomi-
ruje udobnost pri prelasku preko neravnina s
osjeajem vrstoe pri brem prolasku kroz
zavoje.
Kvalitete Versysova ovjesa postali smo
dodatno svjesni kada smo istom planinskom
dionicom, samo u suprotnom smjeru, prevezli
Hondu Crosstourer te se jo jednom uvjerili da
amortizeri ne uspijevaju upiti ni one naizgled
lako probavljive deformacije podloge. Pritom se
to ne odraava negativno samo na udobnost,
nego i na rad kontrole proklizavanja i ABS-a, koji
jesu dio serijske opreme, ali se zbog poskaki-
vanja kotaa lako zbunjuju, odnosno nepotreb-
no ukljuuju. Same konice su integriranog tipa
KAWASAKI VERSYS KTM 990 SM T
TRIUMPH EXPLORER YAMAHA SUPER TNR
Kod BMW-ovih
predstavnika je ABS bio
tek dio dodatne opreme,
ali zato dolazi u paketu s
djelomino integriranom
prednjom i stranjom
konicom. To u kombinaciji
s telelever prednjim
ovjesom znai da oba GS-a
skoro uope ne poniru pri
koenju
>>>
33 MOTO PULS br. 130/8./2012.
i solidne u svojoj izvedbi, iako ne bismo imali
nita protiv da klijeta s 3 klipia jo snanije
steu dvostruke diskove promjera 310 mm i pri-
tom ponude i neto finije doziranje.
Prije nego zakljuimo prvi dan testiranja i
spustimo se na veeru i noenje u oblinje
turistiko naselje Dole s lijepim drvenim kui-
cama, ostaje uvjeriti se i u to da Crosstourer
ne moe parirati Versysu ni po pitanju okretno-
sti, no isto tako ne odaje dojam da ima ak 275
kg, to ga deklarativno ini najteim na testu.
Subjektivni je osjeaj da se ovom Hondom
poprilino lako upravlja i po tom je kriteri-
ju negdje na razini Triumpha Tigera i Yamahe
Super Tnr, a osjetno ispred BMW-a R 1200
GS Adventure.
Put oko Triglava
Na ruti koja nas sa sjeverne strane Triglava
vodi kroz centar Jesenica do Kranjske Gore,
jutarnje razgibavanje odraujemo na Yamahi
Super Tnr. Rije je o subjektivnoj kategori-
ji, no ako bismo traili najudobniji motocikl na
ovom testu, onda ba Super Tnr najsnani-
je konkurira GS Adventureu. Stavimo li ih rame
uz rame, Adventure ima udobnije sjedalo - iako
se ni onom na Yamahi ne moe pronai ozbiljni-
ja zamjerka - i bolju zatitu od vjetra u smislu da
Super Tnr proputa neto vie zranih struja
do ramena i vrha kacige. S druge strane, bone
oplate pruaju dobru zatitu koljena, pri emu
su zbog ueg struka motocikla noge osjetno
manje rairene nego na Adventureu.
I gornji dio tijela uiva u dobro pogoenoj
ergonomiji, no ono to Super Tnr ini doi-
sta posebnim po pitanju udobnosti je ovjes.
Iako Adventure ima ovjes neto dueg hoda i on
se uz to na testiranom modelu dodatno moe
podeavati elektronskim putem, a u svakom
je od ponuenih naina rada meki od onog
na Super Tnru, imamo dojam da je klasino
koncipiran Yamahin ovjes barem jednako udo-
ban, ako ne i trunicu udobniji.
Pritom je na oba modela primjetno da prednji
ovjes ima problema s upijanjem otrijih neravni-
na, no Yamahina upside-down vilica u tom dije-
lu ipak djeluje manje grubo od sloene Telelever
koncepcije, koju ve dva desetljea nalazimo na
BMW-ovim motocikla. Kad im ve traimo slabu
34 MOTO PULS br. 130/8./2012.
Kada su grbave ceste u
pitanju, GS Adventure i
Super Tenere nude najvie
udobnosti. Multistrada im u
takvom okruenju ne moe
parirati, ali je dovoljno dobra
da vas ugodno prebaci do
kvalitetnijeg asfalta. A tamo
onda caruje
>>>
35 MOTO PULS br. 130/8./2012.
toku ba u podruju u kojem su najjai, spome-
nimo da biste na oba modela mogli imati manjih
problema za vrijeme iznimno vruih dana. Kod
Adventurea zbog isturenih i vrelih cilindara zra-
kom hlaenog agregata i izoliranosti vozaa od
zranih struja, a kod Yamahe zbog toga to je
hladnjak skriven iza lijevih bonih oplata, pa
ventilator mora raditi prekovremeno, ba kao
to je to sluaj kod KTM-a SM T.
Sa svojim osjetno tvre podeenim ovjesom,
Triumph Tiger Explorer 1200 na ne ba savre-
nom asfaltu nije na razini udobnosti koje pru-
aju Adventure i Super Tnr, no nije ni neu-
doban. Osim toga, Triumph se moe pohvali-
ti agregatom koji spomenutom dvojcu nabija
komplekse kako u sportskoj, tako i u istoj turi-
stikoj vonji. Za poetak tu su vibracije, odno-
sno njihov gotovo potpuni izostanak.
Ve smo spomenuli da BMW-ov bokser -
zbog svoje osnovne koncepcije ali i nosive ulo-
ge - lagano trese cijelo vrijeme, dok je Yamaha
po tom pitanju bitno suzdranija, ali i ona kod
snanijih dodavanja gasa ipak hruska, poseb-
no u zoni od nekih 4.000 okr/min. Osim to je
gotovo u potpunosti imun na vibracije, Tigerov
je trocilindra sa svojih 1.215 ccm i iznimno
elastian. I BMW i Yamaha spremno vuku od
najniih okretaja, ali najglomazniji motocikl u
Triumphovoj ponudi od nekih 3.000 okr/min
pa na vie to ipak ini puno odlunije. Razlika
postaje jo oitija iznad 6.000 okr/min, kada
trocilindra poprima naglaeno sportsku notu i
zorno pokazuje kako deklariranih 137 KS pri za
tu klasu visokih 9.300 okr/min nisu samo mar-
ketinki trik. Multistradu S ne moe sustii, no
na visokim je reimima vrtnje snaniji od svih
TEHNIKA TEHNIKA
arenilo pristupa
N
ekad su u ovoj klasi stvari bile
puno uniformnije. Imali ste GS a
s bokser motorom i Yamahu s rednim
dvocilindraem, a svi ostali su svoje
mjesto pod suncem traili u V2 raspo
redu. Sada je situacija puno arenija,
pa smo tako meu osam usporee
nih motocikala nali ak est razliitih
konfiguracija agregata.
Najvremeniji meu njima je BMW
ov bokser, koji je kroz desetljea svog
postojanja stalno hvatao korak kroz
poveanje zapremine, implementaci
ju elektronskog ubrizgavanja i etvero
ventilske tehnologije te, na kraju sve
ga, ugradnjom druge bregaste osovi
ne u glavi. Time su se pribliili krajnjim
mogunostima ovog koncepta i ozbiljni
ji napredak moemo oekivati samo ako
se eventualno prijee na hlaenje teku
inom, s ime u BMWu ve neko vrije
me eksperimentiraju.
110 KS pri 7.750 okr/min svrstava
ju bokser zapremine 1.170 ccm na kraj
kolone, ali situaciju popravlja izdanih
120 Nm pri 6.000 okr/min. Osim pokre
take, bokser ima i nosivu funkciju,
odnosno na njega se vee prednji i stra
nji dio okvira. Ciklistika ukljuuje spe
cifini telelever prednji ovjes sa central
nim amortizerom, koji je preko poluge
povezan sa tapovima vilice promjera
41 mm, dok se straga nalazi tzv. parale
ver, odnosno jednoruka aluminijska vili
ca s integriranim kardanom. Slobodan
hod kotaa iznosi izdanih 190 mm sri
jeda i 210 mm straga, odnosno 10 mm
vie kod Adventure verzije, koja je
ujedno za 20 mm vie udalje
na od tla.
I Yamaha dri do tradi
cije, pa tako novi Super
Tnr, ba kao i njegova
prethodnika od prije dva
desetljea, pokree
redni dvocilindrini
agregat. Ipak, rije
je o potpuno novoj
konstrukcij i, sa
110 KS pri 7.250
okr/min i 114 Nm
pri 6.000 okr/min, 2
bregaste osovine u gla
vi, suhim karterom, koljenastim vrati
lom zamaknutim za 90 za izravnije
oslobaanje snage, a tu su i 2 balansne
osovine za upijanje vibracija.
Izraen od elinih cijevi, okvir je slo
ene konstrukcije i na njega se s pred
nje strane vee izokrenuta i podesiva
prednja vilica promjera 46 mm, dok se
straga s desna protee elegantna alu
minijska vilica, a s lijeve kuite karda
na. Hod kotaa od 190 mm i osovin
ski razmak od 1.540 mm u prosjeku
su klase, a dimenzije guma 110/80 19
i 150/70 17 nalazimo i na oba GS a,
Tigeru i Crosstoureru.
Na prvi pogled Triumph Tiger Explorer
1200 je sasvim konvencionalan putni
enduro. Ima cjevasti elini okvir, masiv
nu prednju vilicu promjera 46 mm i hoda
190 mm, jednoruku aluminijsku vilicu s
integriranim kardanom i hodom od 194
mm, te osovinski razmak od 1.530 mm.
Meutim, jedinstvenim ga ini pogonski
agregat s neparnim brojem cilindara.
Redni je trocilindra puno vie od pro
buene verzije agregata koji pokre
e Tigera 1050, a iz svojih 1.215 ccm
razvija 137 KS pri 9.300 okr/min i 121
Nm pri 6.400 okr/min.
Ograniimo li pogled samo na uspo
reene motocikle s prednjim kotaem
promjera 19 cola, Honda Crosstourer
je poprilini izrod. Za to su najzasluni
ji aluminijski okvir i V4 agregat, koje je
Crosstourer naslijedio od sport touringa
VFR 1200. Kako bi se bolje snaao u
36 O PULS br. 130/8./2012.

novoj sredini, pogonski agregat je kroz
promjene na elektronici i blai profil bre
gastih osovina (po jedna u svakoj glavi)
olakan za skoro 50 KS, no jo uvi
jek je preostalo njih 129 KS pri 7.750
okr/min, to je popraeno sa 126 Nm
pri 6.500 okr/min. Komponente ovjesa
izokrenutu prednju vilicu i lijepu jedno
ruku aluminijsku vilicu u kojoj je skriven
kardan neobinim ini skroman hod od
samo 145 odnosno 146 mm, no zato
se sva rasko vidi na osovinskom raz
maku, koji je sa 1.595 mm uvjerljivo
najvei u klasi.
Kawasaki Versys ima slinu genezu
nastanka, no kod njega je rije o manje
ekstremnom krianju gena, budui je
sportski naked Z 1000 pretvoren u put
ni supermoto. U odnosu na Z 1000,
okvir ima manje isturen prednji dio, u
podruju hvatita stranje vilice je dru
gaije vrstoe, a s donje strane ima i
dodatna pojaanja. Bitnu razliku pred
stavlja i prednja vilica, koja nije samo
dua, nego je i drugaije unutarnje kon
strukcije s bitno veim promjerom cilin
dara. Zapravo se radi o tzv. BPF vili
ci, samo to je izvedbi Kayabe, a ne
Showe.
Straga su promjene bitno manje i
ukljuuju tek neto dui hod monoamor
tizera, koji je i dalje postavljen gotovo
sasvim horizontalno, pri emu i prednji
i stranji ovjes dobro iskoritavaju svaki
od 150 mm hoda. U odnosu na Z 1000,
rednom je etverocilindrinom agregatu
smanjena kompresija, ugraeni su dru
gaiji ventili i bregaste osovine, a pro
dueni su i usisni kanali. Time je u ime
bolje krivulje izgubljeno 20 KS , pa tako
Versys raspolae sa 118 KS pri 9.000
okr/min i samo naizgled neupeatljivih
102 Nm pri 5.500 okr/min.
I KTM 990 SM T ima bliskog roaka
u modelu 990 SM R, no on s njim dije
li gotovo sve, od V2 pogonskog agrega
ta s 116 KS pri 9.000 okr/min i 97 Nm
pri 7.000 okr/min, preko reetkastog
elinog okvira do kota ciklisti
ke (s osovinskim raz
makom od
s a m o
1.505 mm) i vrhunskog WP ovjesa koji
nudi 160 mm hoda sprijeda i 180 mm
straga. Traite li razlike, neete odma
knuti puno dalje od nie postavljenog i
udobnijeg sjedala, aerodinaminih opla
ta ili veeg spremnika goriva zapremi
ne 19 l.
Multistrada nema izravnog roa
ka, ali se moe pohvaliti da
pogonski agregat dije
li sa sportskim mode
lom 1198. Dakako, izvr
ene su i brojne promjene,
posebno u podruju glave
agregata, pa je tako
smanjena kompre
sij a, promij e
njeni su
usisni i ispuni kanali te je smanjeno
preklapanje usisnih i ispunih ventila.
150 KS pri 9.250 okr/min pokazuje da
je jo uvijek dosta toga ostalo, dok 119
Nm pri 7.500 okr/min potvruje kako
su sve te intervencije imale smisla.
Okvir je, dakako, elini reetkasti, a
ovjes vrhunski, s tim da u osnovnoj ver
ziji govorimo o Marzocchi i Sachs kom
ponentama, dok je u ovoj
S varijanti rije o elek
tronski podesivom
hlinsu. Paprenu
narav Multistrade
potvruju i dimen
zije guma. Prednjih
120/70 17 dije
li s Kawasakijem
i KTM om, ali se
zato straga umjesto
sa 180/55 17 kiti sa
190/55 17.
n
ostalih motocikala na ovom usporednom testu,
a tada dodatnu sportsku notu cijelom motoci-
klu daje i reski zvuk trocilindraa, koji je uvjerlji-
vo najmilozvuniji u ovoj konkurenciji.
Na planincah sonece sije
Ako ste pomislili kako je u Triumphovu sluaju
sve gotovo savreno po pitanju pogonske gru-
pe, moramo vas upozoriti na spojku, kojoj - jed-
nako kao i onoj na Multistradi - nedostaje doza
preciznosti. Time se nepotrebno kompromitira
i rad mjenjaa, koji djeluje kao da je neto gru-
Kojeg odabrati? Ovisi o
tome to vas zanima i
koliko ste dubokog depa.
Cijene osnovnog modela
kreu se od 98.595 kuna za
Versys 1000 do ak 165.990
kuna za Multistradu S.
Ovako dodatno opremljena
Multistrada S e vas olakati
za skoro 190 tisua kuna
>>>
37 MO O PULS br. 130/8./2012.
blji i sporiji od prosjeka, no prebacivanje u vie
stupnjeve prijenosa bez koritenja spojke otkri-
va da moe biti brz i precizan, ak i ako je neto
dueg hoda.
KTM 990 SM T je u tom pogledu vrlo slian
Tiger Exploreru. Istina, spojka je precizna i na
nju nemamo zamjerki, no poluga mjenjaa je,
ba kao i na Tigeru, neto dueg hoda i najvie
zadovoljstva prua kad se prebacuje na suho.
Bez obzira na svoju izraeniju turistiku crtu,
SM T svakim svojim detaljem kao da eli doka-
zati kako u sebi jo skriva ready to race DNA, a
to vrijedi i za mjenja. I dobro je da je tako jer od
svih ovdje sukobljenih motocikala ba SM T tra-
i najvie igranja s polugom mjenjaa. Rezultat
je to kratko proraunatih prijenosnih omjera, ali
i injenice da je KTM-ov V2 agregat sa svojih 999
ccm najmanje kapacitetan.
Iako, dakle, na ime neto manje elastinog
pogonskog agregata trai uestalije promjene
stupnjeva prijenosa, SM T je dovoljno upotre-
bljiv na niim , a sasvim konkretan na srednjim
reimima vrtnje. Potvruje to i krivulja okretnog
momenta, koja svoj vrhunac postie na umjere-
nih 7.000 okr/min, a to to je maksimalnih 97
Nm ipak za 20% slabiji rezultat od prosjeka kla-
se dobrim se dijelom kompenzira 50-tak kilo-
grama manjom teinom. Dakako, V2 agregat
najvie voli kada ga zavrtite u visoke okretaje,
pa iako na kraju prie nee pruiti performan-
se na razini Multistrade ili Tigera, u ovoj je ote-
aloj konkurenciji lako stei dojam kako 990 SM
T juri bolje nego to bi deklariranih 116 KS pri
9.000 okr/min moglo ponuditi. Utoliko je bolja
stvar to stepenica prema stranjem dijelu sje-
dala prua dobro uporite, to je detalj koji je jo
bolje izveden kod Multistrade.
Tiger Explorer 1200 je
dobro zaokruena cjelina,
a kvalitetu vie daje mu
trocilindrini pogonski
agregat koji osvaja i
snagom i elastinou
Uspravan poloaj vozaa
standard je ove klase.
Razlike su u nijansama
38 MOTO PULS br. 130/8./2012.
Ve smo prije nekog vremena u Kranjskoj
gori skrenuli na jug i na putu smo prema
poznatom prijevoju Vri. Netom prije uspona,
odmah nakon to smo preli planinsku rije-
ku ije je ime Piina u koliziji s nevjerojatno
bistrom vodom koja tee koritom, odluujemo
dati priliku Hondi Crosstourer da popravi dosa-
danji dojam. Naalost, vjerojatno nismo mogli
odabrati loiji trenutak, budui grbavi asfalt i
granitne kockice kojima su poploene ser-
pentine ponovo u prvi plan guraju svu nemo
Crossturerova ovjesa. Ipak, u obranu Honde
treba rei da su i drugi motocikli poprilino
poskakivali na toj neravnoj dionici, ali i da je
iznimno zatvorena konfiguracija zavoja omo-
guila V4 agregatu da pokae svu rasko line-
arnog razvijanja snage.
Nakon to smo se popeli na rijetki zrak
iznad 1.600 m nadmorske visine, sputanje
prema dolini ledeno plave rijeke Soe dono-
si neto otvorenije zavoje i kvalitetniji asfalt.
Odluujemo jo jednom usporediti dva BMW-a i
ponovo ostajemo zateeni time koliko su razli-
iti. Ve smo konstatirali da je obian GS dale-
ko okretniji od Adventurea, ali tih 27 kg razlike
na nizbrdici dolazi do jo veeg izraaja. Dok R
1200 GS iznimno tekue i brzo nie zavoje, R
1200 GS Adventure pokazuje poprilino nagla-
enu tendenciju irenja putanje i kao takav kod
angairane vonje trai pomnije planiranje i
odabiranje linija. Isto tako, dok obian GS ulijeva
povjerenje u nagibu, Adventure u otrijim zavo-
jima kao da naglo izgubi ravnoteu, pa se izvan
vae kontrole jo malo dublje spusti u nagib, pri
emu nije iskljueno da je na trenutak popusti-
la prednja guma.
>>>
39 MOTO PULS br. 130/8./2012.
Honda Crosstourer je sa
275 kg najtei motocikl
u ovoj klasi, no svejedno
je po pitanju okretnosti
negdje u sredini poretka
40 MOTO ULS br. 130/8./2012.
Zabava na granici
Stvari se dodatno kompliciraju ako usred zavoja
naletite na neravninu. R 1200 GS e se samo pro-
tresti, dok e R 1200 GS Adventure poprilino zami-
jesiti zbog iznimno mekanog, ali za zavoje i previe
gnjecavog ovjesa. Razlika u izvedbi je doista dra-
matina i viestruko premauje ono to bi se dalo
zakljuiti samo na osnovi toga to Adventure krasi
za 10 mm dui hod ovjesa (200 mm sprijeda i 220
mm straga). Iako su oba modela imala elektronski
podesivi ovjes, to je dio dodatne opreme, nijedna
od ponuenih opcija Adventureu nije ponudila vr-
stou s kojim bi bio usporediv s GS-om, ali i osta-
lim motociklima na ovom testu.
Mijeanje Adventureovog stranjeg kraja bilo je
primjetno i kod svakog malo grubljeg mijenjanja
stupnjeva prijenosa na nie ili odlunijeg dodava-
nja gasa dok je motocikl jo u nagibu. Naime, dok
je kod Honde i Yamahe kardanski prijenos izve-
den tako da gotovo i niste svjesni njegova posto-
janja, a na Triumphu je ak toliko mekan da se
motocikl nee uznemiriti ak ni kada u dubokom
nagibu prebacite u stupanj vie bez koritenja
spojke, kod BMW-a je taj sklop jo uvijek pomalo
grub u svom radu, pri emu se kod Adventurea taj
trzaj dodatno multiplicira ljubaznou premeka-
nog ovjesa.
Dakako, takav mekani ovjes ima i svoje pozitivne
osobine, pa je tako zahvaljujui njemu Adventure
ve u startu udobniji od ionako udobnog obinog
GS-a. No u tom podruju razlike ne prestaju samo
na ovjesu, nego Adventure ima i udobnije sjedalo,
a iako to na toj planinskoj dionici i ne dolazi toli-
ko do izraaja, obian GS ipak ima neto slabiju
zatitu od vjetra, to se moe primijetiti u podru-
ju nogu, ali i glave, gdje su primjetne neto izrae-
nije turbulencije. Sputamo se u dolinu i dolazimo
na neto bru, ali jo uvijek iznimno zavojitu dioni-
cu koja nas vodi preko talijanske granice. Idealna
je to prilika da jo jednom isprobamo sve motoci-
kle i uvjerimo se kako je, kad je zabava u pitanju,
Multistrada uvjerljivi broj jedan.
Jednostavno, Ducati je najneutralniji od svih
motocikala na ovom testu , najprirodnije se spu-
ta u nagib, vrlo dobro dri zadanu liniju, odlino
koi, a zamjeriti moemo samo to neto izrae-
nije poskakuje preko neravnina, no samo kada ste
blizu maksimalnog nagiba. Kod KTM-a je taj efekt
poskakivanja jo malo izraeniji, no to je samo sit-
na mrlja na inae uzornim dinamikim osobina-
ma, koje ga u ovoj kategoriji stavljaju odmah do
Ducatija.
KTM 990 SM T voli napadaki
stil vonje i s njim vam
na putovanjima nee biti
dosadno. Ipak, nije za one koji
prvenstveno cijene luksuz
Yamaha Super Tenere je
izuzetno blizu klasinom
poimanju putnog endura.
Dakle, dobra i udobna
na cesti, a sposobna i na
lakem off-roadu
>>>
41 MOTO PULS br. 130/8./2012.
Bilo bi logino oekivati da tree mjesto na
tom popisu najzabavnijih putnih-enduro/super-
moto motocikala pripadne Kawasakiju, no u
poetku se ini da on tu zapravo vodi mrtvu
trku s BMW-om R 1200 GS, koji ipak ostavlja
dojam kao da je neto okretniji. S druge stra-
ne, Kawasaki je iznimno neutralan kod sputa-
nja u nagib i jedino na to trebate pripaziti je da
koenje odradite prije ulaska u zavoj, jer e se u
suprotnom Versys neto izraenije opirati spu-
tanju u nagib i iriti putanju, a iako je veini
sluajeva iznimno vrst, mogao bi se uznemiriti
ako preagresivno pristupite eventualnoj korek-
ciji putanje.
Ipak, pogonski je agregat ono to Versys
u konanici ini zabavnijim, ali i uglaenijim
od GS-a. Jednostavno je osjetno snaniji na
samom vrhu, a osim toga krasi ga i iznimno line-
arno razvijanje snage i to ve od samo 2.000
okr/min, dok je za potrebe brze, ali ne i umara-
jue vonje najbolji u rasponu od 4 do 6 tisua
okr/min. Iako je zbog takve elastinosti agrega-
ta nekako u drugom planu, bio bi grijeh ne spo-
menuti Versysov mjenja, kojeg krase i preci-
znost i brzina te je kao takav najbolji u ovoj kon-
kurenciji.
Abecedni poredak
Kad su u pitanju istokrvni putni-endu-
ro motocikli, onda GS-u na toj razigranoj dio-
nici koja nas vodi prema talijankom mjestu
Tarvisio opasno pue za vrat i Tiger Explorer.
Malo je tromiji od bavarskog predstavnika,
Prije dvadesetak godina
Yamaha Super Tenere i
Honda Africa Twin predvodili
su ovu klasu. I dok je
Yamaha uspjela oivjeti taj
duh, samo u moderniziranom
i uglaenom obliku, Honda
se s modelom Crosstourer
odluila na improvizaciju o
ijoj bi se smislenosti moglo
dosta raspravljati
>>> uspor edni t est 8x Putni enduro/ ermoto
42 MOTO PULS br. 130/8./2012.
no britanski motocikl to kompenzira ve spo-
menutim vrstim ovjesom i iznimno sna-
nim agregatom. Iza njega se ravnopravno
bore Yamaha Super Tnr, kojoj nedostaje
malo snanija eksplozija na vrhu, te Honda,
koja je primjetno snanija, ali ulijeva manje
povjerenja zbog svog specifinog poloaja za
upravljaem i s tim u vezi slabe komunikaci-
je s prednjim krajem. Zbog svih ranije opisa-
nih razloga, Adventure nudi najmanje uitka u
agresivnoj vonji, ali to ne znai da oni neto
vjetiji nee s ovom gromadom od motocikla
biti i iznenaujue brzi.
Nakon to smo dohvatili Tarvisio odraujemo
otro skretanje i upuujemo se prema Kranjskoj
Gori i uskoro smo u dolini tek roene rijeke Save,
koja je tu jo uvijek u formatu dva nabujala poto-
ka koji su osueni jedan na drugog. Tu uzimamo
Hondu Crosstourer na popravni ispit i zakljuu-
jemo kako na dobroj cesti i u turistikom ritmu
ovaj motocikl ima dovoljno smisla. Vjerojatno
je i stvar u tome to nam taj nazadni poloaj
za upravljaem vie i nije tako (na)stran, pa se
konano moemo posvetiti oslukivanju kvali-
teta V4 agregata. A rije je o zaista impresivnom
stroju, koji je - ba kao i okvir - preuzet od VFR-
a 1200 te dodatno modificiran kako bi se bolje
snaao u novoj namjeni. Crosstourer je s raspo-
loivih 126 Nm pri 6.500 okr/min rekorder u kla-
si i zbog toga nije udo da generira siloviti poti-
sak ve pri najniim reimima vrtnje, no ima-
mo dojam da Tiger i Versys ipak mrvicu odluni-
je zakreu stranji kota. To dodatno dolazi do
S Multistradom ete na
odredite stii najbre i s
najveim smijekom
>>>
43 MOTO PULS br. 130/8./2012.
izraaja iznad 6.000 okr/min, kada Crosstourer
zamjetno ivne, ali mu na putu do 7.750 okr/
min i pripadajuih 129 KS prekomjerna teina
ipak usre dio oekivane ustrine.
Preostaje nam odraditi 10 kilometarsku
makadamsku dionicu, koja je bila najdua na
ovom testu, ali nam zbog svoje utabane pod-
loge nije puno toga otkrila, pa se onda lokal-
nim cestama spustiti u Bled. Nakon jo jed-
nog toenja na benzinskoj, koje nam potvr-
uje da je Honda Crosstourer s prosjekom
od 7,4 l/100 km najrastronija, a BMW s 5,7
l/100 km najtedljiviji, ukljuujemo se na
autocestu i zapoinjemo povratak uz misa-
onu retrospektivu svega doivljenog u prva
dva dana. Jedno je sigurno: KTM 990 SM T i
BMW R 1200 GS Adventure toliko su razliiti
da nam ih je teko svrstati u istu reenicu, a
kamoli u isti poredak. ini nam se jednostav-
nije i puno pravednije proglasiti pobjednike i
gubitnike u dvije kategorije.
Tako su u klasi putni-supermoto nominirani
Ducati Multistrada S, Kawasaki Versys 1000 i
KTM 990 SM T, pri emu je njihov abecedni pore-
dak ujedno i konani poredak. Multistrada je
najsnanija, najbra, najatraktivnija i u kona-
nici najzabavnija, a uz to je i pogodna za puto-
vanja na nain na koji to nijedan Ducati dosad
nije bio. Kawasaki je s druge strane jedini moto-
cikl na ovom testu koji je zadrao svoju cijenu
ispod 100 tisua kuna i kao takav predstavlja
daleko najpametniju kupnju. S njim ete etape
od nekoliko stotina kilometara odraditi i malo
lagodnije nego na Multistradi, ali nedostaje mu
ona doza prgavosti ili uzbuenja koja bi vas na
kraju dana tjerala da odradite jo jedan krug i
pokaete mu tko je gazda.
KTM 990 SM T je ista suprotnost i s njim
vam nikad nee biti dosadno, ali je isto tako
najsiroviji i prua najmanje luksuza, a ovdje
je ipak rije o putnim motociklima. Osim toga,
putovanje s ovim motociklom poprima puni
smisao samo ako imate nekoliko dana u rezer-
Puno zvanih, puno odabranih. Svaki od ovih
motocikala ima svoje prednosti i mane,
no nijedan ne predstavlja pucanj u prazno.
Ipak, toliko su razliiti da treba dobro
izvagati elje i potrebe prije nego to
otvorite novanik
Nije to jedina razlika, no kod
manevriranja na mjestu i u onim
najotrijim zavojima lako je
osjetiti da su modeli s prednjim
kotaem od 17 cola manje
nezgrapni od onih koji imaju
prednji kota od 19 cola
44 MOTO PULS br. 130/8./2012.
OFF-ROAD VONJA
Na gostujuem terenu
B
udimo realni. Off road nije najpri
rodniji ambijent za motocikl od
250 kg. No, s ovim ete se motoci
klima po makadamu relativno lako
popeti do kakvog planinarskog doma,
a ako imate posebno razvijene vjeti
ne, mogli biste se i solidno zabaviti.
Po prirodi stvari, terenu bi trebali
bolje biti prilagoeni modeli s pred
njim kotaem promjera 19 cola.
Meu njima se u off road vonji u
prvi plan guraju BMW R 1200 GS i
Yamaha Super Tnr. BMW zbog
svoje suzdrane teine i niskog tei
ta, a u ovom konkretnom slua
ju i zbog toga jer je dodatno opre
mljen elektronski podesivim ovje
som Enduro ESA. To znai da moe
te podeavati predoptereenje ovi
sno o tome da li ste sami, sa suvo
zaem i/ili prtljagom, ali i da moe
te birati izmeu nekoliko tvrdoa
ovjesa, pri emu opcija Sport ukljuu
je i rubriku Enduro.
Iako osjetno tea, Yamaha ulijeva
dosta sigurnosti kod terenske vonje,
pri emu oni oprezniji mogu staviti kon
trolu proklizavanja na maksimum i oda
brati blae razvijanje snage, dok e
iskusniji sasvim iskljuiti kontrolu pro
klizavanja. Ba kao i na BMWu, prednji
ovjes ima odreenih problema pri prela
sku preko kamenja, no osim toga udob
nost ne pati previe, iako se mora pri
znati da je upravlja prenisko postav
ljen za vonju u stojeem poloaju.
I Adventure je bio dodatno opremljen
Enduro ESA ovjesom, a uz to je i dodat
no podignut od tla, no pri terenskoj
vonji nam se inio osjetno zahtjevni
jim od ranije spomenutog dvojca. Sve je
dobro kad stvari drite pod kontrolom,
no potrebna je malo neopreznost pa da
vam Adventure pokae tko je gazda.
Ipak, mora se priznati da vonja u sto
jeem poloaju prua osjeaj prividne
nadmoi i budu elji za pustolovinom.
Tiger Explorer i Honda Crosstourer
deklarativno iskazuju naklonost off
roadu, a zapravo od njega zaziru, osim
ako nije rije ba o savrenom maka
damu. Uz prekomjernu teinu, u oba
sluaja ogranienje predstavlja ovjes,
ali iz razliitih razloga. Tigerov ovjes je
podeen strogo za cestu i kao takav
se ne moe nositi grbavim terenom,
a to posebno vrijedi za prednju vilicu.
Crosstourer pak ima ovjes prekratkog
hoda, zbog ega cijeli motocikl na tere
nu previe poskakuje i postaje neudo
ban te vas nee motivirati da tako sko
ro ponovo skrenete s asfalta.
Ostala tri motocikla sa svojim iro
kim cestovnim gumama jasno ukazuju
na to da im je terenska vonja debelo
u treem planu. No, kad bismo morali
ba izabrati, onda bismo za off road
osedlali 990 SM T, budui je uvjerlji
vo najlaki i obiteljskim stablom naj
blii takvoj vrsti primjene. Ducati je u
takvom okruenju ve puno nezgrapni
ji, no u prilog mu ide to na meniju
izmeu etiri ponuene opcije moete
izabrati Enduro, nakon ega se cijeli
motocikl povisuje, agregat se priguu
je na 100 KS, dok je kontrola prokliza
vanja na najniem stupnju ukljueno
sti. U tom sluaju moete iskljuiti i
ABS, to vam i toplo preporuamo jer
se u suprotnom previe zbunjuje.
Kod Kawasakija kontrolu prokliza
vanja moete iskljuiti ili je postavi
ti u trei i najrestriktivniji nain rada,
namijenjen klizavoj podlozi, ali tu se
vie misli na mokri asfalt nego na off
road. Isto tako, moete izabrati i pri
guenije razvijanje snage, ali to nee
promijeniti injenicu da je Versys od
temelja do krova podreen zahtje
vima cestovne vonje i da mu kao
takvom i laki teren predstavlja samo
nuno zlo. n
>>>
45 br. 130/8./2012.
vi tako da krajnje odredite ne morate dohva-
ati najbrom ili najkraom, nego najzabavni-
jom rutom.
Nijedan nije savren
U kategoriji klasinih putnih endura situacija
je jo sloenija. Udobnost tu ima jo veu speci-
finu teinu, no meu ovim se pomalo nezgra-
pnim motociklima vani bodovi osvajaju i na ime
lakoe upravljanja i uivanja u vonji, a ne smi-
ju se ignorirati ni off-road mogunosti, iako one,
s obzirom na razvoj ove klase, sve vie postaju
sporednom kategorijom. Moglo je biti i sasvim
drugaije, no nakon pomnog razmiljanja u kon-
kurenciji pet takvih motocikala, na prvo mjesto
stavljamo BMW R 1200 GS. Moda vie nije u cva-
tu mladosti i sve tee odolijeva konkurenciji, ali
mu kombinacija relativno male teine i niskog
teita jo uvijek osigurava uzornu okretnost iz
koje onda proizlaze i lakoa upravljanja, solid-
na koliina zabave u vonji i prikladnost za laki
off-road. Osim toga, ni cijenom vie dramatino
ne iskae, iako se mora priznati da nepunih 130
tisua kuna nije malo, posebno kada uzmemo u
obzir da se za tu cijenu dobije poprilino siroma-
an paket opreme. Usko grlo mu sve vie posta-
je bokser agregat, koji moda jest tedljiv, ali se
ne moe nositi s kvalitetama modernijih pogon-
skih strojeva, posebno onih koji imaju vie cilin-
dara od njega.
Izuzmemo li KTM 990 Adventure, kojeg nismo
imali na ovom testu i koji iekuje svog nasljed-
nika, Yamaha Super Tnr nam se ini neka-
ko najvjernija iskonskom duhu putnog endura
u smislu da je nekako najprikladnija za off-road.
Ne za neki ambiciozni teren, za takvo to ima
pedesetak kilograma vika, no s ovim motoci-
klom moete izai i na kakav neravniji maka-
dam, bez da imate osjeaj kako ste zalutali. Uz
pokazanu udobnost, ba je taj jo primjetan
terenski duh presudan da Yamahu stavimo na
drugo mjesto. Super Tnr je namijenjen oni-
SERIJSKA I DODATNA OPREMA
M
oda i ne postoji druga kategorija
motocikala u kojoj oprema pred
stavlja toliko vaan dio prie. Mogli
bi u tom smislu raspravljati o omje
ru dobivenog i uloenog, no veina
modela je ve u startnu solidno opre
mljena, a s obzirom da su namijenjeni
malo imunijoj klijenteli, nije problem
ionako visoku osnovnu cijenu dodat
no nadograditi neim s dugakog popi
sa dodatne opreme. Kad je bal, nek'
je maskenbal.
Zaponimo s KTM om, koji je u
ovom drutvu asketski opremljen. Od
spomena vrijednih serijskih elemena
ta za protuvrijednost od 109.130 kn
dobijete titnike za ruke i iskljuivi
ABS koji odlino obavlja svoj posao.
Nema kontrole proklizavanja, nema
ak ni putnog raunala, dok ponu
da dodatne opreme uglavnom sadr
i sitni ukrasni inventar. No, i u toj
se umi drangulija mogu pronai ele
menti koji e dodatno naglasiti poma
lo srameljivu touring crtu ovog moto
cikla. Tako 990 SM T moete opre
miti veim vjetrobranom, ergonom
skim sjedalom, centralnim osloncem
ili mekom putnom torbom za stranji
kraj, ali i bonim koferima, kojima se
moe pridruiti i plastini ili aluminijski
centralni kofer.
U Kawasakijevih je 98.595 kn uklju
en sveobuhvatan paket elektronike
koji ukljuuje lagani (ali i malo preo
sjetljivi) ABS, na kojeg se onda nado
vezuje i KTRC kontrola proklizava
nja s ponuena tri naina rada. Osim
toga, moe se birati i izmeu dva nai
na razvijanja snage, a daak luksuza
daju i putno raunalo, kao i vjetrobran
koji je runo podesiv po visini. Ponuda
dodatne opreme ukljuuje i grijae ru
ki, ali i Akrapoviev ispuni sustav,
a testirani je primjerak bio opremljen
bonim cjevastim titniciama, te origi
nalnim trostrukim setom kofera i pri
padajuim nosaima, ali i unutarnjim
torbama.
Tako bogato opremljenom Versysu
cijena se podie na nekih 110 tisua
kuna, to je jo uvijek bitno manje od
BMWa R 1200 GS, koji za 129.370 kn
nudi malo luksuza. Tu su tek podesi
va visina vjetrobrana i sjedala, central
ni oslonac i aluminijski titnik agrega
ta. Druga je stvar to je prava rijetkost
vidjeti GS koji nije dodatno opremljen
iskljuivim ABS om, a testirani je moto
cikl imao i kontrolu proklizavanja. Tu je
i originalni centralni kofer, kao i bije
li LED pokazivai smjera, a na je pri
mjerak bio dodatno opremljen i pake
tom opremom Rallye, koji u sebi uklju
uje elektronsko podeavanje ovjesa
(enduro ESA), grijane ruke upravljaa
i dvobojne titnike za ruke, putno rau
nalo i nosae bonih kofera te biane
naplatke, a od manje vanih elemena
ta i dvobojno sjedalo i kromiranu ispu
nu cijev.
R 1200 GS Adventure, sukladno svo
joj cijeni od 145.066 kn, dolazi s boga
tijim paketom. Dakle, u seriji sadri sve
to i obian GS, plus titnici za ruke,
povieni vjetrobran s prozirnim bonim
deflektorima, bona cjevasta zatita
i spremnik goriva zapremine 33 l. Od
dodatne opreme testirani primjerak
ima ABS, kontrolu proklizavanja, elek
tronski podesivi ovjes, ali i putno rau
nalo, nosae kofera, LED pokazivae
smjera i kljuni detalj: svjetla za maglu.
Dakako, u ponudi je jo mnogo toga, ali
to bi uglavnom bilo i sve to vam treba,
pod uvjetom da ste spremni za moto
cikl izdvojiti kakvih 170 tisua kuna.
Ako vam se to ini previe, to biste
tek rekli za testiranu Multistradu S
sa serijskim paketom opreme Sport,
a na kojeg su pridodani kompletni
Termignoni ispuni sustav, boni kofe
ri i hands free poklopac spremnika gori
va, s ime se cijena penje na otprili
ke 187 tisua kn, koja stotica vie ili
manje. Osnovna cijena od 165.990 kn
djeluje jednako okrutno, ali mora se pri
znati da Multistrada S dolazi s prilino
obimnim paketom opreme koji ukljuuje
SERIJSKA I DODATNA OPREMA
M
oda i ne postoji druga kategorija skim sjedalom, centralnim osloncem va visina vjetrobrana i sjedala, central
Luksuz na dva kotaa
BMW R 1200 GS BMW R 1200 GS ADVENTURE
DUCATI MULTISTRADA S
46 MOTO PULS br. 130/8./2012.
ma koji trae apsolutnu svestranost i eli igra-
ti na sigurno, a istovremeno joj nee previe
zamjeriti to na vruem asfaltu ne pokazuje
vie temperamenta.
Triumph Tiger Explorer 1200 najbolji je
pokazatelj u kojem se smjeru ova klasa razvi-
ja, svialo se to nekome ili ne. Pakleno skup,
ali i solidno opremljen, pretjerano teak, ali
i impresivnih performansi, dovoljno udoban,
ali i gotovo sportski podeen, ogranien na
terenu, ali i brz na cesti. Dobar kao cjelina, ali
gledano po segmentima ima i previe ali da
bismo ga proglasili savrenim i zbog toga ga
smjetamo na tree mjesto. No, ako zazire-

i ABS, kontrolu proklizavanja, elektron
ski podesivi ovjes, podesivi vjetrobran,
hands free kontakt i futuristiku plo
u s instrumentima na kojoj se moe
te igrati s putnim raunalom ili odabrati
jedan od etiri naina rada, ime se jed
nim klikom mijenjaju postavke pogon
skog agregata, kontrole proklizavanja i
ovjesa. Ako mislite da vam elektronski
podesiv hlinsov ovjes nije potreban,
moete posegnuti za osnovnim mode
lom Multistrade i tako podeavanjem
na ruke utedjeti 29 tisua kuna.
Time se sputate u sferu Triumpha
Tiger Explorer, koji za osnovnih 139.600
kuna nudi kontrolu proklizavanja, isklju
ivi ABS, tempomat , putno raunalo,
podesivo sjedalo i vjetrobran, te sredi
nji oslonac. Testirani je model dodatno
imao i svjetla za maglu, bone cjevaste
titnike, aluminijski titnik agregata,
senzor pritiska u gumama i vei vjetro
bran, to je sve ekvivalentno novanom
iznosu od 152.244 kn. I ne morate na
tome stati. Nude se i titnici za ruke,
set kofera, Arrrow ispuni sustav, nie
sjedalo, plastini titnik prednjeg svje
tla, aluminijska zatita hladnjaka,
Uzmite 119.900 kuna i dobijete serij
sku Yamahu Super Tnr s ABS om,
kontrolom proklizavanja, moguno
u biranja izmeu sportskog i mek
eg razvijanja snage, podesivom visi
nom sjedala, putnim raunalom, tit
nikom za ruke i sredinjim osloncem.
Uzmite kakvih 126.000 kuna i uz to
dobijete Givi set kofera, iako ete za
nekoliko stotina eura vie dobiti i ori
ginalni Yamahin set kod kojeg je lijevi
kofer prilagoen visoko podignutom pri
guivau ispunog sustava. Ako vam to
nije dosta, od vanije dodatne opreme
moete izabrati i svjetla za maglu i gri
jae ruki, a na sve to moete imple
mentirati i posebni Worldcrosser kit,
koji ukljuuje bone oplate od karbona,
a od istog su materijala i titnici okvi
ra i prednje vilice. Od aluminija su izra
eni titnik agregata, stranjih koionih
klijeta i kardana, a u Yamahi prepo
ruuju da svemu tome pridodate gru
blje gume za zabavniju off road primje
nu i Akrapoviev ispuni sustav za bolji
zvuk.
Honda Crosstourer po slinoj cije
ni (121.990 kn) nudi i Yamahi sli
an paket osnovne opreme. Uz ABS
i kontrolu proklizavanja, koji se mogu
iskljuiti, tu su i titnici za ruke, put
no raunalo te podesivi vjetrobran.
Crostourer, ba kao i Multistrada,
SM T i Versys, nema centralni oslo
nac, a mala je utjeha po tom pitanju
to za razliku od spomenutog trojca
ne trai redovito podmazivanje lanca.
Centralni oslonac je element dodat
ne opreme, zajedno s grijaima ru
ki, veim vjetrobranom, setom kofe
ra U ponudi je i skuplji i tei model s
automatskim mjenjaem s dvije spoj
ke, no ini nam se da je tu opciju naj
bolje preskoiti. n
HONDA CROSSTOURER VFR 1200X
KAWASAKI VERSYS 1000 TRIUMPH TIGER EXPLORER 1200
YAMAHA XT 1200Z SUPER TNR
Model Super Tenere
posjeduje sve
karakteristike koje
oekujete od putnog
endura. Kupnjom Yamahe
igrate na sigurno
>>>
47 MOTO PULS br. 130/8./2012.
poloaj vozaa, okretnost,
potronja, ovjes, ponuda
dodatne opreme, terenska
vonja, udobnost suvozaa
maksimalna snaga,
vibracije, serijska oprema
BMW R 1200 GS
poloaj vozaa, zatita od
vjetra, udobno sjedalo,
potronja i autonomija,
serijska oprema, ponuda
dodatne opreme
teina, cijena, okretnost,
lelujanje u nagibu,
maksimalna snaga,
manevriranje na mjestu,
vibracije
BMW R 1200 GS Adventure
linearno razvijanje snage,
uglaen pogonski agregat,
mjenja
poloaj vozaa, neudoban
ovjes, potronja, teina,
nema sredinji oslonac
Honda Crosstourer VFR 1200X
pogonski agregat i per
formanse, ovjes, konice,
okretnost, poloaj vozaa,
serijska oprema
cijena, neprecizna spojka,
nema sredinji oslonac,
vibracije
Ducati Multistrada S
te od terena i zanima vas vonja samo po cesti,
slobodno ga progurajte i na vrh popisa svojih
elja. Neete pogrijeiti.
O BMW-u R 1200 GS Adventure smo vjerojat-
no potroili najvie rijei, to znai da nas je taj
motocikl najvie fascinirao, ako ve nije sasvim
osvojio. Najudobniji je u ovoj klasi, ve je u seri-
ji dobro opremljen i ima krizmu svjetskog put-
nika. Krenete li u Afriku, ne biste ga trebali zao-
bii, no za krstarenje po Europi i nije prvi oda-
bir, osim ako vas ne zanima skupljanje milja na
autoputu.
Honda Crosstuorer VFR 1200X nam je najve-
a enigma. Transformiranje sport-touring moto-
cikla u putni enduro moe se initi pragmati-
nim, no u ovom se sluaju pokazalo prevelikom
improvizacijom. Na neobian poloaj za upravlja-
em jo bismo se i navikli, no ne znamo bismo li
se ikada mogli priviknuti na nedovoljno konkretan
ovjes. Krianac kakav jest, Crosstourer je neobo-
rivi dokaz da postupna transformacija klase put-
nih endura jo uvijek ni izbliza nije dovrena, ali i
da svaka nova ideja ne mora nuno pasti na plod-
no tlo. n
Kao neokrunjeni kralj putnih
endura, BMW R 1200 GS je u
Yamahi Super Tenere dobio
dostojnog protivnika
1.
PUTNIENDURO
1.
PUTNISUPERMOTO
R 1200 GS Adventure
4.
PUTNIENDURO
Crosstourer VFR 1200X
5.
PUTNIENDURO
48 MOTO PULS br. 130/8./2012.
cijena u odnosu na konkuren
ciju, linearno razvijanje
snage, performanse, neu
tralnost u nagibu, mjenja,
ovjes, udobnost suvozaa
vibracije na srednjim
reimima vrtnje, nema
sredinji oslonac, suzdrani
dizajn
Kawasaki Versys 1000
mala teina, okretnost,
poloaj vozaa, konice,
izvedba ABS a, ovjes, tem
peramentan agregat
servisni intervali, zatita od
vjetra za ramena, vibracije,
nema sredinji oslonac,
nema kontrole proklizavanja
KTM 990 SM T
udoban ovjes, poloaj
vozaa, zatita od vjetra,
linearno razvijanje snage,
terenska vonja, trajanje
garancije
maksimalna snaga, teina
Yamaha XT 1200Z Super Tnr
linearno razvijanje snage, perfor-
manse, stabilnost, poloaj vozaa,
izvedba kardanskog prijenosa,
zvuk, izostanak vibracija, udob-
nost suvozaa, serijska oprema,
ponuda dodatne opreme
cijena, teina, manevriranje
na mjestu, neprecizna
spojka, osjetljivi ABS
Triumph Tiger Explorer 1200
BMW
R 1200 GS
BMW
R 1200 GS
Adventure
Ducati
Multistrada
1200 S Sport
Honda
Crosstourer
VFR 1200X
Kawasaki
Versys 1000
KTM
990 SM T
Triumph
Tiger
Explorer
1200
Yamaha
XT 1200Z
Super Tnr
Serijska
oprema
podesiva visina
sjedala i vjetrobra
na, sredinji oslo
nac, aluminijski
titnik agregata
titnici za ruke,
podesiva visina
sjedala i vjetro
brana, povieni
vjetrobran,cjevasta
zatita, sredinji
oslonac, aluminij
ski titnik agregata
ABS, kontrola
proklizavanja(DTC),
elektronski pode
sivi ovjes (DES),
podesiva visina vje
trobrana, putno
raunalo, hands
free kontakt
ABS, kontro
la proklizavanja,
podesiva visina
vjetrobrana, tit
nici za ruke, put
no raunalo
ABS, kontro
la proklizavanja
(KTRC), podesiva
visina vjetrobra
na, putno rau
nalo
ABS, titnici
za ruke
ABS, kontro
la proklizava
nja, tempomat,
podesiva visi
na sjedala i vje
trobrana, putno
raunalo, sre
dinji oslonac
ABS, kontro
la proklizavanja
(TCS), podesi
va visina sjeda
la, putno rau
nalo, titnici za
ruke, sredinji
oslonac
Dodatna
oprema
testiranog
motocikla
kontrola prokli
zavanja (ASC),
ABS, sredinji
kofer, paket opre
me Rallye (elek
tronsko pode
avanje ovjesa
(ESA), grijane rui
ce upravljaa, tit
nici za ruke, put
no raunalo, bia
ni naplatci, boni
nosai kofera)
putno raunalo,
kontrola prokliza
vanja (ASC), ABS,
elektronsko pode
avanje ovjesa
(ESA), grijai ru
ki, nosai kofera,
svjetla za maglu
kompletan
Termignoni ispu
ni sustav, boni
koferi, hands free
poklopac goriva
boni i sredi
nji koferi, nosa
i kofera, unutar
nje torbe, boni
titnici
aluminijski tit
nik agregata,
boni titnici,
povieni vjetro
bran, maglenke,
senzor pritiska
u gumama
sredinji i boni
koferi (Givi)
Cijena 129.370 kn 145.066 kn 165.990 kn 121.990 kn 98.595 kn 109.130 kn 139.600 kn 119.900 kn
Cijena test.
modela
cca. 150.000 kn cca. 168.000 kn cca. 187.000 kn 121.990 kn cca. 110.000 kn 109.130 kn 152.444 kn cca. 126.000 kn
XT 1200Z Super Tnr
2.
PUTNIENDURO
Tiger Explorer 1200 Tiger Explorer 1200
3.
PUTNIENDURO
2.
PUTNISUPERMOTO
3.
PUTNISUPERMOTO
B
E
S
T
B
U
Y
>>>
49 MOTO PULS br. 130/8./2012.
B
M
W
R

1
2
0
0

G
S

B
M
W
R

1
2
0
0

G
S

A
d
v
e
n
t
u
r
e
D
u
c
a
t
i
M
u
l
t
i
s
t
r
a
d
a
1
2
0
0

S

S
p
o
r
t
H
o
n
d
a

C
r
o
s
s
t
o
u
r
e
r

V
F
R

1
2
0
0
X
K
a
w
a
s
a
k
i

V
e
r
s
y
s

1
0
0
0
K
T
M
9
9
0

S
M

T
T
r
i
u
m
p
h
T
i
g
e
r
E
x
p
l
o
r
e
r

1
2
0
0
Y
a
m
a
h
a
X
T

1
2
0
0
Z
S
u
p
e
r

T
M
O
T
O
R

I

P
R
I
J
E
N
O
S
T
i
p

a
g
r
e
g
a
t
a
2

c
n
d
r
a
,

b
o
k
s
e
r
,

e
t
v
e
r
o
t
a
k
t
n
2

c
n
d
r
a
,

b
o
k
s
e
r
,

e
t
v
e
r
o
t
a
k
t
n
V
2
,

e
t
v
e
r
o
t
a
k
t
n
V
4
,

e
t
v
e
r
o
t
a
k
t
n
4

c
n
d
r
a
,

r
e
d
n
,

e
t
v
e
r
o
t
a
k
t
n
V
2
,

e
t
v
e
r
o
t
a
k
t
n
3

c
n
d
r
a
,

r
e
d
n
,

e
t
v
e
r
o
t
a
k
t
n
2

c
n
d
r
a
,

r
e
d
n
,

e
t
v
e
r
o
t
a
k
t
n
P
r
o
m
j
e
r

x

h
o
d

[
m
m
]
1
0
1

x

7
3
1
0
1

x

7
3
1
0
6

x

6
7
,
9
8
1

x

6
0
7
7

x

5
6
1
0
1

x

6
2
,
4
8
5

x

7
1
,
4

9
8

x

7
9
,
5

Z
a
p
r
e
m
i
n
a

1
.
1
7
0

c
c
m
1
.
1
7
0

c
c
m
1
.
1
9
8
,
4

c
c
m
1
.
2
3
7

c
c
m
1
.
0
4
3

c
c
m
9
9
9

c
c
m
1
.
2
1
5

c
c
m
1
.
1
9
9

c
c
m
K
o
m
p
r
e
s
i
j
a
1
2
,
0
:
1
1
2
,
0
:
1
1
1
,
5
:
1
1
2
,
0
:
1
1
0
,
3
:
1
1
1
,
5
:
1
n
.
d
.
1
1
,
0
:
1
T
i
p

r
a
z
v
o
d
a
2

b
r
e
g
a
s
t
e

o
s
o
v
n
e

u

g
a
v
,

4

v
e
n
t
a

p
o

c
n
d
r
u
2

b
r
e
g
a
s
t
a

o
s
o
v
n
e

u

g
a
v
,

4

v
e
n
t
a

p
o

c
n
d
r
u
2

b
r
e
g
a
s
t
e

o
s
o
v
n
e

u

g
a
v
,

4

v
e
n
t
a

p
o

c
n
d
r
u
,

d
e
z
m
o
d
r
o
m
k
a
1

b
r
e
g
a
s
t
a

o
s
o
v
n
a

u

g
a
v
,

4

v
e
n
t
a

p
o

c
n
d
r
u
2

b
r
e
g
a
s
t
e

o
s
o
v
n
e

u

g
a
v
,

4

v
e
n
t
a

p
o

c
n
d
r
u
2

b
r
e
g
a
s
t
e

o
s
o
v
n
e

u

g
a
v
,

4

v
e
n
t
a

p
o

c
n
d
r
u
2

b
r
e
g
a
s
t
e

o
s
o
v
n
e

u

g
a
v
,

4

v
e
n
t
a

p
o

c
n
d
r
u
2

b
r
e
g
a
s
t
e

o
s
o
v
n
e

u

g
a
v
,

4

v
e
n
t
a

p
o

c
n
d
r
u
H
l
a
e
n
j
e
z
r
a
n
o
z
r
a
n
o
t
e
k
u
n
o
m
t
e
k
u
n
o
m
t
e
k
u
n
o
m
t
e
k
u
n
o
m
t
e
k
u
n
o
m
t
e
k
u
n
o
m
N
a
p
a
j
a
n
j
e
e
.

u
b
r
z
g
a
v
a
n
j
e
,

5
0

m
m
e
.

u
b
r
z
g
a
v
a
n
j
e
,

5
0

m
m
e
.

u
b
r
z
g
a
v
a
n
j
e
,

r
d
e
-
b
y
-
w
r
e
e
.

u
b
r
z
g
a
v
a
n
j
e

4
4

m
m
e
.

u
b
r
z
g
a
v
a
n
j
e

3
8

m
m
e
.

u
b
r
z
g
a
v
a
n
j
e

4
8

m
m
,

e
.

u
b
r
z
g
a
v
a
n
j
e
,

r
d
e
-
b
y
-
w
r
e

e
.

u
b
r
z
g
a
v
a
n
j
e
,

r
d
e
-
b
y
-
w
r
e
M
a
k
s
.

s
n
a
g
a
[
K
S

(
k
W
)

-

o
.
/
m
n
.
]
1
1
0

(
8
1
)

-

7
.
7
5
0
1
1
0

(
8
1
)

-

7
.
7
5
0

1
5
0

(
1
1
0
)

-

9
.
2
5
0
1
2
9

(
9
5
)

-

7
.
7
5
0
1
1
8

K
S

(
8
7
)

-

9
.
0
0
0

1
1
6

K
S

(
8
5
)

-

9
.
0
0
0
1
3
7

(
1
0
1
)

-

9
.
3
0
0
1
1
0

(
8
1
)

-

7
.
2
5
0
M
a
k
s
.

o
k
r
e
t
n
i

m
o
m
.

[
N
m

(
k
g
m
)

-

o
.
/
m
n
.
]
1
2
0

(
1
2
,
2
)

-

6
.
0
0
0
1
2
0

(
1
2
,
2
)

-

6
.
0
0
0
1
1
9

(
1
2
,
1
)

-

7
.
5
0
0
1
2
6

(
1
2
,
8
)

-

6
.
5
0
0

1
0
2

(
1
0
,
4
)

-

7
.
7
0
0

9
7

(
9
,
9
)

-

7
.
0
0
0

1
2
1

(
1
2
,
3
)

-

6
.
4
0
0
1
1
4

(
1
1
,
6
)

-

6
.
0
0
0
S
p
o
j
k
a
s
u
h
a

s
p
o
j
k
a
,

1
8
0

m
m
s
u
h
a

s
p
o
j
k
a
,

1
8
0

m
m
s

v
e
s
t
r
u
k
m

d
s
k
o
v
m
a

u

u
j
n
o
j

k
u
p
c
,

k
z
n
a

s
p
o
j
k
a
s

v
e
s
t
r
u
k
m

d
s
k
o
v
m
a

u

u
j
n
o
j

k
u
p
c
s

v
e
s
t
r
u
k
m

d
s
k
o
v
m
a

u

u
j
n
o
j

k
u
p
c
s

v
e
s
t
r
u
k
m

d
s
k
o
v
m
a

u

u
j
n
o
j

k
u
p
c
s

v
e
s
t
r
u
k
m

d
s
k
o
v
m
a

u

u
j
n
o
j

k
u
p
c
s

v
e
s
t
r
u
k
m

d
s
k
o
v
m
a

u

u
j
n
o
j

k
u
p
c
M
j
e
n
j
a
6

b
r
z
n
a
6

b
r
z
n
a
6

b
r
z
n
a
6

b
r
z
n
a
6

b
r
z
n
a
6

b
r
z
n
a
6

b
r
z
n
a
6

b
r
z
n
a
Z
a
v
r
n
i

p
r
i
j
e
n
o
s
k
a
r
d
a
n
k
a
r
d
a
n
a
n
a
c
k
a
r
d
a
n
a
n
a
c
a
n
a
c
k
a
r
d
a
n
k
a
r
d
a
n
C
I
K
L
I
S
T
I
K
A
O
k
v
i
r
n
,

c
j
e
v
a
s
t

n
,

c
j
e
v
a
s
t
n
,

c
j
e
v
a
s
t
d
v
o
g
r
e
d
n

a
u
m
n
j
s
k

d
v
o
g
r
e
d
n

a
u
m
n
j
s
k
n
,

c
j
e
v
a
s
t

n
,

c
j
e
v
a
s
t
n
,

c
j
e
v
a
s
t
P
r
e
d
t
r
a
g
1
0
1

m
m
8
8
,
7

m
m
1
1
0

m
m
1
0
7

m
m
1
0
7

m
m
1
0
9

m
m
1
0
5
,
5

m
m
1
2
6

m
m
K
u
t

u
p
r
a
v
l
j
a
a
2
5
,
7
2
4
,
8
2
4
2
8
2
7
2
4
,
4
2
3
,
9
2
8
P
r
e
d
n
j
i

o
v
j
e
s
t
e
e
e
v
e
r

v
c
a
,

4
1

m
m
,

p
o
d
e
s
v
o

p
r
e
d
o
p
t
e
r
e
e
n
j
e
t
e
e
e
v
e
r

v
c
a
,

4
1

m
m
,

p
o
d
e
s
v
o

p
r
e
d
o
p
t
e
r
e
e
n
j
e
u
p
s
d
e
-
d
o
w
n

v
c
a
,

4
8

m
m
,

p
o
t
p
u
n
o

p
o
d
e
s
v
a

u
p
s
d
e
-
d
o
w
n

v
c
a

4
3

m
m
,

p
o
t
p
u
n
o

p
o
d
e
s
v
a
u
p
s
d
e
-
d
o
w
n

v
c
a

4
3

m
m
,

p
o
d
e
s
v

p
o
v
r
a
t

p
r
e
d
o
p
t
e
r
e
e
n
j
e
u
p
s
d
e
-
d
o
w
n

v
c
a

4
8

m
m
,

p
o
t
p
u
n
o

p
o
d
e
s
v
a
u
p
s
d
e
-
d
o
w
n

v
c
a

4
6

m
m
,

p
o
t
p
u
n
o

p
o
d
e
s
v
a
u
p
s
d
e
-
d
o
w
n

v
c
a

4
3

m
m
,

p
o
t
p
u
n
o

p
o
d
e
s
v
a
H
o
d

p
r
e
d
n
j
e
g

k
o
t
a
a
1
9
0

m
m
2
0
0

m
m
1
7
0

m
m
1
4
5

m
m
1
5
0

m
m
1
6
0

m
m
1
9
0

m
m
1
9
0

m
m
S
t
r
a
n
j
i

o
v
j
e
s
j
e
d
n
o
r
u
k
a

a
u
m
n
j
s
k
a

v
c
a
,

m
o
n
o
a
m
o
r
t
z
e
r
,

p
o
d
e
s
v

p
o
v
r
a
t

p
r
e
d
o
p
t
e
r
e
e
n
j
e
j
e
d
n
o
r
u
k
a

a
u
m
n
j
s
k
a

v
c
a
,

m
o
n
o
a
m
o
r
t
z
e
r

p
o
d
e
s
v

p
o
v
r
a
t

p
r
e
d
o
p
t
e
r
e
e
n
j
e
j
e
d
n
o
r
u
k
a

a
u
m
n
j
s
k
a

v
c
a
,

m
o
n
o
a
m
o
r
t
z
e
r
,

p
o
t
p
u
n
o

p
o
d
e
s
v

j
e
d
n
o
r
u
k
a

a
u
m
n
j
s
k
a

v
c
a
,

m
o
n
o
a
m
o
r
t
z
e
r
,

p
o
d
e
s
v

p
o
v
r
a
t

p
r
e
d
o
p
t
e
r
e
e
n
j
e
a
u
m
n
j
s
k
a

v
c
a
,

m
o
n
o
a
m
o
r
t
z
e
r
,

p
o
d
e
s
v

p
o
v
r
a
t

p
r
e
d
o
p
t
e
r
e
e
n
j
e

a
u
m
n
j
s
k
a

v
c
a
,

m
o
n
o
a
m
o
r
t
z
e
r
,

p
o
t
p
u
n
o

p
o
d
e
s
v
j
e
d
n
o
r
u
k
a

a
u
m
n
j
s
k
a

v
c
a
,

m
o
n
o
a
m
o
r
t
z
e
r
,

p
o
d
e
s
v

p
o
v
r
a
t

p
r
e
d
o
p
t
e
r
e
e
n
j
e
a
u
m
n
j
s
k
a

v
c
a
,

m
o
n
o
a
m
o
r
t
z
e
r
,

p
o
d
e
s
v

p
o
v
r
a
t

p
r
e
d
o
p
t
e
r
e
e
n
j
e
H
o
d

s
t
r
a
n
j
e
g

k
o
t
a
a
2
1
0

m
m
2
2
0

m
m
1
7
0

m
m
1
4
6

m
m
1
5
0

m
m
1
8
0

m
m
1
9
4

m
m
1
9
0

m
m
P
r
e
d
n
j
i

k
o
i
o
n
i

s
u
s
t
a
v
d
v
o
s
t
r
u
k

d
s
k

p
r
o
m
j
e
r
a

3
0
5

m
m
,

k
j
e
t
a

s
a

4

k
p
a
d
v
o
s
t
r
u
k

d
s
k

p
r
o
m
j
e
r
a

3
0
5

m
m
,

k
j
e
t
a

s
a

4

k
p
a
d
v
o
s
t
r
u
k

d
s
k

p
r
o
m
j
e
r
a

3
2
0

m
m
,

r
a
d
j
a
n
a

k
j
e
t
a

s

4

k
p
a
d
v
o
s
t
r
u
k

d
s
k

p
r
o
m
j
e
r
a

3
1
0

m
m
,

k
j
e
t
a

s

3

k
p
a
d
v
o
s
t
r
u
k

d
s
k

p
r
o
m
j
e
r
a

3
0
0

m
m
,

k
j
e
t
a

s
a

4

k
p
a
d
v
o
s
t
r
u
k

d
s
k

p
r
o
m
j
e
r
a

3
1
0

m
m
,

r
a
d
j
a
n
a

k
j
e
t
a

s
a

4

k
p
a
d
v
o
s
t
r
u
k

d
s
k

p
r
o
m
j
e
r
a

3
0
5

m
m
,

k
j
e
t
a

s
a

4

k
p
a
d
v
o
s
t
r
u
k

d
s
k

p
r
o
m
j
e
r
a

3
1
0

m
m
,

k
j
e
t
a

s
a

4

k
p
a
S
t
r
a
n
j
i

k
o
i
o
n
i

s
u
s
t
a
v
d
s
k

p
r
o
m
j
e
r
a

2
6
5

m
m
,

k
j
e
t
a

s

2

k
p
a
d
s
k

p
r
o
m
j
e
r
a

2
6
5

m
m
,

k
j
e
t
a

s

2

k
p
a
d
s
k

p
r
o
m
j
e
r
a

2
4
5

m
m
,

k
j
e
t
a

s

2

k
p
a
d
s
k

p
r
o
m
j
e
r
a

2
7
6

m
m
,

k
j
e
t
a

s

2

k
p
a

d
s
k

p
r
o
m
j
e
r
a

2
5
0

m
m
,

k
j
e
t
a

s

1

k
p
e
m
d
s
k

p
r
o
m
j
e
r
a

2
4
0

m
m
,

k
j
e
t
a

s

2

k
p
a
d
s
k

p
r
o
m
j
e
r
a

2
8
2

m
m
,

k
j
e
t
a

s

2

k
p
a
d
s
k

p
r
o
m
j
e
r
a

2
8
2

m
m
N
a
p
l
a
t
c
i

(
s
p
r
i
j
e
d
a

/

s
t
r
a
g
a
)

j
e
v
a
n

(
2
,
5
x
1
9

/

4
,
0
x
1
7
)
a
n

(
2
,
5
x
1
9

/

4
,
0
x
1
7
)
j
e
v
a
n

(
3
,
5
x
1
7

/

6
,
0
x
1
7
)
a
n

(
2
,
5
x
1
9

/

4
,
0

x

1
7
)

j
e
v
a
n

(
n
.
d
.
)
j
e
v
a
n

(
3
,
5
x
1
7

/

5
,
5
x
1
7
)
a
n

(
2
,
5
x
1
9

/

4
,
0
x
1
7
)
a
n

(
n
.
d
.
)
G
u
m
a

p
r
e
d
n
j
a
1
1
0
/
8
0
-
1
9
1
1
0
/
8
0
-
1
9
1
2
0
/
7
0
-
1
7
1
1
0
/
8
0
-
1
9
1
2
0
/
7
0
-
1
7
1
2
0
/
7
0
-
1
7
1
1
0
/
8
0
-
1
9
1
1
0
/
8
0
-
1
9
G
u
m
a

s
t
r
a
n
j
a
1
5
0
/
7
0
-
1
7
1
5
0
/
7
0
-
1
7
1
9
0
/
5
5
-
1
7
1
5
0
/
7
0
-
1
7
1
8
0
/
5
5
-
1
7
1
8
0
/
5
5
-
1
7
1
5
0
/
7
0
-
1
7
1
5
0
/
7
0
-
1
7
D
I
M
E
N
Z
I
J
E
M
e
u
o
s
o
v
i
n
s
k
i

r
a
z
m
a
k
1
.
5
0
7

m
m
1
.
5
1
0

m
m
1
.
5
3
0

m
m
1
.
5
9
5

m
m
1
.
5
2
0

m
m
1
.
5
0
5

m
m
1
.
5
3
0

m
m
1
.
5
4
0

m
m
D
u
i
n
a
2
.
2
1
0

m
m
2
.
2
4
0

m
m
2
.
1
5
0

m
m
2
.
2
8
5

m
m
2
.
2
3
5

m
m
2
.
0
4
5

m
m
2
.
2
4
8

m
m
2
.
2
5
5

m
m
i
r
i
n
a
9
4
0

m
m
9
9
0

m
m
n
.
d
.
9
1
5

m
m
9
0
0

m
m
n
.
d
.
8
8
5

m
m
9
8
0

m
m
V
i
s
i
n
a
1
.
4
5
0

m
m
1
.
5
2
5

m
m
1
.
4
0
0

m
m
1
.
3
3
5

m
m
1
.
4
0
5

m
m
n
.
d
.
1
.
4
1
0

m
m
1
.
4
1
0

m
m
M
i
n
.

u
d
a
l
j
e
n
o
s
t

o
d

t
l
a
n
.
d
.
n
.
d
.
n
.
d
.
1
8
0

m
m
1
5
5

m
m
1
9
5

m
m
n
.
d
.
2
0
5

m
m
V
i
s
i
n
a

s
j
e
d
a
l
a
8
5
0

/

8
7
0

m
m
8
9
0

/

9
1
0

m
m
8
5
0

m
m
8
5
0

m
m
8
4
5

m
m
8
5
5

m
m
8
4
0

-

8
6
0

m
m
8
4
5

-

8
7
0

m
m
S
p
r
e
m
n
i
k

g
o
r
i
v
a
2
0

3
3

2
0

2
1
,
5

2
1

1
9

2
0

2
3

T
e
i
n
a

-

s
u
h
a
2
0
3

k
g
2
2
3

k
g
1
9
2

k
g
n
.
d
.
n
.
d
.
n
.
d
.
n
.
d
.
n
.
d
.
T
e
i
n
a

-

s
a

s
v
i
m

t
e
k
u
i
n
a
m
a
2
2
9

k
g

2
5
6

k
g

2
2
0

k
g
2
7
5

k
g
2
3
9

k
g
1
9
7

k
g

(
b
e
z

g
o
r
v
a
)
2
5
9

k
g
2
6
1

k
g
M
a
k
s
i
m
a
l
n
a

n
o
s
i
v
o
s
t
2
0
6

k
g
2
1
6

k
g
n
.
d
.
n
.
d
.
2
2
0

k
g
n
.
d
.
n
.
d
.
n
.
d
.
F
I
N
A
N
C
I
J
E

I

O
P
R
E
M
A
G
a
r
a
n
c
i
j
a
2

g
o
d
n
e
2

g
o
d
n
e
2

g
o
d
n
e
2

g
o
d
n
e
2

g
o
d
n
e
2

g
o
d
n
e
2

g
o
d
n
e
3

g
o
d
n
e
S
e
r
v
i
s
n
i

i
n
t
e
r
v
a
l
i
1
0
.
0
0
0

k
m
1
0
.
0
0
0

k
m
1
2
.
0
0
0

k
m
1
0
.
0
0
0

k
m
1
2
.
0
0
0

k
m
7
.
5
0
0

k
n
1
6
.
0
0
0

k
m
1
0
.
0
0
0

k
m
P
o
t
r
o
n
j
a

-

d
e
k
l
a
r
i
r
a
n
o
4
,
3

/
1
0
0

k
m
4
,
6

/
1
0
0

k
m
n
.
d
.
6
,
1

/
1
0
0

k
m
n
.
d
.
n
.
d
.

n
.
d
.
n
.
d
.
P
o
t
r
o
n
j
a

-

i
z
m
j
e
r
e
n
o
5
,
7

/
1
0
0

k
m
5
,
9

/
1
0
0

k
m
7
,
0

/
1
0
0

k
m
7
,
4

/
1
0
0

k
m
6
,
7

/
1
0
0

k
m
7
,
3

/
1
0
0

k
m
6
,
4

/
1
0
0

k
m
7
,
2

/
1
0
0

k
m
B
o
j
e
b
j
e
a
,

s
r
e
b
r
n
a
,

c
r
n
a
,

p
a
v
a
c
r
n
a
,

s
v
a
,

c
r
v
e
n
a
c
r
v
e
n
a
s
r
e
b
r
n
a
,

b
j
e
a
,

c
r
n
a
,

c
r
v
e
n
a
b
j
e
a
,

s
v
a
n
a
r
a
n
a
s
t
a
,

s
v
a
,

b
j
e
a
p
a
v
a
,

s
v
a
,

c
r
n
a
s
v
a
,

b
j
e
a
,

c
r
n
a
50 MOTO PULS br. 130/8./2012.
Svaki je od testnih vozaa imao svog
favorita, ve ovisno o stilu vonje
i preferencama. Iako su stavovi
nerijetko bili i dijametralno suprotni,
sloili smo se da svi ovi motocikli nude
dosta toga, ali i da isto tako i dosta
trae po pitanju financija
51 M O PUL br. 130/8./2012.
***
Dva u jedan,
C
I
J
E
N
A
1
5
4
.
4
0
0

k
n
Jednostavno se transformira iz cruisera Jednostavno se transformira iz cruisera
u tourera, kao dva motocikla u jednom, a u tourera, kao dva motocikla u jednom, a
bez kompromisa - nespretan je prijevod bez kompromisa - nespretan je prijevod
marketin!ke poruke za solidan Harley- marketin!ke poruke za solidan Harley-
Davidson Switchback. I doista, jednostavnim Davidson Switchback. I doista, jednostavnim
skidanjem ili montiranjem vjetrobrana i bonih skidanjem ili montiranjem vjetrobrana i bonih
kofera Switchback nudi mogunost da ovisno kofera Switchback nudi mogunost da ovisno
o raspoloenju uivate u dva donekle razliita, o raspoloenju uivate u dva donekle razliita,
a jednako privlana stila, no nije ba da neete a jednako privlana stila, no nije ba da neete
morati pristati i na neke kompromise. Osim morati pristati i na neke kompromise. Osim
ako ne spadate u kategoriju onih koji slaba!nu ako ne spadate u kategoriju onih koji slaba!nu
prednju konicu ili izraene vibracije zapravo prednju konicu ili izraene vibracije zapravo
smatraju prednou smatraju prednou
Jednostavno se transformira iz cruisera
u tourera, kao dva motocikla u jednom, a
bez kompromisa - nespretan je prijevod
marketin!ke poruke za solidan Harley-
Davidson Switchback. I doista, jednostavnim
skidanjem ili montiranjem vjetrobrana i bonih
kofera Switchback nudi mogunost da ovisno
o raspoloenju uivate u dva donekle razliita,
a jednako privlana stila, no nije ba da neete
morati pristati i na neke kompromise. Osim
ako ne spadate u kategoriju onih koji slaba!nu
prednju konicu ili izraene vibracije zapravo
smatraju prednou
52 MOTO PULS br. 130/8./2012.
Harley-Davidson
t
e
s
t
ali vrijedan
PIE:
TOMISLAV
BEENI
FOTO:
MARKO
GUZINA H
ijerarhija klasinih Harley-Davidsona
je dosta jednostavna. Na dnu pirami-
de su Sportsteri, stepenicu iznad je
serija Dyna, zatim bucmasti Softaili,
a onda i prestina Touring paleta,
iznad koje su jo samo kune prerade s ozna-
kom CVO. I bez obzira na umu modela i pripa-
dajuih zbunjujuih oznaka, za svaki se tono
zna gdje mu je mjesto. Osim moda za prole
zime predstavljeni FLD Switchback. E, to je ve
Harley-Davidson s krizom identiteta.
Naime, Switchback svojim dizajnom poku-
ava koketirati s pripadnicima plemike obite-
lji Touring, ponajprije s Road Kingom, no pra-
va je istina da po mehanikoj osnovi nosi dje-
vojako prezime Dyna, to ga ini pripadnikom
nie srednje kaste. Vidljivo je to kad mu, kao
to je u uostalom i predvieno, skinete prozir-
ni vjetrobran i plastine bisage te ugledate pri-
vlaan, ali sasvim tipian (da ne napiemo obi-
an) custom, koji bi, a sad stvarno izmiljamo,
mogli nazvati i Dyna Street Custom. Rezultat
svega je motocikl koji opremom, dizajnom i cije-
nom preskae okvire Dyna obitelji, ali isto tako
zbog pojedinih detalja donekle izgara u ambiciji
da pobudi asocijacije na Touring modele.
Recimo, ispuni sustav je izveden po principu
2 u 1, zbog ega ispod lijeve bisage umjesto kro-
>>>
53 MOTO PULS br. 130/8./2012.
mirane cijevi zjapi praznina koja naruava sime-
triju i ukupni dojam. Isto tako, Switcback dolazi s
platformama za noge, ali zbog utede od nekoliko
dolara ima klasinu polugu mjenjaa umjesto oe-
kivane klackalice, a tu je i taj prednji disk koji dje-
luje prozrano i jeftino, to je dojam koji se potvr-
uje i u njegovoj praktinoj primjeni. Predmet spo-
ra mogu biti i neobini lijevani naplatci, koji diza-
jnom krakova pobuuju sjeanja na Opel Mantu i
kao takve ih volite ili mrzite, s time da smo sami
blie onoj prvoj opciji. Djeluju onako futuristi-
ki-retro i u kombinaciji s dugakim blatobranom
podsjeaju na samosvojan Road Glide Custom, to
cijelom motociklu daje specifian arm.
Switchback s Road Glideom, a onda i ostalim
Touring modelima, povezuje i pogonski agregat.
Dosad su Dyna modeli dolazili s agregatom Twin
Cam 96, a sa Switchbackom je zapoela tranzicija
na kapacitetniji Twin Cam 103. Razlika je u provrtu,
koji je kod verzije 103 povean s 95,3 na 98,4 mm,
a to je u kombinaciji s nepromijenjenim hodom od
ak 111,1 mm rezultiralo porastom zapremine s
1.584 ccm na 1.691 ccm.
Po loem starom obiaju, Harley-Davidson ne
objavljuje podatke o maksimalnoj snazi, a neslu-
beni se podaci kreu u preirokom rasponu od 62
do 76 KS, tako da kao orijentir treba uzeti samo
deklarirane vrijednosti okretnog momenta, koji
Izuzmemo li naplatke,
Switchback svojim dizajnom
prti od nostalgije, ak i po
visokim standardima Harley-
Davidsona
Switchback ima
platforme za noge, ali
ne i klackalicu
Prednji disk ne
djeluje ba uvjerljivo,
a takav dojam
ostavlja i u vonji
Na dnu brzinomjera nalazi se digitalni
ekrani, u kojeg je ukomponiran i
koristan pokaziva stupnja prijenosa
Ako prekidai razotkrivaju kako
je ovdje ipak rije o suvremenom
odltimeru, onda automatsko
iskljuivanje pokazivaa smjera to
dodatno potvruje
2 u 1 ispuni sustav
malo naruava simetriju
stranjeg kraja
V2 agregat je bogat
momentom, ali i
vibracijama
>>>t est Harl ey- Davi dson Dyna Swi tchback
54 MOTO PUL br. 130/8./2012.
u ovom sluaju po europskim standardima svoj
maksimum od 126 Nm dosee pri 3.500 okr/min.
Pretoeno u vonju, te se brojke mogu lako osjetiti
kroz kolski linearno razvijanje snage i impresivnu
vunu silu koja e vam kod zakretanja ruice gasa
pruiti osjeaj nadmoi, bez da vas pritom prepla-
i i potakne na ozbiljnije luenje adrenalina.
Pogled u pro!lost
Cjelokupni dojam bi svakako bio impresivniji
da potmuli zvuk koji prati klasine note Harley-
Davidsona nije tako civilizirano priguen, no i
ovako Twin Cam 103 osvaja svojom izvedbom, a
prvenstveno odlunou koju crpi iz bogatih zali-
ha okretnog momenta. Zahvaljujui tome ovaj
330 kg teak motocikl dovoljno ivahno ubrza-
va i lako se nosi s relativno dugako prorauna-
tim prijenosnim omjerima, pri emu 6 brzinski
mjenja ne krasi neka uzorna mekoa, ali je (ba
kao i spojka, ija komanda nije hidraulikog nego
mehanikog tipa) ugodan za koritenje i taman
dovoljno precizan. Bilo bi jo i bolje da se stup-
njevi prijenosa mogu mijenjati po principu prst-
peta ili da barem klasina poluga mjenjaa nije
pomaknuta naprijed do te mjere da promjene
stupnja nije mogue izvoditi trzanjem iz glenja,
nego je potrebno cijelu nogu osjetno pomicati
prema naprijed.
Poloaj vozaa je old
school i maksimalno
oputajui. Za upravljaem
ovog motocikla osjetit ete
svata, ali ne i potrebu za
jurnjavom
I bez kofera i vjetrobrana,
koji se lako skidaju,
Switchback djeluje skladno i
bezvremenski
>>>
55 MOTO PULS br. 130/8./2012.
Zanemarimo li taj detalj, ergonomija je dosta
dobro proraunata, posebno ako uzmemo u obzir
da je ovdje ipak rije o jednom customu. Mjesta
ima sasvim dovoljno, to vrijedi i za platforme za
stopala na kojima se noge odmaraju ugodno svi-
nute u koljenima, a opet ne i pretjerano rairene
u kukovima, ljubaznou spremnika goriva koji je
prikladno suen u svom stranjem dijelu. Tu je i
relativno visok i natrag svinuti upravlja koji dik-
tira uspravan poloaj gornjeg dijela, to je ugoda
koja na duim putovanjima obino postaje dvosje-
kli ma. Sreom, prerani je zamor materijala ovdje
donekle osujeen dobro izvedenim sjedalom, koje
nije predebelo, nego je jednostavno udobno, a uz
to ima i odlino izveden oslonac za lea.
Pritom poloaj vozaa nije samo iznimno opu-
ten, nego je - prvenstveno zbog poloaju nogu
- i naglaeno nostalgian, pa tako imate osje-
aj da kroz prozirni vjetrobran zapravo gledate u
davno prohujalu prolost i da se nalazite u sed-
lu motocikla iz etrdesetih godina prolog stolje-
a. teta je samo to je u ovom sluaju to sed-
lo, ma koliko udobno bilo, presvueno klizavom
presvlakom koja ne prua dobro uporite. Slina
stvar, ali iz sasvim drugih razloga, vrijedi i za
platforme za noge.
Naime, pri veim brzinama stopala kao da se
ele izuti s platformi, ne zato jer je guma kojom
su obloene klizava, nego zato to su potkoljeni-
ce izloene natprosjeno nemilosrdnom ibanju
vjetra. Gornji dio tijela je zato u solidnoj zavjetrini,
dakako, pod uvjetom da niste skinuli vjetrobran i
prekoraili nekih 120 km/h. Nakon toga se iza
uspravnog vjetrobrana ponu stvarati osjetnije
turbulencije, koje poslije kakvih 150 km/h posta-
ju toliko silovite da se zbog njih pone tresti cije-
li gornji dio tijela.
Dobre vibracije?
No, nisu turbulencije jedini razlog zbog
kojeg ete poskakivati u sedlu ovog motocikla.
Ranije spomenutom Twin Camu 103 u sluaju
Switchbacka nedostaje i slovna oznaka B, to zna-
i da V2 agregat nije opremljen balansnom osovi-
nom, pa je samim time motocikl poprilino proet
vibracijama. Ne elei ulaziti u uzaludne rasprave
o tome je jesu li inae nepoeljne vibracije u slua-
ju Harley-Davidsona zapravo poeljne, konstatirat
Lijevani naplatci predstavljaju
neobian kontrast ostatku
ovog vremenskog stroja koji
vas vraa skroz tamo u prvu
polovicu prolog stoljea
Veliki vjetrobran nije tu samo zbog
stila, nego doista prua i zatitu od
vjetra. Problemi s turbulencijama
nastaju tek kada Switchback vozite
bre nego to mu to pristaje
Kromirani ispuni sustav
odailje potmuli, ali i
poprilino prigueni zvuk
Sjedalo je udobno i prua
dobar oslonac za donji dio
lea, ali je istovremeno
presvueno klizavim
materijalom
56 MOTO PULS br. 130/8./2012.
emo da je za na ukus ta trenja, koja se osjeti i
na rukama i nogama, ipak previe izraena.
Dakako, Switchback u ritmu V2 agregata ple-
e drme i kod stajanja na mjestu, no vibraci-
je su ipak najvie izraene kod koenja motorom
te vonji pri najniim brojevima okretaja. U ras-
ponu od otprilike 2.000 do 3.000 okr/min nasta-
je neoekivana nirvana u kojoj Switchback samo
glatko klizi, a ne poskakuje cestom, da bi se iznad
toga ponovo javile vibracije, koje nisu dramati-
ne, ali se ipak postupno poveavaju s porastom
reima vrtnje. S epicentrom vibracija smjetenim
na desnoj platformi za noge pri duem odrava-
nju vee putno brzine te vibracije imaju potencija-
la blago umrtviti stopalo, to i nije tako bezazleno
ako znamo da nam je ono potrebno za aktiviranje
stranje konice, bez koje je u razumnom vreme-
nu i prostoru nemogue zaustaviti ovaj motocikl.
Dodue, ABS se tu malo prerano i svakako pre-
grubo aktivira, no stranja konica u cjelini dobro
obavlja svoj posao i kao takva bitno popravlja
dojam kojeg ostavlja pritiskanje pretjerano tvrde
poluge prednje konice popraeno mlakim ugri-
zom etveroklipnih klijeta u usamljeni disk pro-
mjera 300 mm. Ne kaemo da je stranja ko-
nica s diskom promjera 292 mm i klijetima s 2
klipia snanija od prednje, ali se svakako moe
daleko bolje dozirati i daje veliki doprinos tome da
po dananjim kriterijima ionako predugaki zau-
stavni putovi ne budu jo dui. Takve su konice
samo jo jedan od podsjetnika na to da ovaj moto-
cikl ne podnosi agresivnu vonju i provlaenje
kroz uicu igle. Bilo kakvi nagli manevri uznemi-
rit e Switchback, no on je zato kod lagane vonje
iznenaujue neutralan i tek se u sporijim zavoji-
ma osjeti neto izraenija tendencija zatvaranja
upravljaa. S osovinskim razmakom od 1.595 mm
i predtragom od 148 mm nije nikakvo udo to se
Ergonomija je dobro
pogoena, smeta nas sam
to to je poluga mjenjaa
previe udaljena i trai
podizanje cijele noge za
promjenu stupnja prijenosa
Switchback po pitanju
naginjanja ne spada u
red najvie ogranienih
Harley-Davidsona, no to ne
znai da platforme za noge
nisu sklone uspostavljanju
kontakta s asfaltom
U zaobljeni spremnik
goriva stane solidnih
17,8 litara goriva
>>>
57 MOTO PULS br. 130/8./2012.
i otvoreniji zavoji prolaze arhaino, odnosno s bla-
go zakrenutim prednjim kotaem, no to se odvija
potpuno prirodno i na vama je samo da motocikl
lagano nagnete u stranu, a upravlja e se prakti-
no neprimjetno blago zatvoriti sam od sebe.
Jedan je skup, ali drugi je gratis
Pritom Switchback, olabavimo li malo oekiva-
nja, nije pretjerano trom i zapravo se ini iznena-
ujue okretan za jedan Harley-Davidson, a po
istim tim kriterijima omoguuje i ulazak u spo-
POGLED NA KONKURENCIJU POGLED NA KONKURENCIJU
Konkurenti ili kopije?
D
akako, postoje oni
koji misle da moto
cikli Harley Davidsona
nemaju konkurencije
nego samo nedostojne
kopije, no ova je rubri
ka ionako rezervirana
za one s malo liberal
nijim pogledom na svi
jet. Uostalom, svaki je
aktualni zrakom hlaeni
Harley Davidson zapra
vo kopija nekih drugih
Harley Davidsona, pita
nje je samo koliko su se
daleko dizajneri zagleda
li u prolost. Odbacimo
li, dakle, indoktrinaciju i
pogledamo li ponudu buc
mastih dressera s bo
nim koferima i usprav
nim prozirnim vjetrobra
nom, dolazimo do neko
liko modela koji bi mogli
predstavljati konkurente
Switchbacku.
Dakako, kao prva i naj
blia alternativa name
e se bratski Road King
Classic, no vjerojatno ste
svjesni da ete za njega
trebati jo dublje pose
gnuti u dep, skroz tamo
do koljena. Krenemo
li u suprotnom smje
ru, prvo se susree
mo s Moto Guzzijevim
kl asi kom Cal i f or ni a
Vintage. U usporedbi za
Switcbackom nedosta
je mu podosta kubinih
centimetara i prestia, ali
ne i sranosti i nostalgi
je koju crpi iz svog umin
kanog dizajna, poseb
no u aktualnoj slavlje
nikoj ediciji 90. No, za
razliku od Switchbacka,
California Vintage nije na
poetku karijere, nego na
njenom samom zalasku i
prema nekim najavama
ovo bi mogla biti i posljed
nja godina proizvodnje.
Najpristupaniji, ali
i naj manj e kari zma
tian izbor predstav
lja Kawasaki VN 1700
Classic Tourer, kojem
e uz nedostatak auten
tinosti puritanci zamje
riti i postojanje hlad
njaka rashladne teku
ine. Ipak, zagrienom
e se ljubitelju Harley
Davidsona kosa najvie
podii pri spomenu mar
ke Victory. Taj ameri
ki proizvoa u vlasni
tvu Polarisa i nema neku
povijest, ali zato otpo
etka ima jasno izrae
nu misiju preotomina
nja dijela labilnijih kupa
ca Harley Davidsona,
a u ovom bi sluaju
panju dijela potenci
j alne Switchbackove
klijentele mogao privu
i Cross Roads Deluxe.
Dodue, kad bi se
kojim sluajem proda
vao na naem tritu,
Cross Roads bi cije
nom vjerojatno konku
rirao skupljem Road
King Classicu, no svo
jom je pojavom ipak bli
i Switchbacku, a to je
posebno vidljivo u diza
jnu naplataka i pred
njeg blatobrana. n
POGLED NA
KONKURENCIJU
Tip
agreg. /
hla.
Zaprem.
[ccm]
Maks.
snaga [KS
- okr/min]
Maks. okr.
moment [Nm
- okr/min]
Teina
[kg]
Gume
(sprijeda / straga)
Konice
(sprijeda /
straga)
Osov.
razmak
[mm]
Vis. sj.
od tla
[mm]
Zavrni
prijenos
Spr.
gor.
[l]
Cijena
(kn)
H-D Switchback V2 / zr. 1.691 n.d. 126 - 3.500 320 130/70-18 / 160/70-17 disk / disk 1.595 695 remen 17,8 154.400
Kawasaki VN 1700 Classic Tourer V2 / tek. 1.700 73 5.000 136 2.750 373* 130/90 16 / 170/70 16 2 x disk/ disk 1.665 750 remen 20 126.387
Moto Guzzi California Vintage V2 / zr. 1.064 73 6.400 94 5.000 251 110/90 18 / 140/70 17 2 x disk / disk 1.560 780 kardan 19 138.410
Victory Cross Roads Delux V2 / zr. 1.731 n.d. 140 340 130/70 18 / 180/60 16 2 x disk / disk 1.670 667 remen 22
*teina sa svim tekuinama
Kawasaki VN 1700
Classic Tourer
Moto Guzzi
California
Vintage
Victory Cross
Roads Delux
istim tim kriterijima omoguuje i ulazak u spo-
mena vrijedne nagibe. Dakako, zaorati platforma-
ma za noge po asfaltu i nije neki problem, upra-
vo suprotno, no cijeli se motocikl moe nagnuti
taman toliko da vas ohrabri i na malo otrije puta-
nje, ali one opet ne mogu biti toliko otre da biste
mogli dovesti u krizu kromirane elemente ovje-
sa sastavljene od klasinih prednjih tapova pro-
mjera 41 mm i jednostavne stranje vilice s dvo-
strukim amortizerima promjera 36 mm. U osno-
vi, ovjes je mekano podeen, a straga i iznimno
kratkog hoda, no barem je za pola koplja kvalitet-
Switchback je najnoviji
lan Dyna obitelji, a
sa cijenom od 154.400
kuna i najskuplji
58 MOTO PULS br. 130/8./2012.
odmah zaboraviti, no svejedno ete se kroz pro-
met probijati bre i lake od vozaa automobila,
pri emu je od pomoi i to to su retrovizori, iako
relativno male povrine i donekle zamueni vibra-
cijama, dobro postavljeni i sasvim upotrebljivi.
Dakako, dodatni si manevarski prostor za pro-
bijanje kroz one najvee guve moete osloboditi
skidanjem bonih kofera, no ini nam se da su pri-
tom gubici vei od dobitaka. Naime, motocikl time
nee postati bitno vitkiji, a ostat ete bez prtlja-
nog prostora, koji je, bez obzira na to to je popri-
lino uzak, jo uvijek dovoljno praktian da bude
i neto vie od stilskog elementa. Isto vrijedi i za
prozirni vjetrobran, koji ne nudi samo pogled u
ljepu prolost, nego doista titi od vjetra, barem
pri brzinama kakve pristaju ovom vremeplovu na
dva kotaa.
Dodue, spremni smo priznati da ta masivna
cjelina i bez bonih kofera i vjetrobrana izgleda
otprilike jednako skladno kao i s njima, no tu vas
ostavljamo samima i preputamo da po vlastitom
nahoenju procijenite koliko je nategnuta cijela ta
marketinka pria o Switchbacku kao nostalgi-
nom toureru koji se lako i beskompromisno
transformira u tipian cruiser. Ako vam se
to ini izmiljanjem tople vode, onda e
vam se cijena od 154.400 kn uiniti
kipuom, no ako mislite da je rije
o teoriji koja dri tu toplu vodu,
onda je pred vama povoljna kup-
nja jer za spomenutu svotu ne
dobijete jedan nego dva Harley-
Davidsona. I to dva sasvim solid-
na Harley-Davidsona. n
lino uzak, jo uvijek dovoljno praktian da bude
i neto vie od stilskog elementa. Isto vrijedi i za
prozirni vjetrobran, koji ne nudi samo pogled u
ljepu prolost, nego doista titi od vjetra, barem
pri brzinama kakve pristaju ovom vremeplovu na
Dodue, spremni smo priznati da ta masivna
cjelina i bez bonih kofera i vjetrobrana izgleda
otprilike jednako skladno kao i s njima, no tu vas
ostavljamo samima i preputamo da po vlastitom
nahoenju procijenite koliko je nategnuta cijela ta
nom toureru koji se lako i beskompromisno
transformira u tipian cruiser. Ako vam se
to ini izmiljanjem tople vode, onda e
vam se cijena od 154.400 kn uiniti
kipuom, no ako mislite da je rije
o teoriji koja dri tu toplu vodu,
onda je pred vama povoljna kup-
nja jer za spomenutu svotu ne
dobijete jedan nego dva Harley-
Davidsona. I to dva sasvim solid-
Motor: V2 pod 45, etverotaktni
Promjer x hod: 98,4 x 111,1 mm
Obujam: 1.691 ccm
Odnos kompresije: 9,6:1
Razvod: 2 bregaste osovine u bloku i 2 ventila po
cilindru
Hlaenje: zrakom
Paljenje: elektronsko
Napajanje: elektronsko ubrizgavanje goriva
Spojka: s viestrukim diskovima u uljnoj kupci
Mjenja: 6 brzina
Zavrni prijenos: remen
Okvir: cjevasti elini
Ovjes: naprijed klasina vilica 41 mm, hod 98
mm; straga oscilirajua vilica s dvostrukim
amortizerima, podesivo predoptereenje, hod
54 mm
Gume: prednja 130/70 18, stranja 160/70 17
Konice: naprijed disk 300 mm i koiona eljust
s 4 klipia, straga disk 292 mm i koiona
eljust s 2 klipia, ABS
Dimenzije (u mm) i teina: duljina 2.360, visina
sjedala 695, osovinski razmak 1.595, kut
prednje vilice 29,9, predtrag 148, minimalna
udaljenost od tla 110, suha teina 320 kg,
teina bez goriva 330 kg
Deklarirano: snaga nije deklarirano, maks. okr.
moment 12,8 kgm (126 Nm) pri 3.500 okr/
min, kombinirana potronja 5,6 l/100 km
Spremnik goriva: 17,8 l
poloaj vozaa, dizajn, modularnost,
elastian pogonski agregat
prednja konica, grub ABS, vibracije,
klizavo sjedalo, cijena
TEHNIKI PODACI
niji od onog koji se ugrauje na modele iz serije
Sportster, te kao takav, u sinergiji s mekanim sje-
dalom, uspijeva upiti dobar dio neravnina.
Stoga je Switchback udoban i iznenaujue
upotrebljiv i gradskoj vonji. Dodue, tu treba biti
poprilino oprezan kod manevriranja na mjestu i
izvoenju polukrunih okretanja, budui se moto-
cikl u jednom trenutku ini lagan i upravljiv, a ve u
sljedeem trenutku postaje nezgrapan i tvrdogla-
vo se eli izvrnuti na bok uslijed naglog zatvaranja
upravljaa, kojeg je onda neobino teko pono-
vo ispraviti. Dakle, na slalom vonju je najbolje
Ovaj vas motocikl ne vraa
u daleku prolost samo
dizajnom i ploajem vozaa,
nego i ukupnim osjeajem
u vonji. ak i ako pritom
moda malo previe vibrira,
istovremeno odailje i onu
dobru vibru
Plastini boni koferi
lijepo zaokruuju
stranjicu motocikla
Na kraju umjereno
visokog ape hanger
upravljaa nalaze se
maleni, ali korisni
retrovizori
59 MOTO PULS br. 130/8./2012.
***
Daytona 675 je i u osnovnoj verziji
meu odlikaima u svojoj klasi, no
njezin je ekstremni ustroj postao
jo izraeniji pojavom modela R.
Ionako odluan trocilindrini agregat
uparen s quick-shifterom jo vie mami na akciju, cijeli je
motocikl s tvrdim hlinsovim ovjesom spremniji na reakciju,
a dizajn oplemenjen detaljima od karbona nudi i dodatnu
atrakciju. Atraktivna je i cijena, ako ste milijarder
Akcija, reakcija, Akcija, reakcija, Akcija, reakcija,
C
I
J
E
N
A
1
2
6
.
6
4
3
k
n
60 MOTO PULS br. 130/8./2012.
uparen s quick-shifterom jo vie mami na akciju, cijeli je uparen s quick-shifterom jo vie mami na akciju, cijeli je
Triumph
t
e
s
t
atrakcija...
PIE:
TOMISLAV
BEENI
FOTO:
MARKO
GUZINA N
ema tome dugo, moda samo kakvih
5 ili 6 godina, kada ste vrhunski
sportski motocikl iz klase 600 mogli
kupiti za kakvih 10 ili 11 tisua eura.
Ne tvrdimo da su tada ti motocikli bili
jeftini, uostalom takvo to se od visoko sofisti-
ciranih i usko specijaliziranih motocikala ni ne
moe oekivati, ali je japanska etvorka sve-
jedno bila dostupna svakome tko je bio barem
donekle kreditno sposoban.
Pustimo sad teaj jena, porezne name-
te, trokove razvoja i druge
samo djelomino opravda-
ne razloge ili iste flosku-
le. Pogledajmo na stvari
iz perspektive potencijal-
nog kupca. Zato bi treba-
lo postati normalno da se za motocikl iz te klase
sada treba izbrojiti nesretnih 13 ili ak 17 tisua
eura? Moe li to opravdati paket u kojem dobi-
jete 125 KS, upside-down vilice, radijalna koio-
na klijeta i mokru teina od kakvih 185 kg? Pa
te su stvari postale standardom jo tamo 2005.
i od tada se malo toga promijenilo - osim, daka-
ko, cijene.
O pravim razmjerima apsurda, barem kada
su japanski motocikli u pitanju, najbolje svjedo-
i Suzuki GSX-R 600 s traenih 119.990 kuna.
Da, dobro ste proitali, 10 kuna manje od njih
120.000, odnosno koji euro manje od okruglih
16.000. Jo prije kakvih pet godina za te ste nov-
ce mogli kupiti GSX-R 1000 i jo bi vam ostalo za
jedan dobar gradski skuter. I gdje je tu Triumph
Daytona 675R? Taj je motocikl ionako previso-
ku letvicu digao na zastraujuih 126.643 kn,
to je dovoljan snaan argument da samou-
vjereno izletimo s tvrdnjom kako ovaj motocikl
neete tako esto vidjeti na cesti. Nita zato,
Daytoni 675 R je ionako prvenstveno mjesto na
natjecateljskoj stazi. Ili bi tamo trebala provesti
barem dobar dio svog radnog staa.
U tom kontekstu treba gledati i na cijenu ovog
motocikla, koja jest pretjerana, ali je barem
donekle i opravdana ugraenom opremom.
Naime, 675R se pribliio poimanju natje-
cateljskog stroja homologiranog za
cestu, to potvruju i nadogradnje
u odnosu na obinu i osjetno
pristupaniju Daytonu 675.
Nije da se komponentama s
potpisom Kayabe i Nissina
moe bilo to zamjeriti, no
u verziji R one su zamije-
njene elementima hlinsa
i Bremba, na to je onda
pridodan i quick-shifter,
da bi sve sasvim priklad-
no bilo zaokrueno karbo-
>>>
61 MOTO PULS br. 130/8./2012.
nom, od kojeg su izraeni prednji i stranji bla-
tobran, dijelovi kokpita i titnik na ispunom
loncu. Dodue, posebnost R izvedbe Daytone
je i njezina perla bijela boja, no ne dajte da vas
to zavara ne postoji nita metroseksualno u
motociklu kod kojeg broja okretaja ide skroz
do oznake 18, a poinje se crveniti tek na broj-
ci 15. S jedne strane na to moemo gledati kao
na puki marketinki trik, budui se vrhunac
postie ispod 13.000 okr/min, a s druge strane
strane taj instrument samo potvruje natjeca-
teljske ambicije ovog motocikla, odnosno daje
naslutiti na to je pogonski agregat spreman
jednom kada ga se pripremi za utrke.
O izostanku bilo kakve njenosti svjedoi
ve i sam poloaj vozaa. Prvo se primijeti da je
zbog koritenja ipak kompaktnije trocilindri-
ne koncepcije agregata motocikl neto ui od
japanskih konkurenata, to je u osnovi dobra
stvar. No, koljena su pod iznimno otrim kutem
ak i za inkvizicijske normative koji vrijede u toj
klasi, dok je sjedalo pozicionirano nadprosje-
no visoko, to je opet ista suprotnost ekstre-
mno niskom upravljau. A iako je pritom gornji
dio tijela i poprilino izduen, nije ba da se lei
na motociklu u misionarskom poloaju, ve sve
to pomalo podsjea na jednu drugu pozu, koja
se u prijevodu na pristojni jezik moe usporediti
sa sprinterom na startu utrke na 100 mm. Nije
ba da ete pritom bradu nasloniti na karbonski
blatobran, ali nema sumnje kako je ergonomija
proraunata tako da voza u to veoj mjeri visi
nad prednjim kotaem.
O!tra poput britve
Ako osjetite kako vas smeta to su ake popri-
lino optereene, velika je vjerojatnost da se
vozite po cesti, gdje ete moda zamijetiti i da
nisko postavljene podlaktice djelotvorno pre-
krivaju veliki postotak refleksije u retrovizori-
ma. Na duim vonjama e vas sigurno zasme-
tati i to to sjedalo svojom debljinom i mekoom
podsjea na koricu kakve enciklopedije, no sve
dosad nabrojano vrijedi i za obinu Daytonu.
Prava patnja zapoinje tek s hlinsovim ovje-
som, koji do te mjere ignorira zadau apsorpci-
je neravnina da biste se mogli uhvatiti kako se
preventivno podiete sa sjedala ve i pri naila-
sku na iscrtane crte pjeakog prijelaza.
Jasno, svi ti elementi koji se negativno odra-
avaju na udobnost poprimaju itekako poziti-
van predznak na stazi ili u nadahnuto sportskoj
vonji cestom. Tada tvrdo sjedalo prua vr-
sto uporite i ne priguuje povratne informaci-
je o tome to se zbiva sa stranjom gumom, a
potpuno podesive hlinsove komponente ovje-
sa - koje se sastoje od NIX 30 izokrenute vilice
promjera 43 mm i TTX36 stranjeg amortize-
ra - Daytoni donose jo vie vrstoe, stabilno-
sti i otrine, ali i mehanikog prianjanja, barem
tamo gdje ne postoje ozbiljnije neravnine koje
bi mogle prodrmati motocikl u nagibu.
Agresivan poloaj vozaa savreno je prila-
goen za sumanuto napadanje zavoja, ali i za
Zbog tvrdog ovjesa, isto
takvog sjedala i agresivnog
poloaja vozaa Daytonu
675R ne krasi udobnost, ali
je zato kao stvorena za brze
prolaske kroz zavoje
Osim hlinsova ovjesa,
verziju R krasi i Brembo
prednja konica. Straga su
ostala Nissinova klijeta s
jednim klipiem
>>>t est T r i umph Dayt ona 675R
62 MOTO PULS br. 130/8./2012.
generiranje poprilino dubokog osjeaja za to
to se zbiva s prednjom gumom. U tom dijelu,
kojeg bismo uvjetno mogli nazvati skretanjem
oko prednjeg kotaa, Triumph Daytona nije
agresivna kao Yamaha R6, ali je svakako komu-
nikativna i sklona odabiranju impresivno otrih
linija. ak i kada pretjerujete, motocikl ostaje
miran i stabilan, a eventualne korekcije se izvo-
de munjevito i gotovo da su ograniene vaom
matom, a ne zakonima fizike.
Kombinacija dosta otrog kuta glave okvira
od 23,9 i predtraga od 89 mm te mokre teine,
koja je s deklariranih 185 kg najmanja u ovoj
klasi, lako kompenzira tek neto dui osovin-
ski razmak koji kod Daytone broji 1.395 mm,
tako da je cijeli motocikl natprosjeno agilan
po pitanju sputanja u nagib i munjevit na pre-
bacivanjima kod vezanih zavoja. Zapravo, ver-
zija R nam se uinila jo okretnijom od osnov-
ne Daytone, iako neko realno uporite za taj
subjektivni dojam ne moemo pronai u kota-
ma ciklistike ili teine, koje su ostale nepromi-
jenjene.
U svakom sluaju, Daytona 675R je nestvar-
no reaktivan motocikl i na trenutke djeluje goto-
vo previe agilnim, ako je takvo to uope mogu-
e. Pogonski agregat je tek neto manje ustar
od ostatka motocikla, to znai da se moda
ne vrti tako rado i tako visoko kao neki etve-
rocilindrini konkurenti, ali je jo uvijek eksplo-
zivan i gladan visokih okretaja. Da je prazan na
niskim reimima vrtnje najvie dolazi do izraa-
ja kod kretanja s mjesta, kada trai malo odlu-
Zahvaljujui svojem trocilindrinom agregatu
Daytona 675R je ua od japanske konkurencije
Pregledna ploa s instrumentima
prikazuje i podatke putnog raunala
Prekidai
su preuzeti s drugih
Triumphovih motocikala
hlinsova NIX 30 prednja vilica nudi
uobiajene mogunosti podeavanja
Iako nije ozbiljnije mijenjan
ve dui niz godina, dizajn
Daytone je jo uvijek
atraktivan
>>>
63 MOTO PULS br. 130/8./2012.
nije dodavanje gasa i preciznije balansiranje na
poluzi spojke, no ta suzdranost na dnu - tako
tipina za sportske motocikle klase 600 - i nije
previe izraena. Vjerojatno je stvar u izuzetno
kratkim prijenosnim omjerima u mjenjau, ali i u
neizdrivom nagonu da Daytonu uvijek vozite u
stupnju prijenosa nie.
Pozitivna nervoza
Istini za volju, u teoriji je mogue da i u 6.
stupnju prijenosa vozite na 4.000 okr/min i
pritom krstarite 70 km/h bez bilo kakvog gun-
anja ili zastajkivanja. Pritom bi vas moglo
zasmetati to poluga gasa ima poprilino
velik prazan hod, a uz to se i prelagano zakre-
e, zbog ega je neto tee izvesti milimetar-
ski precizna doziranja. U kombinaciji s doi-
sta trenutnim odgovorom na svaku komandu
gasa to ponekad rezultira blagom nervozom,
pa ak i grubou, no u cjelini je redni trocilin-
dra zapravo neoekivano uglaen. Pravi gos-
podin.
Svejedno, ak je i u pokuaju sasvim relak-
sirane vonji praktino nemogue potovati
zakonska ogranienja, odnosno teko je odo-
ljeti da se koljenasto vratilo ne zavrti na barem
6.000 okr/min. Iznad toga pogonski agregat
uz dotadanju civiliziranost poinje karakteri-
zirati i uzorna elastinost, da bi na 8.000 okr/
min nastupili prvi znakovi ubrzanog lansiranja
u orbitu, to je popraeno specifinim i nikad
dovoljno pohvaljenim reskim zvukom svoj-
stvenim Triumphovim trocilindrinim agrega-
tima. Iako pritom nema ni nekih velikih rupa
ni naglih provala snage, ve je porast potiska
samo ekstatino linearan, moe se osjetiti
kako do drugog stupnja odvajanja rakete dolazi
na nekih 10.000 okr/min, nakon ega Daytona
675R sasvim podivlja i prua onaj slatki osjeaj
brutalnog ubrzanja uz uzbuenje koje je na razi-
ni ostalih motocikala iz te klase, ako ne i izrae-
nije od prosjeka.
Uitak u pokuaju istiskivanja maksimu-
ma iz raspoloivih 125 KS pri 12.600 okr/min i
72 Nm pri 11.700 okr/min dodatno je potenci-
rano izmjenom stupnjeva prijenosa. Sam mje-
nja nije posebno udo fine mehanike i zapra-
vo bi mu dobro dola jo mala doza mekoe,
posebno kod ubacivanja u 1. ili 2 stupanj pri-
jenosa, no zato Daytona 675R u seriji dolazi s
posebnim dodatkom u obliku quick-shiftera.
Iako je u Triumphovoj izvedbi taj sklop neto
grublji u svom radu nego to je to sluaj kod
Aprilije RSV4 ili Ducatija Panigale, to nikako ne
umanjuje zadovoljstvo doista trenutnog preba-
civanja u stupanj vie bez otputanja poluge
gase. Realno gledajui, za svakodnevnu vonju
cestom quick-shifter vam ne treba, ali vas
veseli, uostalom, jednako kao to vam cesti ne
treba, ali vas svejedno veseli, sportski motocikl
od 125 KS.
Zato vam itekako trebaju dobre konice.
Iako ni onim Nissinovima nismo nali zamjer-
ku, Daytona 675 R je i tu unaprijeena. Zapravo,
Nissinova kombinacija stranjeg diska promje-
ra 220mm i klijeta s jednim klipiem nije pro-
mijenjena, ba kao ni promjer dvostrukih pred-
njih diskova od 308 mm ili koncept etvero-
klipnih radijalnih klijeta izraenih iz jednog
komada. Meutim, klijeta su kod R-a u izvedbi
Bremba, a ista je zamjena provedena i u podru-
ju radijalne pumpe.
Iz siluete motocikla stre
samo nisko postavljene
ruke upravljaa i
retrovizori ograniene
upotrebljivosti
S Daytonom 675R nije
problem brzo prolaziti
kroz zavoje. Problem je
tome odoljeti
64 MOTO PULS br. 130/8./2012.
Daytona 675R ima svu
potrebnu infrastrukturu za
uivanje u sportskoj vonji
Dojma smo da se 675R
lake sputa u nagib i od
ionako izuzetno okretne
obine Daytone
Lijepa stranja vilica preuzeta je od standardne Daytone, ali
je kod modela R opremljena s hlinsovim monoamortizerom
Meu brojne detalje izraene od karbonskih vlakana
spada i titnik s gornje strane ispunog sustava
Daytona 675R u seriji
dolazi s quick-shifterom
Detalji od karbona
dodatno potenciraju
natjecateljski doivljaj
za nisko postavljenim
upravljaem
>>>
65 MOTO PULS br. 130/8./2012.
Motor: redni, 3 cilindra, etverotaktni
Promjer x hod: 74 x 52,3 mm
Obujam: 675 ccm
Odnos kompresije: n.d.
Razvod: 2 bregaste osovine i 4 ventila po cilindru
Hlaenje: tekuinom
Napajanje: elektronsko ubrizgavanje
Spojka: viestruki diskovi u uljnoj kupci
Mjenja: 6 brzina
Zavrni prijenos: lanac
Okvir: dvogredni aluminijski
Ovjes: upside down prednja vilica promjera 41
mm, potpuno podesiva, hod 110 mm, straga
oscilirajua vilica s monoamortizerom, potpuno
podesiv, hod 130 mm
Konice: naprijed dvostruki disk promjera 308
mm, radijalna koiona klijeta s 4 klipia, straga
disk promjera 220 mm, klijeta s 1 klipiem
Dimenzije (u mm) i teina: duina 2.020, irina
710, visina sjedala 830, osovinski razmak
1.395, kut glave okvira 23,9, predtrag 89,
teina sa svim tekuinama 185 kg
Deklarirano: snaga 125 KS (92 kW) pri 12.600
okr/min, maks. okr. moment 7,4 kgm (72 Nm)
pri 11.700 okr/min, potronja 5,1 / 4,7 / 5,5
l/100 km (grad / pri 90 km/h / pri 120 km/h)
okretnost, ovjes, teina, pogonski agregat,
serijska oprema, zvuk, dizajn
cijena, udobnost, retrovizori
TEHNIKI PODACI
POGLED NA
KONKURENCIJU
Agregat
(tip / zapr.
[ccm])
Maks. snaga
[KS - okr/
min]
Maks. okretni
moment [Nm -
okr/min]
Masa
[kg]
Prednji ovjes
[ i hod u mm]
Stranji ovjes
[hod u mm]
Kut glave
okvira /
predtrag [mm]
Osovinski
razmak
[mm]
Visina
sjedala od
tla [mm]
Spremnik
goriva
[l]
Cijena
(kn)
Kawasaki ZX 6R Ninja R4 / 599 128 14.000 67 11.800 191 USD 41 / 120 (Showa) 134 24/ 103 1.400 815 17 94.258
MV Agusta F3 R3 / 675 126 14.400 71 10.600 173* USD 43 / 125 (Marzocchi) 123 (Sachs) n.d. / 99 1.380 805 16 101.990
Suzuki GSX R 600 R4 / 599 126 13.500 70 11.500 187 USD 41 / 120 (Showa) 130 23,75 / 97 1.385 810 17 119.990
Triumph Daytona 675R R3 / 675 125 - 12.600 72 - 11.700 185 USD 43 / 110 (hlins) 130 (hlins) 23,9 / 89 1.395 830 17,4 126.643
Triumph Daytona 675 R3 / 675 125 12.600 72 11.700 185 USD 43 / 110 (Kayaba) 130 (Kayaba) 23,9 / 89 1.395 830 17,4 106.080
Yamaha YZF R6 R4 / 599 124 14.500 66 10.500 189 USD, 41 / 115 120 24 / 97 1.375 850 17 105.900
*suha teina
POVIJEST MODELA POVIJEST MODELA
Korak po korak
T
riumphov ulazak u klasu 600
nije bio posebno obeavajui.
etverocilindrini TT 600 je stigao na
trite 2000. godine i nije ponudio nita
ime bi se istaknuo i izdvojio od etabli
rane japanske etvorke. Ako ita, bio
im je previe slian, posebno tadanjoj
Hondi CBR 600 F, od koje TT nije kopi
rao samo dizajn, nego i skoro u dlaku
identine deklarirane vrijednosti, koje
su ukljuivale 110 KS pri 12.750 okr/
min, 68 Nm pri 11.000 okr/min, 170
kg suhe mase i 1.395 mm osovinskog
razmaka. Uz nedostatak osobnosti TT u
je presudila i previsoka cijena, no s ove
se vremenske distance mora priznati da
je motocikl nudio zanimljivu kombinaci
ju dobrih voznih osobina i solidne udob
nost. Osim toga, TT je bio i pionir uvo
enja elektronskog ubrizgavanja goriva u
tu klasu, to je, dodue, rezultiralo pre
tjeranom grubou kod dodavanja gasa,
posebno na modelima iz prve serije.
Nepovoljni trendovi su se trebali okre
nuti 2003. godine dolaskom nasljednika
pod imenom Daytona 600. Koncepcija
agregata je ostala ista, ba kao i per
formanse, ali je cijeli motocikl bio neto
kompaktniji i za 5 kg laki. Osim toga,
Daytona 600 je donijela i agresivniji diza
jn, koji je zapravo bio naotrena varijan
ta onog s trocilindrine Daytone 955i.
Svejedno, vei komercijalni uspjeh pono
vo je izostao, to se nije promijenilo ni
2005., kada je po uzoru na ondanji ZX
6R ugraen agregat neto vee zapremi
ne, konkretno 646 ccm, to je uz skok
na 114 KS pri 12.500 okr/min donijelo i
novu oznaku Daytona 650.
Pokazalo se da je trik s poveanjem
zapremine bio samo kupovanje vreme
na, budui je ve 2006. na trite sti
gla i prva Daytona 675. Trocilindrini
agregat nije bio samo vie u skladu s
Triumphovom tradicijom, nego je i kona
no predstavljao konkretan razlog zbog
kojeg biste umjesto japanskog poelje
li britanski motocikl. U skladu s pravili
ma za klasu Supersport, tri cilindra su
imala ukupnu zapreminu od 675 ccm,
iz kojih je izvueno iznimno konkuren
tnih 125 KS pri 12.500 okr/min, a sve
je bilo zaokrueno i dan danas atraktiv
nim dizajnom, otpornijim na godine i od
Monice Belluci.
Godina 2009. donijela je aktualnu
verziju Daytone 675 sa samo blago
zategnutim borama i otvorenijim ispu
nim sustavom, koji je uz olakavanje
disanja pridonio i sputanju suhe teine
na samo 162 kg. I cijenom je Daytona
opasno konkurirala japanskoj sportskoj
konfekciji, sve dok od toga nije odsko
ila prole godine predstavljena verzi
ja R. Vrijeme e pokazati da li se time
samo poelio proiriti krug kupaca ili je
R najava neke nove i jo ekstremnije
Daytone. n
2000. TRIUMPH TT600 2003. TRIUMPH DAYTONA 600 2006. TRIUMPH DAYTONA 675
Daytona 675 u verziji R dolazi iskljuivo u kombinaciji bijelih oplata i crveno
obojane konstrukcije stranjeg dijela okvira. U paketu s time i ostalim
prestinim detaljima dolazi i via cijena, koje se penje na ak 126.643 kn
66 MOTO PULS br. 130/8./2012.
Teorija kaosa
Ako kaemo da su takve konice na razini
onih kod konkurencije, neizravno potvrujemo
da su vrlo dobre, ak i ako nemaju neka drama-
tino drugaija svojstva zbog kojih bi ih treba-
lo posebno isticati, ukljuujui i doziranje, koje
je u osnovi kvalitetno, ali bi moglo biti i jo koji
postotak podatnije. Osim toga, kod Daytone
675R smo primijetili neto izraeniju tenden-
ciju podizanja stranjeg kotaa u zrak kod
snanijih koenja, to moe biti i posljedica
ugradnje tih neto agresivnijih konica, ali se
korijen problema vjerojatno nalazi u ve spo-
menutom poloaju vozaa zbog kojeg raspo-
red teine ide debelo u korist prednjeg kraja.
A to bi to trebalo prevagnuti u korist Triumph
Daytone 675R?
Cijena od 126.643 kune svakako ne, no imaj-
te na umu da je rije o jedinom motociklu u toj
klasi koji dolazi s hlinsovim ovjesom i quick-
shifterom. Kao takav predstavlja vrhunski
sportski motocikl ije e kvalitete najvie cije-
niti oni s izraenim natjecateljskim porivima,
to opet nuno ne znai da je za vonju sta-
zom 675R automatski bolji odabir od obi-
ne Daytone. Naime, mislite li kruna borilita
posjeivati samo povremeno i spremni ste si
priznati da kao napredni amater neete pretje-
rano oznojiti ni Kayabin ovjes, onda odabirom
osnovnog modela neete samo dobiti motocikl
koji je ugodniji na cesti, nego ete i utedjeti
sasvim konkretnih 20 tisua kuna.
Osim toga, izabarete li osnovnu Daytonu
675, izdvojit ete osjetno manju svotu nego za
Suzuki GSX-R 600, odnosno olakat ete se za
otprilike istu koliinu novaca kao i za Yamahu
R6. Daytona je tako konano i cijenom postala
dovoljno konkurenta na naem tritu, problem
je to je do toga dolo iz pogrenih razloga spo-
menutih na poetku teksta. Ne udi stoga da
nas iz sfere matanja na zemlju grubo sputa-
ju konkretne brojke od 106.080 kn, to se i dalje
ini prevelikim iznosom, a o apsurdnosti cijele
situacije najbolje govori da su sva tri spomenu-
ta motocikla skuplja od trocilindrinog mode-
la F3, tog najnovijeg i najizravnijeg Daytoninog
suparnika sa znakom MV Aguste, a uz koju je,
barem dosad, u paketu dolazila i astronomska
cijena. Izokrenute prednje vilice oito nisu jedi-
no to je naopake postavljeno u ovoj klasi i u
tom se kaosu ak i uzbudljiva i prestina, ali i
preskupa i pretvrda, Daytona 675R ini donekle
normalnim motociklom. n
Ergonomija vozaa je
poprilino napeta ak i za
jedan sportski motocikl,
a zbog niskog upravljaa
posebno pate ruke. Potronja
je suzdrana i pri umjereno
brzoj sportskoj vonji cestom
ne prelazi 7 l/100 km
67 MOTO PULS br. 130/8./2012.
***
68 MOTO PULS br. 130/8./2012.
Suzuki
t
e
s
t
GSR 750 nije evolucija
modela GSR 600, nego
reinkarnacija ulinih
boraca starog kova.
Iako ojaalim miiima
i imidom agresivca
uspjeno odvraa panju
od tekih kostiju, u
samoj tehnici borbe ne
posjeduje i onaj potez
vie kojim bi barem
pokuao opravdati
apsolutno previsoku
investiciju
PIU:
ELJKO
PUENIK I
TOMISLAV
BEENI
C
I
J
E
N
A
8
5
.
9
9
0
k
n
G
SR 600 uope nije bio lo motocikl.
Zapravo, bio je vrlo dobar, moda ak i
najbolji u klasi kada se 2006. pojavio na
sceni. Moderno koncipiran, s pogonskim
agregatom kojeg je krasila solidna line-
arnost i odlunost na visokim okretajima, s dobro
odmjerenom ciklistikom koja je uspjeno kombini-
rala vrstou, okretnost i stabilnost, te s udobno-
u koja je premaivala oekivanja pomaknuo je
standarde u klasi sportskih nakeda srednje zapre-
mine. Problem je bio to je to malo tko primijetio.
Moda se jednostavno pojavio prekasno da bi
razbio vrsti duopol modela FZ6 i Z 750, no vjerojat-
no je kljuni feler bio to je ak i kraj njemu sline,
ali zbijenije Yamahe, takav GSR djelovao poprilino
bezlino, da o usporedbi s agresivnim Kawasakijem
i ne govorimo. Postoje lijepi motocikli koji vas ba
ne uspiju osvojiti iz prve, ali GSR-u to nije uspijeva-
lo ni na drugi, trei ili etvrti pogled.
Nakon to takvo kopiranje Yamahe
FZ6 nije poluilo znaajniji uspjeh,
u Suzukiju su odlui-
li novu generaciju
GSR-a koncep-
cijom i dizaj-
nom sasvim pribliiti Kawasakiju Z 750, ak i ako
je to znailo da e nakon dva koraka naprijed odra-
diti barem jedan korak nazad. Krenimo prvo napri-
jed. Ideja o serijskom streetfighteru nije ni nova
ni posebno originalna, ali je GSR svejedno privla-
an i kao takav je jedan od malobrojnih dokaza da
u umjetnikom odjelu Suzukija, suprotno nekim
uvjerenjima, jo uvijek postoji mata. teta je
samo to ona posljednjih godina tako rijetko dola-
zi do izraaja.
Drugi korak naprijed je poveanje zapremi-
ne. Budimo realni, 600 ccm je bilo taman dosta,
no 750 ccm se nekako oduvijek smatralo pra-
vom mjerom, a to u sluaju ovog GSR-a ima dodat-
nu teinu, budui je agregat preuzet ni manje ni
vie nego od modela GSX-R 750. Dobro, dodatno je
priguen i nije ba najnovijeg datuma, no sa 106
KS pri 10.500 okr/min i 80 Nm pri 9.000 okr/min
GSR 750 u potpunosti ispunjava aktualne stan-
darde u toj klasi i istovremeno predstavlja puno
vie od simbolinog pomaka u odnosu na 98 KS
pri 12.000 okr/min i 65 Nm pri 9.600 okr/min, koli-
ko se deklariralo za GSR 600.
Sada je vrijeme da napravimo i korak natrag.
Naime, GSR 600 je imao aluminijski okvir i lijepu
investiciju
Borac Borac Borac
starog kova starog kova
Borac
starog kova
Borac
>>>
69 MOTO PULS br. 130/8./2012.
stranju vilicu od istog materijala, dok kod GSR-
a 750 umjesto 13. elementa periodnog susta-
va nalazimo elik. To to je sam okvir izraen od
elika i nije preveliki problem, uostalom takvo
rjeenje vizualno sasvim pristaje klasinom
poimanju golog motocikla, ak i kada je ova-
kve modernije izvedbe, s dvije masivne gre-
de plosnatog presjeka na koje se nadovezuju
ne posebno lijepi nosai pogonskog agregata i
cjevasta konstrukcija stranjeg kraja. No, zato
puno vie udi da je od elika izraena i sasvim
priprosta stranja vilica. Time ne samo da se u
teoriji negativno utjecalo na neovjeene mase,
odnosno na omjer teine i vrstoe stranje vili-
ce, nego je proputena i prilika da ukupni vizual-
ni dojam bude jo bolji.
Unutar okvira
Dakako, nije aluminij sve to sije i lako je pro-
nai barem nekoliko opravdanja za vraanje
elinoj nosivoj konstrukciji. Recimo, na eli-
nom je kosturu sazdan i Z 750, pa to nije nau-
dilo njegovoj prodaji. Osim toga, koritenje eli-
ka je jeftinije od aluminija, a i pria o poveanju
teine donekle pada u vodu ako znamo da se
za Yamahu FZ8, usprkos tome to ima aluminij-
ski okvir, deklarira jedan kilogram vie od GSR-
a, koji broji njih ukupno 210, mjereno sa svim
tekuinama. No, ako je svemu tome tako, zbog
ega je GSR skoro 40% skuplji od Kawasakija Z
750 i zato u vonji djeluje kao da je barem 20
kg tei od Yamahe FZ8?
Da ne bi bilo zabune, GSR 750 nije ni teak ni
nezgrapan naked. Po pitanju okretnosti i lako-
e kojom se vozi kroz zavoje negdje je na razi-
ni Aprilije Shiver i Kawasakija 750. Znai, nije
neto posebno munjevit u sputanjima u nagib
i trai donekle odlunu ruku, ali je istovreme-
no dovoljno upravljiv da bez vee zadrke izvri
sve naredbe vozaa. Meutim, ako je u katego-
riji agilnosti u odnosu na Yamahu FZ8 neto tro-
miji i manje otar, onda u usporedbi sa zvrkom
kao to je to Triumph Street Triple djeluje kao
motocikl koji je barem dvije generacije stariji.
Taj je jaz otprilike jednako izraen kod koe-
nja, gdje je GSR ponovo usporediv sa Z-om, ali ne
i sa FZ8 ili Street Tripleom. Dakle, prednja ko-
nica, koja se sastoji od dva plivajua diska pro-
mjera 310 mm i Tokico dvoklipnih klijeta, tra-
i vrsti stisak na pretvrdoj poluzi, a zauzvrat
nudi dostatnu, ali po dananjim visokim krite-
rijima tek osrednju snagu. Osim toga, produi-
te li s gnjeenjem prednjih diskova na ulasku u
zavoj, motocikl e se malo previe opirati spu-
tanju u nagib, a pritisnete li polugu konice
usred zavoja, raunajte s primjetnim efektom
izravnavanja motocikla. Stranja konica zato
zasluuje bezrezervni pljesak, kako snagom i
preciznou doziranja, tako i zavidnom otpor-
nosti na blokiranje.
Iako ne impresionira na niskim okretajima,
pogonski agregat je dovoljno temperamentan
za brzo ispucavanje iz zavoja
Konice su dobre, ali ne i
odline. U ponudi je i 4 kg
tea verzija s ABS-om Ploa s instrumentima je lijepa i dovoljno informativna
>>>t est
70 MOTO PULS br. 130/8./2012.
Suz uki GSR 750
Ovjes je u osnovi udoban,
ali isto tako prua i
dovoljno vrstoe pri brzim
prolascima kroz zavoje
Za razliku od svog
prethodnika, GSR 750
poiva na elinom
kosturu, no teina je
svejedno porasla za
samo 3 kg
Bregaste osovine su
neto njenijeg profila
nego na starom modelu
GSX-R 750, od kojeg je
preuzeta baza agregata
Rep motocikla je visoko
podignut i ukraen LED svjetlom
Teko je pronai neko
logino objanjenje za
cijenu od 85.990 kuna.
Time je GSR za skoro
23 tisue kuna skuplji
od Kawasakija Z 750, na
kojeg izravno podsjea
i koncepcijom i voznim
osobinama
>>>
71 MOT PULS br. 130/8./2012.
Pohvale zasluuje i ovjes. Taj dio prie potpi-
suje Kayaba, a rije je izokrenutoj prednjoj vili-
ci promjera 41 mm i stranjem monoamortize-
ru, koji je progresivnim polujem povezan s ve
spomenutom elinom vilicom. Mogunosti
podeavanja se na oba kraja svode tek na pre-
doptereenje, ali za sloenijim od toga ionako
nema potrebe, budui ugraene komponente
predstavljaju dobar kompromis. Tu bismo GSR
750 ponovo usporedili s Yamahom FZ8, to e
rei da u neto broj vonji kroz zavoje ovjes
odie vrstoom, a istovremeno nudi i neo-
ekivanu dozu udobnosti. Bilo bi savreno da
stranji amortizer manje grubo upija izraeni-
je neravnine, no i ovako je GSR 750 iznad pro-
sjeka klase.
Openito je po pitanju udobnosti ovaj moto-
cikl svijetli uzor meu pripadnicima te katego-
rije. Dakako, o nekoj izdanijoj zatiti od vjetra
ne moemo govoriti, no zato se na udoban ovjes
nadovezuje isto takvo sjedalo, koje je uz to i
dovoljno prostrano, barem to se tie vozaa.
Dobro je pogoena i ergonomija, s nogama koje
su u gotovo idealnom poloaju. Moda bi tek
upravlja, iji su krajevi svinuti prema natrag,
ipak mogao biti neto otvoreniji, a i koji centi-
metar iri.
Dok izokrenuta prednja
vilica dobro pristaje GSR-u,
isto se ne bi moglo rei i
za neuglednu stranju vilicu
izraenu od elika
S prednjim blatobranom zapoinju
nabruene linije cijelog motocikla
Kayabin monoamortizer je
progresivnim polujem povezan
sa elinom stranjom vilicom
>>>t est
72 MOTO PULS br. 130/8./2012.
Suz uki GSR 750
GS(X-)R 750?
Ako pritom oekujete da ete se za krajeve
upravljaa morati grevito drati prilikom svakog
ubrzanja, niste daleko od istine, bez obzira na to
to ostaje dojam kako GSR 750 ima samo umje-
reno eksplozivan karakter. Pritom meu sport-
skim nakedima nije neuobiajeno da se koriste
pogonski agregati sportskih motocikala, pa tako
ne udi da je u ovom sluaju donator etveroci-
lindrinog organa GSX-R 750, meutim nije rije
o aktualnom modelu, ak ni onom prije njega, ve
je baza agregata koja se nalazi u GSR-u posljednji
put ugraena u neki GSX-R jo tamo 2005. godi-
ne. A pritom treba uzeti u obzir i da je ondanjih
148 KS pri 13.200 okr/min u meuvremenu pre-
tvoreno u 106 KS pri 10.500 okr/min.
ak i tako priguen agregat ima zdravi tem-
perament i zapravo je jedan od najboljih dijelo-
TEHNIKA
Elektronika
kao Bronhi
G
SR 750 nema elek
tronsku kontrol u
proklizavanja ili ride
by wire tehnologiju,
ali svejedno je njegova
mehanika debelo ovisna
o elektrotehnici. Ako
krenemo nizvodno, prvo
nailazimo na sustav dvo
strukih leptirastih tijela,
koja u Suzukiju nazivaju
SDTV, od ega se jedno
leptirasto tijelo otvara
i zatvara rukom, odno
sno zakretanjem rui
ce gasa, a drugim diri
gira centralna upravlja
ka jedinica, koja pritom
vodi rauna i o stupnju
zakrenutosti gasa, ali i
trenutnom broju okreta
ja i ukljuenom stupnju
prijenosa. Sve to kako
bi se postigao to savr
eniji protok zraka u
usisu, kao preduvjet za
ostvarivanje to kvalitet
nijeg izgaranje smjese,
dakako, uz kljunu ulo
gu svjeica s legurom
iridija i po jedne brizgalj
ke po cilindru, svake s 8
siunih rupica za raspr
ivanje goriva.
Na SDTV se nadove
zuje ISC, neka vrsta glo
rificirane verzije auto
matskog oka, koji olak
ava pokretanje hlad
nog agregata, ali isto
tako i smanjuje koliinu
tetnih plinova dok se
ne postigne radna tem
peratura. Vanu ulogu u
smanjenju emisije tet
nih plinova ima i dobro
poznati PAIR sustav,
kojim se u ispune kana
le svakog cilindra ubriz
gava svje zrak, kako
bi se smanjila koliina
ugljinog monoksida i
neizgorenih ugljikovodi
ka i duinih oksida.
Dakako, na kraju pri
e dolazi i katalizator,
a na putu do atmosfe
re plinovi moraju proi i
pored leptirastog venti
la smjetenog u sredi
njem kolektoru i pokre
tanog posebnim servo
motorom, a sve kako
bi se ovisno o zakre
nutosti ruice gasa, bro
ja okretaja i ukljuenog
stupnja prijenosa opti
mizirao povratni priti
sak u ispunom susta
vu i tako poboljao
odgovor na elje voza
a, posebno u podruju
niskih i srednjih reima
vrtnje. n
Sjedalo je dovoljno prostrano, a
sredinji dio motocikla je relativno uzak
Kako je to postalo uobiajeno, u prostoru
pod sjedalom ima mjesta samo za sitnice
Oslonci za noge suvozaa
su visoko postavljeni, a
sjedalo je minimalistike
izvedbe, kao na kakvom
sportskom motociklu
Suzukijev sportski naked ne
spada u red najokretnijih
motocikala svoje vrste, no
svejedno moe pruiti uitke
u sportskoj vonji
>>>
73 MOTO PULS br. 130/8./2012.
va motocikla, no svejedno se postavlja pitanje
kako je mogue, pa makar i namjerno,
izgubiti ak 42 KS u odnosu na original? Nije
lako i treba odraditi poprilinu koliinu posla, a
najuinkovitije je krenuti od toga da se ograni-
i disanje. Tako u odnosu na nekadanji GSX-R,
aktualni GSR 750 ima drugaije usisne i ispu-
ne kanale, manje otre profile dvostrukih bre-
gastih osovina, meke opruge, a smanjen je i
promjer ventila postavljenih pod otrim kutom,
njih 4 po svakom cilindru. Stupanj kompresije je
12,3:1, to znai da je ostao nepromijenjen, ba
kao i vrijednost provrta i hoda (72 x 46 mm),
dok su umjesto kovanih ugraeni lijevani alumi-
nijski klipovi kao ekonominije, a jo uvijek kva-
litetno rjeenje.
Kao i ostatak ovog motocikla, agregat je izra-
en u tipino japanskoj maniri, to znai da je
maksimalno doraen te precizno i uglaeno
reagira na svaku naredbu izdanu zakretanjem
desne ake. Pritom bi, s obzirom na zapremi-
nu od 749 ccm, mogao ponudi i vie ivosti na
niskim brojevima okretaja, no ne moe se pore-
i da se snaga razvija linearno i prijateljski, te
da u konanici prua impresivnu elastinost na
srednjim okretajima, ba kao i poprilino uvjer-
ljive konane performanse.
Ako pritom na ubrzanjima i nije ba najustri-
ji u svojoj klasi, nije ba ni daleko od toga, a iako
dio njegove sirove brutalnosti upija ukupna tei-
na motocikla, ne moe se porei da se agregat
vrlo rado zavrti put visokih okretaja i vriti od
uzbuenja, ne sramei se pritom biti i poprili-
no glasan. Mjenja za to vrijeme posao obavlja u
tiini i jo je jedna potvrda japanske preciznosti
i kvalitete, a uparen je s vrlo podatnom spojkom,
ali i korisnim indikatorom ukljuenog stupnja
prijenosa na modernoj ploi s instrumentima.
GSR 750 je jedan od udobnijih
motocikala u toj klasi, dijelom
i zato jer ga krasi dobro
pogoena ergonomija
Ispod otrog dizajna se
zapravo krije motocikl
izrazito prijateljskog
karaktera. Poeljeli bismo
da je neto nervozniji
>>>t est
74 MOTO PULS br. 130/8./2012.
Suz uki GSR 750
Dakle, GSR 750 je motocikl izraen po tradi-
cionalnoj japanskoj recepturi, te je kao takav
prijateljski nastrojen prema vozau, izuzetno
korektan u onome to radi, kirurki doraen u
skoro svakom pogledu, ali i premalo buntovan.
Nedostaje mu ona pozitivna nervoza koja bi
adekvatno popratila njegov nazubljeni dizajn ili
barem jo neka kvaliteta vie koja bi ga izvukla
iz prosjeka klase kojoj pripada. Dodue, na hrvat-
skom ga tritu sasvim posebnim ini cijena, no
taj je njegov ekskluzivni status zapravo gorka
ironija. GSR 750 je dobar, ali apsolutno pretjera-
nu cijenu od 85.990 kuna ne bi mogli opravdati
ni osjetno zabavniji motocikli od njega. n
Motor: redni, 4 cilindra, etverotaktni
Promjer x hod: 72 x 46 mm
Obujam: 749 ccm
Razvod: 2 bregaste osovine i 4 ventila po cilindru
Hlaenje: tekuinom
Napajanje: elektronsko ubrizgavanje goriva 32 mm
Spojka: viestruki diskovi u uljnoj kupci
Mjenja: 6 brzina
Zavrni prijenos: lanac
Okvir: dvogredni elini
Ovjes: upside down prednja vilica 41 mm, hod 120
mm, straga oscilirajua vilica s monoamortizerom,
podesivo predoptereenje, hod 135 mm
Konice:naprijed dvostruki disk promjera 310
mm, koiona klijeta s 2 klipia, straga disk
promjera 240 mm, klijeta s 1 klipiem
Dimenzije (u mm) i teina: duina 2.115, irina
785, visina 1060, visina sjedala 815, osovinski
razmak 1.450, kut glave okvira 2515', predtrag
102, teina sa svim tekuinama 210 kg
Deklarirano: snaga 106 KS (78 kW) pri 10.000
okr/min, maks. okr. moment 8,2 kgm (80 Nm)
pri 9.000 okr/min
ovjes, udobnost, poloaj vozaa, linearno
razvijanje snage, stranja konica
cijena, okretnost
TEHNIKI PODACI
POGLED NA
KONKURENCIJU
Tip
agregata
Zaprem.
[ccm]
Maks. snaga
[KS - okr/
min]
Maks. okretni
moment [Nm -
okr/min]
Masa
[kg] Okvir
Prednja vilica
(promjer / hod)
[mm]
Stranja vilica
(hod) [mm]
Osovinski
razmak
[mm]
Visina
sjedala od
tla [mm]
Spremnik
goriva [l]
Cijena
(kn)
Aprilia Shiver 750 V2, DOHC, 4V 749,9 95 9.000 84 7.000 n.d. elik alu. USD, 43 / 120 aluminij / 130 1.440 800 15 64.400
Kawasaki Z 750 R4, DOHC, 4V 748 106 10.500 78 8.300 226 elik USD, 41 / 120 elik / 125 1.440 815 18,5 63.087
Suzuki GSR 750 R4, DOHC, 4V 749 106 - 10.000 80 - 9.000 210 elik USD, 41 / 120 elik / 135 1.450 815 17,5 85.990
Triumph Street Triple 675 R3, DOHC, 4V 675 106 11.700 68 9.200 189 aluminij USD, 41 / 120 aluminij / 126 1.410 800 17,4 79.300
Yamaha FZ8 R4, DOHC, 4V 779 106 10.00 82 8.000 211 aluminij USD, 43 / 130 aluminij / 130 1.460 815 17 69.900
DIZAJN DIZAJN
Agresivno osvjeenje
K
ada se u jesen 2010. poja
vio na sajmovima, GSR 750
nije izazvao neku senzaciju, vje
rojatno zato jer je Kawasaki
ve skoro cijelo desetlje
e ubirao vrhnje na konceptu
streetfightera za iroke mase.
Predstavljanje tog motocikla
bilo je na neki nain otkrivanje
tople vode, ali je GSR 750 sve
jedno bio veliko osvjeenje u
Suzukijevom poimanju dizajna,
koji je proteklih nekoliko godina
u poprilinoj krizi.
Da ne idemo predaleko
unatrag, vratimo se samo
do B Kinga, koji se u pro
cesu otegnute komer
cijalizacije od atraktiv
nog koncepta pretvo
rio u bumbara po uku
su germanskih kupaca, ili
pak postupka redizajniranja
Hayabuse, kojim je taj kontro
verzan, ali neko svakako origi
nalan motocikl umjesto moder
nizaciji podvrgnut amerikanizaci
ji. Slavna serija GSX R je za to
vrijeme samo reciklirana, dok je
neko markatni dizajn Bandita
razblaen do te mjere da sada
djeluje muevno samo u uspo
redbi s Gladiusom, koji bi opet
sa svojim njegovanim linijama
lako mogao biti previe senzua
lan i za one njenije due, kada
bi njih uope zanimali motocikli.
Dakle, ako i nije neto poseb
no originalan, GSR 750 u takvoj
konkurenciji djeluje kao zani
mljiv spoj lijepog i modernog.
Prednji blatobran ima estetski
prorez za zrak kao temu koju
nalazimo i na prednjoj mas
ci, no puno je vanije da svo
jim otrim bridovima zapoinje
agresivno zakoene linije, koje
se putem minimalistikih pla
stinih oplata s ispisanim nazi
vom modela prelijevaju na spre
mnik goriva, a onda se para
lelno prenose na vitki i viso
ko postavljeni rep motocikla, u
kojeg je ukalupljeno i LED stra
nje svjetlo. Zahvaljujui svemu
tome, GSR djeluje dinamino i
kad stoji na mjestu, a dodatnu
mu privlanost daje i pomalo
zaobljeno prednje svjetlo odje
veno u agresivne plastike, koje
se nastavljaju u mali zatam
njeni vjetrobran, a iza kojeg se
skriva lijepa ploa s instrumen
tima, dovoljno bogata informa
cijama, ak i ako nema putno
raunalo.
Od kada nemaju rebra za hla
enje, cilindri vie nemaju ni
posebnu estetsku ulogu, a to
vrijedi i za GSR 750, kod kojeg
agregat nije samo dobrim dije
lom skriven od pogleda (to
okvirom, to plastinim oplata
ma), nego je i dodatno margi
naliziran odijevanjem u diskret
nu crnu. Neto je manje dis
kretan ispuni lonac, koji mo
da djeluje umjereno glomazan,
ali barem donekle skriva neu
glednu stranju vilicu. S lijeve
strane stranju vilicu moete
ukrasiti aluminijskim titnikom
pogonskog lanca, koji se nalazi
u asortimanu dodatne opreme,
ba kao i malo vii vjetrobran ili
plastian kljun ispod agregata,
s kojima GSR 750 zauzima jo
opakiju pozu. n
Obujam:
TEHNIKI PODACI
GSR 750 je nesumnjivo
atraktivan i modno
osvijeten motocikl
75 MOTO PULS br. 130/8./2012.
***
!armiranje
Kada neka firma suvereno gospodari
odreenim trinim segmentima
kako to ini KTM, prostor za rast
moe se nai ulaskom u druge
postojee segmente ili jednostavno
tako da se stvori posve nova klasa.
Za sluaj da nekome nije jasno,
Freeride predstavlja upravo to,
roenje jedne nove klase koju za
sada nudi samo KTM
PIE: MARKO GUZINA I VIKTOR BOLEC
SNIMA: MARKO GUZINA
N
ije svaki dan da imamo priliku testira-
ti motocikl koji ne odgovara niti jed-
noj !abloni, a zapravo ga je nemogu-
e svrstati u bilo koju kategoriju, a
da se pri tome ne pogrije!i. Iako nije
svaki, nama je takav dan ipak svanuo jer pred-
met ovog testa, KTM Freeride 350, nije lako opi-
sati. Proizvoai ga opisuju kao motocikl nami-
jenjen entuzijastima koji uivaju u terenskoj
vonji brdskim biciklima i koji se moe koristi-
ti izvan asfaltiranih prometnica bez da izaziva
zgraanje ekolokih ratnika, spasitelja uma i
openito kritinih pojedinaca. Ovo je parafrazi-
ranje KTM teksta, a po nama je rije o udnova-
tom kriancu brdskog bicikla, trial motocikla i
na koncu enduro motocikla. U svakom sluaju je
rije o motoru primarno namijenjenom zabavi,
ije sposobnosti brojne terene ine prohodni-
ma, pa Freeride nije stranac na !umskim puto-
vima, kamenim podlogama, ali i ne!to zahtjev-
nijim stazama.
Bicikl na steroidima
Prvi pogled je esto varljiv, a u ovom sluaju
govori da je Freeride tek malo izmijenjeni endu-
ro motocikl iako takav zakljuak zapravo upu-
uje u smjeru u kojem ne lei istina. Svejedno,
Freeride tako izgleda, a mi emo ukazati na
detalje koji ga ine razliitim.
injenica da su koiona klijeta bijela mo-
da ne djeluje znaajno, ali konfiguracija koio-
nih klije!ta vrlo je zanimljiva. Naime, prednja i
stranja koiona klijeta se na motociklu dre
pomou radijalnog prihvata to je do sada nevi-
eno rjeenje na terenskim motociklima. S dru-
ge strane, ukoliko pratite scenu brdskih bicika-
la ili ste tu i tamo vidjeli koji bolji primjerak, ove
konice e vas podsjetiti na tehniku primijenje-
nu upravo tamo.
Komponente ovjesa dolaze iz svijeta teren-
skih motocikala, a isto vrijedi i za plastine opla-
te, prvenstveno prednji i stranji kraj. Sjedalo je
vrlo dugako i prua se sve do glave okvira, gdje
nalazimo obje kontrolne aruljice, a za pristup
otvoru za ulijevanje goriva te filtru zraka valja
ga podii. Bone oplate na Freerideu su vrlo
oskudne, kako zbog trendova njihovog smanji-
vanja, tako i zbog rje!enja na ovom motociklu -
prvenstveno tu mislimo na okvir, koji se sastoji
od prednjeg dijela od elinih cijevi te stranjeg
dijela od aluminija.
Ispod kompaktnog stranjeg kraja smjestile
su se dvije ispu!ne cijevi, koje nisu tu primarno
radi centralizacije masa, ve imaju zadatak dra-
76 MOTO PULS br. 130/8./2012.
KTM
t
e
s
t
biciklista
C I J E N A
63.710kn
>>>
77 MOTO PULS br. 130/8./2012.
stino utiati ovaj motocikl. Kako smo spome-
nuli, Freeride bi trebao donijeti vi!e slobode oni-
ma koji se ele voziti po prirodi jer njegova niska
razina buke ne bi trebala smetati ba! nijednom
planinaru i ljubitelju prirode.
Naravno, ovaj model je dostupan u prevlada-
vajuoj naranastoj boji, s tim da podosta bijele
na Freerideu tumaimo kao pokuaj naglaava-
nja lakoe i ekoloke prihvatljivosti, a priguiva-
nje agresivnosti, koje zapravo i nema puno.
Neviena kombinacija
Za pogon modela Freeride 350 je KTM oda-
brao svoj vrhunski agregat srednje klase koji
je modernom koncepcijom bio odlian temelj
za prerade i stvaranje sposobnog, a opet tihog
i ekolo!ki prihvatljivog stroja. Za razliku od upe-
atljive snage koju razvija u EXC modelu, ovdje je
jednocilindra! s provrtom i hodom od 88 i 57,5
milimetara poprilino utian. Iz svojih 349,7
kubinih centimetara oslobaa tek 23 konjske
snage, !to je osjetno manje nego u otvorenoj
izvedbi kakvu koristi model 350 EXC.
Do manje, ali iskoristivije snage inenje-
ri su do!li smanjenjem ventila u glavi, ali i pri-
lino skromnim promjerom usisnog i ispunog
sustava. Za napajanje se koristi odlini Keihin
sklop s leptirastim tijelom promjera 42 mm,
a poveanje snage na ovom motociklu jedno-
stavno nije planirano jer bi odskakalo od ideje
i koncepta. S obzirom da vie snage ovakvom
motociklu jednostavno ne treba (jer je pamet-
nije kupiti snaniji model ako vam je Freeride
preslab), KTM nudi tek opciju da se odstrani
predfiltar zraka te se motocikl opremi dru-
gom mapom za elektroniku. Ovo e donije-
ti nekoliko konjskih snaga porasta, no vrijedi
podsjetiti kako sve vi!e od toga u ovom moto-
ciklu nema smisla.
Ostatak agregata ine viestruka spojka u
uljnoj kupci te mjenjaka kutija sa est stupnje-
va prijenosa. Jednako uobiajene su i kompo-
nente ovjesa, pa sprijeda nalazimo izokrenutu
teleskopsku vilicu s cijevima promjera 43 mm i
hoda 250 mm. Straga pokreti aluminijske vilice
ostaju kontrolirani zahvaljujui jednom amor-
tizeru podesivom u brojnim parametrima, dok
hod ovjesa iznosi 260 mm.
Gore spomenute konice pomalo su nesvaki-
danje jer tanke diskove od 260 odnosno 210
milimetara pritiu koiona klijeta s radijal-
nim prihvatom. Prednja koiona klijeta sadre
etiri, a stranja dva klipia. S obzirom da bez
goriva Freeride 350 tei 101 kilogram, ve bi i
osjetno slabije konice bile vie nego adekvat-
ne. Dodajmo tome pneumatike dimezija 90/90-
21, odnosno 4,00-18, koji su vrlo mekani, pre-
poznatljivog trial profila.
Osim male mase, Freeride je zamiljen kao
vrlo pristupaan u klasi terenskih motocikala
i zbog sjedala na visini od 895 mm. Uz mekan
ovjes ovo jami da e i vozai nieg rasta lako
moi dosei podlogu i imati osjeaj kontrole.
Za cestu i da i ne
Nikoga nee posebno zauditi da, ba kao i
veina potencijalnih korisnika ovog motocikla,
njegovoj umjerenoj snazi pristupamo sa zadr!-
kom. S druge strane, mala masa, odlina ergo-
Kontrolni instrumenti, ba kao i prekidai na upravljau
dolaze s enduro modela, ali su zato konice vrlo sline onima
koje nalazimo na iznimnim brdskim biciklima
Freeride je mogue voziti i po
asfaltu mada je izgledno da
mekane serijske gume tada
nee trajati, ipak zabava je
zagarantirana
>>>t est KT M Fr eer i de 350
78 MOTO PULS br. 130/8./2012.
nomija te injenica da je snaga vrlo iskoristiva
ine Freeride zapravo privlanim i zabavnim.
Za poetak, kako se ovaj svestrani moto-
cikl ponaa na asfaltu? Poteno govorei, tri-
al gume kojima je serijski opremljen na asfal-
tu nee trajati dulje od okolade meu djecom
vrtikog uzrasta. Istina, kao takve, dakle vrlo
mekane, ove gume zadivljujue prijanjaju, ali
jednako tako se u nekom trenutku njihovi epo-
vi poinju uvijati, pa je osjeaj u vonju asfaltom
upitan. Takoer, prilino je izvjesno da bi dulja
vonja dovela do pregrijavanja epova, pa ova-
kve pneumatike nema smisla previ!e zloupo-
trebljavati kroz civilizaciju. Njihova je namjena
vonja po terenu i tu briljiraju, pogotovo ako su u
pitanju kamene podloge ili !umski putovi. To je i
tako teren za koji je Freeride i osmi!ljen. Ukoliko
kanite vi!e vremena provoditi na asfaltu, bilo bi
uputno serijske gume zamijeniti nekim pneu-
maticima iz danas vrlo !iroke ponude on-off
guma za cestovnu i umjerenu terensku vonju.
Jednako tako, ukoliko mislite Freeride koristi-
ti u dubokom blatu, gume agresivnijeg profi-
la nee biti na odmet, ali realno, za takav teren
ipak odaberite punokrvni enduro motocikl.
Opisivanje vonje po asfaltu ujedno namee
pitanje odravanja. Naime, poput srodnih, prili-
no navinutih jednocilindrinih modela, Freeride
iziskuje redovno odravanje i tek to e osigura-
ti dug i sretan suivot. Ovo znai da proizvoa
deklarira kako je ulje potrebno mijenjati svakih
20 radnih sati. Ukoliko Freeride odaberete za
put na posao i s posla, prilino je izvjesno da e
ovakvi servisi biti prilino esti. Pozitivna strana
je da je servis brz te nije zahtjevan, kako s meha-
nikog stajalita, tako i s financijske strane, jer
ulja je potrebno tek litru i pol, a tu je i pristupani
filtar. Paljivo promiljanje i lukav dizajn osigu-
Kompaktne dimenzije i
mala masa omoguuju lako
upravljanje, ali i lak transport.
Ljubitelji putovanja s kamp
kuicama lako e na stranji
kraj takvog prometala utovariti
Freeride, na mjestu bicikla
Agregat se temelji na onom iz
modela 350 EXC s tim da mu je
snaga nemalo smanjena
Otvor za uljevanje goriva, ali
i lako dostupni filtar zraka
nalaze se ispod sjedala
Iako mala, snaga je
dostupna na niskim i
srednjim okretajima
pa je Freeride uvijek
spreman za vragolije
>>>
79 PU br. 130/8./2012.
e ienje filtra zraka posve lako i ne
zahtijeva ba! nikakvo predznanje ili iskustvo.
Zapravo, svaki aspekt kori!tenja ovog moto-
cikla, poglavito tu mislimo na vonju, podila-
zi poetnicima i onima koji tek ele okusiti ari
terenske vonje. Ergonomija na Freeride-u je
pode!ena tako da ne zastra!i one koji nemaju
iskustva s motociklima visokog sjedala, odaziv
na gas nije agresivan, konice su snane i savr-
!eno se doziraju, a spojka je doista nevjerojatno
mekana. Sve ovo garantira da e iskusni voza-
i moi iz ovog motocikla izvui ba sve to on
nudi, a za njima nee kaskati ni oni koji prvi put
naputaju ureene prometnice na dva kotaa.
Dugo i prilino ravno sjedalo omogu-
it e lako i intuitivno premijetanje
uzdu motocikla, s tim da nas je njego-
va presvlaka takoer ugodno iznena-
dila. Prilikom savladavanja uspona sjeda-
lo je davalo dobro upori!te i nismo po nje-
mu curili unazad, to inae nije rijedak slu-
aj meu terenskim motociklima.
Pretjerivanje na stazi
Nakon to smo ustanovili da nije rije o savr-
!enom motociklu za skupljanje kilometara na
asfaltu, ali i da blatni glib nije za njega, barem
ne sa serijskim gumama, Freeride smo odluili
iskuati na stazi. Ovdje vjerojatno najvie dola-
zi do izraaja injenica da je snaga umjerena, a
ovjes prilino mekan.
Opet istiemo, Freeride je motocikl za zaba-
vu, a ne za osvajanje svjetskih titula u moto-
kros, enduro ili trial prvenstvima. Rije je o spo-
ju svega tog, a cilj mu je privui iroku publiku te
ih zaraziti uitkom terenske vonje na vie sup-
tilan, a manje agresivan nain.
Daleko od toga da ovaj motocikl nee proju-
riti po bankinama i savladati skokove. Jasno,
snaga e ograniiti visinu i duljinu skokova,
dok e mekani ovjes pokazati svoja ogranienja
na doskocima kada iz ovog KTM-a na odskoku
izvuete najvie to nudi. S obzirom da su ko-
nice koncipirane u duhu onih koje nalazimo na
biciklima, nismo se iznenadili kada su na stazi
nakon desetak koenja neznatno oslabile. Time
su pokazale da ih uzastopna snana koenja ne
vesele, ali i takve, neznatno slabije i dalje prua-
ju uvjerljivu silu koenja.
Zapravo, cijeli motocikl e vjerojatno savre-
no funkcionirati i na stazi, ali u rukama nekoga
tko tek ulazi u svijet terenske vonje pa e se
e ienje filtra zraka posve lako i ne
zahtijeva ba! nikakvo predznanje ili iskustvo.
Zapravo, svaki aspekt kori!tenja ovog moto-
cikla, poglavito tu mislimo na vonju, podila
zi poetnicima i onima koji tek ele okusiti ari
terenske vonje. Ergonomija na Freeride-u je
pode!ena tako da ne zastra!i one koji nemaju
iskustva s motociklima visokog sjedala, odaziv
na gas nije agresivan, konice su snane i savr
!eno se doziraju, a spojka je doista nevjerojatno
mekana. Sve ovo garantira da e iskusni voza
i moi iz ovog motocikla izvui ba sve to on
nudi, a za njima nee kaskati ni oni koji prvi put
naputaju ureene prometnice na dva kotaa.
Dugo i prilino ravno sjedalo omogu
it e lako i intuitivno premijetanje
uzdu motocikla, s tim da nas je njego
va presvlaka takoer ugodno iznena
dila. Prilikom savladavanja uspona sjeda-
lo je davalo dobro upori!te i nismo po nje-
mu curili unazad, to inae nije rijedak slu
aj meu terenskim motociklima.
Pretjerivanje na stazi
Nakon to smo ustanovili da nije rije o savr
!enom motociklu za skupljanje kilometara na
Nije potrebno Freeride
voziti na vagu, ve pogled
na njegovu usku siluetu i
ukupnu pojavu bez greke
ukazuje na malu masu
>>>t est KT M Fr eer i de 350
80 MOTO PULS br. 130/8./2012.
odluiti tek za povremeni skoki, a koenja e
biti paljiva i oprezna. Istovremeno, Freeride
na preprekama poput velikih guma ili balva-
na jasno pokazuje svoje trial gene. Podizanje
prednjeg kotaa radi pravilnog prilaska pre-
preci vie je nego lako jer su raspoloiva sna-
ga i zakretni moment smje!teni na niskim i
srednjim okretajima, a tu je i uvijek dostupna,
udnovato mekana spojka koja zasluuje sve
pohvale. Mala masa znai da e i manje isku-
sni vozai lako odravati ravnoteu na ovom
motociklu te ih Freeride u pravilu nee zapla-
!iti.
Tko god ima interesa za terensku vonju u
Freeride-u e pronai vrlo dobar temelj za upo-
znavanje svih ari ovog anra vonje. Dodatno,
eljeli to ili ne, vrlo je izgledno da e vas ovaj
motocikl natjerati na vragolije jer vonja na nje-
mu moe biti vrlo zabavna, a tu mislimo na koje-
kakve vratolomije poput vonje na prednjem i
stranjem kotau i slinoga. Preskoiti potok
se nee initi pretjerano zahtjevno, uspeti se
na kamen ili savladati uzbrdicu biti e izazov za
odlunost vozaa, ali ne i za Freeride. Na kon-
cu, ako se i naete u nesavladivoj situaciji ili gli-
bu (kojeg je sve manje zahvaljujui godinama
Skokovi moda nee biti
visoki, ali upravljanje
motociklom je u svakom
trenutku lako i intuitivno
Konice su snane i precizne
dok se tijekom stalnih
optereenja na stazi mogu
malo ugrijati, ali i tada ostaju
dovoljno snane
>>>
81 MOTO PULS br. 130/8./2012.
Vizualno enduro, Freeride u
vonji ima puno slinosti i
s trial motociklima
Sjedalo je dugo i prilino ravno te prua dobru potporu
Komponente ovjesa nisu ba originalne, ali su
podeene meke nego na enduro modelima
Freeride je sazdan oko
hibridnog okvira nainjenog
od elinih cijevi, ali i
aluminijskih odljevaka
Ispod uskih oplata stranjeg kraja izviruju dva ispuna
topa malih dimenzija koji osiguravaju nisku razinu buke
>>>t est KT M Fr ee i de 350
82 MOTO PULS br. 130/8./2012.
sue), Freeride ete moi podii i iznijeti na pri-
mjereniji teren.
Najdraa igraka
Mlae generacije zasigurno ne pamte, ali
nekada se nije odlazilo u prodavaonice igraa-
ka u veliku kupnju. Igrake nisu bile niti poseb-
no zanimljive niti posebno dosadne, a u osnovi,
najbolju igraku su predstavljali prijatelji s koji-
ma smo se druili, jurili za loptom i igrali se rata.
Sretnici koji su se nali u posjedu nekih konkret-
nijih igraaka esto su imali najdrau igraku.
Nekome je to bio posebno velik komplet LEGO
kockica, nekome prvi, suludo teak BMX bicikl
domae izrade, ali najdraa igraka je imala
posebno mjesto u mladim ivotima.
Ako si moete stvoriti sliku takve jedne poseb-
ne, najdrae igrake, vrlo lako ete moi zamisli-
ti kakav bi trebao biti odnos prema novom KTM
motociklu Freeride 350 i na koji nain ga tre-
ba doivljavati. Traiti zamjerke ovom modelu,
a na raun ogranienih terenskih sposobnosti
ili realno vrlo umjerene snage bilo bi pogre!no
jer to jednostavno nije takav motocikl. Ve i sam
KTM nudi ludo !iroku paletu proizvoda koji brilji-
raju u pogledu snage i mogunosti, ali Freeride
nije jedan od njih. Ideja iz ovog modela, zapravo
cijele nove klase, jest ponuditi sposoban moto-
cikl koji moe svata, ali e strpljivo saekati da
sposobnosti vlasnika odnosno vozaa dosegnu
potrebnu razinu. Kada se odluite, Freeride e
rado protegnuti noge kakvim makadamom. Ako
se odluite, prevest e vas preko livade, um-
skim proplankom ili planinarskim putom. Kada
se osjetite spremni, Freeride e vas na svojim
leima prenijeti preko zahtjevnijih terena, odvo-
jit e prednji kota od podloge i spremno sudje-
lovati u raznim oblicima zabave na dva ili manje
kotaa. Od potpunih poetnika koji to poe-
le Freeride e zasigurno moi stvoriti sposob-
ne vozae, spremne na razne terenske izazove,
ali e u ovom odnosu sudjelovati vie kao str-
pljivi prijatelj i sudionik u zabavi nego nestrpljivi
nabrueni trener koji samo eli rezultate.
Sve njegove prednosti otkrili su brojni kup-
ci diljem Europe, pa austrijski proizvoa ima
potekoa s ispunjavanjem narudbi i grad-
njom dovoljnog broja Freeride motocikala.
Istovremeno, vjerujemo da e u nas osim male
snage koja nije dovoljno muevna prepreku
predstavljati i cijena od 63.710 kn, koja ovaj
odlini i zanimljvo osmiljeni motocikl pretvara
iz najdrae u najskuplju igraku.
Freeride je u svakom sluaju dobro nainjen
i dobro osmiljen motocikl koji je ve uspio pro-
nai svoju niu. Nema dvojbe da e odgovarati
iskusnijim vozaima koji ne ele troiti energi-
ju na snane, ali esto grube terenske motoci-
kle vee snage. Isto tako, Freeride e biti savr-
en svakome tko je dovoljno uvjeren da e mu
se svidjeti terenska vonja da kupi primjereni
motocikl i odvai se iskusiti sve ari koje priro-
da krije za motocikliste. n
Motor: jednocilindrini, etverotaktni
Promjer x hod: 88 x 57,5 mm
Obujam: 349,7 ccm
Razvod: dvije bregaste osovine u glavi i 4 ventila
po cilindru
Hlaenje: tekuinom
Napajanje: elektronsko ubrizgavanje Keihin
promjera 42 mm
Spojka: vie lamela u uljnoj kupci
Mjenja: 6 brzina
Okvir: elini cijevasti s aluminijskim elementima
Ovjes: izokrenuta vilica s cijevima promjera 43
mm hoda 250 mm; straga vilica sa jednim
amortizerom hoda 260 mm
Gume: prednja 90/90 21, stranja 4,00 18
Konice: naprijed disk promjera 260 mm i
radijalne koione eljusti sa 4 klipia, straga
disk promjera 210 mm
Dimenzije (u mm) i teina: visina sjedala 895,
osovinski razmak 1.428, teina 101 kg
Deklarirano: snaga 23 ks
okretnost, mala masa, svestranost,
konice, ergonomija, mjenja, spojka
cijena, mekan ovjes, umjerena snaga
TEHNIKI PODACI
Zapravo nimalo zastrauju,
Freerideom se lako upravlja
pa e iskusnima donjeti
lako dostupnu zabavu, a
poetnicima oputen nain
uenja i napredovanja u
ovakvoj vrsti vonje
83 MOTO PULS br. 130/8./2012.
***
Trialmania se sve vi!e !iri Trialmania se sve vi!e !iri
Hrvatskom. Nakon uvoznika Bete
u Istri odnedavno se u Zagrebu u Istri odnedavno se u Zagrebu
pojavio i uvoznik !panjolskog pojavio i uvoznik !panjolskog
Sherca, pa ove motocikle Sherca, pa ove motocikle
sve ee moemo sresti po sve ee moemo sresti po
razoraznim domaim terenima.
Predstavljamo vam dvojicu Predstavljamo vam dvojicu
mladih zaljubljenika u trial mladih zaljubljenika u trial
i njihov doivljaj ove discipline i njihov doivljaj ove discipline
Trialmania se sve vi!e !iri
Hrvatskom. Nakon uvoznika Bete
u Istri odnedavno se u Zagrebu
pojavio i uvoznik !panjolskog
Sherca, pa ove motocikle
sve ee moemo sresti po
razoraznim domaim terenima.
Predstavljamo vam dvojicu
mladih zaljubljenika u trial
i njihov doivljaj ove discipline i njihov doivljaj ove discipline i njihov doivljaj ove discipline i njihov doivljaj ove discipline
Igra s gravitacijom
PIE: NEVEN KOZARI
FOTO: VERINO POPOVI
T
rial motocikli i trial tehnika
vonje na naim su podruji-
ma jo uvijek novost, dok je
to u svijetu, posebno Engleskoj i
panjolskoj, jedna od najstarijih
moto disciplina kojom se vozai
masovno poinju baviti od najrani-
je dobi. Zanimljivo je da u susjed-
noj Sloveniji prije pet godina nije
bilo nijednog trial motocikla, a
danas ih ima vie od 50, odrava-
ju se utrke, a vozai napreduju u
tehnici. Trial je odlina osnova svih
motociklistikih tehnika i nije slu-
ajno da su veina prvaka extreme
endura bivi trial vozai i poznava-
telji trial tehnike vonje.
U emu je razlika izmeu krosa
i triala? Naroito u poetku bavlje-
nja moto sportom, kod motokro-
sa je tehnika uglavnom povezana s
brzinom i snagom, a samim time i s
veom izloenou povredama, dok
se kod triala sve bazira na manjoj
brzini, tehnici i osjeaju za ravno-
teu - gas, spojke, konice.
Jedna od dobrih strana triala
je da vam ne treba velika povrna
zemljita, praktino malo vee dvo-
rite uz neto improviziranih pre-
preka dovoljno je da postane inte-
resantan trial poligon. Na trialu se
84 M O P br. 130/8./2012.
>>>t est
Sherco Trial 290
gume pumpaju na 0,3-0,4 bara i
vrlo su mekane, a motor ima puno
veu trakciju u usporedbi s enduro
ili kros motockilom.
Trial bicikl ili motocikl?
Na poziv tvrtke Antena, uvozni-
ka Sherco motocikala u Hrvatskoj,
uputili smo se u naputeni kame-
nolom u mjestu Doljnje Stative
nedaleko Karlovca, kako bismo
se upoznali s dvojicom mladih
zaljubljenika u ovu disciplinu:
Luku Kozaria, vozaa rekreativ-
ca i Matiju Blitveca, vozaa tri-
al bicikla. Da, trial biciklizam u
Hrvatskoj je poznat, a Matijina
vjetina poznata je i izvan grani-
ca Hrvatske.
Matija Blitvec, jedan od najbo-
ljih trial biciklista na naim pro-
storima, trial bicikliznom se bavi
pet godina: Primijetio sam da
vani mnogi trial biciklisti voze tri-
al motore i obrnuto. Trial moto-
ciklisti vjebaju na trial biciklima
jer je neke stvari lake izvesti na
biciklu - moj ima manje od 10 kg
- a neke su nemogue bez moto-
ra. Mislim da su trial bicikl i trial
motor jako blizu. Za mene je trial
motor neto to sam oduvjek elio
probati voziti. Prije uope nisam
vozio motore, ovo mi je trei put
da sam stao na njega, ali posli-
je privikavanja na spojku i nonu
konicu naao sam se u svom ele-
mentu. Da treniram par godina,
gledali biste me na Eurosportu -
naalio se Matija.
Luka Kozari je pak doao iz
drugog smjera: Vozio sam kros i
i enduro motocikle, a trial vozim
tek pola godine i na njemu sam
pronaao vie mogunosti i zaba-
ve. Teina motora od 64 kg daje mi
sigurnost da iz svakakvih ekstre-
mnih situacija izaem bez veih
problema, odnosno pada. Vonja
po zadnjem ili prednjem, staja-
nje na mjestu sad mi je neto nor-
malno, imam pred sobom puno
drugih stvari koje bih htio izve-
sti. Povremeno se na mom motoru
vozi i moj mlai brat od 11 godina.
Juniorski triali su iste veliine kao
i za odrasle, jedino imaju motore
od 125 ccm. Sa svojim Sherco tria-
lom od 290 ccm mogu bez proble-
ma pratiti ritam prijatelja na endu-
ro motorima po umi, a kad doe
za njih teak uspon, s trialom to ni
ne doivim kao neto teko. Rekao
bih jo da trial gume nisu za veliko
blato, ali zato na mokrom kamenu
dre kao po asfaltu.
Vonja triala je zaista zabavna
i namijenjena je vozaima od 7
do 77 godina, sa ili bez iskustva.
S njim se moete igrati s gravita-
cijom, kako i glasi slogan Sherco
motocikala: Play with gravity. n
herco 290 spada meu najjae tri
al motocikle u svijetu, a pogodan
je i za enduro vonje. To je pravi natje
cateljski motor. Ima 2 t motor od 290
ccm, velikog momenta koji razvija iz
vrlo malih okretaja, 5 brzina, od kojih
su prve tri osjetno kratke. Sherco 290
postie oko 100 km na sat, ima 64
kilograma i rezervoar za 3 litre gori
va, to je dostatno za oko 2 3 sata
rada. Zadnji naplatak je tubless, pred
nja vilica podesiva u svim parametri
ma, na konicama plivajui diskovi,
sve u skladu s najnovijim tehnikim
rjeenjima.
Ovakva igraka kota 44.000 kn,
to nije malo, ali nije ni pretjerano za
vrhunski opremljen motocikl. Cijena
je to u rangu boljeg skutera ili barem
30% povoljnije od novog enduro moto
cikla. Primjera radi, Matijin natjeca
teljski trial bicikl kota preko 20.000
kn. n
herco 290 spada meu najjae tri
al motocikle u svijetu, a pogodan
je i za enduro vonje.
cateljski
ccm, velikog momenta koji razvija iz
Sherco Trial 290

85 MOTO PULS br. 130/8./2012.
***
Letuckanje Letuckanje po gradu po gradu
Vremena je sve manje, obveza sve
vi!e, a uz aktualne cijene goriva
te nedostatak parkirnih mjesta
skuteri se esto nameu kao
ekonomino i praktino rjeenje.
Iako je do!ao tiho, bez pompozne
svjetske prezentacije, Piaggio Fly
je predstavnik nove generacije te
je kao takav vrijedan panje
C
I
J
E
N
A
1
3
.
2
9
0
k
n
PIE I SNIMA: MARKO GUZINA
I
ako nai posve mladi itatelji
to ne prepoznaju, ipak uz popri-
lino sigurnosti moemo rei
kako oni koji su preli tri deset-
ljea ivota lako mogu utvrditi da se
svijet promijenio, a s njime i tem-
po ivota. Ukoliko va tempo od vas
trai da budete na stotinu mjesta
istovremeno i to u urbanom okru-
enju, lako je mogue da je skuter
poput primjerka na ovom testu pra-
vo rjeenje za vas. Ujedno je zanimlji-
vo ukazati na to kako ista sila dono-
si sveprisutnu uurbanost, a ujedno
je bila katalizator nastanku novog
Piaggio Fly skutera kojeg ovom pri-
likom testiramo. Ukoliko naa aso-
cijacija nije bila dovoljno inspirativ-
na, rei emo da je u pitanju globa-
lizacija. Upravo je globalizacija glav-
ni krivac za porast naih potroakih
apetita zbog kojih imamo potrebu
sve vie raditi ne bismo li si osigurali
toliko neophodne stvari, a rezultat
svega je spomenuti nedostatak vre-
mena. Piaggio kreativci i mudro vod-
stvo koje ih usmjerava prepoznali su
potrebu za skuterom koji bi se svo-
jom pojavom, cijenom i sposobnosti-
ma svidio vrlo irokoj, zapravo cjelo-
kupnoj globalnoj publici. Novi Piaggio
Fly odgovor je na tu potrebu: dizajni-
ran je globalno, a nastao lokalno,
vjerovali ili ne - u Vijetnamu. Naime,
tamo je Piaggio otvorio tvornicu i ako
smo dobro razumjeli, Fly je prvi pro-
izvod koji iz nje izlazi, ne bi li utaio
apetite tamonjeg i susjednih trita
golemog i rastueg apetita. Ujedno
je Fly zamiljen tako da kvalitetom
dosegne, pa i premai oekivanja
sofisticiranih europskih korisnika,
ali i korisnika na svim kontinentima
gdje Piaggio nudi svoje proizvode.
Globalni kroj
Fly svakako jest prepoznatljiv. Nije
potrebno biti veliki poznavatelj sku-
tera ili ljubitelj industrijskog dizaj-
na da bi se razaznalo linije koje ve
godinama krase Piaggio Fly mode-
le. Naravno, cijela pria je modernizi-
rana, a to je moda jo bitnije, kroz
panju posveenu detaljima prilago-
ena ukusima cijelog svijeta - barem
njegovi dizajneri u to vjeruju. Onako
od oka, subjektivno, ini nam se da su
europska, a time (kako smo neskro-
mni) i domaa oekivanja ispunjena.
Ukupna kvaliteta, pa tako i kvaliteta
zavrne obrade na visokoj su razini,
pa iako je Fly predstavnik nie klase
te bi bilo ludo oekivati istu kvalitetu
kakvom se die X10 ili novi Beverly,
ovaj model svakako tome stremi.
Svi plastini dijelovi su vrlo preci-
zno nainjeni, lak je dubok i upeat-
ljiv, a spojevi ne ostavljaju prostora
za poboljanja. Kako i prilii skute-
ru, tu je osnovna boja, u ovom slu-
aju plava, zatim dijelovi od crne pla-
stike, a kod Fly-a su vidljive meha-
nike komponente obojane srebrno.
Naravno, u pitanju su lijepi naplat-
ci s pet dvostrukih krakova, prednja
vilica, pogonska grupa, o kojoj emo
kasnije, te stranji nosa prtljage,
odnosno rukohvat.
Na pomalo zailjenom prednjem
kraju, izmeu makastih pokazivaa
smjera nalazimo prepoznatljivu kra-
vatu koja identificira Piaggio mode-
le, dok plastine oplate upravljaa
udomljuju trokutasto prednje svje-
tlo. Povrh njega nalazimo simpatini
crni ilt, a zatim na red dolaze kon-
trolni instrumenti. Iako ne rasko-
ni (tko bi to od pedesetice i oeki-
vao?), igraju znaajnu ulogu u stva-
ranju ukupnog dojma o ovom sku-
teru. Naime, vidi se da je puno tru-
da uloeno u njihovo oblikovanje i
nastanak, pa tako dubinom i kvali-
tetom odskau od do sada uvrijee-
nih rijeenja na ovakvim skuterima.
Istovremeno su retrovizori i prekida-
i na upravljau dobro poznati irom
Piaggio grupacije.
S unutarnje stranje prednjih opla-
ta stoji, kako je to esto sluaj, pre-
tinac za sitnice, s tim da je veliina
njegovog poklopca varljiva jer unu-
86 MOTO PULS br. 130/8./2012.
Piaggio
t
e
s
t
tra zapravo stanu zaista samo sitni-
ce jer je lijeva strana rezervirana za
akumulator. Ispod opisanog pretin-
ca, odmah povie podnice, ivi jo
jedan poklopac sa zgodnom kromira-
nom rukicom, a iza njega nalazimo
poklopac spremnika goriva od 6,5
litara, koji je sakriven ispod podnice.
Ovo rjeenje ostavlja podosta pro-
stora ispod sjedala, koje se nalazi na
lako dostupnih 760 mm od podloge,
s tim da se na njegovoj prednjoj stra-
ni nalazi sklopiva kuka za vreice. U
ovom opisu smo preskoili podnicu.
Ona je ravna i ne pretjerano visoka,
a ukoliko ne nosite klaunske cipe-
le, vjerojatno ete na njoj pronai
dovoljno prostora. Na stranjoj peri-
feriji podnice smjeteni su sklopivi
oslonci za noge suputnika.
Ni po emu ludo poseban, a zapra-
vo kroz tu jednostavnost elegan-
tan, stranji kraj skutera zaokru-
uje privlanu cjelinu. Iz ove cjeline
ne odskae pomalo anoniman, sva-
kako ve vien ispuni sustav, uz
Kontrolni instrumenti djeluju promiljeno i
kvalitetno pa odvajaju Fly od veine konkurencije
Prekidai a pravljau prate davno vien
naputak, ba kao i pretinac za sitnice
Prostor pod sjedalom je prilino
velik te doprinosi praktinosti
Stranji kraj nije
revolucionaran, ali je
ukusno oblikovan i
uklapa se u cjelinu
etverotaktni agregat donosi solidne
performanse i ekonominost
Otvor za uljevanje goriva
nalazi se iza zasebnog
poklopca
Isuni sustav nije originalan,
ali je zvukom ugodan
Dizajneri su imali naputak
osmisliti skuter koji e se
dopasti publici diljem svijeta
>>>
87 MOTO PULS br. 130/8./2012.
iju nenametljivu pojavu odlino ide
nenametljiv zvuk koji oslobaa.
Za dva ventila bolji
Ovaj puta nije u pitanju samo zate-
zanje bora: novi Fly je sagraen oko
novog cjevastog okvira. Osim eli-
nih cijevi tu su i metalni profili koji
osiguravaju potrebnu vrstou, ali
ovo ete nam trebati vjerovati na
rije, s obzirom da je sve to sakrive-
no iza plastinih oplata.
Oba kotaa na sebi nose pneuma-
tike dimenzija 120/70-12, a izmeu
njih nalazimo tono 1.310 milime-
tara ramaka, mjereno od osovine do
osovine, naravno. Bez odstupanja od
uvrijeenih rjeenja, Fly za prednji
ovjes koristi teleskopsku vilicu pro-
mjera 32 mm, dok je straga pogon-
ska grupa ovjeeni element te se nji-
e onako kako diktira jedan hidrau-
lini amortizer.
Konice su takoer u skladu s nor-
mama klase, a rije je o disku promje-
ra 220 mm sprijeda te bubnju od 140
mm straga. Proizvoa ne deklarira
masu, ali kolika god bila, opisane ko-
nice se s njom lako nose Jednako
tako lako je koristiti ovo prometa-
lo opremljeno CVT mjenjaem i auto-
matskom spojkom. Ukoliko niste
imali prilike iskuati neto takvo,
nita lake nego otvoriti gas ili priti-
snuti ruicu konice.
Otvaranje gasa znak je jednocilin-
drinom etverotaktnom agregatu da
pokae to moe. Njegova etiri ven-
tila po cilindru olakavaju mu disa-
nje kroz priloeni rasplinja, pa sna-
ga dosee ak 4,35 konjskih snaga.
Osim to bi trebao osigurati do sada
nevienu ekonominost te analogno
tome iznimno nisko isputanje tet-
nih plinova u atmosferu, ovaj etve-
rotaktni agregat bi trebao dosei per-
formanse smrdljivije dvotaktne rod-
bine. Ovaj agregat ve smo imali prili-
ku iskuati u nekim drugim proizvo-
dima Piaggio grupacije, pa otprilike i
znamo to moemo oekivati.
Zakonski ogranien
Povremeno se uini gotovo uzalud-
nim testirati skutere koji su zakon-
ski ogranieni na brzinu od 50 km/
h, ali kada sjednemo na neki od njih
postane jasno da nisu svi posve isti.
Ve na prvi pogled vam moemo rei
da Piaggio Fly spada u bolju polovicu
onoga to se nudi na tritu, a kroz
vonju emo pokuati opisati gdje
se tono nalazi na toj zamiljenoj lje-
stvici.
Za poetak nas je ugodno iznena-
dio prostor pod sjedalom, ali i pro-
stor koji Fly nudi vozau, prven-
stveno koljenima vozaa. Analitian
pogled otkriva kako je unutarnja
strana prednjih oplata pomno obliko-
vana kako bi upravo ovdje ostalo vie
nego dovoljno mjesta, a mudro odre-
ena ergonomija posve e odgovara-
ti i visokima i niskima.
Rasplinjaem opremljeni agregat
trebat e neto dulji pritisak na tip-
ku elektropokretaa prije nego pro-
radi, iako ni na tren nee biti upit-
no hoe li proraditi. Kada je agregat
zagrijan od prethodne vonje, prili-
kom elektropokretanja valja doda-
ti i neto gasa, vjerojatno da bi se
iskljuio tada nepotrebni automat-
ski ok. Hladan agregat e jedno vri-
jeme raditi na viem broju okretaja, a
kada se ugrije, spustit e se na vrlo
miran i tihi ler.
Makar patili od poremeaja pre-
hrane ili iz nekog drugog razloga bili
iznimno mravi, nije utemeljeno od
skutera klase do 50 kubika oekivati
luda ubrzanja. Voza prosjenog sta-
sa i mase to svakako ne bi trebao, pa
tako posvemanje otvaranje gasa na
ovom i slinim skuterima nee uro-
diti posebno uzbudljivim odgovo-
rom. Skuter e krenuti, poeti ubr-
zavati sporije, pa zatim malo ustri-
je, a onda opet neto sporije. Ako ste
se odluili ogluiti na slovo zakona i
uklonili ste blokadu, to ujemo da
je vrlo lako, va Fly e dosei mak-
simalnu brzinu od 65,9 km/h, dok e
tada brzinomjer pokazivati okruglih
70. Kada brzinomjer pokazuje 50,
zapravo ete se kretati 47,6 km/h.
Kojom god brzinom se kretali, noge
e biti donekle zatiene od vjetra, a
ostatak tijela nikako, ali vjerojatno
vam je jasno da vas 70 km/h nee jako
propuhati. Istovremeno, okretnost
ostaje zavidna u svakom trenutku, a
ako ste poput nas na Fly sjeli s veeg
modela, mogla bi vas i iznenaditi.
Normalno i oekivano, ovjes ogra-
nienog hoda u kombinaciji s kota- nice se s njom lako nose Jednako postane jasno da nisu svi posve isti. nienog hoda u kombinaciji s kota postane jasno da nisu svi posve isti. miran i tihi ler. postane jasno da nisu svi posve isti.
Na kvalitetnoj podlozi vonja moe
biti vrlo zabavna, inae valja imati
na umu uroena ogranienja malih
guma i jednostavnog ovjesa
Unutarnja strana prednjih
oplata paljivo je oblikovana
kako bi se i najvii vozai
lako smjestili bez smetnje
za koljena
Podnica nije raskona,
ali nudi dovoljno
prostora
Koioni disk veliine
ajnog tanjuria
uobiajen je u ovoj
klasi te ispunjava
oekivanja
Sjedalo je prostrano te
uspjeva upiti poneto
od neravnina koje
promaknu kroz ruke
neto tvreg ovjesa
>>>t est
88 MOTO PULS br. 130/8./2012.
Pi aggi o Fl y 50 4T 4V
ima promjera 12 cola nije vian
upijanju izraenijih neravnina, pa
se povremeno Fly moe uiniti
tvrdim, iako e spremno upiti bla-
e neravnine. Prolasci kroz zavo-
je su laki i intuitivni, dok raspolo-
ive konice ak i s ovih ilegal-
nih brzina laku usporavaju sku-
ter. Naravno, ne postoji neki viak
sile koenja, a i prianjanje serij-
skih guma nije neto emu treba
100% vjerovati, pa je bolje ostavi-
ti malo rezerve. Ovo su ogranie-
nja koja vrijede za sve osim pra-
vih sportskih predstavnika pede-
setica, pa Fly nikako ne valja kudi-
ti zbog toga. Zaudo, prednja ko-
nica je neto meka od stranje,
pa se i manje precizno dozira, ali
pri ponuenim brzinama se nismo
uspjeli nai u neugodnoj situaci-
ji, zbog ovoga ili bilo ega drugoga
to bismo pripisali Flyu.
Sve u svemu, Fly je sposoban
i lako upravljiv predstavnik svo-
je vrste. Prostora nam je ponudio
puno, a vibracija ili bilo kakvih dru-
gih smetnji vrlo malo. Vjerujemo
da pouzdana i neupitno ekono-
mina pogonska grupa zasluuje
povjerenje te da e umjerene per-
formanse moi isporuivati neu-
mjereno dugo.
Referenca u klasi
E sada, kako opisati za to je
sve Fly sposoban? Naime, gle-
dano unutar ove klase i imajui u
vidu u dananje vrijeme sve iva-
nije sudionike u prometu, bitno je
iznijeti dvije konstatacije. Upravo
kako proizvoa reklamira, Fly
svojim sposobnim etverotaktnim
agregatom dosee performanse
ekoloki manje prihvatljivih dvo-
taktnih modela. Time zapravo
ispunjava sva oekivanja koja bi
netko i trebao imati od skutera do
50 kubinih centimetara kada su
u pitanju krajnja brzina i ubrzanja.
S druge strane, nismo bez vraga
spomenuli sve zahtjevnije okrue-
nje koje nalazimo u prometu, pa je
bitno napomenuti kako pedeseti-
ce doista poinju smetati. Svi smo
svjedoci sveobuhvatnog manj-
ka strpljenja, manjka vremena,
manjka ivaca, sve najee iza-
zvano manjkom novaca, pa smo i
sami u prometu u nekoliko navra-
ta na brim prometnicama iskusi-
li neugodu. Nemoni vozai auto-
mobila koji ne smiju rei to misle
na poslu, a vjerojatno su podjedna-
ko (figurativno) kastrirani i u vla-
stitom domu, ako ga jo zahvalju-
jui valutnoj klauzuli imaju, svoju
mo vrlo rado dokazuju nad spori-
jim sudionicima u prometu. Moda
postajemo dosadni, ali i ovom pri-
likom emo ukazati na injeni-
cu da klasa do pedeset kubinih
centimetara sve tee zadovolja-
va potrebe stanovnika veih urba-
nih naselja upravo zbog ogranie-
nja brzine od 50 km/h. Naravno
da e veina vlasnika ukloniti blo-
kadu s takvih vozila, ali e time
svjesno izai izvan okvira zako-
na i staviti se u priliku da branite-
lji zakona udare po depu spome-
nutih vlasnika pedesetica. Ako
niste pogodili kuda ova pria vodi,
ponovno, po tko zna koji put dola-
zimo do zakljuka da je krajnje vri-
jeme da zakonodavac ispravi pro-
pust i dozvoli nositeljima B kate-
gorije vozake dozvole da uprav-
ljaju motociklima do 125 kubi-
nih centimetara uz odgovarajue
ogranienje snage. Kako za ovu
temu imamo rezerviran prostor,
vratit emo se novom Piaggio Fly
skuteru.
Uz sve reeno, ogranienja kla-
se i ogranienja dijela sudioni-
ka u prometu, nema nam dru-
ge nego istaknuti kako je Piaggio,
makar i u Vijetnamu, proizveo spo-
soban skuter koji ispunjava sva
oekivanja. Dizajn je tu, kvaliteta
je tu, vozne osobine nisu manjka-
ve, a kao cjelina Fly 50 4T4V dje-
luje uvjerljivo, pa bi se proizvoa-
i manje uspjelih proizvoda mogli
ugledati u njega.
S obzirom da je rije o obinom,
a ne sportskom modelu klase do
50 kubinih centimetara koji kori-
sti zrakom hlaeni agregat, cijena
je postavljena razumno, u skladu s
onim na to smo naueni. To zna-
i: ukoliko raspolaete gotovinom
i ponete brojati, kada doete do
13.290 kn izbrojali ste dovoljno za
novi Piaggio Fly poput testiranog.
Naravno da Piaggio nudi i dodat-
nu opremu poput gornjeg kofera,
ali vjerujemo da ete o tome i sami
uspjeti pronai dovoljno informa-
cija, jasno, ukoliko vam je stalo.
Ako se prepoznajete u opisu
potencijalnog kupca i razmilja-
te o skuteru klase do 50 kubinih
centimetara, nije aavo svog oda-
branika traiti meu novim mode-
lima. Ukoliko vas fraza povoljan
omjer dobivenog i uloenog uve-
seljava, Piaggio Fly 50 4T4V sva-
kako je jedan od skutera koji bi tre-
bao biti na uem popisu prilikom
odluke o kupnji. Kvalitetom i dizaj-
nom posve sakriva svoje porijeklo,
voznim osobinama ispunjava oe-
kivanja od ove klase, a ekonomi-
nost i pouzdanost bi mu trebali biti
glavni aduti. n
Motor: jednocilindrini, etverotaktni
Obujam: 49,9 ccm
Hlaenje: zrano
Napajanje: rasplinja
Spojka: automatska centrifugalna
Mjenja: CVT
Okvir: elini cjevasti
Ovjes: teleskopska vilica; straga
agregat kao ovjeeni element s
jednim amortizerom
Gume: prednja 120/70 12,
stranja 120/70 12
Konice: naprijed disk promjera 220
mm, straga bubanj 140 mm
Dimenzije (u mm) i teina: duljina
1.865, irina 675, visina sjedala
760, osovinski razmak 1.310,
teina 98 kg
Deklarirano: snaga 4,35 KS pri
8.250 okr/min
agregat, dizajn, kvaliteta,
prostor pod sjedalom,
okretnost, visina sjedala,
prostor za koljena
krajnja brzina, preglednost u
retrovizorima
TEHNIKI PODACI
Zavrna obrada je na visokoj
razini, a uspjeli dizajn ini Fly
privlanim i prepoznatljivim
U prilikama gdje je
zakonski ogranienih 50
km/h dostatno ovakvi skuteri
doista briljiraju, a Fly je
odlian predstavnik klase
89 MOTO PULS br. 130/8./2012.
***
Velike ambicije Velike ambicije
Kineski etverocikl s V2 agregatom od 800 ccm? Da,
dolo je vrijeme i za takva udovita. Pritom CFMoto
Terralander 800 ne predstavlja vrh kineske produkcije
samo svojom zapreminom, nego i cijenom, ali i cijelom
izvedbom. Dakako, daleko od toga da je sve savreno
PIE:
TOMISLAV
BEENI
FOTO:
MARKO
GUZINA
T
est Terralandera 800 zapo-
eo je grekom u komuni-
kaciji. S druge strane loe
mobilne veze uli smo neto
kao Nudimo na testiranje etvero-
cikl CFMoto osamsto. Ne vjeruju-
i u ono to smo ionako jedva uli,
repliciramo s Oprostite, rekli ste
petsto?. S druge je strane zaumi-
lo neto to je, priznajemo, pono-
vo zvualo kao Osamsto , ali nije
djelovalo ba pretjerano uvjerlji-
vo te umjesto sluhu i dalje vjeruje-
mo intuiciji i uzvraamo s Ali koji
petsto? Onaj stari model smo ima-
li na testu. S druge strane virtu-
alne ice kratka tiina, pa ritmini
umovi, kao da netko udara glavom
o stol. Ma, nije petsto nego osam-
sto!, jasno ujemo sada ve povie-
ne tonove.
Znali smo da je Terralander 800
najnoviji model marke CF Moto, uvr-
stili smo ga i u na godinji katalog,
no bili smo uvjereni kako e jo puno
vode protei ispod mosta rijeke
Jang-Ce-Jang prije nego taj masiv-
ni etverocikl doista doplovi do oba-
la Europe. Ako ikad. Vjerojatno bi se
kombinacijom te zdrave skepse,
loe telefonske veze i blage naglu-
hosti kao profesionalne deformacije
mogla objasniti poetna zbunjenost
i odbijanje da testiranje tog etvero-
cikla prihvatimo kao realnost.
Meutim, tko bi ga znao, moda
se tih osamsto na putu od bubnji-
a do sivih stanica podsvjesno pre-
tvaralo u petsto jer duboko u dnu
due nismo bili spremni za susret
takve vrste. Testirali smo i bit-
no snanije etverocikle, ali nikad
nismo bili ni blizu kineskom proizvo-
du koji kombinira pretjeranih 400
kg i moan V2 agregat od 800 ccm.
Kada smo konano pregazili svoje
predrasude i isprobali Terralander
800, uvjerili smo se da je do odree-
ne mjere doista straan, ali ni izbli-
za toliko da bi se zbog njega mokri-
lo u krevet.
CFMoto je svoje ime na ovim pro-
storima stvarao s modelom 500
4x4, koji je imao djeje bolesti i
manje konstrukcijske nedostat-
ke, ali je isto tako bio uvjerljivo naj-
bolji kineski proizvod takve vrste i
nudio dobar omjer uloenog i dobi-
venog. Terralander 800 ima isto
takve ambicije, ali u klasi koja je
barem tri stepenice iznad. S obzi-
rom da u toj najvioj sferi poima-
C
I
J
E
N
A
7
1
.9
9
0
kn
90 MOTO PULS br. 130/8./2012.
CFMoto
t
e
s
t

nja radnog etverocikla nisu imali vla-
stitog iskustva, odluili su, po starom
kineskom obiaju, zaviriti preko plota,
a iako Terralander svojom stranjicom
podsjea na Polarisove modele, ini
nam se da su tamonji inenjeri dobi-
li nalog da rastave Can-Am Outlander
800. Ili mislite da je slinost u imenu
samo sluajna?
Recimo, V2 agregat je ve i vizual-
no poprilino slian Rotaxovom agre-
gatu, a potvrdu svojih tvrdnji nalazimo
u provrtu, koji je u potpunosti isti, dok
se hod razlikuje samo u decimali, to
bi mogla biti posljedica toga to je kod
Outlandera jednostavno zaokruen na
viu vrijednost. Terralander e svojom
koncepcijom biti jo blie uzoru kada
razviju i najavljenu verziju s elektri-
nim servom upravljaem, a ve sada
se u opciji nudi i zrano podeavanje
stranjih amortizera putem ugraenog
kompresora, to je rjeenje koje nala-
zimo i na nekim verzijama Outlandera.
S obzirom na uoene Terralanderove
nedostatke, bilo bi nam drae da se
obje te stavke nude ve sada i to u seri-
ji, to ne znai da je i ovako etverocikl
slabo opremljen. Upravo suprotno. Tu
su elektrino vitlo, aluminijska zatita
ovjesa, titnici za ruke, potpuno digi-
talna ploa s instrumentima, aluminij-
ski naplatci, naslon za lea suvozaa i
izdani oslonci za ruke, nosai prtlja-
ge, kuka za prikolicu s pripadajuom
elektrinom utinicom...
Uhvatite krajeve irokog upravlja-
a i postaje vam jasno da je ovdje rije
o punomasnom etverociklu. Mogli
biste ak pomisliti da na prednjoj mas-
ci umjesto CFMoto pie ime neko puno
poznatijeg proizvoaa, a onda ete pri-
tisnuti tipku elektropokretaa i primije-
titi da pogonski agregat neobino zvec-
ka ili ete posegnuti za polugom auto-
matskog CVT mjenjaa s lijeve strane i
zakljuiti da ona pomalo zapinje i zna
biti neprecizna. No, nije to nita stra-
no. Poluga mjenjaa postaje posluni-
ja kada iskaete malo vie grubosti, a
i zveckanje prestaje nakon minutu ili
dvije, kad se agregat malo zagrije. I ne
samo to. Pogonski agregat je iznena-
ujue uglaen i tek u praznom hodu
lagano vibrira, zapravo pulsira, to
onda tijekom vonje netragom nestaje.
Prema navodima proizvoaa, tekui-
nom hlaen V2 agregat - s jednom bre-
gastom osovinom u svakoj glavi i eti-
ri ventila po cilindru, te sustavom elek-
tronskog ubrizgavanja poznate marke
Delphi - oslobaa 62 KS pri 6.700 okr/
min i 72 Nm pri 6.300 okr/min, to su
svakako impresivne vrijednosti. Kod
kretanja s mjesta djeluje pomalo trom
i nedostojan zapremine od 799,6 ccm,
no dajte mu sekundu da malo podigne
reime vrtnje i uivajte u odlunosti.
Snaga gume valja
Istini za volju, nismo imali osjeaj
da razvija i onu zadnju od obeane
Terralander 800 je vrst u
zavoju, a to ga u kombinaciji
sa snanim pogonskim
agregatom ini iznenaujue
zabavnim. Naalost, preteak
pravlja oteava due
odravanje sportskog ritma
pravlja oteava due
odravanje sportskog ritma
Potpuno digitalna ploa s instrumentima
sadri sve potrebne informacije
Platforme za noge su dobru izvedene, ali
diktiraju i pomalo raskorani stav
Stranji kraj etverocikla
podsjea na uratke s
potpisom Polarisa
>>>
br. 130/8
Sjedalo je iznimno udobno
Poluga automatskog
mjenjaa ponekad zapinje
ep za nadolijevanje
goriva skriven je izmeu
stranjih svjetala
U repu etverocikla se
nalazi prostor za sitnice
62 konjske snage, ali priznat emo
mu da se junaki nosi s pretjeranih
396 kg, koliko Terralender 800 bro-
ji u iscijeenom stanju. Nama je zato
bilo puno tee. Naime, uz to to se
nikad nisu pretjerano brinuli o biranju
materijala kojima e smanjiti teinu,
kineskim konstruktorima nikad nije
ila geometrija, odnosno nisu zna-
li pronai recept koji kombinira sta-
bilnost i vrstou etverocikla s laga-
nim zakretanjem upravljaa. Iako po
naem skromnom miljenju pred-
stavlja apsolutni vrh kineske produk-
cije, Terralander 800 nije iznimka od
takve prakse, to znai da ete treba-
ti upotrijebiti poprilinu silu da promi-
jenite smjer. Nisu to nadljudski napo-
ri, ali upravlja se dovoljno teko okre-
e da kompromitira udobnost, ali i da
umanji volju za sportskom vonjom.
to je prava teta jer je Terralander
inae itekako pogodan za odravanje
eeg tempa.
Istina, mekano podeen ovjes ima
prekratki hod za svu tu masu i zbog
toga e Terralander ve i kod manjih
terenskih skokova dolaziti do kra-
ja mogunosti, pa e ak svojim sre-
dinjim dijelom udariti u tlo. Isto tako,
poluga gasa je malo pretvrda i umara
palac, ali njezino pritiskanje rezulti-
ra oslobaanjem performansi koje su
i lj i ff
vonju. Prosjenom vozau e zalihe
snage na terenu biti i prevelike, a lije-
po je to moete raunati na navalu
okretnog momenta s kojom je atrak-
tivno proklizavanje stranjim krajem
skoro uvijek nadohvat ruke. Prilikom
takvog prolaska kroz zavoj ipak treba
biti donekle oprezan jer do proklizava-
nja stranjeg kraja ne dolazi ni njeno i
ni postupno, ve odjednom i dosta gru-
bo, pri emu treba uzeti u obzir kako
e vam trebati i neto vie vremena da
teak upravlja zakrenete u suprotnu
stranu.
S druge strane, ak i kada pretjeru-
jete, Terralander ulijeva neoekivanu
sigurnost na ime toga to je natpro-
sjeno stabilan u zavoju, a tu ne govo-
rimo o izravnoj usporedbi s unga-
lunga proizvodima, nego vrhunskim
radnim etverociklima velike zapremi-
ne. Moda je to samo posljedica toga
to nismo previe oekivali, pa smo
ostali iznimno ugodno iznenaeni, no
veu vrstou u zavojima nudi samo
Can-Am Outlander 800, a i on upravo
prelazi na novu konstrukciju s mek-
im i klimavijim ovjesom. Uz tu karak-
teristiku samo blagog naginjanja u
zavoju, a dobrim dijelom ba zbog nje,
Terralender 800 je iznenaujue imun
na ona neugodna klizanja preko nosa,
a cijeli prednji kraj etverocikla djelu-
je precizan i donekle ga mogu zbuniti
samo prelasci preko uzdunih nerav-
nina.
ak su i konice na visini zadatka.
Dva prednja diska promjera 220 mm i
jedan stranji disk promjera 150 mm,
koji je smjeten na kardanu, predstav-
ljaju sasvim solidnu kombinaciju i svo-
jom snagom mogu adekvatno popratiti
ostale dinamike osobine ovog etve-
rocikla, poeljeli bismo samo da poka-
zuju vie konstantnosti u radu. Iako
ima CVT mjenja, Terralander je opre-
mljen i sustavom koenja motorom,
koji pomae na nizbrdicama, no na kli-
zavom terenu zna uzrokovati lagano
zanoenje stranjeg kraja uslijed blo-
kiranja stranjih guma.
Openito, moni agregat gume izla-
e poprilinom stresu, iako one svojim
grubim profilom relativno agresivno
grizu podlogu i pritom ostavljaju dubo-
ki trag. Svojim dimenzijama 26x9-14
sprijeda i 26x11-14 straga potvruju
da su velikog promjera, ali su istodob-
no, po kriterijima radnog etverocikla,
poprilino niskog profila. Razlog tome
su aluminijski naplatci velikog promje-
ra od 14 cola, na kojima se zbog njiho-
va polirana sjaja lako vide oteenja
nastala u terenskoj vonji, ali isto tako
svojim prozranim krakovima uvelike
olakavaju pranje ovjesa i konica, ak
i ako ste etverocikl zavaljali u najdu-
blje i natvrdokornije blato.
Druga strana medalje
Dakako, takvo je valjanje u blatu i
osnovni smisao postojanja ovakvog
etverocikla i s time se Terralander
dobro nosi. Ve pohvaljena bona sta-
bilnost olakava borbu s dubokim
uzdunim purama, masivne plasti-
ne oplate dobro tite vozaa, a kada
ukljuite pogon na sve kotae, posta-
jete gotovo nezaustavljivi i na najte-
em terenu. Opcija ukljuivanja skra-
enih prijenosnih omjera je gotovo
suvina, budui se agregat lako nosi
i s poveanim optereenjima, a srea
u nesrei je da s ukljuivanjem pogo-
na na sve kotae ionako teak uprav-
lja ne postaje dramatino tei. Iako
s upravljaem moete baratati i kad
ukljuite runu blokadu prednjeg dife-
rencijala, sumnjamo da ete opciju
koristiti i metar due nego to vam je
to nuno potrebno.
I tu se opet vraamo na taj upravlja
i injenicu da upravo on najvie remeti
udobnost, iako mu se mora priznati da
svojom irinom, ali ponajprije visinom,
olakava vonju u stojeem poloaju,
kada ete zbog smjetaja stopala zau-
zeti neto iri raskorani stav nego to
je to uobiajeno. Svoj doprinos udob-
nosti daje i mekano podeen ovjes,
koji se bez obzira na ve pokueni
kratki hod suvereno nosi sa zahtjevi-
ma off-roada ak i kada vonja popri- i lj i ff je precizan i donekle ga mogu zbuniti blje i natvrdokornije blato. ma off-roada ak i kada vonja popri-
POGLED NA KONKURENCIJU Agregat Maks. snaga Teina Prednji ovjes Stranji ovjes
Gume (sprijeda
/ straga)
Udaljenost
od tla
Osovinski
razmak
Duina x irina
(mm)
Cijena
Can Am Outlander Max XT 800R
V2, SOHC 4V,
799,9 ccm
71 KS 326 kg
2 x poprena
ramena
uzduna
ramena
26x8 12 /
26x10 12
305 mm 1.499 mm 2.387 x 1.168 143.153 kn*
CFMoto Terralander 800
V2, SOHC 4V,
799,9 ccm
63 KS pri
6.700 okr/min
369 kg
2 x poprena
ramena
2 x poprena
ramena
26x9-14 /
26x11-14
275 mm 1.490 mm 2.310 x 1.180 71.990 kn
Kawasaki KVF 750 4x4
V2, SOHC 4V,
749 ccm
50 KS pri
6.750 okr/min
311 kg
2 x poprena
ramena
2 x poprena
ramena
25x8 12 /
25x10 12
240 mm 1.285 mm 2.195 x 1.180 78.779 kn**
*149.913 kn za homologirani model; **103.001 kn za homologirani model
CFMoto Terralander 800
djeluje impozantno. Ali
takva mu je i cijena
>>>t est CFMot o Ter r al ander 800
92 MOTO PULS br. 130/8./2012.
mi na tempu, a pred vama su uzasto-
pne valovite neravnine.
Treba pohvaliti i sjedalo vozaa. Ono
je mekano i iznimno udobno, sa stra-
nje strane ima izraenu stepenicu
koja prue dobro uporite, ali isto tako
pomalo smeta kada se na ekstremnim
nizbrdicama u stojeem poloaju
pokuavati povui to vie nazad. No,
to je problem kod svih slinih dvosjeda
s luksuznim smjetajem za suvozaa,
kojem su ovdje uz dovoljno prostora i
mekano sjedalo na raspolaganju i veli-
ki naslon za lea te rukohvati integri-
rani u nosa prtljage.
Osim toga, stranje se sjedalo moe
lagano skinuti kako bi se otvorio pro-
stor za dodatni smjetaj tereta, a sit-
nice moete pohraniti u zatvoreni
pretinac od 4 litre smjeten u repu.
Naalost, taj je pretinac preblizu pri-
guivau ne ba posebno melodinog
ispunog sustava i zbog toga se cijelo
vrijeme previe grije, ali bi za vrijeme
zimskih vonji ba zbog te karakteri-
stike mogao biti idealan za smjetaj
rezervnih rukavica ili pak odravanje
temperature u kakvoj uturici s ajem
ili kuhanim vinom.
Dakako, pria o kineskom proizvo-
du ne moe biti gotova da ne spome-
nemo i zavrnu obradu, a ona nam
se ovom sluaju ini sasvim solid-
nom. Ima tu i detalja koji stre, manje
spretno izvedenih rjeenja, no na je
dojam da Terralander kao mehanika
cjelina dobro dri vodu, to se, dodu-
e, doslovno ne bi moglo rei za pred-
nje lijevo svjetlo, koje se zamaglilo ve
nakon prvog pranja. Kad sve zbroji-
mo i neto malo oduzmemo, prikaza-
nim voznim osobinama, ali i kvalite-
tom izrade, CFMoto Terralander 800
znatno premauje uobiajeno poima-
nje kineskih etverocikala, a nadilazi
i standarde nekih tajvanskih proizvo-
aa.
Dakako, taj kvalitativni skok ima
i drugu stranu medalje. Cijenu.
CFMoto Terralander 800 moe biti
va tek kad nabrojite 71.990 kn.
Skupo ili jako skupo? Upola manje
nego to trebate izbrojiti za Can-Am
Outlander 800, ali i samo nekoliko
tisua manje nego to ete izdvoji-
ti za Kawasaki KVF 750, koji je tako-
er opremljen V2 agregatom. S dru-
ge strane, Terralander je ve u star-
tu spreman za registraciju, dok se
cijena Kawasakija u homologiranom
izdanju penje iznad stotke. Jedno
je gotovo sigurno: zbog visoke cije-
ne, a onda i solidne izvedbe, za ovaj
kineski etverocikl iznimno ne vrije-
di izreka nisam dovoljno bogat da
kupujem jeftino. n
rezervnih rukavica ili pak odravanje
temperature u kakvoj uturici s ajem
-
-
nemo i zavrnu obradu, a ona nam
-
nom. Ima tu i detalja koji stre, manje
spretno izvedenih rjeenja, no na je
dojam da Terralander kao mehanika
-
-
nje lijevo svjetlo, koje se zamaglilo ve
-
-
-
tom izrade, CFMoto Terralander 800
-
nje kineskih etverocikala, a nadilazi
-
Dakako, taj kvalitativni skok ima
i drugu stranu medalje. Cijenu.
CFMoto Terralander 800 moe biti
va tek kad nabrojite 71.990 kn.
Skupo ili jako skupo? Upola manje
nego to trebate izbrojiti za Can-Am
Outlander 800, ali i samo nekoliko
-
-
-
-
tu spreman za registraciju, dok se
cijena Kawasakija u homologiranom
izdanju penje iznad stotke. Jedno
-
ne, a onda i solidne izvedbe, za ovaj
-
di izreka nisam dovoljno bogat da
Motor: V2, etverotaktni
Provrt x hod: 91 x 61,5 mm
Obujam: 799,6 ccm
Razvod: 1 bregasta osovina u glavi i
4 ventila po cilindru
Hlaenje: tekuinom
Napajanje: elektronsko ubrizgavanje
Spojka: automatska
Mjenja: CVT, reduktor, hod unazad,
ukljuiv pogon na sve kotae,
ukljuiva blokada prednjeg
diferencijala
Ovjes: naprijed i strada dvostruka
poprena ramena
Zavrni prijenos: kardan
Gume: prednje 26x9 14,
stranje 26x11 14
Konice: naprijed dvostruki disk
220 mm, straga disk 220 mm
Dimenzije (u mm) i teina: duljina
2.310 mm, irina 1.180, visina
1.400, osovinski razmak 1.490,
udaljenost od tla 275 mm, suha
teina 369 kg, nosivost 255 kg,
nosivost nosaa prtljage: 35 kg
naprijed, 70 kg straga
Deklarirano: 63 KS (36 kW) pri
6.700 okr/min, 72 Nm (7,4 kgm)
pri 6.300 okr/min
Spremnik goriva: 23 l
snaan pogonski agregat,
bona stabilnost, udobno
sjedalo, serijska oprema,
mogunost registracije
teak upravlja, teina,
kratki hod ovjesa
TEHNIKI PODACI
Podvozje je zatieno
plastinim, a s prednje strane i
aluminijskim elementima
Terralander 800 je bogato
opremljen i samim time
poprilino uminkan ATV
Metalni cjevasti
branici imaju zatitnu i
dekorativnu funkciju
Ovjes je udoban, ali i
prekratkog hoda
Snaan V2 agregat lako dovodi gume
u krizu. Ipak, treba biti oprezan jer do
proklizavanja stranjeg kraja ne dolazi
postupno ve dosta grubo
93 MOTO PULS br. 130/8./2012.
***
Rossijevih
15 minuta
Dok Lorenzo, Pedrosa i Stoner odluuju u
naslovu novog svjetskog prvaka, koplja se
lome hoe li nekadanji viestruki svjetski
prvak mahnuti Ducatiju i vratiti se Yamahi. I
hoe li, ako se vrati, Rossi donijeti i miraz
PIE: TOMISLAV BEENI
V
alentino Rossi ponovo je na
vrhuncu slave. Ne zbog rezul-
tata, oni su i dalje debelo ispod
njegova renomea (iako mu se mora
priznati konstantnost: u pravilu je
deseti na kvalifikacijama pa se onda u
utrci progura do petog ili estog mje-
sta, ako ne padne), nego zbog oteza-
nja s donoenjem konane odluke. Za
vrijeme utrke, dakle tih 45 minuta, u
drugom je planu, ali prije i poslije
toga sve bruji o tome gdje e se skra-
siti Rossi. Hoe li, dakle, prihvati-
ti amoralnu ponudu Ducatija i pro-
duiti vjernost za navodnih 17 mili-
juna, eura ili dolara, uope nije va-
no, ili e se za bitno manju sumu vra-
titi u Yamahino jato? Crutchlow i
Dovizioso nestrpljivo ekaju odluku,
a nisu jedini.
U jednom se trenutku inilo sve
tako jasnim. Spies je navodno tre-
bao ostati u tvornikoj Yamahi, to je
bilo pomalo neoekivano, ali se ini-
lo i dovoljno loginim, a Rossi je pro-
mijenio svoju retoriku i poeo hvali-
ti Ducati, ali i Audi kao novog vlasni-
ka. A zapravo se ispod stola pililo nao-
pako. Spies je prvi povukao potez i s
dosta gorine objavio kako ne eli ili
ne moe nastaviti s Yamahom i otpri-
like iste sekunde pukla je vijest kako
e na svom odlasku petom drati od-
krinuta vrata za povratak Rossija.
Raun bez krmara? Moda. Ali ima
smisla.
Moe biti da se i dalje pililo naopa-
ko, ali barem dvije kasnije izjave idu u
prilog takvom razvoju dogaaja. Kao
prvo, Rossi je priznao da ostanak u
Ducatiju nije jedina ozbiljna ponuda
na stolu i da pritom istovarena hrpa
novaca nee biti kljuna za njegovu
konanu odluku. Kao drugo, Lorenzo
je izjavio kako ne bi imao nita pro-
tiv da mu Rossi ponovo postane tim-
ski kolega. A podsjetimo se, prije dvi-
je godine je u Yamahinoj garai izme-
u njih doslovno bio zid, nije bilo ni
komunikacije, o dijeljenju informaci-
ja da i ne govorimo, i ba je Lorenzo
ultimatumom ili on ili ja uveli-
ke pridonio tome da se Rossi izgura
iz Yamahe. Zato bi sada promijenio
svoje miljenje?
Moda je stvar u tome to je u
posljednje dvije godine izgubio
svaki respekt prema Rossiju pa ga
se vie ni ne smatra prijetnjom. A
moda su stvari malo pragmatinije
od toga. Naime, i valjda je i njemu
jasno da se Yamaha otpisivanjem
Rossija odrekla i sponzora. Lorenzo
nema tu marketinku teinu, on ak
ni kao svjetski prvak nije uspio pri-
vui mecene, pa moda rauna na to
da bi mu Rossi mogao osigurati pla-
u. Utoliko vie to postoji mogu-
nost da se Rossi ne bi vratio praznih
ruku, nego bi za sobom dovukao i
Marlboro boje. Dodue, to je zasad
samo misaona konstrukcija, ali i taj
bi potez imao smisla. Uostalom, taj
je jedini preostali duhanski spon-
zor, prije nego je Ducati uao u
MotoGP, imao dugotrajnu i uspje-
nu suradnju s Yamahom. Gledano
iz njihove perspektive, jasno je da bi
se s Yamahom ponovo vratili u prvi
plan, dok e u braku s Ducatijem
barem jo neko vrijeme apstinirati
od toga da im penjanje na podij pre-
e u naviku.
U prilog mogueg Rossijevog
povratka u Yamahu ide i pria s
Haydenom. Iako je Amerikanac ove
sezone na kvalifikacijama gotovo u
pravilu - a na utrkama dosta esto
- bio bri od Rossija, u Ducatiju su
ignorirali opciju o produenju vjer-
nosti u njegovu ugovoru i omogui-
li mu da postane slobodan igra. Bio
U Laguna Seci je Hayden
produio svoj ugovor s
Ducatijem, to je osnailo
pekulacije kako e Rossi na
kraju sezone samo mahnuti
talijanskom proizvoau
Optika varka. Igra svjetla i
sjene sugerira kako Lorenzo
leti na putu do naslova, no
zapravo je na tom putu s oba
kotaa na zemlji
Optika varka. Igra svjetla i
sjene sugerira kako Lorenzo
leti na putu do naslova, no
zapravo je na tom putu s oba
Stoner i Pedrosa
ne daju Lorenzu da
znaajnije pobjegne
94 MOTO PULS br. 130/8./2012.
>>>spor t
MotoGP

im je suvian, u njihovim je planovi-
ma drutvo Rossiju trebao initi per-
spektivni Crutchlow. Moe li onda
biti sluajno to je Haydenu samo
nekoliko dana nakon Spiesove obja-
ve o povlaenju ponuen novi ugo-
vor? Ostati bez obojice iskusnih voza-
a, koji su uz to aktiv-
no sudjelovali u razvo-
ju motocikla, ma kakav
on bio, doista ne bi ima-
lo smisla.
Rossi j eva kona-
na odluka posebno e
odjeknuti unutar zido-
va momadi Tech 3
Yamaha, gdje nape-
ti kao puke ekaju
Dovizioso i Crutchlow.
S obzirom da je njihov
ef Herve Poncheral iz
samo njemu dokuivih
razloga za 2013. rezervi-
rao Bradleya Smitha, vjeitog i nikad
realiziranog talenta, dobro znaju da
za jednog od njih nee biti mjesta,
no ionako im je ostanak u momadi
Tech 3 samo rezervna opcija. Obojica
smatraju da na ime svojih ovogodi-
njih vonji imaju pravo napredovati
u tvorniku momad Yamahe i u tom
je duhu Crutchlow odbio staviti svoj
potpis na ve gotovi ugovor s tvorni-
kom momadi Ducatija.
No, vratimo se u realne sfere, tamo
gdje caruju Lorenzo, Pedrosa i Stoner,
koji su netom zagazili u drugi dio
sezone, a jo uvijek ih dijele samo 32
boda. Dovoljno su blizu da se nadamo
uzbudljivoj jeseni, a u prilog moe-
bitno napetom raspletu situacije ide
i to to je svaki od njih
na posljednje tri utrke
odnio po jednu pobje-
du. Ipak, realno gle-
dajui, najbolji kredit-
ni rejting ima Lorenzo,
koji je dosad pobijedio
na svakoj drugoj utrci,
dakle pet puta, a u svim
je ostalim prigodama
bio drugi. Nevjerojatan
niz. Jedina iznimka je
utrka u Assenu, gdje ga
je ni krivog ni dunog iz igre izbacio
Bautista.
I Pedrosa je konstantan, on samo
jednom nije bio na podiju, a i onda
je bio etvrti, no i panjolac i dalje
ne grize dovoljno da bi se mogao s
rogatima bosti. Da, u Sachsenringu
se sjajno drao pod pri-
tiskom i zaslueno pobi-
jedio, ali ta se staza iona-
ko smatra njegovim teri-
torijem, a ne bi bilo ni
prvi put da mu pobje-
da u Njemakoj bude
i jedina u sezoni. Zbog
svega toga Stoner je ipak
vea prijetnja Lorenzu.
Pad u Sachsenringu i
kockanje s gumama u
Mugellu doveli su ga u
situaciju da mora dosta
nadoknaditi, no pobje-
da u Laguna Seci vrati-
la ga je na pravi put. Moda se eli
maknuti od svega, ali dovoljno je ego-
istian da uini sve kako bi karijeru
zavrio kao svjetski prvak.
Ne treba sumnjati da e i njegov
nasljednik Marquez dati sve od sebe
da u kraljevsku klasu ue kao svjet-
ski Moto2 prvak. Zasad je na sigur-
nom kursu, iako se ni on, ba kao ni
Lorenzo, ne smije opustiti. Espargaro
i Iannone su sa 34 boda zaostat-
ka dovoljno blizu da uope ne bi
bili daleko, a ne treba zanemari-
ti ni Luthija, iako je on po mnogo-
emu slian Pedrosi. Za to vrijeme
u Moto3 klasi ide sve po starom, to
znai da Cortese i Vinales i dalje vode
mrtvu trku i drugima ostavljaju samo
mrvice. Cortese je sla-
vio u tekim uvjetima
u Sachsenringu i preu-
zeo vodstvo u ukupnom
poretku, no Vinales se
vratio u igru pobjedom
Mugellu, a iako ih je
pritom dijelilo 7 stotin-
ki, izmeu njih se uspio
progurati i Fenati. Kad
je klasa u Moto3 u pita-
nju, da je bolje od toga -
ne bi valjalo. n
TONI ELIAS
D
a padnete s Marsa
i pogledate MotoGP
stati sti ku desetl j e
e unazad, mogli biste
pomislili da je Toni
Elias zavrio karijeru
2010., nakon ega se
u prvenstvu pojavio neki
sasvim drugi voza, koji
je pukom igrom sluaja
s njim dijelio ime. Iako
bi otisci prstiju govorili
drugaije, donekle biste
bili u pravu, jer ovaj Toni
Elias nije onaj Toni Elias
koji je 2006. godine sla
vio na MotoGP utrci u
Estorilu, a jo manje
onaj Toni Elias koji je
2010. godine bio svjet
ski Moto2 prvak.
Toni Elias je bio vrlo
dobar voza u slabijim
klasama, ali nikad nije
bio materijal za svjet
skog prvaka. Svejedno,
2005. godine napreduje u
MotoGP, gdje je sljedeih
5 godina vozio Yamahu,
Hondu i Ducati te je uz
ve spomenutu pobje
du dva puta bio drugi i tri
puta trei. Najbolja mu je
bila 2009. Godina, kada
je za upravljaem Gresini
Honde zavrio kao 7. u
ukupnom poretku, no bez
obzira na to izgubio je
svoje mjesto na MotoGP
reetki. Spas je prona
ao u tada potpuno novoj
Moto2 formuli, postavi
2010. prvi svjetski prvak
u toj klasi, zbog ega je
uz Ezpeletinu pomo,
a kako bi se naglasila
vanost Moto2 katego
rije vraen u MotoGP,
ovaj put u momad LCR
Honda.
I tu poinje taj drugi
dio Eliasove karijere. Te
2011. zavrava kao tek
15. u ukupnom poretku,
pravdajui se da svo
jim stilom vonje nika
ko nije mogao zagrijati
stranju gumu. Nimalo
iznenaujue, Elias je
2012. ponovo degra
diran u Moto2 klasu, a
to to je na ime minu
log rada zavrio u sna
noj Asparovoj moma
di bio je dvostruki ma.
Naime, njegovi vie loi
nego osrednji rezultati
nisu bili u skladu s oe
kivanjima momadi, pa
je tako nakon pada u
utrci u Mugellu umjesto
rijei utjehe dobio otkaz.
Ne moe se rei da ba
nije zasluio, iako se
mora priznati da je Jorge
Martinez lak na obara
u, pa je tako koji tje
dan kasnije dao otkaz i
Albertu Moncayou, kojeg
e u klasi Moto3 naslije
diti Jonas Folger.
No, jedva da je pro
ao koji dan, a Elias je
ponovo bio na konju.
Barbera je slomio nogu
na motokros treningu, a
Elias se ini kao logi
na zamjena to vie to
je ve vozio za momad
Pramac Ducati. Nakon
loih kvalifikacija utrku
u Laguna Seci je neslav
no zavrio padom, no
nemojte jo otpisati
Eliasa. Za Moto3 kla
su je prestar, no on je
poput korova kojeg se
ne moete rijeiti i koji,
kad se najmanje nada
te, zna procvjetati. n
ATTACK PERFORMANCE ATTACK PERFORMANCE
Na 110 posto
K
ad daju sve od sebe,
sportai vole rei da
su dali 110%. U MotoGP
u je u igri 107%, no nit
ko ne eli da se ta broj
ka vee ba uz njego
vo ime. Naime, na kva
lifikacijama se uzme vri
jeme najbreg vozaa i
onda se povea za 7%
kako bi se dobila gornja
granica. Ako ste sporiji
od toga, niste dovoljno
brzi da nastupite u utr
ci, no ta se tolerancija
pokazala dovoljno izda
nom ak i u ovo vrije
me sporih CRT motoci
kala. Ipak, Steve Rapp
u Laguna Seci sa svo
jim motociklom Attack
Perfomance nije uspio
zadovoljiti niti taj kriteri
ji. Na toj mu je kratkoj
stazi nedostajalo pola
sekunde do prolazne
granice, 2 sekunde do
sljedeeg najsporijeg i
6,3 sekunde do vreme
na Lorenza.
Ako niste uli za
Attack Perfomance,
niste krivi. Rije je moto
ciklu izraenom po CRT
pravilima, koji se u nekoj
amerikoj garai razvi
jao, pazite sad, puna 4
mjeseca prije nego se u
isto vrijeme i na istoj sta
zi naao s milijune dolara
vrijednim tvornikim pro
totipovima. Neka digne
ruku kome to ima smisla.
Imajui sve to u vidu jo
su bili i brzi, a svoj novi
pokuaj kvalificiranja
najavili su za predstoje
u utrku u Indianpolisu.
Ako ni tu ne uspiju, neka
ne brinu, Dorna e ima
ti samo dodatni razlog
da se podigne granica
na 110, ako treba i na
115%. Ili na 150%, kako
bi se konano dala an
sa i biciklistima. n
rao Bradleya Smitha, vjeitog i nikad la ga je na pravi put. Moda se eli
MotoGP
1. Lorenzo Yamaha 205
2. Pedrosa Honda 182
3. Stoner Honda 173
4. Dovizioso Yamaha 121
5. Crutchlow Yamaha 106
6. Bradl Honda 84
7. Hayden Ducati 84
8. Rossi Ducati 82
9. Bautista Honda 81
10. Spies Yamaha 66
MotoGP konstruktori
1. Honda 221
2. Yamaha 221
3. Ducati 106
4. ART (Aprilia) 48
5. FTR Honda 16
TRENUTANI
POREDAK
(NAKON 10 UTRKA)
Moto2
1. Marquez Suter 163
2. P. Espargaro Kalex 129
3. Iannone Speed Up 129
4. Luthi Suter 123
5. Redding Kalex 96
Moto3
1. Cortese KTM 164
2. Vinales FTR Honda 155
3. Salom Kalex KTM 104
4. Fenati FTR Honda 85
5. Masbou Honda 75
TRENUTANI
POREDAK
(NAKON 9 UTRKA)
D
a padnete s Marsa 2005. godine napreduje u
nego osrednji rezultati
nisu bili u skladu s oe
kivanjima momadi, pa
je tako nakon pada u
utrci u Mugellu umjesto
rijei utjehe dobio otkaz.
Ne moe se rei da ba
nije zasluio, iako se
mora priznati da je Jorge
Enigma
zvana Elias
Iannone i Espargaro su s
razmakom od 9 stotinki
zavrili kao prvi i drugi
u Mugellu i tako odgrizli
komadi Marquezove
bodovne prednosti
95 MOTO PULS br. 130/8./2012.
***
marinetech.hr
nautika@vijci.com
IE: KREIMIR PRANIKI
FOTO: WORLDSBK.COM
1. Biaggi Aprilia 274
2. Melandri BMW 263,5
3. Sykes Kawasaki 222,5
4. Checa Ducati 220,5
5. Rea Honda 203,5
6. Haslam BMW 170
7. Laverty Aprilia 160,5
8. Guintoli Ducati 122,5
9. Fabrizio BMW 108,5
10. Giugliano Ducati 106
KONSTRUKTORI
1. BMW 316
2. Aprilia 302,5
3. Ducati 300
4. Kawasaki 253,2
5. Honda 209,5
6. Suzuki 75,5
TRENUTANI
POREDAK
(NAKON 19 UTRKA)
BRNO
SUPERBIKE PRVA UTRKA: 1. Melandri (BMW), 2. Sykes (Kawasaki),
3. Baz (Kawasaki), 4. Checa (Ducati), 5. Laverty (Aprilia), 6. Biaggi
(Aprilia), 7. Haslam (BMW), 8. Fabrizio (BMW), 9. Berger (Ducati),
10. Smrz (Ducati), 11. Davies (Aprilia), 12. Polita (Ducati), 13.
Brignola (BMW), 14. Camier (Suzuki), 15. Hopkins (Suzuki).
PERBIKE RUGA UTRKA: 1. Melandri (BMW), 2. Sykes (Kawasaki),
3. Checa (Ducati), 4. Biaggi (Aprilia), 5. Laverty (Aprilia), 6. Davies
(Aprilia), 7. Haslam (BMW), 8. Baz (Kawasaki), 9. Camier (Suzuki),
10. Fabrizio (BMW), 11. Giugliano (Ducati), 12. Rea (Honda), 13.
S (Ducati) 14 Hopkins (Suzuki), 15. Berger (Ducati).
SUPERSPORT: 1. Foret (Kawasaki), 2. Sofuoglu (Kawasaki), 3.
Parkes (Honda), 4. Lowes (Honda), 5. Cluzel (Honda), 6. Quarmby
(Honda), 7. Morais (Kawasaki), 8. Cruciani (Kawasaki), 9. Iannuzzo
(Tr umph) 10 Leonov (Yamaha), 11. Lanusse (Kawasaki), 12.
Ta macsi (Honda), 3 Mar no (Kawasaki), 14. Debise (Honda), 15.
Marconi (Yamaha).
SUPERSTOCK 1000: 1. Staring (Kawasaki), 2. La Marra (Ducati), 3.
Guarnoni (Kawasaki), 4 Brown (Ducati), 5. McFadden (Kawasaki),
6. M ss (Honda), 7. Bergman (Kawasaki), 8. Jezek (Ducati),
9. Lussiana (Kawasaki), 10. Chmielewski (Ducati), 11. Coghlan
(Ducati), 12 Halbich (Kawasaki), 13. Reiterberger (BMW), 14. Gyorfi
(Honda),15. Parziani (Aprilia).
SUPER TOCK 600 1 Van Der Mark (Honda), 2. Duwelz (Yamaha),
3. Russo (Yamaha), 4. Schacht (Honda), 5. Cocco (Yamaha),
6. Morbidelli (Yamaha), 7. Nestorovic (Yamaha), 8. Gamarino
(Kawasaki), 9. Lamborghini (Honda), 10. Suchet (Honda), 11.
Ponsson (Kawasaki), 12. Vitali (Yamaha), 13. De Tournay
(Kawasaki), 14. Cecchini (Honda), 15. Salvadori (Yamaha).

mo o o r
erstone 6| cu t
c w Raceway
g g
dromo |nte nac|ona|
|garv
Nevers
ny-6our

omo od om
| e stone 6|r u|t
oscow Raceway
u gr ng
utdromo |nternac|ona|
A|gar e
r u|t Nevers
agny 6ours
Igra ivaca
IE: KREIMIR PRANIKI
Igra ivaca
Prvenstvo je ve debelo zalo u svoju drugu polovicu, a na vrhu
bodovnog poretka situacija se zaotrava. Nakon to je Max
Biaggi vei dio sezone uivao vrlo pristojnu bodovnu prednost,
izvrsne vonje u Brnu i malo sree u Silverstonu omoguile su
Marcu Melandriju da se posve priblii Aprilijinom vozau
B
rno je uvijek bila Biaggijeva staza, mjesto na
kojemu je talijanski voza tijekom itave svo-
je karijere mogao raunati na dobar rezultat.
Otkako je iz Moto GP-a doao u Superbike, jedino
2008. tamo nije upisao nijednu pobjedu, a i tada je
na Sterilgarda Ducatiju bio vrlo blizu. Nakon dvo-
struke pobjede u Misanu i jo jedne u Aragonu, bilo
je za oekivati da e u Brnu Biaggi biti taj koji e
voditi igru. No nije ba bilo tako. Na treninzima
je Aprilijin voza bio neobino nisko u poretku, a
nakon kvalifikacija naao se na za njega katastrofal-
nom 14. mjestu. S druge strane, Marco Melandri,
Biaggijev najei suparnik - kako na stazi tako i
izvan nje - pokazivao je znatno bolju formu na svim
treninzima, a i peto mjesto na kvalifikacijama ilo
mu je u prilog. Sada je ve svima jasno da je nakon
Melandrijevog dolaska BMW postao motocikl koji
se sasvim ravnopravno moe nositi sa svim ostalim
proizvoaima u prvenstvu, a u nekim sluajevima
bavarska marka sada pokazuje i prednosti u odnosu
na konkurenciju. Melandri se ve prole godine na
Yamahi dokazao kao vrlo brz na Brnu, nakon to je
upisao i jednu pobjedu u 2011. - i to upravo protiv
Biaggija. No, ove godine situacija je iz nekog razloga
bila drukija. Biaggi je jednostavno bio posve izvan
forme, dok je Melandri bio u punom naletu.
Nakon dobrih kvalifikacija i ne tako dobrog star-
ta Melandri je u obje utrke napravio pravi juri pro-
bijajui se do vrha poretka. Neka od njegovih pretje-
canja moda i nisu bila najia, no s druge strane,
taj beskompromisni stil pratio je Talijana kroz ita-
vu njegovu karijeru. No, bez obzira na to sviao se
nekom Melandrijev nain vonje ili ne, BMW-ovom
vozau nikako se ne moe osporiti strast i elja za
pobjedama. U Brnu se tako dva puta naao na vrhu
pobjednikog postolja, dok je Biaggi, dosad neospo-
ravani kralj Brna, ove godine na svojoj najdraoj stazi
upisao tek jedno esto i jedno etvrto mjesto. Nakon
izvrsnih nastupa na Misanu i u Aragonu Biaggijevo
vodstvo nakon Brna smanjilo se sa 48 na samo 21
bod. Melandri je krenuo u napad.
Ipak, u nedjeljnim utrkama moda najugodnije
iznenaenje priredili su Kawasakijevi vozai Sykes
bijajui se do vrha poretka. Neka od njegovih pretje- bijajui se do vrha poretka. Neka od njegovih pretje-
SILVERSTONE
SUPERBIKE PRVA UTRKA: 1. Baz (Kawasaki), 2. Fabrizio (BMW),
3. Badovini (BMW , 4. Rea (Honda), 5. Checa (Ducati), 6. Haslam
(BMW), 7. Melandri (BMW), 8. Sykes (Kawasaki), 9. Giugliano (Ducati),
10. Laverty (Aprilia), 11. Berger (Ducati), 12. Zanetti (Ducati), 13.
Aoyama (Honda), 14. Davies (Aprilia), 15. Salom (Kawasaki).
S PERBIKE DRUGA UTRKA: 1. Guintoli (Ducati), 2. Baz (Kawasaki),
3. Smrz (Ducati), 4. Laverty (Aprilia), 5. Berger (Ducati), 6. Checa
(Ducati), 7. Davies (Aprilia), 8. Melandri (BMW), 9. Rea (Honda), 10.
Hopkins (Suzuki), 11. Biaggi (Aprilia), 12. Sykes (Kawasaki), 13.
Fabrizio (BMW), 14. Aoyama (Honda), 15. Canepa (Ducati).
SUPERSPORT: 1. Cluzel (Honda), 2. Lowes (Honda), 3. Parkes
(Honda) 4 Quarmby (Honda), 5. Sofuoglu (Kawasaki), 6. Foret
(Kawasaki), 7. Morais (Kawasaki), 8. Baldolini (Triumph), 9. Antonelli
(Yamaha), 10. Talmacsi (Honda), 11. Scholtz (Honda), 12. Tamburini
(Honda), 13. annuzzo (Triumph), 14. Lanusse (Kawasaki), 15. De
Rosa (Honda)
SUPERSTOCK 1000: 1. La Marra (Ducati), 2. Guarnoni (Kawasaki),
3. Staring (Kawasaki), 4. Barrier (BMW), 5. Coghlan (Ducati), 6.
Bergman (Kawasaki), 7. Jezek (Ducati), 8. Mercado (Kawasaki), 9.
Reiterberger (BMW), 10. Massei (Honda), 11. Brown (Ducati), 12.
Gyorfi (Honda), 13. Pagaud (Kawasaki), 14. Chmielewski (Ducati),
15. Parziani (Aprilia).
SUPERSTOCK 600: 1. Russo (Yamaha), 2. Van Der Mark (Honda),
3. Jackson (Kawasaki), 4. Schacht (Honda), 5. Chesaux (Honda),
6. Nestorovic (Yamaha), 7. Morbidelli (Yamaha), 8. Gamarino
(Kawasaki), 9. Vitali (Yamaha), 10. Suchet (Honda), 11. Mulhauser
(Yamaha), 12. Calero Perez (Yamaha), 13. Ponsson (Kawasaki), 14.
Davies (Kawasaki), 15. Lewis (Kawasaki).

erra
Po
Frarce
ROUND 13
ROUND 1

8E TEHER
06T0
2

mo nt
e 0|no Fe ra
| cu|t Assen
o r m Naz| a
z
|ngton Pa k
r Ho rs orts Park
no wor|d 6 cu|t
o and Arag
mot r m rno
sto e |rcu
w Rac way
burg | g
A d | |
d |garve
6 u|t Ne ers

0e
a
Frarc
ROUN 13
ROUN 4

06T ER
9
23
7

d om | te
o e 0 no Fer
6|rcu|t Assen
utodromo Naz na|e
o za
n|ngton Par
|||er Ho orsports Park
|s no w r|d 6|r |t
otorLand Arag
utomotodrom rno
erst n |rc |t
o cow Raceway
rburg |ng
t | t |
o A|garve
rcu|t Nevers
gny 6 ur
Max Biaggi skinut je s trona u
Brnu. Na svojoj najdraoj stazi
Talijan je osvojio tek jedno
esto i jedno etvrto mjesto
Jonathan Rea u ovoj sezoni
esto utrke zavrava padovima.
U Brnu je pao u prvoj utrci, a u
Silverstonu u obje
Loris Baz nova
je zvijezda
Superbikea
>>>spor t
97 MOTO PULS br. 130/8./2012.
Superbike
U
Supersportu su na
prole dvije utrke
glavnu rije vodili fran
cuski vozai. U Brnu je
to bio Fabien Foret, koji
je tako doao do druge
ovogodinje pobjede.
Foret se u prvim kru
govima utrke izborio
za sigurno vodstvo, no
kasnije su ga poeli pri
stizati Kenan Sofuoglu
i Broc Parkes. Sofuoglu
je ekao pravi trenu
tak za napad i odlu
io je preuzeti vodstvo
u 14. krugu. Na njego
vu alost, krug kasnije
Ronan Quarmby pretr
pio je teak pad i utrka
je prekinuta, s time da
je zadnji slubeni krug
bio trinaesti. U tom tre
nu u vodstvu se nala
zio Fabien Foret, tako
da je pobjeda na kraju
pripala njemu.
U Si l verstonu su
okolnosti bile mno
go jasnije, no Sofuoglu
je zahvaljujui pogre
ci u prvom krugu izgu
bio mnogo mjesta i pro
veo je utrku probijaju
i se natrag do vode
ih pozicija. U meuvre
menu su napetu borbu
za pobjedu vodili Sam
Lowes i Jules Cluzel,
s Brocom Parkesom i
Ronanom Quarmbyjem
1. Sofuoglu Kawasaki 117
2. Lowes Honda 101
3. Cluzel Honda 84
4. Foret Kawasaki 83
5. Barkes Honda 66
6. Baldolini Triumph 54
7. Morais Kawasaki 53
8. Quarmby Honda 44
9. Iannuzzo Triumph 41
10. Tamburini Honda 39
KONSTRUKTORI
1. Honda 156
2. Kawasaki 151
3. Triumph 76
4. Yamaha 60
5. Suzuki 6
TRENUTANI
POREDAK
(NAKON 7 UTRKA)
Supersport
na treem i etvrtom
mjestu. U uzbudljivoj
zavrnici Cluzel je pre
stigao Lowesa i doao
do pobjede, dok se
Sofuoglu na kraju pro
bio do petog mjesta.
n
i Loris Baz, koji je u momadi zamijenio nesretnog
Joana Lascorza nakon to je panjolac slomio ki-
mu na testiranju u Imoli na poetku sezone. to se
Sykesa tie, vie se nitko osobito ne uzbuuje kada
Kawasakijev voza zauzme prvo mjesto na kvalifi-
kacijama, pa tako ni u Brnu nismo ni trepnuli kad
smo vidjeli uvijek nasmijanog Britanca na prvom
mjestu. Ove smo se godine ve navikli na njegove
vonje na elu poretka u prvom dijelu utrke, samo
da bi kasnije, kada bi gume postale istroene, poeo
padati u poretku. Tako je bilo u veini dosadanjih
utrka, no u Brnu se neto promijenilo. U prvoj utrci,
koja je krenula na polumokroj stazi, Sykesova dobra
vonja jo bi se mogla pripisati dobrom odabiru
guma ili injenici da ih je Britanac uspio sauvati u
prvoj polovici utrke, dok su jo svi bili vrlo oprezni
na otvaranju gasa prije nego to se staza posve osui-
la. No kada je Sykes i u drugoj utrci gotovo do samo-
ga kraja drao vodstvo i ciljem proao kao drugi, tek
desetinku iza dvostrukog pobjednika Melandrija,
ne moemo se oteti dojmu da su ili on ili Kawasaki
napokon pronali neto u postavkama motocikla to
e, nadamo se, do kraja sezone omoguiti visokom i
uvijek nasmijeenom Sykesu borbu za pobjede.
Jo vee iznenaenje priredio je Loris Baz, koji se
u prvoj utrci i u oteanim uvjetima snaao moda
bolje i od mnogih daleko iskusnijih vozaa. Mladi
se Francuz bez previe potovanja uputao u bor-
bu s mnogim zvunijim imenima, da bi se na kra-
ju prve utrke izborio za tree mjesto i svoj prvi podij
u klasi. U drugoj utrci rezultat mu je bilo znatno
slabije osmo mjesto, no nekoliko tjedana kasnije u
Silverstonu pruio je vonju za pamenje.
Srea prati hrabre
Vremenske prilike ove su sezone imale daleko vei
utjecaj na Superbike utrke nego u proteklih nekoli-
ko godina. Assen i Monza najbolji su primjeri staza
na kojima su neobini vremenski uvjeti imali veli-
ki utjecaj na ishod utrka (u Monzi je ak druga utr-
ka bila otkazana zbog vremenskih prilika). U Brnu
je prva utrka takoer krenula na mokroj stazi, koja
se kasnije poela suiti, tako da ni tamo vozai nisu
imali idealne niti konstantne uvjete za vonju. A
ako su uvjeti bili takvi u zemljama u kojima vrijeme
inae nije nepredvidivo, zato bi itko pomislio da
bi se u Velikoj Britaniji utrke mogle voziti u ideal-
nim uvjetima? I doista, englesko vrijeme nije razo-
aralo. Prva je utrka prekinuta ubrzo nakon star-
ta zbog nadolazee kie, a na ponovljenom startu
proglaena je mokra utrka, iako su gotovo svi voza-
i na start izali na gumama za suho. Jedina dvo-
jica koja su raunala na kiu bili su Jakub Smrz i
Sylvain Guintoli, a tu svoju - kako se ubrzo ispo-
stavilo, lou - odluku obojica su skupo platili. Iako
je Smrz startao s prve startne pozicije, a Guintoli s
tree, nijedan od njih dvojice prvi krug nije zavr-
io meu prvih 10, a kasnije su ih drigi ak i obili
za cijeli krug. Umjesto toga, borba za pobjedu pri-
U
Supersportu su na da je pobjeda na kraju veo je utrku probijaju na treem i etvrtom
Francuska veza
Fabien Foret moe
zahvaliti srei na
svojoj pobjedi u
Brnu
i Loris Baz, koji je u momadi zamijenio nesretnog
Tom Sykes u Brnu je doao
do dva vrlo uvjerljiva druga
mjesta i do samog je kraja
bio u borbi za pobjede
Marco Melandri beskompromisnim vonjama u
Brnu se izborio za dvije vrlo vane pobjede
Maxime Berger i
Jakub Smrz
>>>spor t Super bi ke
98 MOTO PULS br. 130/8./2012.
Superstock
SUPERSTOCK 1000
1. La Marra Ducati 119
2. Barrier BMW 88
3. Staring Kawasaki 86
4. Guarnoni Kawasaki 82
5. Salvadori Ducati 67
6. Reiterberger BMW 62
7. Bergman Kawasaki 59
8. Baroni BMW 56
9. Massei Honda 52
10. Coghlan Ducati 48
KONSTRUKTORI
1. Ducati 132
2. Kawasaki 130
3. BMW 116
4. Honda 52
5. Aprilia 17
TRENUTANI
POREDAK
(NAKON 7 UTRKA)
SUPERSTOCK 600
1. Russo Yamaha 147
2. VD Mark Honda 144
3. Duwelz Yamaha 78
4. Calero Perez Yamaha 54
5. Vitali Yamaha 53
6. Gamarino Kawasaki 49
7. Chacht Honda 48
8. Nestorovic Yamaha 47
9. Chesaux Honda 37
10. Morbidelli Yamaha 36
TRENUTANI
POREDAK
(NAKON 7 UTRKA)
rezultati ujedno su ga
pomakli i na tree mje
sto u ukupnom poret
ku, gdje se sada nala
zi samo dva boda iza
Sylvaina Barriera, ovje
ka koji je ove godine
ostvario najvie pobje
da u prvenstvu. No na
prvom mjestu bodovnog
poretka trenutano se
U
klasi Superstock
600 veliku bor
bu za prvenstvo vode
Ri ccardo Russo i
Michael Van der Mark,
dok je Gauthier Duwelz
gotovo ispao iz svih
kombinacija. Nakon
treeg mjesta u Brnu i
pobjede u Silverstoneu
Russo trenutano ima
neznatna tri boda pred
nosti ispred Van Der
Marka.
U Superstocku 1000
u drugom dijelu sezo
ne projurio je Australac
Brian Staring, koji je u
Brnu ostvario svoju dru
gu uzastopnu pobjedu,
a u Silverstonu je osvo
jio tree mjesto. Ti dobri
pala je nekim drugim vozaima. A ta borba bila je
doista nemilosrdna, osobito nakon to se u drugom
dijelu utrke nebo opet zacrnilo i kiica lagano poe-
la sliniti po stazi. U vrlo nezahvalnim uvjetima do
pobjede su doista mogli doi oni koji su je najvie
eljeli i snaga pojedinih motocikala otila je u drugi
plan, a zamijenile su ih ista hrabrost i odlunost.
Tko e ostati najdue na gasu na istroenim i hlad-
nim 'slick' gumama na mokroj stazi? Ispostavilo se
da je najhrabriji meu hrabrima bio Loris Baz. U
utrci koja je bez pretjerivanjima bila meu najuz-
budljivijima ikad, ak i kada je rije o ovoj klasi,
Baz se u samoj zavrnici izborio za pobjedu ispred
Michela Fabrizija na Italia Goldbet BMW-u. A za
zavrni spektakl pobrinuo se Fabrizijev momadski
kolega Badovini, koji je odmah nakon cilja izgu-
bio kontrolu nad motociklom i u padu pokupio
Jonathana Reu na etvrtom mjestu.
U uzbudljivoj utrci glavnu rije vodila su manje
zvuna imena, a Max Biaggi, vodei ovjek u prven-
stvu, neslavno je zavrio utrku padom u zadnjem kru-
gu. Marco Melandri inae vjerojatno ne bi bio zado-
voljan sedmim mjestom, no s obzirom na Biaggijev
pad, vjerujemo da se nije previe bunio.
Druga utrka takoer se vozila u kinim uvjeti-
ma, a prije njezinog poetka nitko nije dvojio da
su gume za kiu jedini pravi izbor. U tim uvjeti-
ma Sylvain Guintoli otiao je daleko naprijed, a
jedini koji ga je mogao pratiti bio je Jakub Smrz.
No, valja napomenuti da odnosi izmeu ove dvo-
jice vozaa prema svemu sudei vie nisu ba naj-
bolji. Naime, pred utrku u Brnu, Guintoli je naja-
vio da naputa momad Effembert Liberty Ducati,
a ini se da su razlozi njegova odlaska bili nova-
ne prirode. Simpatini Francuz brzo se snaao i u
Silverstoneu se pojavio za upravljaem Pata Racing
Ducatija, jednako konkurentan kao i prije. Iako u
prvoj utrci ni Guintoli ni Smrz nisu osvojili bodo-
ve zbog pogrenog odabira guma, u drugoj su se
obojica nali na vodeim pozicijama i u borbi za
pobjedu. Na poetku su ostvarili veliku prednost,
no kada se Baz probio do treeg mjesta, vrlo brzo je
poeo smanjivati razmak, da bi se sredinom utrke
posve prikljuio vodeem dvojcu.
U meuvremenu je kia poela sve jae pada-
ti i poeli su se nizati padovi. Vremenski uvjeti
na kraju su uspjeli iznenaditi i vodee, pa je prvi
meu njima Smrz zavrio na podu, a malo kasni-
je pao je i Baz, samo dva zavoja nakon to je pre-
uzeo vodstvo. Direkcija utrke tu je zakljuila da je
sada stvarno dosta i utrka je prekinuta, a kao slu-
beni rezultat uzet je poredak na kraju osmoga kru-
ga. Na taj nain je Smrz uspio zadrati svoje tre-
e mjesto, ba kao i Baz drugo. Bodove su uspje-
li upisati i Sykes, Checa, Berger i Rea, koji su svi
pali prije prekida.
No na pobjednikom postolju nitko nije bio
sretniji od Guintolija, koji je samo nekoliko tjeda-
na ranije bio bez vonje, da bi na kraju u velikom
stilu doao do svoje druge ovogodinje pobjede, i to
ispred vozaa iz momadi koju je napustio u ne ba
najboljim odnosima. Jedino ime Francuz moda
nee biti previe zadovoljan je injenica da su voza-
i zbog samo osam odvoenih krugova dobili tek
pola bodova. No vjerujemo da e mu pobjedniki
pehar ipak biti dovoljna utjeha.
Marco Melandri u meuvremenu je i drugu utr-
ku zavrio ispred Biaggija, ime je bodovna prednost
Aprilijinog vozaa smanjena na samo 10 i pol bodo-
va i prvenstvo je opet posve otvoreno. A najbolje od
svega je to se sljedea utrka vozi na novoj stazi u
Moskvi, gdje dosad jo nitko nije vozio. U svakom
sluaju, vjerujemo da nas 26. 8. oekuju jo dvije
vrlo uzbudljive utrke. n
nalazi Eddie La Marra,
koji je u Silverstoneu
ostvario svoju prvu i
jedinu pobjedu ove
sezone. n
Brian Staring
nakon pobjede
u Brnu
Van Der Mark i Russo
u borbi za prvenstvo
Mladi Francuz Loris Baz
e u Brnu doao do prvog
pobjednikog postolja, a u
Silverstonu i do prve pobjede
Carlos Checa ove sezone je gotovo neprimjetan, no jo
uvijek je u borbi za tree mjesto u prvenstvu
e u Brnu doao do prvog
pobjednikog postolja, a u
Silverstonu i do prve pobjede
Leon Camier je u prvoj utrci u
Silverstoneu bio u borbi za pobjedu
sve do pada u samoj zavrnici
99 MOTO PULS br. 130/8./2012.
***
PIE: ZVONIMIR ZMAI
J
o je etiri runde tijekom kolovoza i rujna
ostalo do kraja ovogodinjeg natjecanja MX1
& MX2, odnosno Grand Prix serija FIM
- prvenstva svijeta u motokrosu (Loket eka,
Matterley Basin - Engleska, Lierop - Nizozemska,
Faenza - Italija i Teutschenthal - Njemaka).
U najjaoj i najelitnijoj, MX1 seriji bitku
za naslov vode dvojica velikih majstora, brani-
telj naslova Talijan Antonio Cairoli (Yamaha) i
Belgijac Clement Dessale (Suzuki), ve godina-
ma pri samom vrhu ove kategorije. Obojica ima-
ju zaista velike motive, a Tony Cairoli i tride-
set bodova prednosti. Cairoli se bori za svoj esti
naslov prvaka svijeta, ime bi dostigao drugog
na ukupnoj ljestvici svih vremena, Belgijca Joela
Roberta. Daleko ispred svih s deset titula je legen-
darni belgijski kralj motokrosa Stefan Everts.
Istina, Joel Robert je svoje titule osvajao sedam-
desetih godina, svih est u ondanjoj elitnoj 250
kategoriji, dok je Cairoli bio dvaput prvak svije-
ta u MX2 (2005., 2007.), te tri puta za redom u
MX1 (2009.2010. i 2011.).
S druge strane, borbeni i ambiciozni, a dovoljno
iskusni Clement Desalle silno eli izboriti svoj prvi
naslov, a brani i ukupnu drugu poziciju Roberta,
istinske legende tog sporta.
Na zadnjih est priredbi upravo su Cairoli i
Desalle vodili estok boj. etiri put je slavio Cairoli,
a dvaput Desalle. Cairoli je ak po nevremenu i vrlo
blatnjavoj stazi u Uddevalli u vedskoj u obje utr-
ke ostao bez ijednog boda. Da moe puno, poka-
zao je Desalle pobjedom u Aguedi, u Portugalu,
ispred Francuza Gautiera Paulinea (Kawasaki), dok
je Cairoli ukupno bio trei. Slijedili su Francuz Chris
Pourcel (Kawasaki) i drugi moni belgijski as Ken de
Dijcker (KTM).
Cairoli je Desalleu odmah uzvratio na njegovoj
stazi u Bastogneu, ali je Desalle uspio biti drugi,
ispred Chrisa Pourcela, Belgijca Kevina Strijbosa,
Paulinea i drugih.
U vedskoj je Desalle naprosto briljirao i u obje
utrke bio ispred Chrisa Pourcela, a za njim su sli-
jedili Strijbos, Sebastien Pourcel (Kawasaki), kot
Shaun Simpson (Yamaha) i ostali.
Zatim je karavana pola na istok. Najprije u
Kegums u Latviju. Tu je Cairoli trijumfirao ispred
Belgijaca Kena de Dijckera i Kevina Strijbosa, te
Portugalca Rui Goncalvesa (Honda) i Francuza
Paulinea, dok je Desalle ostao daleko od postolja,
tek na estom mjestu.
Na sve popularnijoj stazi Semigorje u Rusiji domi-
nirao je Tony Cairoli, u obje utrke ispred Desallea
i Kena de Dijckera, dok su slijedili Chris Pourcel
i najuspjeniji domai voza Jevgenij Bobriev
(Honda). Tony Cairoli slavio je i u ekom Loketu,
ispred Fracuza Christopha Pourcela i
svog najopasnijeg suparnika, Belgijca
Clementa Desallea.
Jeffrey Herlings neuhvatljiv,
ali i - nestaan
U seriji MX2 seriji teko e tko
ugroziti naslov prvaka favorizira-
nom Nizozemcu Jeffreyu Herlingsu
(KTM), ak ni odlini engleski as
Tommy Searle (Kawasaki), koji neri-
jetko uspijeva izboriti tron na pojedi-
nom natjecanju.
Herlingsu nee nakoditi ni najbla-
e reeno nestano ponaanje. Naime,
njegov klub Red Bull KTM kaznio
ga je financijski, novanim iznosom
uplaenim u dobrotvorne svrhe, a
zbog omalovaavanja i nedolinog
ponaanja prema suparnicima. Jeffrey
MX3
1. M. Walkner 261
2. Klemen Gerar 234
3. G. Schmidinger 227
4. Martin Michek 219
5. Antti Pyrhonen 213
6. Matev Irt 173
7. Michael Staufer 167
8. Petr Barto 135
9. Lukasz Lonka 128
10. L. Soederberg 100
WMX
1. Chiara Fontanesi 291
2. Natalie Kane 222
3. Britt VD Wekken 200
4. Justine Charroux 174
5. Francesca Nocera 171
6. M. Veenstra 169
7. Anne Borchers 160
8. Virginie Germond 125
9. Joanna Miller 119
10. Kimberly Braam 103
TRENUTANI
POREDAK
Velika bitka Cairolija i Desallea Cairolija i Desallea
Jo etiri runde do kraja ovogodinjeg Grand Prix natjecanja
Silno eli esti svjetski naslov
- Antonio Cairoli (222)
Dao bi sve da zaustavi Cairolija i
uzme mu titulu - Clement Desalle
Juri na
titulu
- Klemen
Gerar
100 MOTO PULS br. 130/8./2012.
Motokros SP
>>>spor t
Herlings nadmaio je Tommyja Searlea u Aguedi,
u Portugalu, gdje su ih slijedili Belgijac Jeremy van
Horebeek (KTM), te Britanci Max Anstie (Honda)
i Jake Nicholls (KTM).
Na tekoj pjeanoj stazi u Bastogneu, u Belgiji,
Tommy Searle je iznenadio specijalista za tu pod-
logu, Herlingsa, dok je trei jo jednom bio Van
Horebeek, a iza njih njegov zemljak Joel Roelants
(Kawasaki), vicarac Arnaudi Tonus (Yamaha) i
drugi.
Tommy Searle bolje se snaao i po tekim uvje-
tima na vedskoj stazi Uddevalla: Herlings je bio
drugi, a trei mladi Francuz Dylan Ferrandis
(Kawasaki), pa Jake Nicholls, Amerikanac Zach
Osborne (Yamaha) i ostali.
Malo iznenaenje bio je trijumf ambicioznog
Belgijca Joela Roelantsa u Kegumsu, gdje su favo-
riti sasvim podbacili. Roelants je slavio ispred Van
Horebeeka, darovitog Francuza Jordija Tixiera,
Nizozemca Glenna Coldenhoffa i panjolca Jose
Butrona (svi KTM). Herlings je bio sedmi uku-
pno, dok je Searle ostao bez plasmana i bodova i
time znaajno posustao za Herlingsom u borbi za
naslov.
Svoj pobjedniki niz Herlings je nastavio u
Semigorju, ispred Searlea i Van Horebeeka, te
Roelantsa i Nichollsa, gotovo kao po prognozama.
Jeffrey Herlings je uvjerljivo trijum-
firao i u ekom Loketu, ispred svog
najopasnijeg rivala, Engleza Tommyja
Searlea (Kawasaki) i Amerikanca
Zacharyja Osbornea (Yamaha).
Slovenac Gerar prijeti
vodeem Walkneru u MX3
Nakon vrhunske predstave na
hrvatskoj stazi Mladina, MX3 seri-
ja i WMX - prvenstvo svijeta za ene
nastavljeni su u sudjednoj Sloveniji,
na popularnoj stazi Radizel u
Orehovoj Vasi kod Maribora. Vrijeme
je bilo vrlo kiovito, a staza teka i
blatnjava. U takvim uvjetima najbo-
lje se snaao mladi slovenski majstor
Klemen Gerar (Honda) i dobio
obje utrke, ukupno ispred lidera tog
natjecanja, Austrijanaca Matthiasa
Walknera (KTM) i Gunthera Schmidingera
(Honda), drugog Slovenca Mateva Irta (Suzuki),
finskog rutinera Antti Pyrhonena (Honda) i dru-
gih. Legenda iz Deele i ljubimac domae publi-
ke, iskusni Sao Kragelj (Yamaha bio je osmi,
a drugi brat Irt, Jernej (Suzuki), na 17. pozici-
ji. Hrvatskih vozaa nije bilo jer je klub TRP -
Marovi u istom terminu inzistirao na organiza-
ciji priredbe domaeg prvenstva, ne vodei rau-
na o prioritetu FIM, kao ni interesima naih naj-
boljih vozaa.
Na sljedeem natjecanju, onom u slovakim
enkvicama, dvostruki pobjednik bio je eh
Martin Michek (KTM) ispred Klemena Gerara,
Matthiasa Walknera, Antti Pyrhonena, Austrijanca
Michaela Staufera (KTM) i drugih.Matev Irt bio
je deseti. Jo jednom nije bilo naih vozaa.
U ukupnom poretku Klemen Gerar je sve bli-
i vodeem Austrijancu Walkneru i borba za naslov
je sasvim otvorena.
Talijanka Chiara Fontanesi
kao iz drugog svijeta
Talijanska mlada i super talentirana vozaica
Chiara Fontanesi (Yamaha) zaista nema dostoj-
ne suparnice ove sezone. Dodue, pomogle su
joj svojim ozljedama glavne suparnice i favorit-
kinje, Njemica Stephanie Laier i
Francuskinja Livia Lancelot, ali kako
Fontanes vozi ove sezone - teko da
bi je ozbiljnije ugrozile.
Publika na naoj stazi Mladina zai-
sta je bila oduevljena predstavama
ove mlade Talijanke, a nita joj nisu
smetali niti nevrijeme i teka staza
u Orehovoj Vasi, gdje je pobijedila
ispred Irkinje Natalie Kane i zemljaki-
nje Franceskinje Nocere (obje KTM).
Bile su na Radizelu i dvije nae dje-
vojke, sestre Bankovi, ali nisu vozile
kvalifikacije ni finalne utrke. Marina
(Kawasaki) je bila 25. na treningu i
predkvalifikacijskoj vonji, a Monica
(KTM) 26 na treningu. U enkvicama
je Chiara Fontanesi takoer slavila
ispred istih suparnica, Kane i Nocera.
Naih tamo nije bilo. n
MX1
1. Antonio Cairoli 492
2. Clement Desalle 462
3. C. Pourcel 435
4. Gautier Paulin 402
5. Ken de Dijcker 368
6. Kevin Strijbos 319
7. Xavier Boog 306
8. Tanel Leok 277
9. Rui Goncalves 273
10. Shaun Simpson 223
MX2
1. Jeffrey Herlings 528
2. Tommy Searle 471
3. J. van Horebeek 439
4. Joel Roelants 367
5. Jake Nicholls 325
6. Jordi Tixier 319
7. Max Anstie 263
8. Jose Butron 241
9. Dylan Ferrandis 233
10. A. Lupino 214
TRENUTANI
POREDAK

Obraun belgijskih zvijezda - Joel
Roelants (34) vs. Jeffrey Herlings (84)
101 MOTO PULS br. 130/8./2012.
***
Na Grobniku je odrana prva utrka u disciplini supermoto za Svjetsko prvenstvo u organizaciji
Automotodroma Grobnik. Ideja je odlina, utrke vrlo atraktivne, no posjeenost i broj
gledatelja ipak nisu ispunili oekivanja. Naalost, nisu nastupili niti nai najbolji vozai
Svjetsko prvenstvo na Grobniku
TEKST I FOTO: ELJKO PUENIK
etvrta runda od njih ukupno est za FIM

Prvenstvo svijeta u supermotu odrana je na
naoj grobnikoj pisti po vrlo vruem i spar-
nom vremenu, karakteristinom za ljetne mjese-
ce na Grobniku. Staza duga 1.376 metara bila je
vrlo dobro pripremljena, koliko je to bilo mogue
s obzirom na vrlo brzu konfiguraciju i grubi asfalt.
Oekivali smo od svjetskih majstora ove discipli-
ne vie atraktivnih uklizavanja u zavoje, no ipak
se pokazalo da ovaj asfalt to ne doputa u onolikoj
mjeri kako to gledamo na Eurosportu na drugim
europskim SM stazama. Zemljani dio bio je odli-
no izveden i sastojao se od dva dijela. Prvi je sila-
zio s asfalta iza zavoja broj 3, a vraao se na pistu
iza ikane. Drugi dio se pak odvajao od asfaltnog
dijela u rupi, da bi vodio uzbrdo do ciljne ravni-
ne, a na njemu je napravljena i manja rampa za
skok. Kako je bilo nesnosno vrue, organizatori su
izmeu svake utrke polijevali zemljani dio kako se
ne bi previe praio, to se pokazalo odlinim rjee-
njem. Ipak moramo primjetiti kako su asfaltni dije-
lovi bili prebrzi za ovu disciplinu i da bi tu dobro
dole barem dvije umjetne ikane, kako bi se sma-
njila brzina ovih jednocilindrinih motora. Motori
su tu esto dolazili do blokade, pa su tako izosta-
la za publiku vrlo atraktivna uklizavanja pred zavo-
je. Kako je naa staza vrlo brza, s dugim zavojima,
ovoga puta nije bilo niti za ovu disciplinu karakte-
ristinih zavoja pod 180 stupnjeva.
Daleko od oiju
Osim toga, teta to gledatelji nisu smjeli pri-
i blizu piste i oko nje, ve su samo mogli prati-
ti utrke s brda, jer se pokazalo da je to bilo dosta
daleko od atraktivnih zavoja. Tako gledatelji nisu
mogli uivati u prljavom dijelu niti pratiti donji
dio piste. Dodue, gledatelja je, zaudo, bilo vrlo
malo, pa su parkinzi i boksovi tog vikenda bili
poluprazni. ini se kao da su ove atraktivne utr-
ke pratili samo mehaniari i rodbina vozaa. Malo
publike moemo pripisati opem padu interesa za
motosport, kao i iznimno looj najavi organizato-
ra same utrke. Samo deset dana prije utrke nije se
znalo hoe li utrka uope biti odrana, pa su orga-
nizatori sve zainteresirane drali u neizvjesnosti do
zadnjeg asa. Nadali smo se da e barem ova utrka
najvieg ranga pobuditi vie zanimanja publike na
Grobniku, jer ga dosadanje neatraktivno Svjetsko
prvenstvo prikoliara i Europsko prvenstvo nije
pobudilo. To samo potvruje kako Svjetsko super-
moto prvenstvo i dalje gubi interes publike, ak i
nakon to su se dosadanje dvije klase spojile u jed-
nu. Upravo zato je i Youthstream, organizator FIM
Svjetskog prvenstva, odustao od novane obveze za
organizatora jer Grobnik nije naao sponzora.
Thomas Chareyre uvjerljivo
Same utrke protekle su bez veih iznenae-
nja, iako je staza svima bila ista egzotika. Vodei
Francuz u ovoj klasi nije dozvolio iznenaenja, a
TM-ovi su jo jednom potvrdili svoju dominaci-
S1
1. Chareyre Thomas TM
2. Hermunen Mauno TM
3. Lazzarini Ivan Honda
4. Chareyre Adrien Aprilia
5. Winstanley Matthew TM
6. VD Bosch Thierry KTM
7. Kejmar Pavel KTM
8. Maier Hannes KTM
9. Sammartin Elia Suzuki
10. Ravaglia Christian KTM
11. Monticelli Teo Honda
12. Verderosa Max Honda
13. Gozzini Davide Aprilia
14. Bussei Giovanni Honda
15. Gtz Marcel Kawasaki
S2
1. Vorlicek Petr Honda
2. Hllbacher Lukas KTM
3. Salstola Sami Honda
4. Vermeulen Devon KTM
5. Borella Edgardo Yamaha
6. Addy James Honda
7. Martella Mattia KTM
8. Lapini Lorenzo Honda
9. Monticelli Diego Honda
22. Kotarski Tihomir KTM
27. Ostoic Tomislav KTM
POREDAK
GROBNIK
Legendarni Talijan Giovanni Bussei jedini jo
vozi na koljenu, a zavrio je na 14. mjestu
Thomas Chareyre
pobijedio je u sve
tri utrke dana
Petoplasirani
Britanac
Matthew
Winstanley
Skok kraj ciljne
ravnine: nekadanji
Bolecov timski kolega
Ivan Lazzarini (69),
Austrijanac Hannes
Maier (77) i Talijan Teo
Monticelli (21)
Legenda Supermota
i viestruki prvak
Thierry van den
Bosch, kojem je
na Bolec jednom
prilikom puhao za
vrat
Vodei u klasi S1
ulaze na zemljani
dio: Hermunen,
Chareyre Adrien,
Chareyre Thomas i
Van den Bosch
102 MOTO PULS br. 130/8./2012.
>>>spor t
Supermoto SP

ju posljednjih godina. Jednostavno, ovi talijan-
ski strunjaci izvlae najvie iz jednocilindrinih
agregata i svojim vozaima daju potrebnu pred-
nost. Stoga su vodei Francuz Chareyre Thomas
i Finac Mauno Hermunen te Britanac Matthew
Winstanley imali blagu prednost. Odlian je bio i
drugi brat Chareyre Adrien na Apriliji, koji je prva
dva nastupa zavrio na treem mjestu, a etvrti uku-
pno. Ispred njega ugurao se bivi Bolecov klup-
ski kolega Talijan Ivan Lazzarini. Od KTM-ovih
vozaa jedino je Thierry Van den Bosch, legenda
ovog sporta, uspijevao drati prikljuak za vodei-
ma, dok su ostali zaostali za pola kruga. Hrvatskih
vozaa u toj svjetskoj konkurenciji nije bilo.
eh Petr Vorlicek triput najbolji
Zajedno sa Svjetskim prvenstvom S1 vozilo se i
Prvenstvo Europe S2. Vorliek ovdje konkurenci-
ji nije ostavio niti mrvice i tri puta je uvjerljivo tri-
umfirao, ba kao i Chareyre u S1. Za drugo mje-
sto su se borili Austrianac Lukas Hllbacher na
KTM i Talijan Sami Salstola na Hondi, no iako
je Sami bio bolji u drugoj i treoj vonji, ukupno
je bodovno bolje zavrio Lukas. Iza njih se plasirao
Nizozemac Devon Vermeulen, inae drugoplasira-
ni u prvenstvu, ijem KTM-u oito nije odgovara-
la ova staza.
Bez naih najboljih
teta to organizatori nisu pridobili nae najbolje
vozae supermota poput Viktora Boleca i Dejana
Opeta, te rekordera Grobnika Marka Ercega, koji
takoer ima iskustva s off roadom. Svi su oni izjavi-
li da bi nastupili kada bi nali sponzora za par guma
ili kada bi im organizator oprostio startninu. Bilo
bi to izuzetno atraktivno za domau publiku i afir-
maciju ovog sporta kod nas.
Ipak su na Europskom prvenstvu S2 nastupi-
la dvojica naih natjecatelja, Tihomir Kotarski i
Tomislav Ostoi, obojica na KTM-ima. I dok se
Kotarski ovdje dobro uklopio te zavrio na 22.
mjestu izmeu 28 vozaa, Ostoi se nije nika-
ko snaao s ovom jakom konkuren-
cijom, pa su ga vodei ubrzo stigli
za krug te se njegova vonja svela na
proputanje ostatka ekipe za krug
pod plavom zastavom. Dodue on
se sa 2T agregatom hrabro upustio
u utakmicu s redom etverotaktnim
snanim strojevima, to se pokazalo
promaajem.
Jo su preostale dvije utrke super-
moto bodovane za SP i UEM: 19.08.
u vicarskoj i 23.09. u Francuskoj. n
(1) Zemljani dio koji vodi iz rupe do ciljne ravnine
sadravao je skok, a zalijevao se izmeu utrka kako praina
ne bi bila gusta. teta to gledatelji nisu smijeli ni blizu
staze (2) Boksovi i parking vozaa bili su neobino prazni za
jedno Svjetsko prvenstvo (3) Prilino stidljivo proglaenje
pobjednika (4) Youthstream je donio svoju binu za progla-
enje pobjednika, jer na postojeoj ne smije istaknuti svoje
sponzore. Pehare su u klasi S2 uruili sportski direktor Igor
Ekinja (s lijeve strane) i generalni direktor Zdenko anti
(s desne strane) (5) Na samom ulazu nikada ne biste rekli
da se odrava Svjetsko prvenstvo. Malo publike zbog nika-
kve najave i marketinga, kao da su to skrivali od nekoga
1
2
3
4
5
S1
1. Chareyre T. FRA 272
2. Hermunen M. FIN 241
3. Lazzarini I. ITA 222
4. Chareyre A. FRA 214
5. Ravaglia C. ITA 176
6. Winstanley M. GBR 148
7. Sammartin E. ITA 130
8. Verderosa M. ITA 118
9. Kejmar P. CZE 107
10. Monticelli T. ITA 105
11. Nastran U. SLO 88
12. Bartolini F. ITA 86
13. Gtz M. SUI 76
14. Occhini A. ITA 70
15. Bussei G. ITA 68
16. VD Bosch T. FRA 61
S2
1. Vorlicek P. CZE 287
2. Vermeulen D. NED 200
3. Salstola S. FIN 198
4. Borella E. ITA 166
5. Martella M. ITA 162
6. Monticelli D. ITA 157
7. Addy J. GBR 110
8. Hllbacher L. AUT 108
9. Mitchell Thomas GBR 106
10. Hodgson C. GBR 105
TRENUTANI
POREDAK
Tihomir Kotarski dobro se
drao u europskoj eliti S2
Potpuno
neuhvatljiv eh
Petr Vorlicek
briljirao je
na sve tri
predstave
Na Tomislav Ostoi nije se ba najbolje
snaao, pa je vie proputao nego se vozio
Ulazak na prljavi dio izmeu zavoja 3
i 4: Vermeulen (188), Hodgson (18),
Addy (698), Borella (20) i Dondi (89)
Drugi zemljani dio
protezao se od zavoja
4 do uobiajenog
ulaska u rupu
103 MOTO PULS br. 130/8./2012.
***
Kiwi potukao matadora
u njegovom hramu
PIE: ZVONIMIR ZMAI
FOTO: RED BULL
G
ospodarska kriza drma svi-
jetom, a panjolska je jed-
na od najugroenijih zema-
lja. No, recesija kao da se ne odra-
ava previe na vrhunski sport na
Iberijskom poluotoku. panjolci
su u samom vrhu nogometa, teni-
sa, koarke, rukometa, motocikliz-
ma ...
Tako je meu freestyle akroba-
tima motokrosa, branitelj naslo-
va pobjednika najprestinije svjet-
ske FMX priredbe Red Bull X
Fighters serije njihov veliki as
Dany Torres.
Nakon otkazivanja natjecanja
u Istanbulu u Turskoj zbog loeg
vremena, trea runda odrana je
u hramu freestylea, na stadionu
za borbe s bikovima Plaza de
Toros de Las Ventas u Madridu.
To je kultno mjesto Red Bull X
Fighters spektakla, jer se tamo tra-
dicionalno odrava svake godine.
Na tom je mjestu svoju besmrtnu
slavu stekao najvei majstor FMX-
a svih vremena, svestrani ameri-
ki kauboj Travis Pastrana, iji je
duh i dalje nazoan u Madridu i
na natjecanjima sve vrvi od njego-
vih slika.
Ipak, Dany Torres je iko-
na ove pomalo lude discipline u
panjolskoj. Nakon zasluenog tri-
jumfa prole godine, uz neto slabiji
start ove sezone Torres je u Plaza de
Toros de Las Ventas doao kao veli-
ki favorit, ljubimac publike, koja
ga je naprosto nosila svojim bodre-
njem. Probio se vrlo lako do final-
ne borbe, ali ga je u njoj potukao
super talentirani Novozelananin
Levi Sherwood. Mladi
Kiwi je na taj nain
preuzeo i ukupno vod-
stvo u ovogodinjoj
seriji, dvije runde pri-
je kraja. A preosta-
le su samo jo dvije velike pred-
stave: 11. kolovoza u Mnchenu u
Njemakoj, te zavrna 6. listopa-
da, kao i prole godine u Sydneyu
u Australiji.
U final nom ogl edu Levi
Sherwood i Dany Torres oduevili
su vie od 20 tisua gledatelja. Bila
je to jedna od antologijskih borbi
najboljih svjetskih akrobata. Nizali
su atrakciju za atrakcijom a publici
je sa svakom zastajao dah.
- Nita se ne moe mjeriti s ovim
osjeajem nakon trijumfa protiv veli-
kog protivnika kakav je Dany Torres
na ovom svetom mjestu freestylea.
Sjajan je ovo poticaj
u borbi za naslov ove
godine! oduevljeno
je Levi Sherwood pro-
komentirao svoj veliki
uspjeh u Madridu.
I tree mjesto pri-
palo je panjolcu, sve
uspjenijem Maikelu
Meleru. On je nad-
maio raspoloenog Francuza
Thomasa Pagesa.
Slijedili su Japanci Taka
Higashino i Eigo Sato, ileanac
Javier Villegas, koji je jedno od naj-
ugodnijih iznenaenja ove sezone,
Australac Blake Williams, vicarac
Mat Rebeaud, bivi viestru-
ki pobjednik ove serije, ali ni sje-
na nekad nedostinog prvaka svi-
jeta, Amerikanci Wes Agee i Todd
Potter, koji u Madridu nisu pono-
vili sjajna izdanja s prole priredbe
na njihovom kultnom Glen Helenu
u Californiji, te manje poznati
Francuz Jeremy Rouenet. n
le su samo jo dvije velike pred- maio raspoloenog Francuza
1. Levi Sherwood 230
2. Javier Villegas 150
3. Todd Potter 145
4. Thomas Pages 135
5. Dany Torres 130
6. Rob Adelberg 115
7. Eigo Sato 100
8. Maikel Melero 85
9. Wes Agee 80
10. Josh Sheehen 55
TRENUTANI
POREDAK
u njegovom hramu
Velika pobjeda Novozelananina Levija Sherwooda protiv
branitelja naslova, panjolca Danyja Torresa u Madridu
Na pobjednikom postolju
u Plaza de Toros de Las
Ventas: Dany Torres, Levi
Sherwood i Maikel Melero
Oduevio protiv matadora Torresa
u Madridu - Kiwi Levi Sherwood
Branitelj naslova Red Bull
X - Fighters Dany Torres
samo do finala u svom
FMX hramu u Madridu Mat Rebeaud
105
f r eest yl e
Red Bull X - Fighters
MOTO PULS br. 130/8./2012.
U Kreevu je odrana trea,
predzadnja utrka za PH, a
prvaci drave ve su gotovo
poznati. Najbolji u klasi E1
i ukupno u svim klasama je
Robert Vozila, prvi u klasi E2 i
drugi ukupno je Ratoa Marin,
dok je prvi u klasi E3, a trei
ukupno Marko Prodan, svi
lanovi MK Buzet
Saharski pjeani puder
PIE: DAMIR KALEC, ELJKO PUENIK
FOTO: NEVEN KOZARI
T
rea ovogodinja utrka IEC i PH u endu-
ru odrana je u Kreevu, BiH, mjestu neda-
leko od Sarajeva. Ovo je po tradiciji utrka s
najmanje vozaa, vjerojatno zbog skupog i dale-
kog puta, ali i omiljena destinacija enduro zalju-
bljenika. Upravo zbog malog broja vozaa i istin-
ski gostoljubivih domaina ovdje vlada prava ku-
na i prijateljska atmosfera. Veina vozaa je ovaj
put iskoristila i za turistiki obilazak Sarajeva i u
zadnje vrijeme popularnih piramida u Visokom.
Vozai iz Hrvatske bili su najbrojniji, no bilo je i
domaih vozaa iz BIH, Slovenije, Italije i eke.
AMK Kreevo je odlino organizirao ovu utrku pa
je u boksovima svim vozaima bila osigurana stru-
ja i voda, a svako jutro besplatno je dijeljen i vrui
kruh iz lokalne pekare.
Boksovi su smjeteni na auto-moto stazi Gajice,
gdje je bio i specijalni test. Taj test se sastojao od
djelomino izmjenjene i usporene MX staze, pro-
irene na oblinju umu i livadu. Kia nije pada-
la ve mjesecima, pa je staza bila potpuno suha i
pranjava, a u toku utrke na mjestima su se poja-
vili nanosi pranog pudera debljine gotovo pola
metra, pa su ti dijelovi bili prave prirodne prepreke
dostojne Sahare. Etapa je prvo prolazila kroz cen-
tar naselja Kreevo, a tu su uz cestu bili brojni navi-
jai. Naroito puno je bilo djece koja su usmjera-
vala natjecatelje kroz centar mjesta. Nakon toga se
etapa podie na oblinju planinu, a zbog vruine
koja je vladala te subote svi su jurili kako bi to
prije uhvatili svijei planinski
zrak. Ovaj dio etape je prili-
no irok, brz i otvoren, te nije
bilo nikakvih ekstremnih pre-
preka. Vremenska kontrola je
smjetena uz sam gorski izvor,
gdje su se svi mogli osvjei-
ti u ledenoj vodi. Nakon vre-
menske kontrole poinjalo je
naglo sputanje prema bokso-
vima. Ovaj dio etape je vrlo uzak, strm, ali i sigu-
ran. Bilo je pravo zadovoljstvo sjuriti se niz plani-
nu. Neki manje iskusni pregrijali su konice, jer
spust traje neprekidno 20-25 minuta u prilino
brzom ritmu. Vremena izmeu vremenskih kon-
trola je bilo dovoljno, a kanjenja su bila veinom
zbog tehnikih razloga, najvie probuenih guma
na otrom kamenju. U nedjelju su se navukli obla-
ci, pa je i vruina popustila i bilo je pravo zadovolj-
stvo odvoziti etapu. Na vrhu planine temperatura
je bila oko 10 C usred 7. mjeseca.
Prvaci poznati
Za Prvenstvo Hrvatske ostala je jo samo jed-
na utrka, ona u Primotenu u listopadu mjesecu,
iako se prvaci Hrvatske ve
sada znaju, samo ako se tamo
i pojave.
Najbolji u klasi E1 i uku-
pno u svim klasama ove godi-
ne je Robert Vozila, prvi u kla-
si E2 i drugi ukupno je Ratoa
Marin, dok je prvi u klasi E3,
a trei ukupno Marko Prodan,
svi lanovi MK Buzet. U klasi
Veteran najbri je Damir kalec, koji je to dokazao
i u Kreevu ispred Tomislava Maria.
Jedino otvoreno pitanje prvaka je u klasi Junior,
gdje su Miel Buri i rnac Marko izjednaeni s
jednakim brojem pobjeda.
Osim prvaka zamjeujemo i aktivnost Sherca
ove godine - ve ima dva prvaka u klasama E2 i
Veteran. n
koja je vladala te subote svi su jurili kako bi to na utrka, ona u Primotenu u listopadu mjesecu,
Veteran najbri je Damir kalec, koji je to dokazao
Saharski pjeani puder
Robert
Vozila
Damir kalec Marin Ratoa Tomislav Mari
106 MOTO PULS br. 130/8./2012.
Enduro PH Kreevo
spor t
17. RIVER PARTY - MOTO LEGIJA Grdun, 13. - 15. 7. 2012. SNIMA I PIE: EDI LJUBI
j g j
ci Dobri prekrasno je mjesto za odrava-
nje moto susreta. Ipak, ono ima i jednu manu:
ogranieno je kapacitetom, pa je i ove godine
bilo premalo mjesta za sve one koji su tu elje-
li postaviti svoj ator. Samim time podrazumi-
jeva se da je posjet bio dobar, a kako i nee
kada je vrijeme bilo dobro, prostor je prekrasan,
a domaini su prava ekipa. Ovo zadnje odno-
si se, naravno, na organizatore, lanove moto
kluba Motolegija, ije je gostoprimstvo uvijek
na zavidnoj razini, a o organizatorskom isku-
stvu govori i injenica da je ovo bio 17. ovakav
moto susret.
Na maloj pozornici nastupili su odlini Fifty
G, koji su mnoge natjerali da protresu svoje sta-
re kosti. Organizatori su i sami upriliili show
u kojem su bljuvali vatru kao zmajevi i na kra-
ju su zapalili drveni motor koji je gorio satima.
A oni koji su bili edni, a pritom i kockarsko-
ga duha, mogli su okuati sreu u Gambling
baru. Funkcionira ovako: narui pie i onda
baci kocke, pa ih baci konobar. Onaj tko dobi-
je manji broj - taj plaa. A oni kojima nije bilo
do kocke ili sluanja glazbe jednostavno su kuli-
rali uz rijeku ili pak uivali u svojoj internoj feti
pred atorima. Meu prisutnim gostima moglo
se sresti starih okorjelih bajkera koji su uvijek za
akciju i s kojima ne moe biti dosadno. Za kraj,
iako su nas organizatori zamolili da ih ne rekla-
miramo jer nema mjesta za vie ljudi, ipak emo
rei: Bilo je super i toplo preporuamo jer je na
kupalitu Grdun prekrasno, a ekipa je prava. n
j g j na zavidnoj razini, a o organizatorskom isku
Raja do jaja Raja do jaja
Po danu su na Grdunu mnogi bajkeri
iskoristili priliku za kupanje u rijeci
Dobri, u kojoj je plutao i mali !ank
8. BIKER MEETING - MK HORNETS Vodnjan, 26. - 29. 07. 2012. SNIMA I PIE: EDI LJUBI

j g j -
novi moto kluba MK Hornets
ponovo su se uhvatili organizacije
i pozvali bajkere na jo jedno dru-
enje. Vrijeme je bilo ugodno, pa
se dosta ljudi odazvalo njihovom
pozivu. Ulaz motociklisti nisu pla-
ali, ostali su morali izdvojiti 20 kn,
a skupljenu su svotu organizato-
ri namijenili u humanitarne svrhe.
Ponuda pia bila je standardna te
se pivo pilo za 15 kn. Hrana je bila
raznovrsna i uz standardne eva-
pe, koji su stajali 35 kn, moglo se
pojesti lignje, dagnje, srdele, a i
kotlovinu. Na vodnjanskom je saj-
mitu osim ugostiteljskih ankova
i pozornice bilo i nekoliko prodaj-
nih tandova s moto opremom te
jedan promotivni, na kojem je Dr.
Ervin Recovery Room izloio svo-
je prerade. Jedna od njih je upra-
vo sila s trake te emo je objaviti u
jednom od iduih brojeva.
Feta u Vodnjanu zapoela je
ve u etvrtak, kada je okuplje-
ne zabavljao DJ Bane. U petak
naveer program je otvorio bend
gram nastavljen glazbom uivo.
Nastupila je ponovo Metaxa, zatim
odlini i simpatini Picksiebner, da
bi veer zakljuio No Problem Bend.
I striptizeta se ugurala u subot-
nji program, i to zamjenska, jer je
ona prethodno dogovorena odu-
stala u zadnji tren. No, i zamjen-
ska teta striptizeta bila je dobra, pa
je program ovogodinjeg susreta
MK Hornets odran u cijelosti te su
tako bili osigurani svi preduvjeti za
dobar provod, kojeg u Vodnjanu ni
ove godine nije manjkalo. n
j g j - pojesti lignje, dagnje, srdele, a i gram nastavljen glazbom uivo.
Alen Vitasovi ugodno iznenadio
Na sajmi!tu u Vodnjanu,
mjestu desetak kilometara
udaljenom od Pule, tamo!nji
je klub MK Hornets po osmi
puta organizirao svoj susret
Metaxa. Nakon njih je svoj posao
odradio Replay Band potpomognut
Alenom Vitasoviem, koji je svojim
nastupom u rock izdanju ugodno
iznenadio prisutne, iako su neki
bili skeptini kada su organizato-
ri najavili njegov nastup na moto
susretu.
Subota, kao glavni dan manife-
stacije, bila je i programski najbo-
gatija te je za uvod odran defile
okolicom grada Vodnjana. Potom
je uslijedila igra brzinskog ispija-
nja piva na slamku, a zatim je pro-
susr et i
107 MOTO PULS br. 130/8./2012.
12. HAMMER MEETING - MINERS MC CROATIA Mursko Sredie, 20. - 22. 7. 2012. PIE: EDI LJUBI; FOTO: E. LJUBI, MINERS MC

oto susret u Murskom
Srediu, najsjevernijem gra-
du u Hrvatskoj, odrava se ve dva-
naest godina u organizaciji moto klu-
ba Miners MC ili preciznije, njihove
najstarije podrunice koja djeluje pod
nazivom Hammer Crew.
Ove godine susret je odran
na novom mjestu koje je nekoli-
ko kilometara udaljeno od samo-
ga Murskog Sredia. Novi pro-
stor je okruen gustom vegeta-
cijom i smje!ten pored nekoliko
manjih jezera nastalih vaenjem
ljunka. Uz samo jezero postavljen
je jedan !ank, a malo dalje i drugi-
ank i pozornica. Sve skupa je izgle-
dalo dobro i pogodno za uspje!an
bajkerski vikend. Iako je gostiju bilo
i dan prije, susret je slubeno zapo-
eo u petak, kada se skupilo nekoli-
ko stotina ljudi. Za dana su ljudi ui-
vali u druenju, neki su se okuali u
ribolovu u jezercima, neki veslali u
amcima, a dan je proao brzo. Po
zalasku sunca bajkersku idilu reme-
tili su samo dosadni komarci, koje ni
Autan nije uspio zaustaviti. Ugodno
veernje druenje trajalo je cijelu
no dok su prisutne zabavljali ben-
dovi The Pulse i Cold Snap. Vrijeme
je bilo dobro, a okolne vode nisu jo
davale naslutiti to e se iduih dana
dogoditi.
Subota je privukla jo vie posje-
titelja unato kii koja je padala.
Stigli su bajkeri iz mnogih europ-
skih zemalja i iz svih hrvatskih kra-
jeva. Ve od jutra poelo se spo-
minjati da bi se vodostaj rijeke
Mure, a time i spomenutih jezera,
mogao podignuti zbog obilnih kia
u Sloveniji i Austriji. U neko doba
dana to se i dogodilo, pa su neki
gosti morali micati motore i !atore.
Ali ipak, subota je dobro zavrila.
Kia je stala, a voda nije poplavila
sam susret, pa su se prisutni mogli
dobro zabaviti. Nastupili su bendo-
oto susret u Murskom ribolovu u jezercima, neki veslali u Stigli su bajkeri iz mnogih europ
U iekivanju poplave
Ovaj se susret u svojem dvanaestom izdanju
provukao kroz iglene ui jer je ve idueg dana
zbog visokog vodostaja rijeke Mure cijeli prostor na
kome se susret odrao doslovce poplavljen
vi The Cat Paws sa svojim rocka-
billy izvedbama, Brocken Rockers
- tribute to Motorhead, te za kraj
rock bend Red Dwarf. I striptizeta
je dala svoj doprinos dobroj atmos-
feri koja je vladala u Murskome
Srediu i koja je ponovo potraja-
la do jutra.
Prava drama dogodila se dan
kasnije - na sreu po zavretku
susreta - kada je vodostaj Mure
porastao te je kompletan prostor
gdje je susret odran poplavljen,
pa je pred binom voda bila dubo-
ka pola metra, a ugostiteljski !ator
koji organizatori nisu stigli maknu-
ti je zaplivao. Slike dana posli-
je koje su snimili organizato-
ri pokazat e vam kakvo je stanje
bilo nakon susreta, a za vrijeme
samog moto druenja u Murskom
Srediu bilo je odlino, vjerujte
nam na rije. n
DALMATINA 5 PIE I FOTO: CRO.CHOPPER/ZED12 DALMATINA 5 PIE I FOTO: CRO.CHOPPER/ZED12
Druenje zaljubljenika u choppere

ouse of motorcycle brothers - kamp pokraj
Vodica namijenjen motoristima i svima elj-
nima dobrog drutva i rock'n'rolla, ponovo je
sredinom srpnja bio mjesto druenja forumaa
okupljenih na Cro Chopper Forumu. Moemo
rei ve tradicionalno peto okupljanje nazvano
"Dalmatina V" okupilo je pedesetak zaljubljeni-
ka u chopper, custom i cruiser motore. Kako se
neki od lanova foruma nikad nisu upoznali "oi
u oi", dane su proveli u meusobnom druenju
i uivanju u ljepotama dalmatinske obale. Veeri
i noi su bile rezervirane za pripremanje raznih
delicija, prezentiranje motocikala, te gitaru i pje-
smu. Po ocjenama viegodinjih posjetitelja ovog
druenja, ovogodinja jubilarna Dalmatina
bila je najbolja do sad i ispunila je sva oekivanja
kako forumaa, tako i slone ekipe koja je pomo-
gla organizirati ovo okupljanje. n
susr et i
108 MOTO PULS br. 130/8./2012.
5. BALATON BIKE WEEKEND Maarska, 20. - 22. 7. 2012. SNIMA I PIE: EDI LJUBI

alaton je najvee jezero u centralnoj Europi,
nalazi se u Maarskoj te ga nerijetko nazi-
vaju i maarskim morem. Ime Balaton potjee
od naziva Blatno jezero. Povrina mu je je 592
km
2
, duina 77 km, a irina izmeu 4 i 14 km.
Prosjena dubina mu je 3,2 m, a najvea 12 meta-
ra. Iako je plitko, jezero je turistiki vrlo razvijeno,
pa su na njemu smjetene mnoge marine i vezo-
vi za jedrilice, koje je nama bilo udno vidjeti na
slatkoj vodi. Mnoga mala lijepa turistika mje-
sta razasuta su po obalama Balatona, a jedno na
njegovoj junoj obali zove se Balatonszemes. U
tome je gradiu i kamp u kojem je odran peti po
redu Balaton Bike Weekend.
Kamp je i inae u funkciji, a za ovu ga je pri-
godu zakupio organizator. Smjeten je uz samu
obalu jezera te je vrlo uredan, s pripadajuim
sanitarnim vorovima, ormariima za struju,
vodom te ugodnom podlogom za postavljanje
atora. Za ovaj susret ulaz se naplaivao za cijeli
vikend 5000, a dnevni 3000 maarskih forinti po
osobi, to bi u kunama iznosilo 125 kn za vikend
ili 75 kn za dan. U cijenu je bila uraunata bora-
vina taksa i kampiranje, to obzirom na kvalite-
tu kampa stvarno nije pretjerano.
Susret je zapoeo u petak, kada je vrijeme jo
bilo sunano pa su mnogi iskoristili priliku za
kupanje. Na tome dijelu Balatona potrebno je
hodati nekoliko stotina metara da bi voda do-
la do pasa, ali je ipak pruala osvjeenje. U subo-
tu je bilo oblano i nekoliko je sati padala kia,
ali nikome to nije smetalo, pa se prostrani kamp
potpuno napunio.
Pozornica je bila postavljena unutar velikog
ugostiteljskog !atora u kojem su se smjestili i
ankovi s hranom i piem. Kad smo se ve dota-
kli teme, evo i nekoliko podataka o toj vanoj
ponudi. Veliko pivo kotala je preraunato u
nau valutu oko 10 kn. Ponuda hrane bila je vrlo
raznovrsna, a cijenama tek malo jeftinija nego
u Hrvatskoj. ankovi su bili dobro organizira-
ni te se nije puno ekalo na uslugu. Prodavala
se i kava, i to na atraktivan nain jer su aparat,
mlinac i sve ostalo za proizvodnju i prodaju tog
napitka bili smjeteni u registriranoj i funkcio-
nalnoj Piagio APE trokolici od 50 kubika, koja
se jednostavno dovezla i posao je mogao poe-
ti. Na samoj obali jezera bio je smjeten i Beach
bar natkriven velikim Red Bull atorom, ali je na
alost u subotu predveer morao biti uklonjen
jer se digao jak vjetar. Desetak tandova s opre-
mom za motore bilo je smje!teno u nekoliko
urednih redova. Na veini njih prodavala se sup-
port odjea europskih podrunica najpoznatijeg
kluba na svijetu, koji jo od 1948. djeluje pod
imenom Hells Angels MC. Maarska podruni-
ca tog kluba potpisuje organizaciju Balaton Bike
Weekenda.
Glazbeni program bio je odlian. Nema smi-
sla navoditi imena bendova jer vam to vjerojatno
nita ne bi znailo, ali pogledali smo ih nekoliko.
Repertoar se drao u granicama rocka i rockabi-
llya te je izvoen vrlo kvalitetno i zabavno. Vei
dio bio je na engleskom jeziku, a manji, daka-
ko, na maarskom, na kojem je usput i voditelj
najavljivao program, pa je jasno da nismo razu-
mjeli ni rijei.
Posjeenost susreta bila je odlina, a registar-
ske oznake na parkiranim motociklima te obilje-
ja moto klubova govorile su o tome da je ovaj
susret i te kako meunarodnog karaktera. Sreli
smo i nekoliko poznatih lica, sklopili neka nova
poznanstva te se dobro proveli i zabavili u opu-
tenoj atmosferi bajkerskoga vikenda na maar-
skome moru. n
napitka bili smjeteni u registriranoj i funkcio
nalnoj Piagio APE trokolici od 50 kubika, koja
se jednostavno dovezla i posao je mogao poe
ti. Na samoj obali jezera bio je smjeten i Beach
bar natkriven velikim Red Bull atorom, ali je na
alost u subotu predveer morao biti uklonjen
Ovogodi!nji Balaton Bike Weekend
obiljeila je odlina posjeenost, pa
je kamp na junoj obali velikoga
jezera bio potpuno popunjen
!atorima i motociklima
alaton je najvee jezero u centralnoj Europi, napitka bili smjeteni u registriranoj i funkcio- napitka bili smjeteni u registriranoj i funkcio Ovogodi!nji Balaton Bike Weekend
Vikend na maarskom moru

susr et i
109 MOTO PULS br. 130/8./2012.
MK MOUNTIAN RIDERS Delnice PIE I FOTO: DARKO LABA

rvog tjedna u kolovozu u
Delnicama je zaista bilo
nesnosno vrue. Vruinu su
dodatno pojaali bikeri, sudi-
onici !estog susreta u organi-
zaciji MK Mountian riders-a.
Domaini su potpuno uspje-
li u svojem naumu da organi-
ziraju odlian moto-susret. Od
prole godine susret se odvija
u samom centru Delnica, pa je
kampiranje organizirano u grad-
skom parku, a program se odvi-
jao u ledenoj dvorani, takoer u
sklopu parka. Hladovine je bilo
dovoljno da bi se atori skloni-
li od sunca koje je nemilosrdno
prilo. Na susret je pristiglo 60
klubova iz nae i okolnih zema-
lja. U subotu popodne izlet je
vodio do dvanaest kilometara
udaljenog Broda na Kupi. Tamo
je motocikliste ekalo osvjea-
vajue pie, ali je slijedilo i izne-
naenje. Prije samo nekoliko
dana u tom je gradiu otvoren
muzej umarstva, lova i ribo-
lova. Stvarno atraktivni postav
muzeja oduevio je sve prisutne,
a za motocikliste je ulaz u muzej
bio besplatan. Moglo se ovdje
vidjeti, izmeu ostalog, prepari-
ranih ivotinja iz Gorskog kota-
ra, ali i lavova, nosoroga, ira-
fa i jo mnogo drugih afrikih
ivotinja.
Vijugavom cestom ekipa
se vratila u Delnice, te je pro-
gram nastavljen moto-igrama.
Najatraktivnija igra bila je mje-
renje gladnoe motocikala. Leo
Vince na jednoj Hondi Hornet
600 bio je najglasniji, ak 124.2
decibela. Naveer je u ledenoj
dvorani goste zabavljao odli-
an The Bad Mushrooms, a
potom The Pat Cano. U noi
je do te mjere osvjeilo da se u
!atorima ugodno moglo malo
odmoriti, ali je goste ve u 7
ujutro sunce potjeralo natrag
van iz atora (iako u sjeni drve-
a). Slijedila je kava, doruak i
razlaz. n
BIHA, BIH PIE I FOTO: DARKO LABA
B
ilo bi teko nai atraktivnije mjesto za odr-
avanje moto-susreta od onoga na kojem
susret organiziraju Stare Karabaje. Rije je o
malenom otoku na rijeci Uni, u samom cen-
tru Bihaa. Otok s kopnom s jedne strane s
kopnom spojen pjeakim mostom, a s dru-
ge strane mostom preko kojeg mogu prelazi-
ti vozila. Idealne je veliine za manifestaciju -
ni prevelik, niti premali. Mjesta za kampiranje
bilo je za sve, a bilo je i mjesta i za binu i za
ank. Niska cijena piva bila je posebno vana,
jer se razmjerno vruinama pivo troilo u veli-
kim koliinama. Na defileu je zamijeen velik
broj motocikala, a bilo ih je sa svih strana - od
prostora bive Jugoslavije do mnogih europ-
skih zemalja. Na samom susretu odrane su
mnoge motociklistike igre, a feta je trajala
do jutra. Ujutro se peklo naveliko. U posljednje
vrijeme sve vie bosanskih klubova goste ispra-
a uz obavezan besplatni rotilj i pie. Odlazei
sa susreta, mnogi su lutali dalje, istraujui pre-
divan kraj pored rijeke Une. n
Paljenje guma jo najatraktivnije
ulja je grad u sredinjoj Vojvodini, nedale-
ko poznatijeg Zrenjanina. Po moto-susre-
tima je poznat ve godinama, jer tamo djelu-
je aktivan moto-klub koji nosi ime svog grada.
Vr jeme je bilo pravo ljetno, pa se na susretu sku-
pilo mnogo motociklista. Nama se inilo mno-
go, ali smo od onih koji su dolazili i ranije uli
da je ipak bilo znatno manje gostiju nego pr ja!-
njih godina. Kriza se vidi i u Srbiji, ali je isto tako
u toj nam susjednoj zemlji sve vie moto-susre-
ta u istom terminu. Iako Mulja nije blizu hrvat-
ske granice, zapazili smo velik broj naih motoci-
klista iz cijele nae zemlje - iz Slavonije, Zagreba
i Dalmac je. Jo je vie bilo Slovenaca, koji su tra-
dicionalno u velikom broju prisutni na srpskim
moto-dogaanjima. Bilo je i maarskih, bosan-
skih i makedonskih tablica, a u manjem broju i
iz zemalja sa zapada Europe. Defile je vodio gra-
dom, a u samom centru nudilo se pie. Po povrat-
ku u kamp odrane su moto-igre, a u Srbiji jo
uvijek vole i cijene burn-out, tako da su pripremi-
li jedan plato za unitavanje guma. Bilo je toliko
dima da se nije dalo disati. A publici se to dopalo,
bila je to glavna atrakcija susreta. Ovdje se moglo
vidjeti i vie r jetkih ili lijepo prepravljenih motoci-
kala. Naveer stiglo na fetu stiglo i mnogo "civi-
la", a oito su znali zato. Dva lokalna benda zai-
sta se ne trebaju sramiti svojih glazbenih sposob-
nosti, bio je to vrhunski rock-and-roll. Sve to je
bilo dekorirano striptizetom, koja se ipak nije svu-
kla do kraja. Bendovi su bili neumorni, tretalo je
sve do svitanja. A ujutro se dijelila kava, kroasa-
ni i jogurti. To sve za poetak, slijedili su kotleti
i kobase s rotilja. Pie je bilo po elji, sve gratis,
naravno. U Vojvodinu se svakako treba vratiti, jer
nijedan susret tamo jo! nije zakazao. n
Natjecanje u buci motocikala u centru
Delnica bilo je najatraktivnije, a pobijedio
je Hornet sa Leo Vincijem i 124,2 dB
rvog tjedna u kolovozu u je motocikliste ekalo osvjea
Vrui
Gorski Kotar
VOJVODINA, SRBIJA PIE I FOTO: DARKO LABA
U srcu Bihaa odran
je motosusret na Uni
A, BIH
U srcu Bihaa odran
Fe!ta na
otoku
Kriza smanjila broj gostiju, ali ne i
besplatne kotlete, kobase, jogurte,
kroasane, kavu itd.
susr et i
110 MOTO PULS br. 130/8./2012.
E W N H RN B H RT
R
EEEEEEE WWW NNNNNNNNNN HHHHHHHHHHHHH RRRRRRRRRRRRNNNNNNNNN BBBBBBBB HHHHHHH RRRRRRTTTTTTTTTT
C
18
edition
!!! The most famous motorcycle meeting in Croatia !!!
27. 8. - 2. 9. 2012. PULA
th
info: www.croatiabikeweek.com +385 95 9019929 info@twinhorn.hr
organizator zadrava pravo izmjene programa te ne odgovara za nastalu tetu!
THMC
powered
CROATIA
by
t
o
im
o
:
veliki popusti u gradu kod Croatia Bike Week partnera-popis potraite na web stranicama
Cet-30. 8.
21:30 - Duo Two Guitars- Caffe bar Q-TIME
21.00 - Rock night - Rock Caffe Pula
21:30 - Koncert - Rock Club Uljanik
Sri-29. 8.
Uto-28. 8.
Pon-27. 8.
22:00 - BRAIN PRODUCTION
23:00 - STATIC
1:00 - FAULT
besplatan ulaz za motocikliste, ulaz za pjeake 50 kn - vrijedi za petak i subotu - ostale dane ulaz je slobodan,
besplatno kampiranje od 27. 8. do 2. 9. , tuevi, tandovi, demo vonje, organizirane vonje okolicom grada, izloba oslikanih kamiona,
tattoo, osiguran jeftin taxi prijevoz iz grada, mogunost dolaska brodom sa pulske rive...
mehaniki bik,

simulator vonje na zadnjem kotau,
Sub-1. 9.
14:00 - IZLOBA OLDTIMERA
16:00 - DEFILE
17:00 - STUNT SHOW- Na krilima Red Bulla
18:00 - MOTO IGRE
19:00 - CUSTOM SHOW ( Bikers World)
21:00 - ANGELS
23:00 - GORAN BARE & MAJKE
1:00 - SEXY SHOW
1:30 - TRIBUTE TO METALLICA - STATIC
Pet-31. 8.
18:00 - STUNT SHOW - Na krilima Red Bulla
21:30 - TWIN HORN BAND
23:30 - TELEFON BLUES BAND
1:30 - DOUBLE DOSE
LOKACIJA-ROCK CAFFE PULA
LOKACIJA- MONUMENTI PULA
LOKACIJA-PORTARATA PULA
LOKACIJA-ROCK CLUB ULJANIK
10:00 - ir po Istri *
10:00 - ir po Istri *
* Informacije za organizirane vonje okolicom na: info@motoistra.com , 098 420305
A
namariju Matoc upozna-
li smo sasvim sluajno na
Trash & Burn Meetingu i
u razgovoru saznali da joj
je dvadeset i jedna godina, da radi u
Harley Davidson-u Zagreb kao mar-
keting manager i tehnika savjetni-
ca te da se bavi stuntom na motori-
ma. Stuntom!? Naravno da je to bio
razlog da dogovorimo intervju, jer
koliko nam je poznato ona je prva i za
sada jedina djevojka u Hrvatskoj koja
se tome ozbiljno posvetila. Nekoliko
dana kasnije uspjeli smo dogovoriti
da se naemo u Velikoj Mlaki i da se
odvezemo do autocesete prema Sisku,
koja je jo uvijek u izgradnji, a gdje
inae trenira. Tamo smo fotografira-
li neke od njenih vratolomija te nam
je potom ispriala kako je sve poelo i
koji su njeni planovi za budunost.
MP: Kada i kako si poela voziti
motore i zainteresirala se za stunt?
- Nekako sam se oduvijek vie druila
s dekima, pa sam tako jo u osnovnoj
koli poela primjeivati motore, poseb-
no Yamahe R1 i R6, a vjerojatno sam
neto naslijedila i od tate. Tako sam u
osmom razredu osnovne i prvom srednje
pomalo poela skupljati prve kilome-
tre (hvala dekima iz kvarta to su mi
davali krugove na svojim skuterima)
i skidati fotke s interneta te sakupljati
postere. Te prve vonje bila su prekret-
nica i nakon njih sam totalno zabrija-
la na motore. Uvijek su mi bili fora ti
motoristi pod kacigama koji se diu na
zadnji ili na prednji kota, to mi je bilo
super. U drugom razredu srednje ko-
le dobila sam skuter Aprilia SR 150 te
se s njim vozikala naokolo i napravi-
la dosta kilometara dok ga prijatelj nije
razbio. No, htjela sam nauiti voziti
i pravi, veliki motor. Prvo sam icala
bratia. On je imao R1. Napravila sam
neke kilometre, ali to je tada definitiv-
no bio prevelik zalogaj za mene. Nakon
toga sam od frenda iz etvrtog razreda
moje kole posudila Hondu VF 1000 F
i probala je voziti, ali mi je motor pao
prilikom okretanja. No, nisam se obe-
shrabrila. Od drugog sam frenda tada
traila da mi posudi CBR 125 da ste-
knem malo vie prakse, a on mi je dva
mjeseca nakon toga taj motor i prodao.
S CBR-om sam poela raditi i prve tri-
kove npr. vonja na upravljau, pa
vonja stojeki, pa onda vozim fren-
da i frendicu na sicu, a ja se vozim na
upravljau, ak smo izmjenjivali pozi-
cije u vonji. Pokuavala sam ga dii na
zadnji i nije mi ba polazilo za rukom
jer je bio preslab, ali je zato dobro iao
na prednji. Imala sam ga neto vie od
godinu dana, poloila na njemu A1
kategoriju i prodala ga. Nakon Honde,
za kojom i danas pomalo tugujem, bila
sam bez motora oko tri godine, da bih
2012. ponovo kupila Apriliju SR 150.
U meuvremenu sam vozila KTM RC
8 i na njemu pokuavala izvoditi neke
trikove, ali ipak je to bio tui motor i
nisam ga imala vremena u potpunosti
savladati, a vozila sam i Yamahu FZ1.
MP: A kada si se ozbiljnije poela
baviti stuntom?
- U travnju ove godine, kad sam pono-
vo kupila Apriliju, poela sam ozbilj-
nije trenirati, s tim da zadnjih mjesec
dana radim svaki dan po najmanje dva
sata. Ono to sam prije radila s posu-
enim skuterima bilo je vie ispitiva-
nje strojeva i same sebe. Uila sam kako
kontrolirati motor: gdje je vaga, kako
doi u vagu, kako koristiti zadnju ko-
nicu i slino.
MP: Kako dolazi na ideje za tri-
kove?
- Gledam puno video zapisa sa stunte-
rima na YouTube-u i onda pokuavam
izvoditi trikove koji mi se sviaju i -
kad ih savladam - dodati im neke svoje
ideje, vratolomije ili fore za koje mislim
da bi se uklopile.
MP: Ima li neke uzore?
- Teko mi je govoriti o uzorima jer svi
se trude, trikovi su im dobri, motori
razliiti. Ne bih nikoga posebno ista-
knula.
MP: Trenira sama ili ima dru-
tvo?
- Nekad treniram sama, a inae mi
drutvo rade Hrvoje Kostelac i Marko
Brki, koji se takoer bave stuntom i
pruaju mi veliku podrku time to su
uz mene i tjeraju me da uporno ispro-
bavam nove stvari dok ih ne svladam.
Nitko te ne moe nauiti ili ti pokaza-
ti kako da izvede trik ili ue u vagu
- to jednostavno mora isprobati sam.
Osim toga, ponekad mi drutvo prave
i prijatelji iz Honda Fun kluba.
MP: Ima li neki trik koji ti je poseb-
no teak ili koji ti se jako svia, pa
bi ga htjela nauiti?
- Za sada mi nita nije teko dok vje-
bam. Sve mi je novi izazov i sve mi
je fora. Od trikova mi se jako svia
Flamingo (vozi se na zadnjem kotau,
jedna noga je na stranjem sicu, a dru-
ga je ispruena otraga u zrak).
MP: Jesi li koji puta pala dok si
vjebala neke trikove ili na cesti i
jesi li imala kakvih ozlijeda?
- Na cesti sam pala kod Vrbovca, dok
sam s ekipom bila na vonji i to pri-
Ekskluzivno objavljujemo intervju s prvom hrvatskom stuntericom.
Stuntom se bavi odnedavno, a posebno voli izvoditi flamingo na motoru
A
namariju Matoc upozna-
li smo sasvim sluajno na
i skidati fotke s interneta te sakupljati i skidati fotke s interneta te sakupljati
postere. Te prve vonje bila su prekret- postere. Te prve vonje bila su prekret-
vonja stojeki, pa onda vozim fren-
da i frendicu na sicu, a ja se vozim na da i frendicu na sicu, a ja se vozim na
upravljau, ak smo izmjenjivali pozi-
kad ih savladam - dodati im neke svoje kad ih savladam - dodati im neke svoje
ideje, vratolomije ili fore za koje mislim
da bi se uklopile.
MP: Ima li neke uzore?
Z
a

s
a
d
a

j
e
d
i
n
a

Uvijek su mi bili
fora ti motoristi
pod kacigama koji
se diu na zadnji ili na
prednji kota
in
te
rv
ju
A
n
a
m
a
r
ija
M
a
t
o
c
112 MOTO PULS br. 130/8./2012.
>>>i nt er vj u RAZGOVARAO: DAMIR PINTEK PINTA; FOTO: SAA BASRAK
likom koenja, vlastitom grekom i
tada sam slomila kljunu kost, no od
toga sam se ve davno sasvim oporavi-
la. Prilikom treninga pala sam samo
jednom i to dok sam se vozila na
zadnjem kotau, ali sreom nije bilo
nikakvih ozlijeda, samo sam se malo
izubijala. To je takoer bila moja
greka. Inae, uvijek treniram i uvi-
jek se vozim u opremi, s kacigom na
glavi i titnicima za ramena, laktove,
koljena itd.
MP: Jesi li do sada ve negdje nastu-
pala?
- Jedini moj nastup do sada je bilo prvo
stunt natjecanje u Virovitici, gdje sam
bila jedina djevojka koja je nastupa-
la. Tu sam pokazala sve to sam tada
znala, a kad sada gledam video zapise
s tog natjecanja vidim da je to u stva-
ri bilo jako slabo i primjeujem koli-
ko sam napredovala samo dva mjeseca
nakon toga zahvaljujui svakodnevnim
treninzima. Inae, za cure u Hrvatskoj
ne postoje stunt natjecanja, a niti disci-
Jedini moj nastup
do sada je bilo prvo
stunt natjecanje u
Virovitici, gdje sam bila
jedina djevojka koja je
nastupala

plina kao takva. Nadam se da u svo-
jim primjerom podii enski stunt u
Hrvatskoj na neku viu razinu.
MP: Je li skuter na kojem se vozi
doraen za potrebe stunta?
- Osim to mu je skinuta prednja maska
s instrumentima i to se na njemu moe
vidjeti dosta duck-tapea koji nije ovdje
samo radi dekora, skuter je potpuno
serijski. Sad planiram zadnju bubanj
konicu zamjeniti diskom. Inae se nji-
me koristim svakodnevno i za odlazak
na posao i za vonje s prijateljima. To
je moj street bike, all day bike i stunt
bike.
MP: Kako te slui skuter obzirom
na to da ga, osim svakodnevnog
koritenja, upotrebljava i za uvje-
bavanje i izvoenje trikova?
- to se same maine tie, vrlo sam
zadovoljna i nisam imala nikakovih
problema, ali potroni materijal odla-
zi puno bre nego u normalnoj upotre-
bi, a ponekad se neto pogrebe ili polomi
kad moram skoiti s njega da ne pad-
nem prilikom treninga, pa on legne na
cestu bez mene.
MP: Tko ti odrava skuter?
- Trudim se, koliko mogu, raditi na nje-
mu sama, a kad zapnem, pomognu mi
prijatelji.
MP: Planira li uskoro prijei na
jai motor?
- Da, nadam se vrlo skoro ali jo ne
elim rei koji. Vidjet e se za mjesec
dva.
MP: Bi li se okuala i u drugim gra-
nama moto sporta?
- Da, vrlo rado, ali financije mi to tre-
nutno ne dozvoljavaju. Za sada jo
nemam nikakvih sponzora ni za ovo to
radim. U budunosti... tko zna?
MP: Planira li se u budunosti
profesionalno baviti stuntom?
- Ne ba profesionalno, u smislu da
samo od toga ivim, ali svakako bih
voljela to vie nastupati na raznim
priredbama, moto susretima i sva-
kako natjecanjima. Ali... tko zna to
e se jo sve dogoditi? Ako nita dru-
go, eljela bih da iza mene ostane neki
trag da sam bila prva djevojka koja se
time bavila u zemlji i potaknem druge
cure da krenu tim putem, pa da imam
konkurenciju ili da barem dobijem
nasljednicu.
MP: Kakva je bila reakcija roditelja
kad si im rekla ime se bavi?
- ivim s mamom i njoj se svia to to
radim i daje mi podrku, ali ne voli gle-
dati kad se ispred nje vozim na zadnjem
kotau dok je u autu.
MP: to radi kad ne trenira i nisi
na poslu? Bavi li se jo nekim spor-
tom, izlazi s drutvom, ima de-
ka?
- est godina trenirala sam brzo kliza-
nje, a sad se rekreativno bavim jaha-
njem. Izaem s drutvom, malo se pro-
vozamo i tako, nita posebno, a deka
nemam.
MP: Zahvaljujemo ti to si za nas
i nae itatelje odvojila neto vre-
mena za ovaj razgovor. Nadamo se
da e ti pomoi u karijeri i lakem
nalaenju sponzora i elimo ti puno
sree kako u nastavku karijere, tako
i u budunosti uope.
- Hvala Moto Pulsu na podrci i
pozdrav itateljima.
MP: P.S. Video zapise s nekim od
trikova nae sugovornice moe-
te pogledati na YouTube-u: zrako-
plovna11. Ako ju pak elite pozvati
da nastupi na nekom dogaaju koji
prireujete, moete ju kontaktirati
na e-mail: toconja@gmail.com. n
likom koenja, vlastitom grekom i likom koenja, vlastitom grekom i
MP: Jesi li do sada ve negdje nastu-
pala?
113 MOTO PULS br. 130/8./2012.
***
Sve se moe kad se hoe
Da mi je navrh glave moto susreta (ili onoga !to je od njih ostalo), popratnih
lovakih pria o (nepostojeim) putovanjima s R-ovima po 1.000 km na
dan (mo' mislit) uvjerio sam se 2008. godine, kada sam krenuo na prvo
osvajanje bespua izvan granica Hrvatske. Bez zamjerke, ali radije itave
dane vozim nego da cijeli dan sluam desetak motora u blokadi. Sreom,
moja dva nova prijatelja dijele to moje mi!ljenje
PIE I SNIMA: SINIA NOVAK
G
odina je poela najbo-
ljom vijesti u mojem ivo-
tu - ena je ostala trudna.
Nakon vietjedne euforije
(onako sebino ovinistiko-mu-
ki) kroz glavu mi je proletjelo da
to znai manje vremena za Bandit,
koji trenutno spava zimski san. Da
ni ne govorim o putovanju (dvou-
mili smo izmeu Alpi i Istanbula).
Kupovina krevetia, kolica, obleki-
ce i ostalih potreptina za prido-
licu postaje preokupacija u prvim
mjesecima godine. Vrijeme leti i
evo ti mjeseca svibnja.
Bandit mi slui za odlaske na
posao i lokalne vikend vonjice.
Post koji sam ostavio na motori.
hr forumu u lokalnoj temi pitaju-
i Ide li se nekome u Alpe? ve
je i zaboravljam. Negdje sredinom
svibnja dobivam privatnu poruku.
I tako, putem foruma, upoznajem
Julia kod isprobavanja moje kaci-
ge koju je kupovao za enu. Prvi
dojam koji je ostavio na mene bio
je - picajzla! Dogovorimo se za kavu
u Varadinu. ekam ja Hornet,
kad ono stie tip s autom u civilu
i veli da mu se jakna pere. Molim?!
I tako, pogleda on letimino kaci-
gu, pa krene spika i puf - on bi na
Grossglockner! I onda kao, vrijedi li
jo onaj post, da zajedno krenemo?
Meni se misli vrate na onu picaj-
zlu i injenicu da se lik vozi na veli-
kom motoru par mjeseci. Rekoh ja
kao O.K., prepriavam neke zgode
s putovanja, priam to sve treba na
putu, a on slua kao ai u prvoj
klupi u prvom razredu. Za to vri-
jeme mislim u sebi da e odusta-
ti kao 90% ljudi s euforinim ide-
jama. Rastajemo se uz dogovor za
poneku vonjicu.
Nakon dvije, tri vonje vidim
da Julio grize i jo k tome mi pri-
opava da ima jo jednog prijatelja
suputnika. Mislim da sam se pre-
vario u poetnom dojmu - on bi
zaista u Alpe. Malo po malo i jed-
nom prilikom na moto susretu u
Trakoanu upoznajem i njegovog
kolegu Dalibora. Dalibor je Julijev
kolega iz studentskih dana i on ga
je uveo u moto svijet. U to vrijeme
su dogovori za Alpe ve bili u zama-
hu, samo se eka povoljna vremen-
ska prognoza.
U srpnju konano usklaujemo
poslovno-obiteljske obveze, defini-
ramo zadnji dan za polazak (31.7.
ili 1.8.) i ukljuujemo se u kolek-
tivno korigiranje moje postojee
rute te aktivno praenje vremen-
ske prognoze i live kamera s alp-
skih prijevoja. Zadnji tjedan u srp-
nju prognoza nije obeavajua, no
shvatimo da emo ii sad ili nikad.
Zovem Julija da sam mu poslao
karte mailom, dajem dan polaska
1.8. radi guve na Grossglockneru
kroz vikend i konano dogovaramo
sastanak u jednom kafiu dan pri-
je polaska.
Ruta obuhvaa vanije i upe-
atljivije prijevoje te par skijali-
ta (Garmisch-Partenkirchen, St.
Moritz, Madonna di Campiglio,
Cortina dAmpezzo), poev-
i od Villlacha, Nockalma,
Grossglocknera, Gerlosa, pa pre-
ko Njemake i Lihtentajna okr-
znuti malo vicarske Alpe, te neza-
obilazni prijevoj Stelvio. Povratak
preko sjeverne Italije i Dolomita iz
moje izvorne rute ostavljen je pod
upitnikom jer nas godinji ograni-
ava (4 dana), a ni vremenska pro-
gnoza ne obeava. Iako svjesni da
kroz alpske prijevoje 300 km dnev-
no treba odraditi spartanski, sami
sebi zadajemo okvirni cilj od 500
km dnevno u prosjeku. Znam i da
e tih 2000 km u etiri dana biti
prelet kroz Alpe, ali u tom trenut-
ku zaista nismo znali da emo se
u njih zaljubiti i ve na putu kui
planirati nove pohode. Planirani
troak je 100-150 eura dnevno, a
s obzirom na mogue oborine u
raunicu je ukljueno svaku no
bed&breakfast, 50 eura na no.
Putopis je malo drugaiji, ne opisu-
jemo ve stotinu puta opisane Alpe
i zapadne kulture. Prenosimo svo-
je dogodovtine i iskustva s puta, a
1. DAN AKOVEC - ZELL AM SEE
Dobratsch - prvi osvojeni vrh na 1.732 n/m Pogled na Faaker See
Ovakav pogled imate kada pregori i drugi punja za mobitel Julio otvara aplikaciju s backup navigacijom
>>>put opi s
114 MOTO PU br. 130/8./2012.
Alpe u etiri dana

elimo i pokazati da u etiri dana
moete proi est drava.
Prvi: akovec - Zell am
See
Sjedim na oblinjoj benzinskoj
u Nedeliu. Mislim u sebi, vri-
jeme je za pokret, 5 je sati. Moj
Bandit (1250SA iz 2010.) ve je
napola hladan dok u sebe uvla-
im svje nikotin i ispijam svoju
prvu jutarnju kavu. Nije prola ni
puna minuta, a ranojutarnju tiinu
para duet Horneta iz 2008. (Julio)
i ZR7 iz 2003. (Dalibor). Uz brzin-
sko ispijanje kave Dalibor nam,
spremajui kino odijelo, prepria-
va kako ga je opralo u Lepoglavi na
putu iz Klanjca. Slijedi zadnja pro-
vjere opreme, alata, dokumenata i
kreemo preko graninog prijelaza
Trnovec kroz Ptuj prema Mariboru
na gotovo praznoj cesti. Na jed-
nom dijelu prestie nas slovenski
kamikaza u Schiroccu. Vozili smo
dugo u dosta visokom ritmu jer lik
autu vadi mast, meutim iza jed-
nog otrog zavoja blizu Maribora
Schirocco doslovce nestaje i vie ga
nema na cesti. Nismo vidjeli zna-
kove, ali smo se zaista zapitali nije li
moda na junak negdje izletio.
Od Maribora prema Dravogradu
postaje malo hladnije, ali stie-
mo zube jer uskoro izlazi sun-
ce. Posustajemo oko 7 sati i obla-
imo podstave odijela, jer zaklju-
ujemo da e prema Austriji biti
hladnije s obzirom na to da emo
se penjati. udni pogledi na mu-
karce u tajicama postali su uobia-
jena pojava kod svakog presvlae-
nja. Iako smo vozili po ogranienju
i uivali u prvim minutama naeg
zajednikog puta, puste ceste kroz
Sloveniju doslovno smo preletjeli.
No, zato se kroz Austriju vozimo
skoro dva sata do Villacha, koli-
ko radi jutarnje guve, toliko i radi
potivanja prometnih propisa. Dio
vremena gubimo pred Villachom
kako bismo utvrdili da mi je prego-
rio jeftini (kineski), ali seksi mini
USB autopunja s Ebay-a. No,
nema veze, bili su jeftini, pa imam
jo jedan. Nailazimo na Lidl, pa
kao pravi Balkanci kupujemo tunu
i kroasane, jedemo i nastavljamo
prema prvom odreditu.
Villacher Alpenstrasse naplat-
ne kuice. Komentiramo kako je
ulaz od 7 eura prilino skup za 32
km vonje u oba smjera. Cesta se
penje iz samog Villacha (550 m)
do Dobratscha na vrhu (1.732 m).
Svakim prijeenim metrom shva-
amo da bismo dali i dvostruko za
ovakav doivljaj. Cesta bez mana,
zelena uma, pogled s vidikovca
prema Faaker See, kao da si u baj-
ci ili nekoj slici svojski obraenoj
u photoshopu - nevjerojatno. Gore
je u 10 sati bilo prohladno, ali nam
to ne smeta jer nas grije adrenalin.
Uitak koji cesta prua, istoa asfal-
ta bez zakrpa i irina zavoja jedno-
stavno zovu na odvrtanje gasa. Ve
razgovaramo o povratku bez kofe-
ra i natovarenih motora, jer krivine
su stvorene za bruenje fuzia. Julio
i Dalibor foto-dokumentiraju vrh,
a ja mijenjam punja za mobitel i
odmah shvaam da ni ovaj drugi
(rezervni) ne radi. Ljut sam ko ris i
ode nekoliko stotina kineskih maj-
ki u rodno mjesto, ali ode i mobitel
na samo 30% baterije. Nije zabri-
njavajue jer Julio ima Nokiu sa
OVI maps (baterija takoer pri
kraju). Just in case u tank tor-
bama imamo 55 stranica odtam-
panih karti. Sputamo se natrag u
Villach i po dosadnoj cesti vozimo
prema Spittal am Drau, gdje staje-
mo na prvoj kavici od jutra. U nor-
malnim okolnostima ne bismo se
ni zaustavljali, ali meni jednostav-
no prije Nockalma treba podnev-
na kava, a i Dalibor se brzo sloio.
Kava 2,5 eura, kola 2 i idemo dalje.
Sat vremena vonje do Innerkremsa
i evo nas na ulazu opjevane i dobro
poznate Nockalmstrasse, pune
duine potenih 34 km za 8 eura.
Ve sama cesta od Spittala ima ono
neto i prolazi kroz najzelenije pa-
njake koje smo vidjeli u ivotu, pa
nismo znali to oekivati po ula-
sku na Nockalm. Pred samim ula-
zom uzimamo malu pauzu, izle-
avamo se po asfaltu i gledamo u
varljive oblake, ali nema dvojbe,
ovo moramo proi. Nakon odli-
nih 20-tak km uspona na 2.024 m
do Schiestlscharte (Glockenhutte)
shvatili smo zato su se ljudi okre-
tali kod ulaza. Mi, naalost, nema-
mo vremena spustiti se jo dodat-
nih 14 km do Reichtenau, a kamo
li taj luksuz da dva puta odvozimo
Nockalm. eka nas jo dosta jaha-
nja do krajnjeg cilja - Zell am See,
a ve je 15 sati. Stajemo radi slika-
nja nevjerojatnog pogleda odmah
nakon sputanja sa Schiestlscharte.
Julio tu refleksno spaava ne jedan,
ne dva, ve ni manje ni vie, tri
austrijska motora od pada u prova-
liju. Kako tri? Naime, ili zbog nei-
skustva ili zbog umora, ovjek (par-
kirajui uz dva motora) gubi rav-
noteu ne raunajui na nagib par-
kinga. Pri tome pada na spomenu-
ta dva motora koji su parkirani tik
do litice. Na njihovu sreu Julio to
vidi i pravodobro reagira, pridra-
va motor, ovjek silazi i uspravlja ga
na nogare.
Za razliku od Villachalpenstrasse,
Nockalm ima za nijansicu loiji
asfalt. Recimo da je Villach odli-
an plus, a Nockalm odlian to se
asfalta tie. Julio Nockalm opisuje
ovako: Osjeaj kad si na 1.700 m i
Ulaz na Nockalmstrasse
Schiestelscharte - drugi
osvojeni vrh na 2.024 nm Julio osvaja koji metar vie od 2.024 m
Pogled na cestu koja vas ostavlja nasmijeenima cijeli dan
Pogled sa Schiestelscharte Dalibor i Sinia Kremenko
115 MOTO PULS br. 130/8./2012.
v
j
e
r
n
i
m

p
u
t
o
p
i
s
c
i
m
a

p
o
k
l
a
n
j
a

p
a
r

g
u
m
a
vozi kraj kravice koja pase zelenu,
ali stvarno zelenu travu uz samu
cestu - neprocjenjivo! Osjeaj kad
mora koiti jer svizac pretrava
cestu - neprocjenjivo. Osjeaj kad
uje Daliborov ZR7 (rasplinjai)
kako trokira na 2.000 m - nepro-
cjenjivo. Za sve ostalo tu je plastika.
Odmah nakon izlaska s Nockalma
i one ceste sa svim njenim ari-
ma, predvodim kolonu. Par minu-
ta pratimo sumnjivog Austrijanca
u ML-u koji ne koristi retrovizo-
re. Toliko me nervira s koenjima
da kreem pretjecati njega i onog
ispred. Meutim, sumnjivac u ML-
u s retrovizorima veliine naih tan-
kova odluuje se na isto to (narav-
no, bez provjere) i kree u pretje-
canje, ali se snalazim u sekundi.
Odostraga ne izgleda ba lijepo kad
te netko tjera u branike kraj ceste.
U trenutku zakljuujem da mi to
ne treba na putu i postajem strplji-
viji i oprezniji. Nakon sat i neto
sitno dobrog tempa i tankanja u
Winklernu, eto nas ispred ulaza na
najvaniji cilj u Austriji...
Grossglockner High Alpine
Road. Plaamo ulaz 13 eura i zbog
tamnih oblaka drimo brzi tempo
do Kaiser-Franz-Josefs-Hohe na
2.369 m. Glossglockner je osvojen!
Julio nam je za ovu priliku naba-
vio cigare tvrdei da je njegov cilj za
2011. ispunjen. Uporno ga uvjera-
vam da je tek prvi dan i da jo ima
mnogo toga za vidjeti, pa ga uspije-
vam nagovoriti da uvamo polovi-
cu cigare za Stelvio. Moram napo-
menuti kako su elni ljudi parka
ve odavno prepoznali ovu vrstu
turizma i da ga poprilino njeguju.
Ovdje je tako, na primjer, restoran,
auto muzej, parking na kat za auto-
mobile, posebni parking za moto-
re, ormarii za opremu s bravica-
ma itd. Zovemo ene da sauvaju
sliku sa webcama (navodno uivo,
a kasni barem 5 minuta) i kree-
mo prema Hochtoru na 2.504 m,
gdje se grudamo usred ljeta, na 7
Celzijevaca.
Skoro je 19 sati i sada ve niski
oblaci i zavjesa magle dovode u
pitanje penjanje na Edelweisspitze
(2.571 m). Dalibor daje gas na tro-
kirajuem ZR7 i kree, a nama ne
preostaje nita drugo nego krenu-
ti za njim. Jo jedan bikers frien-
dly point, do kojeg vodi uski put
poploen starorimskim kocki-
cama i serpetinama zastraujueg
nagiba. Parkiramo motore u sabla-
snoj magli i samoi, kao u nekom
horor filmu, te pjeice gazimo po
jo nekoliko stepenica do samog
vidikovca. Odavde se vidi najvi-
i vrh Austrije na Grossglockneru
(3.798 m), kojeg mi nismo vidje-
li jer su se oblaci spustili tako
nisko da nam se priinjavalo kao
da je ispred motora kameni zid, a
ne strma provalija. Upozoravam
kolege da je kombinacija mra-
ka i magle usred Grossglocknera
zadnje to elimo da nam se na dva
kotaa desi u Alpama. Skaemo
na motore u stilu Petera Fonde u
Easy Rideru i jurimo prema Zell
am See. Uglavnom, 48 kilometa-
ra zavoja proli smo gotovo jedini
s motorima. Ba ono to smo htjeli
- voziti svojim ritmom, bez nesno-
snih guvi i krkljanca kakvi znaju
biti vikendom.
Blii se 21 sat, pred sam mrak sti-
emo u Zell am See. Zaustavljamo
se uz cestu i samo sa podignutim
vizirima dogovaramo hoemo li
fast food ili veeru, kad Dalibor
primijeti McDonalds s druge stra-
Najzelenije livade ikad viene u ivotu na putu od Nockalma prema Innerkremsu Ulaz na Grossglockner Alpenstrasse
Grossglockner Nationalparkplatz
- trei osvojen vrh na 2.369 nm Julio u kaubojskom stilu, a u pozadini ledenjak Cigara na vrhu cara Franje Josipa
Restoran na vrhu cara Franje Josipa Svisci kod motora
>>>put opi s Al pe u et i r i dana
116 MOTO PULS br. 130/8./2012.
ne ulice. Odluka je pala - jedemo
domae. Nakon fast-food vee-
re koja je potrajala 20-tak minu-
ta Julio konano u navigaciju uno-
si koordinate hotela, kad se poja-
vi GSX-R i krui oko nas kao ma-
ka oko vrue kae. Taman smo se
pogledali i htjeli komentirati, kad
ono lik staje, digne vizir, skida
kacigu i upita: Zdravo momci, ja
sam Edin iz Bihaa, a kuda ete?.
Edin nam rjeava spavanje u hotelu
Ziller s dorukom i garaom za 28
po osobi, pa se svi zajedno astimo
domaim pivicama. Nakon pivica i
tuiranja, oko ponoi smo doslovce
mrtvi umorni popadali u krevete.
Taj prvi dan napravili smo 628
km (neto vie od planiranog), uz
dvije alpske ceste i Grossglockner!
Bilo nam je jedino ao Dalibora
(vozio dodatnih 80 km) i toga to
nismo krenuli u pono da svaku
Alpenstrasse proemo po 2-3 puta.
Oduevljeni smo, osobno uspo-
reujem prirodu sa Durmitorom
(putovanje sa enom iz 2009.).
Durmitoru je potrebno samo malo
kapitala za ceste i popratna staja-
lita, vidikovaca i tekuih/gastro
ponuda i moglo bi ispasti ak i
bolje, jer tamo je priroda zaista
netaknuta.
Buduim putnicima ili za slje-
dei put - pronai jednodnev-
ni smjetaj u tjednu, u recimo,
mjestu Spittal am Drau i proi
Villach, Nockalm i Grossglockner
detaljno i to po nekoliko puta u 2
dana, bez kofera i prtljage, jer tim
cestama, zahvaljujui odravanju,
motor ide do limita. Jednom kad
ste proli naplatne kuice i unu-
tra ste, samo vozite gore-dolje do
mile volje.
Drugi: Zell Am see -
Feldkirch
Rano alpsko jutro, ali onaj kasni
tu od juer ini uda. Dorukujemo
obilno, balkanska kola - dovolj-
no do veere. Pakirajui prtlja-
gu na motor, jo jednom s nevje-
ricom gledamo Daliborovu zadnju
gumu. Naime, tek sam juer na
Edelweisspitze u onoj maglutini
primijetio da mu je zadnja guma
na graniniku. Nae uvjeravanje da
se s takvom gumom nee domoi
Italije nije ga se dojmilo, ali kad mu
je isto juer potvrdio Edin, na licu
mu se vidjelo da konano misli isto.
Dobio je preporuku za vulkanizera
u Saalfeldenu i najavljuje nam da
je odluio promijeniti gume (misli-
mo u sebi: gdje ba sad usred puto-
vanja, ali dobro, mi smo ga nago-
varali, pa...). Pola sata vonje i sta-
jemo kod preporuene vulkani-
zerske radnje u Saalfeldenu. Tamo
nas doekuje viestruko iznenae-
nje. Kao prvo - radna snaga su svi
domai gastarbajteri, kao drugo
nema gume za Dalibora i tree -
Julio primjeuje da mu kofer ud-
no stoji. Povrni pogled i imamo
to vidjeti - odostraga su pukli vijci
kojima je nosa uvren na asiju.
Problem je rijeen u trenu na te-
nom hrvatskom. U meuvremenu,
Dalibor je otiao traiti gume po
Saalfeldenu i nema ga pa nema...
Iako je dogovor bio da ga saeka-
mo, nakon sat vremena gubimo
strpljenje i kreemo u radnju gdje
Daliboru montiraju gume. Stiemo
u nekakvu moto trgovinu s vulka-
nizerskom radnjom. Julio odmah
sjeda na novu Super Tenere, dok
ja svoju guzicu smjetam na VFR-
ku. Ljubav na prvi dodir. Malo
po malo, mi visimo kao djeca na
motorima, ovi nespretno montira-
2. DAN ZELL AM SEE - FELDKIRCH
Hochtor - etvrti osvojen vrh na 2.504 nm Hochtor tunel - Hu hu, juri juri vlaaaak
Pogled na vrh Grossglocknera
- koji nismo vidjeli radi magle
Edelweisspitze Parkplatz - san svakog bajkera na 2.571 nm Deava se na putu - puknut nosa kofera na Hornetu
Magla se poela sputati na Edelweisspitze oko 19 h Pitanje: Ispred ega su parkirani motori? Odgovor: Ispred provalije i magle
117 MOTO PULS br. 130/8./2012.
v
j
e
r
n
i
m

p
u
t
o
p
i
s
c
i
m
a

p
o
k
l
a
n
j
a

p
a
r

g
u
m
a
ju gumu i eto ti 10 sati. Malo lju-
ti, jer smo ve trebali proi Gerlos,
jurimo prema Krimmlu. Malo smo
ljuti, ali ne elimo da bilo tko od
nas na ovakvom putovanju ide u
rizik, pogotovo s tako vanom stva-
ri kao to je guma... Uglavnom, na
kraju se ispostavilo da je guma bila
papreno skupa (uz povrat poreza) i
jo k tome je kota bio loe monti-
ran (otile zadnje pakne).
Cesta prema Gerlosu preko
Mittersila je ista uivancija. Uitak
je voziti po Alpama, ali jo je ljepe
voziti po ravnici okruenoj Alpama
uz sunano vrijeme i prekrasnu
vidljivost. Sve do Gerlosa prekrasan
pogled na Nacionalni park Hohe
Tauern s lijeve strane. Kod samog
Krimmla zaustavljamo se na kavi,
mjesto vrvi od turista sa svih stra-
na svijeta, a ono preko puta obi-
an vodopad. Ajde, pogledali smo i
mi to, pa idemo osvojiti ono po to
smo doli - zadnji nahvaljeni prije-
voj u Austriji - Gerlos Pass. Tono
u podne stiemo na naplatne kui-
ce... Cesta nas ne oduevljava naro-
ito jer ima dosta ravnih dijelova.
Nockalm i Gross su bili puno bolji
i trasom i asfaltom. Meutim, vidi-
kovci i pogled na onaj obian
vodopad su neto!
Prolazimo Gerlos, u mjestu
Zell am Ziller skreemo prema
Jenbachu. Od Jenbacha vozimo
brzom cestom prema Innsbrucku, a
na putu sreemo jedinog Hrvata na
cijelom putu (BJ tablice, sa suput-
nicom). Pretekli smo ga glupira-
jui se na motorima mislei da e
nas sunarodnjak pratiti na prvom
izlazu, meutim kod skidanja za
Innsbruck on je samo produio...
Evo, kolega, ovim putem pozdrav
i ao nam je to nismo popili koju!
Blizu Innsbrucka nastavljamo obi-
nom cestom neobino gustog pro-
meta i pomalo gubimo ivce jer vri-
jeme ide. Neto prije Innsbrucka
opet imamo situaciju. Vozim iza
traktora i auta. Ovo dvoje na izla-
sku iz mjesta neto usporavaju i
mislim si da nas putaju. Krenem
u pretjecanje, dobijem onaj osjeaj
da neto nije kako treba. Periferni
vid popunjava mi nekakva sjena,
otpustim gas i koim svim sred-
stvima. Pazi sad - ovo dvoje lua-
ka ispred putali traktor preko
ceste. U trenutku kad sam bio zau-
zet koenjem i ukopavanjem moto-
ra, onako u pozadini uo sam kri-
pu guma. Pogledam udesno i ok -
Julio pored mene sav nakostrijeen.
Julio nam kasnije pria da mu je to
bila jedina situacija kod pretjecanja
kad se odluio gusto zaljepiti za rep
voi kolone, a kod koenja je zabo-
ravio na Banditov ABS. Ipak, Julio
sretno-spretno zaustavlja Hornet
usporedno uz mene. Onako, posli-
je svega komentiramo meusob-
no - dobro da se nismo sami skr-
ili... Nastavljamo dalje ritmom
od 50 km/h u kaotino gustom
prometu. Konano se dokopava-
mo Innsbrucka i stajemo ne bilo
gdje, nego kraj Louis Mega shopa.
Uzbuenje je splasnulo u sekundi
jer jo nije otvoren. Radnici koji
slau robu na police nas gledaju, pa
registarske ploice, pa nas, pa ploi-
ce, pa si misle... khm...sve najljep-
e valjda. Nita, Dalibor i ja gra-
bimo priliku za ik-pauzu (Julio
kao nepua opet guna) i tjeramo
dalje put Njemake i Garmisch-
Partenkirchena. U Mittenwaldu na
semaforu Julio se mui na engle-
skom Austrijanca pitati za put pre-
ma Garmischu. Lik iz auta gleda
moju ploicu naprijed i uz smje-
ak mu leerno i teno odgovara -
Samo pravo!.
Vozimo paralelno uz autoce-
stu i ulazimo u Garmisch. Blijeda
kopija onog skijalita u zimi, ali
opet sve je puno motora i lju-
di. Ista ljepota kao zimi, samo u
zelenoj boji. Oko 17 h stojimo
kod Lidla u Garmischu na ru-
ku (opet Balkan style) i kreemo
put Feldkircha preko Reutte-a, do
kojeg smo stigli u 18 h. Prekrasna
cesta od Garmischa do Reuttea
uvelike me podsjea na puno
puta odvoenu cestu Banja Luka
- Jajce, samo je puno, puno bra.
Punih sat vremena iste uivanci-
je. Stajemo na kavi i raspitujemo
se kod domorodaca hoemo li
stii do Feldkircha prije mraka. Svi
nas odgovaraju od nastavka i nude
prenoite jer e nam kao treba-
ti vie od 2 sata. Ako ve mora-
mo krenuti, alju nas preko Lecha.
Nama je sve to sumnjivo, gleda-
mo u kartu i pogledi sve govore
- idemo sad ili nikad. Dogovorno
odlaemo Bregenz za sutradan, jer
do Feldkircha neemo stii ni do
ponoi. U 18,50 h skaemo na pile
i gas, gas, gas... Samoinicijativno,
onako po instinktu ne skreem za
Lech, nego idem ravno, paralelno
uz njemaku granicu i ispada da je
to bila izvrsna ideja. Cesta kao u
snovima, iroka, planinska, asfalt
kao pista... Uivamo tako vozei
dok mi pogled ne privue trepere-
nje rezerve. Sputam ritam jer hori-
zont odaje samo planine, od nase-
lja ni traga, a ne znam gdje i kada
u moi nahraniti gladnog liter i
frtalj Bandita. Sputajui se s pla-
nine vozimo iza V-Stromovca (uz
duno potovanje, prespori za nas)
kako bismo utedili na gorivu.
Stiemo u mjesto Au, gdje tanka-
mo, unutra radi stara plavua, ali
MILF i to kakva! Zavrim toe-
nje i opet ponem psovati sve u
16. Kolege mi piju krv na slamicu
Ulaz na Gerlospass. Dalibor i Julio demonstriraju balkanske manire ekanja u koloni
Pogled na Krimml Dalibor se ipak odluio na nove gume
Ovako izgleda Garmisch-Partenkirchen u kolovozu
Julio i Sinia odluuju da u Feldkirch idemo uz njemaku granicu umjesto preko Lecha
118 MOTO PULS br. 130/8./2012.
jer uzalud vozimo 20-tak minuta
ko babe. U biti mi je rezerva svje-
tlila radi svih onih predivnih brzih
zavoja, kao stvorenih za polegnu-
ti motor. Okrznuli smo austrijski
Furkapass, pa preko Sonntaga za
sat i neto sitno stiemo do rav-
nice gdje je smjeten Feldkirch.
Prolo je 20 h, misli nam se vra-
aju na domoroce i onih 2 i neto
sati vonje, pih...
Parkiramo u centru s namjerom
da odemo na kavu, ali se malo ne-
kamo jer bismo prvo trebali pro-
nai smjetaj. Toliko smo se kon-
centrirali i urili da smo promai-
li smjetaj koji sam naao kod pla-
niranja rute nekih 10 km prije
Feldkircha, a ne da nam se vraati.
Pitamo par cura u prolazu za neki
jeftinjaka hotel, meutim alkohol
u njima je jai od jezika i dobivamo
samo samoglasnike. Nita, Julio
uva opremu, a Dalibor i ja svaki
na svoju stranu traiti hotel. Nismo
dugo traili, hoteli su ili puni ili pak
recepcije rade samo do 20 h. Ipak
sputamo guzice na kavu i odmah
saznajemo da postoji hostel u blizi-
ni i da recepcija radi do 23 h. Malo
punim mobitel i jurimo do hostela
ilitiga Jugendhausa. Ulazimo na
vrata, unutra sumnjiva atmosfera i
svi nas streljaju pogledom odmje-
ravajui nas od glave do pete (val-
jda radi moto-odijela) kao u pro-
vincijskoj kafani. Tip na recepci-
ji pee jaja, brie ruke u majicu i
dolazi do nas kao Lurch (Adams
Family). Ugovaramo sobe tekom
mukom jer, kao, nema slobodno i
pita nas za doruak. U sekundi se
prisjeam onih jaja, majice i kao iz
topa izvaljujem - Nein danke! Gore
je kat prazan (tip provjeravao 10
minuta da li ima mjesta) i dobiva-
mo sobu za 12 osoba samo za nas,
to hoe bolje - pod tu i u grad.
eemo po praznom gradu, biljei-
mo zanimljivosti, veeramo kebab
i vraamo se na spavanac neto iza
ponoi jer gradi nema noni ivot.
Iznenaenje ispred hostela je mla-
da Japanka koja nas nagovara da
joj otvorimo vrata jer ima rezerva-
ciju, ali je zakasnila radi vlaka. Dok
ja odlazim na zadnja vrata otvoriti
ulaz, Julio se nada da mu se ispuni-
la ivotna elja, meutim pojavlju-
je se Lurch i preuzima stvari u svo-
je ruke. Juliu pada mrak na oi, a
mi ga tjeimo da je malo bed, ali
jo je mlad!
Drugi dan, Gerlos nas nije
oarao (teko da i moe nakon
Grossglocknera), meutim ugodno
nas je iznenadila cesta od Garmisch
- Partenkirchena do Reutte-a, i od
Reuttea do Au (Groshansenwald).
Odometar pokazuje neto vie od
400 km. U troglas se slaemo da
je domet odlian, s obzirom na to
da smo izgubili gotovo cijelo prije-
podne. Meutim, i to kanjenje
donijelo je svoje ari, a tek sutra-
nji Daliborov hamburger osmi-
jeh (od uha do uha) radi bruenja
novih guma do ruba po vicarskim
Alpama - neprocjenjivo!
Trei: Feldkirch - Merano
Diemo se opet rano, u 6 uju-
tro. Nedostajalo nam je malo sna,
legli smo noas skoro u jedan. U
6,48 h smo spremni za pokret,
uz pakiranja, provjere tekuina i
ostale potrebne radnje. Usput smo
razgovarali o Bregenzu, ali uvjeri-
li smo sami sebe da bi bilo teta ne
otii na samu tromeu i ne vidje-
ti Bodensee. E, kakve li greke! Na
putu u Bregenz uli smo u pi-
cu. Zagreb je nula prema ovome,
pogotovo cesta od Feldkircha pre-
ma Bregenzu. Slabih 40 kilometa-
ra u sat i pol vonje po dosadnoj
i ravnoj cesti, katastrofa! Ulazimo
motorima ispred jezera gdje je
inae strogo zabranjeno za moto-
re, okidamo par slika i ispred
Kunsthausa (famozna zgrada sa
natpisom 0,00000000001 mm)
jedemo najskuplje i najodvratni-
je sendvie na putu. Vraamo se
gorkog osjeaja tom istom prokle-
tom cestom put Feldkircha prema
Lihtentajnu.
Sat vremena kasnije prelazimo
granicu, stajemo u Schaanu jer
mene kaciga od nesnosne vruine
poinje rezati u glavu i jednostav-
no je moram skinuti na pet minu-
3. DAN FELDKIRCH - MERANO
Ulaz u hostel u Feldkirchu. Sad se
zapitajte kako li smo samo uspjeli
pronai taj smjetaj juer oko 22 sata
Jo jedno od jutarnjih spremanja za nove pohode.
Iako ne izgleda tako, i to nam ispada zabavno
Dalibor je, kao i uvijek,
prvi spreman na pokret
Kasna veera, odnosno kebap u Feldkirchu u 23 sata
Julio i Dalibor se naoruavaju za sutranje
osvajanje vicarskih i talijanskih Alpi Bregenz, trojac na tromei Njemake, Austrije i Italije
Pogled na Bodensee u Bregenzu. Ovdje je strogo zabranjen
ulazak za motocikle, no mi smo doli prerano i za policiju
Popularna zgrada sa natpisom
0,0000000001mm - Kunsthaus Bregenz
119 MOTO PULS br. 130/8./2012.
v
j
e
r
n
i
m

p
u
t
o
p
i
s
c
i
m
a

p
o
k
l
a
n
j
a

p
a
r

g
u
m
a
ta. Vaduz nas i nije neto oarao,
tako da smo stali odmah izvan
njega, kod dvorca Gutenberg.
Dalibor tu s novim fotiem sni-
ma najbolje slike na putovanju.
Julio primjeuje jedino vozni park
u Vaduzu, sve redom Evo, Sti,
TypeR, RS... ili jae, ali ne ispod
3 litre - ima se, moe se! Shvatili
smo da je nesnosna vruina u stva-
ri radi sparine, u smjeru vicarske
nebo se crni i nikako ne izgleda
dobro. Obzirom na vrijeme, niti
ne razmatramo opciju da preko
Chura potegnemo do St. Moritza,
odvezemo par vicarskih prijevo-
ja i da se vratimo u Davos putem
Albulapassa. Kreemo cestom pre-
ma Churu do sljedeeg odredita
- Davos. Prelazimo famozni St.
Luzisteig Pass kroz kasarnu, preko
Schiersa vozimo kroz Wolfgang
prijevoj (1.631 m) prije samog
Davosa. U Davos stiemo negdje
oko pola jedan. Dok mi uivamo
u malo duoj pauzi na benzinskoj
postaji, vani poinje prolom obla-
ka i pljusak. Razmiljamo petna-
estak minuta i uz malo nekanja
kreemo dalje. Prelazimo Fluela
prijevoja (2.383 m), a koji kilome-
tar poslije u vicarskom nacional-
nom parku prestaje kia. Skidamo
kinjake i kreemo prema Ofen
prijevoju (2.149 m). Sam prijelaz
iz vicarske u Italiju na Umbrail
prijevoju (2.383 m) nismo vidjeli,
napominjemo ovo jer bi vicarska,
kao, trebala imati granice. U jed-
nom trenutku dostiemo Talijane
u Audiju RS6 i pratimo ih u jako
dobrom tempu jer oito dobro
poznaju cestu. Dostie nas i na
nae uenje, prestie vicarka u
Omegi karavanu, s kojim imamo
dosta problema kasnije. Cesta je
puna serpetina, a ona vozi sredi-
nom ceste, kroz zavoje uz kripu
guma gotovo da slajda. Na rav-
nome iz auta izlazi isti dizel koliko
ga tjera. Pazi sad psihijatarski slu-
aj, ona kree pretjecat auto s 5.0l
V10 FSI bi-turbo motorom i 500
KS ispod haube. Naa laika dija-
gnoza: definitivno za psihijatrijsko
lijeenje. Ili je pak u bliskom rodu
sa Sebastianom Buemiem. Nekako
je perem u jednom preglednom
zavoju, dok je Julija skoro istjerala
s ceste. Konano je pretjeemo, ali
RS6 nam je nestao, pa dalje vozi-
mo svojim tempom. Prije dijela
Umbraila s (nekih 3 km) makada-
ma sreli smo Engleze koji putuju sa
ljetovanja u Hrvatskoj bez kinja-
ka, kao nema kie na Stelviu i sve
je O.K. Prolazimo taj makadam i
poinje slaba kiica. Eh Englezi,
pa oni su naviknuti na kiu, nisu
ni primijetili da pada. Dalibor sta-
je i na kou navlai kinjak. Mi sa
tekstilom, goreteksima, kordurom
i ostalim udima mikrovlakana se
malo preseravamo, ali neemo
dugo.
Stiemo u Bormio, tonije Cima
Coppi (2.760 m) u stilu nacional-
nih heroja i parkiramo se gdje ima
mjesta jer je gore sve puno bike-
ra. Prizor s druge strane planine je
prekrasan, ali tamna nijansa plave
i sive boje ledi kosti. Poinje laga-
na kiica i tunih pogleda shvaa-
mo da emo Stelvio voziti po kii.
Razmiljamo da li prespavati u pre-
noitu Tibet (50 eura je veera,
spavanje i doruak). ak i odlazi-
mo do hotela, ali je prazan, pa
zbog toga i injenice da radi kilo-
metrae neemo stii doma sutra-
dan kreemo dalje. Julio kupuje
plianog svisca, a ja odustajem od
4. DAN MERANO - VARADIN
Davos. Spremni ekamo pljusak.
Nebo izgleda kao u odjavnoj pici
filma Terminator
Schloss (dvorac) Gutenberg van Vaduza ostavio je neto vei dojam od
onoga u Vaduzu, gdje ivi sami princ. Mi bismo odabrali ovaj radi okoline
Nacionalni park u vicarskoj. Kia
prestaje, Sinia kao radnik istoe
uzaludno stopira natrag za Davos
Prvo stajanje u Linhtentajnu - Schaan Pogled sa Ofenpassa odmah poslje NP Svizzere
Susret s Englezima koji se vraaju s Jadrana. Ma kakva
luzerska autocesta, estitamo na ruti!
Passo dello Stelvio - Cima Coppi, 2760 nm. Upravo
radi toga smo ili tim putem. Dojam je malo
pokvarila kia, koja se kasnije pretvara u tuu
120 MOTO PULS br. 130/8./2012.
kupovine i filozofiram o nastavku
puta na tandu s talijanskim proda-
vaicama. Ljudi nas udno gledaju
kad oko 17 h sjedamo na motore.
No, mi se smijemo, pozdravljamo
i sputamo ljute konje sa prijevo-
ja. Nije prolo ni 5 minuta i poela
je tua veliine graka. Sada znamo
emu udni pogledi gore u Bormiu.
U naim glavama jaz jer kia znai
da zaobilazimo Madonnu i okolne
prijevoje. Nita zato, barem imamo
ispriku za budui izlet u alpe - St.
Moritz i Madonna.
Ne odustajemo, sad kad smo ve
krenuli i pokisli idemo u smjeru
Bolzana, pa dokle stignemo. Blizu
Lasse radimo pauzu ispred kapeli-
ce, ali nema zaklona od kie, tako
da nakon ik-pauze kreemo dalje.
Julio se opet pjeni jer mora staja-
ti na kii dok mi puimo. U prvoj
trgovini s nadstrenicom kupuje-
mo nekakve grickalice i 50 vreica
za zamrziva, tresemo vodu iz iza-
ma i obuvamo vreice. I ne, nema
tih izama ili odijela koja takvu
kiu nee propustiti, to nam vie
nitko nee prodati. Kia lagano
poputa, a mi jurimo kroz dosad-
nu Lassu prema Meranu. Trebali
smo spavati blizu Bolzana, ali bli-
zu 20 h u jednom trenutku vidim
gasthof restoran zvunog imena
Hanny i na rotoru se okreem za
180. Onako blatni u upeatljivim
kinjacima jarkih boja provjerava-
mo cijenu i smjetamo se, te bre
bolje pod tu. Tek prilikom raspa-
kiravanja kofera Dalibor i Julio su
primijetili gumenu brtvu na mom
Givi koferu. Tvrde kako je to super
jer nema anse da propusti kiu u
vonji, dok ja vadim mokre hla-
e (i to mokre ba u intimnom
podruju). Sva grijaa tijela i pro-
zori obloeni su mokrom moto
opremom (rukavice, izme, rubovi
odijela...) a mi odlazimo na vee-
ru u prizemlje restorana. Smazali
smo tri prave talijanske pizze.
Nakon sat vremena moje hlae su
jo mokre. etnja gradom, neo-
bine grane po cesti svjedoe da je
u Meranu bilo malo jae nevrije-
me. Vraamo se u sobu oko 22 h,
a moje hlae jo mokre. udimo
se kao koko glisti, da bi utvrdi-
li da uope nisu bile mokre ve
natopljene uljem. Prilikom jutar-
njeg dotakanja ulja u Feldkirchu
sam valjda svojski zategnuo ep
koji je na nekoj od rupa na cesti
preskoio navoj. Predviamo da
je oko decilitar ulja ulo u kofer
- dakle Givi ne proputa vodu, a
ep od ulja treba ubudue osigura-
ti izolir trakom ili selotejpom.
Na brojaniku je 1.423 km, a taj
dan proli smo oko 400 km te-
kih vicarskih i talijanskih prijevo-
ja. Od tih desetak prijevoja, eti-
ri su sigurno bila iznad 2.000 m
nadmorske visine. Ukupni dojam
malo nam je pokvarila kia tj.
tua koja nas je prala od sputa-
nja sa Stelvia sve do pred Merano.
Meutim, na to smo bili spre-
mni jer smo ipak u Alpama, ali
ovjek se uvijek nada da nee kii-
ti. Ponekad zavidimo Daliboru sa
ZR7 na fergazerima, jer zaista je
prekrasno na 2.500 m uti kako
motor trokira jer dobiva premalo
zraka. Melem za ui.
etvrti: Merano -
Varadin
Dobro odmoreni diemo se oko
pola est. Soba nam izgleda kao da
su kroz nju proli Huni, no zato
je sva oprema suha. Ve smo juer,
za etnje Meranom, dogovori-
li da u sluaju loeg vremena ide-
mo kui to brom rutom. Ipak,
radi jueranje kie i zaobilae-
nja Madonne, Cortinu stavljamo
pod obvezno odredite! Smazali
smo obilni doruak, popili kavu,
a vrijeme se nekako omaklo - sko-
ro je 9 sati. Sa Daliborom nas brzo
odjavljujem na recepciji i kree-
mo. Pola sata vonje po autoce-
sti (prvi i posljednji put na cije-
lom putu) jer urimo za Cortinu
i eto nas u Bolzanu. Po osjea-
ju vozim kroz Bolzano i na izla-
sku iz grada stajem kako bismo
na Julievom OVI mapsu provjeri-
li da li se kreemo u dobrom smje-
ru. Iako e se kasnije pokazati da
smo bili na dobrom putu, cima-
mo se i zakljuujemo da emo
ipak vjerovati GPS-u. Vraamo se
u grad. Navigacija nas dovodi do
ulaza na autocestu, kimam glavom
i zaobilazim ulaz. Vozimo se dese-
tak minuta, cesta nekako poznata
i evo nas opet pred ulazom. Gasim
Nokiu i vraam je Juliju ne skida-
jui kacigu (unutra psujem sve u
16) i palim svoju navigaciju s bate-
rijom na izdahu. Nakon 5 minuta
vonje evo nas natrag na cesti koju
smo prvobitno proli po osjeaju.
Konano smo izali iz Bolzana!
Vozimo petnaestak minuta.
Leerna vonja, mislim u sebi: Sad
brzo Cortina, pa jurimo prema
granici. Granica, putovnica, odja-
va... Isuse!. Odjednom na elu
kolone usporavam, sputam gla-
vu i lupam kacigom po tank torbi,
uz otputen gas to radim do pot-
punog usporavanja. Stajemo, ski-
dam kacigu i maem s njom kao da
u ju baciti u provaliju. Presjeem
Dalibora i Julija pogledom jer se
smiju i nervozno ih pitam: Kaj se
smijete, a kak ete vi preko grani-
ce?. Meutim, ja ne znam da su
putovnice kod Julia na sigurnom.
Vratimo se na odjavu iz gasthau-
sa u Meranu. Kod odjave je Julio
Pogled prema dolini sa Stelvia, koju polako nadvija tamni oblak
Merano - malo glupiranja uz telefonske
govornice koje nismo dugo vidjeli
Par minuta poslije dok smo se
sputali sa Stelvia oprala nas je tua
Merano, Italija. Glupiranju nikad
kraja, pa smo tako pokuali i neto
zaraditi sa strane na uglu
Passo Gardena. Slika je lijepa, ali ne moe doarati doivljaj
121 MOTO PULS br. 130/8./2012.
v
j
e
r
n
i
m

p
u
t
o
p
i
s
c
i
m
a

p
o
k
l
a
n
j
a

p
a
r

g
u
m
a
pitao Dalibora po izlasku gdje su
putovnice, a on se odmah vratio
na recepciju, gdje su mu doku-
menti vraeni odmah uz isprike.
U tom trenutku sam bio na WC-
u, a kad sam se vratio nisu mi spo-
menuli putovnice. aljivijama se
ne da vui ibice tko e se od nas
vratiti za Merano, pa su mi odmah
pokazali putovnice. Kakve li pro-
mjene raspoloenja! Opet sedlamo
motore i kreemo put Cortine.
Dostiemo Talijana s oi-
tim psihikim problemima, koji
nas usporava i dvadesetak minu-
ta ne puta naprijed na usponu,
iako smo duplo bri od njega.
Nekako ga prolazim zahvaljuju-
i 1.250 ccm i momentu, ali Julio
i Dalibor imaju problema. Nakon
desetak minuta vonje iznervi-
ran sporim tempom parkiram
usred ceste, zaustavljam Talijana
i putam Julia i Dalibora napri-
jed. Malo prije 11 sati stiemo, do
poslije Stelvia, najboljeg prijevo-
ja u Italiji - Gardena Pass (2.136
m). Uspon je bio toliko dobar da
me pri samom vrhu malo ponije-
lo u vonji i ostavljam kolege izvan
vida. Dvojac die tempo, dostiu
me (barem tako misle) i prola-
ze kroz vrh. Kad se cesta otvori-
la, primjeuju registarske ploice
i vide da to nisam ja, pa se vra-
aju na stajalite gdje ih ekam uz
osmijeh i uenje. Pitam se kako
to da me nisu zamijetili, a mahao
sam rukama kao da me napao roj
pela. Zajedno odlazimo do nekog
hotela povie cijelog kompleksa i
tamo istinski uivamo u fotosessi-
onu gotovo pola sata. Kroz passo
Valparola (2.192 m) i Corvaru sti-
emo na passo Falzarego (2.117
m). Tu nas se dojmio motor koji
visi na zgradi suvenirnice i skupi-
na motocikala. Interesantno je i
kako svaki biker gleda svoja posla,
uope ne razgovaraju meusob-
no. Kratko se meusobno konzul-
tiramo i odluujemo da neemo
odvoziti passo Pordoi jer je gotovo
13 sati. Divljenje prirodnim ljepo-
tama u toku vonje usporava nas
na pojedinim dionicama i to nas
kota vremena.
Sputamo se u Corti nu
dAmpezzo, prekrasan gradi, toli-
ko divan da vozimo kroz njega dva
puta. Parking za motore se skupo
plaa, pa slijedi balkanska ko-
la, prometni smjer. Parkiramo sva
tri motora na jedan auto parking
ispred kafia, kupujemo jednu
parkirnu kartu za auto i idemo na
kavu. Uglavnom, karabinijeri nisu
rekli ni rije. Na kavi nas fascinira
prirodno plava Talijanka, sad radi
onog slavnog mita ili neeg dru-
gog, ostavljamo vama na razmi-
ljanje. Ugodno smo je iznenadi-
li plaanjem kava sa svim sitnim
eurocentima koje smo skupili na
putu, od oka jedno pola kilogra-
ma.
Kroz Auronzo di Cadore probija-
mo se do Santo Stefano di Cadore,
predzadnja postaja za odluku -
Austrija ili Italija. Slijede pozi-
vi enama i iroj obitelji, te dobi-
vamo informacije sa raznih web
kamera. Zakljuak je da u Italiji
kii (ve u nedalekom Tolmezzu), a
u Austriji ne - meutim kia visi u
zraku. Sjedamo na motore i kree-
mo put Austrije. Iako se malo vra-
amo, prolazimo jo jedan prijevoj
M. Croce di Colmenico. Nakon to
smo proli izvorita Drave oko 17
sati stajemo u Sillianu kod Hofera,
kako bismo konano - ve pogaa-
te - neto pojeli. Taman usred jela
sustie nas kia. Uvjeravam kole-
ge da nas tjera jueranji oblak sa
Stelvia i da pourimo. Kreemo
uz par kapljica u zraku, i zaista,
kia nas kasnije prati kroz cijelu
Austriju.
Vozimo brzim tempom pre-
ma Spittalu, gotovo je 19 sati.
Odjednom stajem sa strane i tvr-
dim da mi je cesta udna, te da smo
trebali skrenuti u Greifenburgu,
ali mobitel mi ne radi. Uz prije-
ke poglede, radi Bolzana, Julio
pali navigaciju i tvrdi da je i ta
cesta O.K., ali i da je ono skreta-
nje preac. Idemo po preacu, tan-
kamo u Greifenburgu i kreemo.
Nakon par km dolazimo na raskr-
e, ne gubimo vrijeme na navi-
gaciju, ve nastavljamo ravno.
Tvrdim da se kreemo uz samu
granicu s Italijom, i ako skrenemo
desno vratit emo se u Italiju, no
nismo dugo vozili. Naime, skrenuli
smo na cestu za Weisensee i uskoro
se nalazimo na kraju ceste. Ne tre-
ba spominjati da pojam Ovi maps
neki od nas ne ele vie ni uti. No,
u svakoj gluposti postoji i neto
dobroga, vratili smo se do raskra
i u smjeru Hermagora jurimo pre-
ma Villachu. I tako sasvim sluajno
prolazimo odlinom cestom, ma
to cestom, pistom na koju emo
se kad-tad vratiti - Weissensee stra-
sse kroz Maisswald. Na kraju nam
i nije bilo ao to smo promai-
li cestu.
Obzirom da smo u Austriji, vozi-
mo brzo kroz Villach i Klagenfurt.
Kako nas srea ne prati ve od gublje-
nja po Bolzanu, Julio gubi kratko
svjetlo. Nakon to me dugim svje-
tlima poteno iznervirao, odmah
nakon ulaska u Sloveniju stajemo
i rjeavamo problem. Oko pono-
i pronalazimo jedinu benzinsku
(samoposluna) koja radi u Selnici
ob Dravi. Stiemo u Maribor oko
ponoi. Na jednom od semafora
jo imam energije i volje za psine.
Passo Gardena. Ako ne brojimo milijune biciklista
na koje treba paziti i lo asfalt - dojam 5 plus!
Passo Gardena s druge strane Julio misli da je ulovio planinu
Passo Falzarego. Vidi bajk na zgradi
Passo Falzarego, raskre di ne moe fulat. Kuda god poli, passovi oduevljavaju
122 MOTO PULS br. 130/8./2012.
Klinci na skuteru staju na semafo-
ru uz mene (uz nezaobilazno pro-
matranje motora i tisuu pitanja u
glavi od kud putujemo), a ja turi-
ram i zalijegam na rezervoar. Klinci
prihvaaju izazov. Na zeleno svje-
tlo kreem uz visoku turau (pod
kvailom) i putam 50 ccm skuter
da nas prestigne. Sustiemo klin-
ce i uz pozdrave i obostrani smi-
jeh jurimo dalje. Rastajemo se sa
Daliborom oko 1 sat u Ptuju. Julio
i ja stiemo kui u 2 sata ujutro,
dok je Dalibor motor ugasio u 2
sata i 30 minuta. Pokazivai su na
2.100 km (Daliboru u Klanjcu
2.240 km), motori kao da su do-
li iz blatne kaljue, gume bruene
do ruba, mi umorni kao seoski rad-
ni konji.
Zadnji dan proli smo nekih 615
km. Talijanske Alpe ocjenjujemo
kao izgledom najbolje u svih eti-
ri dana puta (naglasak na juera-
nji Stelvio i Gardena pass) s neto
loijim asfaltom od vicarske,
meutim sve je to po stanju asfal-
ta neusporedivo s Austrijom. Bitna
injenica koja ini tu razliku je da
se austrijske alpske ceste plaaju.
Cortina dAmpezzo i ostala talijan-
ska skijalita koja smo proli imaju
puno vie arma ljeti nego, recimo,
Garmisch-Partenkirchen. Dosta
je domaih vozaa R motocikala
koji su nas ponekad oprali tako da
smo se crvenili, no pripisali smo to
dobrom poznavanju ceste. Pukim
sluajem, zalutavi na povratku
kui, pronali smo jednu interesan-
tnu i nigdje spomenutu cestu kod
Weisensee, na alternativnom ju-
nom pravcu iz smjera Lienza pre-
ma Villachu.
Nakon svega, ukratko: Fraza je
isfurana, ali - sve se moe kad se
hoe. U 4 dana proli smo Sloveniju,
Austriju, dotakli se Njemake,
vicarsku, Lihtentajn i sjeveroi-
stonu Italiju. Vidjeli smo, doivje-
li i odvozili vanije prijevoje i mon-
dena skijalita istonih Alpi. Iako je
dogovor bio da se neemo zaustav-
ljati, svaki prijevoj jednostavno vas
svojom pojavom mami da stanete,
uzmete kameru i foto-dokumenti-
rate prekrasan pogled. Znamo da
bijedna slika u dvije dimenzije ne
moe ni doarati doivljaj i svjei
zrak na nekih 2.500 m, ali bitni-
je je to da nama ostaje u sjeanju
to smo doivjeli. Iako drugi put-
nici s limitiranim vremenom biraju
autoceste, nama se kosa die na gla-
vi od autoceste, a prisilno smo bili
na njoj svega 30-tak km u Italiji.
Vozei autocestom sve bismo ovo
obili u 2 dana, napravili i 4.000
km. Ali gdje je onda ona istinska
dra putovanja motociklom?
Uz sve anegdote i zgode koje su
nam se desile po putu jo smo i
uvrstili prijateljstva. I kada je ilo
po zlu, ispalo je smijeno ili kori-
sno. elimo zahvaliti enama koje
su nas pustile na ovakovu ekspedi-
ciju (pogotovo mojoj Ines u 8. mje-
secu trudnoe), Edinu na pomoi u
Zell am See i onima koje smo mo-
da zaboravili spomenuti! Ovim
putem veliki pozdrav ide i mom
malom bajkeru, sinu Evanu. Na
kraju puta i poslije slijeganja doj-
mova zakljuili smo da gore nave-
deno moe samo prava ekipa tako
da moete oekivati izvjetaje s
buduih putovanja nae male tro-
lane ekipe. n
Plava Talijanka u Cortini Parkiranje u Cortini. Kupite jednu kartu za parking auta i strpate motore na jedno mjesto
Ovako to izgleda kada od napolitanke
vidite Big Mac. Samo se treba jako
uvjeriti i zaista ima isti okus
Ovako smo platili zadnju kavu u EU, Cortina d'Ampezzo
Lutanje oko Weisensee u Austriji kulminira
krajem ceste u Neusachu. Vraamo se
Ptuj, 1 sat ujutro. Rastajemo se s Daliborom
koji kree u Klanjec. Mi nastavljamo brzo za
akovec, samo da si uslikam Julija
Trenutak odluke - preko Italije po kii ili preko Austrije,
gdje se sprema na kiu. Odluujemo se za Austriju
Dalibor se neto ne slae s nama, meutim i nama teko pada
to emo propustiti par dobrih passova. No, po kii to ne bi
123 MOTO PULS br. 130/8./2012.
v
j
e
r
n
i
m

p
u
t
o
p
i
s
c
i
m
a

p
o
k
l
a
n
j
a

p
a
r

g
u
m
a
**
O
B
U
J
A
M
:
:
r
S
N
A
G
A
|
/
c
|
|
.
O
K
R
E
T
N
I

M
O
M
E
N
T

|
r
/
c
|
|
.
M
A
X
.

B
R
Z
.

|
r
/
|
T
E
I
N
A
|
C
I
J
E
N
A
|
|
C
I
J
E
N
A
e
u
|
a
A
K
C
I
J
A
*
|
|
O
B
U
J
A
M
:
:
r
S
N
A
G
A
|
/
c
|
|
.
O
K
R
E
T
N
I

M
O
M
E
N
T

|
r
/
c
|
|
.
M
A
X
.

B
R
Z
.

|
r
/
|
T
E
I
N
A
|
C
I
J
E
N
A
|
|
C
I
J
E
N
A
e
u
|
a
A
K
C
I
J
A
*
|
|
CJENIK MOTOCIKLI I SKUTERI
ADLY
\co|e b0 49 8,/-b.b00 0,b-b.b00 b0 // 9.990 1.8b9
\co|e 12b O 124 8,/-/.b00 0,9-4.000 90 90 18.990 1.908
APRILIA
Spc||:||] 0|e b0 2T 49,4 4,22-9.b00 0.4-G.b00 - - 18./00 1.82/
Spc||:||] 0|e b0 4T 49.88 4.08-G.b00 0.4b-G.b00 1b.G10 2.081
S:a|aoec S||ee| b0 2T 49 - - - 88 1/.140 2.28b
SR b0 R 49 8,/-G.b00 0,48-G.b00 b0 - 19.9/0 2.G80 1G.990
RS4 b0 49,9 - - - - - -
SR |c|a|d 49 - - b0 10G 12.G40 1.G8b
S:a|aoec 100 9G - - - 88 - -
Spc||:||] Cuoe 12b 124 14.9-10.000 1.1/-8.000 2b.8b0 8.44/
SR |c|a|d 12b 124 9,8-8.b00 - - 122 1/./00 2.8G0
S/ 12b 124.8 22 1.G-9./b0 120 11b 8b.940 4./90
R/ 12b 124 22 1.G-9./b0 120 11G 8G.84b 4.84G
RS4 12b 124,8 1b - 11b - 8b.8/0 4./1G
S:a|aoec 200 180,8 19,b-8.000 1,9-G./b0 - - 24.990 8.882 24.b00
A||a|||: 800 2/8,8 22,4-/.b00 2,88-b./b0 - - 84.9b0 4.GG0
Spc||:||] Cuoe 800 2/8 22,b-8.000 2,2-G.b00 - - 88.280 4.481 28.990
S:a|oec 800 2/8,8 22,8-/.b00 2,2-G.b00 - - 8G.910 4.921 84.900
SR |a/ 800 2/8 22-/.2b0 2,8-G.000 - - 89.490 b.2Gb 8/.490
S/V 4b0 449 - - - - /b.8b0 10.04/
R/V 4b0 449 - - 1G0 119 /2.180 9.G24
|/V 4b0 449 b8.b-10.000 4./-/.b00 1b0 104 - 9.000
S:a|aoec b00 |e 492 89-/.b00 4,8-b.b00 1bG 189 4b.990 G.182
S/V bb0 b49 - - - - /8.b10 10.4G8
R/V bb0 b49 - - - - /4.810 9.908
S||.e| /b0 /49,9 9b-9.000 8,4-/.000 22b 189 G4.400 8.bb8/ b9.990
S||.e| /b0 T ABS /49,9 9b-9.000 8,1-/.000 22b 189 /1.880 9.b1/
Oc|cdu|c /b0 /b0 92-8./b0 8.2-4b00 210 18G /1.G80 9.bb/ G4.990
Oc|cdu|c |a:|c|] /b0 92-8./b0 8.2-4b00 210 18G /9.420 10.b89 /1.990
SRV 8b0 889,8 /G-/./b0 /,G-G.000 18/ 249 /8.800 9.840
|a|a 8b0 ABS 889,8 /G-8.000 /,8-b.000 210 219 /b.//0 10.108
|a|a 8b0 T ABS 889,8 /G-8.000 /,8-b.000 210 - /8.900 10.b20
Tuc|c V4 R 999,G 1G2-11.000 11-9.000 2b0 1/9 10b.880 14.040
RSV4 R APRC 999,G 180-12.b00 11.b-10.000 800 18b 180.180 1/.8b1
RSV4 |a:|c|] APRC 999,G 180-12.b00 11.b-10.000 800 1/9 1G2.b90 21.G/8 1b8.9G0
Oc|cdu|c 1200 1.19/ 180-8./00 11,b-/.200 210 - 98.840 12.44b 88.990
BMW
C G00 Spc|| G4/ G0-/.b00 G,G-G.000 1/b 249 - 18.880
C Gb0 T G4/ G0-/.b00 G,G-G.000 1/b 2G1 - 18.880
| Gb0 S /98 /1-/.000 /,b-4.b00 189 1/1 81.882 10.G80
Gb0 S Gb2 48-G.b00 G-b.000 1/0 192 G9.91/ 9.188
| 800 ST /98 8b-8.000 8.G-b.800 220 18/ 9/.b08 12.818
| 800 S /98 8b-/.b00 8.8-b./b0 200 1/8 100.8b/ 18.188
| 800 R /98 8/-8.000 8.G-G.000 200 182 82./b9 10.8/b
S 1000 RR 999 198-18.000 11,2-9./b0 800 204 148.8/1 19.bG8
R 1200 S 11/0 100-/.000 11,b-b.b00 20/ 199 129.8/0 1/.000
R 1200 S Ad.e||u|e 11/0 10b-/.000 11,b-b.b00 200 228 14b.0GG 19.0G8
R 1200 R 11/0 110-/.b00 11,b-G.000 200 198 11G.0b8 1b.2b0
R 1200 RT 11/0 110-/.b00 11,b-G.000 220 229 1G1.28/ 21.188
| 1800 S 1.298 1/b-9.2b0 14-8.2b0 280 228 1b8.G2/ 20.188
| 1800 R 1.298 1/8-9.2b0 14-8.2b0 280 21/ 188.1/b 1/.b00
| 1G00 T 1.G49 1G0,b-/./b0 1/,b-b.2b0 2G0 819 192.1b8 2b.2b0
| 1G00 T| 1.G49 1G0,b-/./b0 1/,b-b.2b0 2G0 848 121.129 2/.8/b
CAGIVA
|||c b2b 124 1b-10.400 1,2-8.b00 1G0 129 44.800 G.080
Rap|c| 12b 124 1b-10.400 1,2-8.b00 1b0 12b 89.800 b.840
CF MOTO
|c|] 1b0 G49,8 12 10,b 104 188 18.190 1./b9
E-:|a|r 1b0 1b2,/ 12 10,b 104 188 11.190 1.492
\| Gb0 G49,8 /0-8-b00 G,2-/.000 - 198 44.990 b.999
TR Gb0 G49,8 /0-8.b00 G,2-/.000 - 208 48.990 G.b82
DERBI
Bcu|e.a|d b0 2T 49.4 - - b0 11b 11.880 1.b1/
Va||a|| Spc|| b0 2T 49,4 4,1-G.b00 0,4-G.b00 b0 - 12.9b0 1./80
Sc|a| b0 49,4 - - - 9b 1b./20 2.09G
PR b0 2T 49,9 - - b0 110 - 8.b00
Bcu|e.a|d 12b 4T 124 10,4-8.2b0 0,9-/.2b0 - 11b 1G./80 2.281
Se|da Ba(a 12b R / S| 12b - - - 118 21./00 2.898
Se|da C|c C||] 12b 12b 1b - 10b 110 19.G40 2.G19 1/.820
Se|da ORO 12b R / S| 124.2 1b-9.2b0 - 110 120 80.9b0 4.12/
|u||a:e| Ca|e 12b 124 1b-9.2b0 - 11b 110 28.180 8./b1
Te||a 12b 124 1b-9.2b0 - 11b 11/ 29.12b 8.888
Te||a Ad.e||u|e 12b 124 1b-9./b0 1,1-/.b00 11b 121 81.b00 4.200
PR 12b 4T 124.2 1b-9.2b0 11b 120 88.0/0 4.409
Raro|a 800| 2/8,8 22,b-/.2b0 2,2-G.b00 - 14G 81./80 4.28/ 2/.990
DUCATI
|c||e| G9G G9G 80-9.000 G.9-/./b0 210 1G8 /0.990 9.4Gb
H]pe|rc|a|d /9G 808 81-8.000 /,8-G.2b0 200 1G/ /9.990 10.GGb
|c||e| /9G 808 8/-8.2b0 /,8-G.2b0 210 1G/ /9.990 10.GGb
848 E.c 849,4 140-10.b00 9.8-9./b0 800 1G8 128.990 1G.b82
848 E.c Cc|e SE 849,4 140-10.b00 9.8-9./b0 800 1G8 181.990 1/.b99
S||ee||||e| 848 849,4 182-10.000 9.8b-9.b00 280 1G9 10G.990 14.2Gb
|c||e| 1100 E.c 1.0/8 100-/.b00 10.8-G.000 280 1G9 99.990 18.882
|u|||||ada1200 1.198 1b0-9.2b0 11,8-/.b00 240 189 18G.990 18.2Gb
|u|||||ada1200 S 1.198 1b0-9.2b0 11,8-/.b00 240 192 1Gb.990 22.182
H]pe|rc|a|d 1100 EV0 1.0/8 9b-/./b0 10.b-b./b0 220 1/1 101.990 18.G00
H]pe|rc|a|d 1100 EV0 SP 1.0/8 9b-/./b0 10.b-b./b0 220 1/1 118.990 1b.8G0
S||ee||||e| S 1.099 1bb-9.b00 11.b-9.b00 800 1G/ 1G1.990 21.G00
O|a.e| 1.198 1G2-9.b00 12,/b-8.000 210 210 144.990 19.882
O|a.e| Ca|oc| 1.198 1G2-9.b00 12,/b-8.000 210 20/ 1G9.990 22.GGb
1199 Pa||a|e 1.198 19b-10./b0 18,2-9.000 800 1G4 1b9.990 21.882
1199 Pa||a|e T||:c|c|e 1.198 19b-10./b0 18,2-9.000 800 1GG,b 248.990 82.b82
GAS GAS
EC 2b0 249,8 - - 14b 101 b9.1G8 /.888
EC 800 299,8 - - 14b 102 G2.888 8.818
EC 2b0 Ra:|| 249,G - - 1b0 110 G8.8G8 8.b1b
GENERIC
|dec b0 49,8 8,4-G.000 0,4-b.b00 b0 9G 9.091 1.212
/0R b0 49,2 8,4-G.000 0,8-4.000 b0 92 9.091 1.212
/0R b0 Ccrpe||||c| 49,2 8,4-G.000 0,8-4.000 b0 92 9.88b 1.24b
T||e| b0 S| Ccrpe||||c| 49,G b,8-/.b00 0,b-/.000 b0 98 1b.8b/ 2.048
CARINA
RABLJENI
pc||(e||c :a|||a |a |ao|(e|e rc|c:.
rc|c:|||| |/ "c|a||a
.|(e|a"
12
rc|c:|||| p|c|/.ede|| u EU -
NOVI
pc||(e||c :a|||a |a |c.e rc|c:|||e
rc|c:|||| |/ "c|a||a
.|(e|a"
8
rc|c:|||| p|c|/.ede|| u EU -
OSNOVICA + CARINA Posebni porez - TRO!ARINA
preko do
1. 0 b0.000,00 18
2. b0.000,00 100.000,00 G.b00,00+18 |a |/|c p|e|c b0.000,00
8. 100.000,00 1b0.000,00 1b.b00,00+28 |a |/|c p|e|c 100.000,00
4. 1b0.000,00 200.000,00 2/.000,00+28 |a |/|c p|e|c 1b0.000,00
b. 200.000,00 2b0.000,00 41.000,00+88 |a |/|c p|e|c 200.000,00
G. 2b0.000,00 800.000,00 b/.b00,00+88 |a |/|c p|e|c 2b0.000,00
/. 800.000,00 8b0.000,00 /G.b00,00+48 |a |/|c p|e|c 800.000,00
8. 8b0.000,00 400.000,00 98.000,00+48 |a |/|c p|e|c 8b0.000,00
* Posebni porez na rabljene motocikle do 250 ccm poveava se za 50%, a za motocikle obujma cilindra
preko 250 cm
3
za 100%. Na motocikle koji se pokreu na elektrini pogon posebni porez se ne plaa.
124 MOTO PULS br. 130/8./2012.
O
B
U
J
A
M
:
:
r
S
N
A
G
A
|
/
c
|
|
.
O
K
R
E
T
N
I

M
O
M
E
N
T

|
r
/
c
|
|
.
M
A
X
.

B
R
Z
.

|
r
/
|
T
E
I
N
A
|
C
I
J
E
N
A
|
|
C
I
J
E
N
A
e
u
|
a
A
K
C
I
J
A
*
|
|
O
B
U
J
A
M
:
:
r
S
N
A
G
A
|
/
c
|
|
.
O
K
R
E
T
N
I

M
O
M
E
N
T

|
r
/
c
|
|
.
M
A
X
.

B
R
Z
.

|
r
/
|
T
E
I
N
A
|
C
I
J
E
N
A
|
|
C
I
J
E
N
A
e
u
|
a
A
K
C
I
J
A
*
|
|
T||e| b0 / Ccrpe||||c| 49,G b,8-/.b00 0,b-/.000 b0 94 1b.8b/ 2.048
Sc|c 12b 124,G 12.1-8.2b0 1.2b-G.000 - 122 1b.8b/ 2.048 18.18/
GILERA
S|a||e| b0 49,4 8,9-/.000 0,4G-b./b0 b0 84 14.020 1.8/0
Ru||e| SP b0 49,4 8,9-G.2b0 0,8G-G.2b0 b0 99 20.990 2./99 20.490
\e/u 12b 124 14,b-9./b0 1,1-8.000 10b 1/G 82.G90 4.8/b
Ru||e| ST 12b 124 1b,b-9./b0 1,1-8.000 108 129 80.1G0 4.021
Ru||e| ST 200 198 19-9./b0 1,/-8.000 120 129 82.120 4.288
\e/u 800 2/8 22.4-/.2b0 2.8-G.000 180 1/4 89.190 b.22b 8/.490
\e/u b00 4G0 40-/.b00 4,8-b.b00 1G2 19b b/.G/0 /.G89
|uc:c b00 498 40-/.000 4,2-b.b00 1b0 288 G1.980 8.2b/
P 800 889 G9-/.2b0 /,G-/.2b0 198 248 /2.490 9.GGb
HARLEY-DAVIDSON
Spc|||e| 888 ||c| 888 b8-G.000 /-8./b0 1/0 2b1 /G.900 10.2b8
Spc|||e| 888 Rcad|e| 888 b8-G.000 /-8./b0 1/0 2b1 /G.900 10.2b8
Spc|||e| Supe||cW 888 b8-G.000 /-8./b0 1/0 2b1 /8.200 10.42/
Spc|||e| /R 1200 / 1.202 - 10-8./00 180 2b0 111.b00 14.8G/
Spc|||e| 1200 \||||e| 1.202 b8-b.200 9,8-8.200 1/0 2b1 90.b00 12.0G/
Spc|||e| |c||] E||| 1.202 b8-b.200 9,8-8.200 1/0 2b1 9/.G00 18.018
Spc|||e| |cW 1.202 G0-b.b00 9,8-8.800 1/8 2b1 99.200 18.22/
Spc|||e| Cu|cr 1.202 G0-b.b00 9,8-8.800 1/8 2b1 9/.G00 18.018
Spc|||e| Se.e||] TWc 1.202 G0-b.b00 9,8-8.800 1/8 2b1 99.200 18.22/
V-Rcd |u:|e 1.24G - 11,b-G.b00 220 292 1G/.800 22.8/8
V-Rcd \||| Rcd Spe:|a| 1.24G 128-8.2b0 11.b-/.000 220 292 1b8.G00 20.480
V-Rcd 10|| A|||.e|a|] 1.24G - 11,b-G.b00 220 292 1G8.800 21.//0
O]|a SW||:|oa:| 1.G90 /8-b.4b0 18,b-8.2b0 1/0 80b 1b4.400 20.b8/
O]|a w|de ||de 1.b84 /8-b.4b0 12,8-8.12b 1/0 80b 148./00 19.1G0
O]|a |a| Bco 1.b84 /8-b.4b0 12,8-8.12b 1/0 80b 148./00 19.1G0
O]|a S||ee| Bco 1.b84 /8-b.4b0 12,8-8.12b 1/0 290 121.800 1G.1/8
O]|a Supe| ||de Cu|cr 1.G88 /8-b.4b0 12,8-8.12b 1/0 290 188.800 1/.840
Sc||a|| B|a:||||e 1.b84 /8-b.4b0 11./-8.200 1/0 800 1bG.b00 20.8G/
Sc||a|| |a| Bc] 1.G88 /8-b.4b0 11./-8.200 1/0 818 18/.100 24.94/
Sc||a|| S||r 1.G88 /8-b.4b0 11./-8.200 1/0 800 1/1.b00 22.8G/
Sc||a|| Oe|u/e 1.G88 /8-b.4b0 11./-8.200 1/0 800 188.b00 24.4G/
Sc||a|| Spe:|a| 1.G88 /8-b.4b0 11,/-8.200 1/0 800 190.100 2b.84/
He|||ae Sc||a|| C|a|: 1.b88 /8-b.4b0 11,/-8.200 1/0 82G 198./00 2b.82/
S||ee| ||de 1.G88 /8-b.4b0 18,4-8.b00 1/0 8bb 211.b00 28.200
Rcad ||| C|a|: 1.G88 /8-b.4b0 18,4-8.b00 1/0 8bb 204.100 2/.218
E|e:||a ||de C|a|: 1.G88 /8-b.4b0 18,4-8.b00 1/0 8bb 21/./00 29.02/
E|e:||a ||de U|||a C|a|: 1.G88 /8-b.4b0 18,4-8.b00 1/0 400 28/.400 81.Gb8
E|e:||a ||de U|||a ||r||ed 1.G88 /8-b.4b0 18,4-8.b00 1/0 400 2b8.000 88./88
CV0 Rcad ||de Cu|cr 1.800 1b,G-4.000 180 40/ 291./00 88.898
HONDA
\H/ 110 |ead 108 8,9-/.b00 0,9-G.2b0 110 114 18.18/ 2.420 1b.990
CB| 12b 12b 11.2-8.000 1,1-G.2b0 100 11/ - 8.000
/| 12b Va|ade|c 12b 1b-11.000 1,1-8.b00 100 1b2 42.990 b./82 89.990
CBR 12b R 12b 18-10.000 1,0-8.000 110 119 28.990 8.8Gb 24.880
SH 1b0 1b8 1G-8.b00 1,4b-/.000 140 12/ 82.b10 4.882 29.4G1
CBR 2b0 R 249,4 2b,4-8.b00 2,8-/.000 100 119 - - 40.Gb0
SH 800 |. 280 2/,2-8.2b0 2,G-G.000 - 110 48.G89 b.82b 8b.990
CBR G00 | b99 102-12.000 G,4-10.b00 280 1/8 - - /8.G10
CB G00 | b99 102-12.000 G,8-10.b00 280 1/8 G/.0G8 8.942
CB| G00 \ b99 //.b-10.b00 b,9-8.000 201 191 G2.990 8.899
CB| G00 S b99 //.b-10.b00 b,9-8.000 20b 19/ G0.9Gb 8.129
CBR G00 RR b99 120-/.b00 G,G-11.2b0 2G2 1bb 88.990 11.199 /2.144
|||e|a G/0 b1,4-G.2b0 G,2-4./b0 1G0 19b /G.209 10.1G1
O\-01 G80 G1-/.b00 G,4-G.000 180 28G 110.891 14./8b
/| /00 V T|a|a|p G80 G0-/.b00 G-b.b00 1/b 214 G/.0G8 8.942 b9.990
VT /b0 S|adcW /4b 4G-b.b00 G,8-8.000 1b0 288 /8.241 10.482 G9.09b
C|c|u||e| /82 102-10.000 /,8-9.b00 220 240 101.G1b 18.b49
V|R 800 /82 109-10.b00 8,0-8./b0 242 218 108.990 18.8Gb 92.4G9
CB 1000 R 919 12b-10.000 9,9-/./b0 280 21/ 91.4b8 12.194
CB| 1000 |S A 998 98-8.000 9,/-8.b00 2b0 220 98.48b 12.4Gb
CBR 1000 RR 998 1/8-12.000 11,2-8.b00 290 1/G 12G.00G 1G.801 92.202
/| 1000 V Va|ade|c 99G 94-/.b00 9,8-G.000 210 2G8 94.2b2 12.bG/
V|R 1200 |A 1.28/ 1/1-10.000 18-8./b0 280 2G/ 18G.1/8 18.1b/ 129.990
HUSABERG
TE 12b 124,8 - - - 9/ b/./b0 /./00
TE 2b0 249 - - 140 102,9 G2.8G0 8.81b
TE 800 298,2 - - 1b0 108,1 G8.b10 9.18b
|E 890 898,8 140 114 /1.Gb0 9.bb8 G1.180
|E 4b0 449,2 - - 1b0 114 /2.b90 9.G/9 G2.890
|E b/0 bGb,b - - 1G0 114.b /b.b00 10.0G/
HUSQVARNA
CR 12b 124,8 - - 140 98 b4.b00 /.2/0
wR 12b 124,8 1b-9.b00 1,2-8.000 180 9G bb.200 /.8G0
S|S 12b 124,8 1b-9.b00 - 140 118,b 8b.200 4.G90
wRE 12b 124,8 - - 140 9G 88.b00 b.180
TE 12b 124,4b 1b-9.000 1,21-8.000 100 11/ 84.200 4.bG0
S|R 12b 124,4b 1b-9.000 1,21-8.000 110 11/ 89.400 b.2b0
TE 2b0 249,b - - 180 10G /1.900 9.b80
TC 2b0 249,b - - 180 100 GG.b00 8.8G/
wR 2b0 249.8 140 108 b9.900 /.990
wR 800 298.1 1b0 108 G4.200 8.bG0
TE 449 449,G - - 1b0 118 /4.900 9.990
TC 449 449,G - - 1b0 108 G9.900 9.820
S|R b11 b01 180 118 /G.900 10.2b0
TE b11 4//,b - - 1b0 118 /G.900 10.2b0
S| G80 G00 b/-/.b00 b,/-G.b00 1/0 1b8 G4.G00 8.G18
TE G80 G00 b/-/.b00 b,/-G.b00 1/0 1b0 G2.800 8.8/8
\uda 898 10b-8.b00 10-/.000 210 19b 8G.900 11.b90
HYOSUNG
ST-E8 e|e|||c 2-/00 - - 11b - -
R/ 12b O 124 18-8.b00 1.1-8.000 9b 120 1/.990 2.490
R/ 12b S| 124 18-8.b00 1.1-8.000 9b 128 20.990 2.8G0
|S 8 12b 124 18-9.000 1.1-/.2b0 - 1GG 21.990 2.990 1b.990
RT 12b O 124 18,8-10.000 1-8.000 90 12b 19.990 2./20
T 12b 124 14-10.b00 1-9./b0 120 1b0 28.990 8.2G0 1b.990
T 2b0 R 249 2/-9.200 2,1-/.800 140 1/1 81.4G0 4.280 28.990
V 2b0 249 28-10.b00 2,8-8.000 180 1G/ 81.990 4.8b0 2/.990
|S 8 2b0 249 2b-8.b00 2.2-G.900 - 1/0 2b.990 8.b8G 19.990
T Gb0 G4/ 80-9.2b0 G,G-/.2b0 210 19G 40.990 b.b80
T Gb0 R G4/ 80-9.2b0 G,G-/.2b0 210 208 4G.990 G.890
V Gb0 A(u||a G4/ 81-9.000 G,/-/.2b0 190 220 49.990 G.800 8/.990
KAWASAKI
|/ Gb G4 1G,/-12.b00 1-11.000 12b b/ 28.084 8./18 2G./b9
||/ 110 112 /,8-/.b00 0,8-4.000 - /G 24.G8G 8.2/4 24.094
||/ 12b 12b 10,8-8.000 1-G.400 118 80.0G2 4.000 29.9/2
O-T|a:|e| 12b 12b 10,8-8.000 1-G.400 114 82.04b 4.2b0 29.9/9
||/ 2b0 249 22-/.b00 2-/.000 - 188 44.1G9 b.8b8
\||(a 2b0 R 249 88-11.000 2.2-8.200 1G0 1b2 44.848 b.881 40.829
|/ 2b0 | 249 - - - 10b bG.088 /.488
|/ 4b0 | 449 - - - 118,b G1.G24 8.1/8
||/ 4b0 R S| & E 449 - - 140 110 90.201 11.9G8
Z/-GR \||(a b99 184-14.000 G,G-11.800 2/0 191 94.2b8 12.b01
ER G \ G49 /2-8.b00 G,G-/.000 200 200 bb.1bb /.81b b8.141
ER G | G49 /2-8.b00 G,G-/.000 210 202 b9.b18 /.898 b8./b2
Ve|] Gb0 G49 G4-8.000 G,1-G.800 180 20G G4.10b 8.b02 G0.290
Z /b0 /48 10G-10.b00 8-8.800 280 22G G8.08/ 8.8G/ G0.2G/
Z /b0 R /48 10G-10.b00 8-8.800 280 224 G9.298 9.190
w 800 //8 48-G.b00 G-2.b00 21G 18b G/.G/2 8.9/b
V\ 900 C|a|: 908 b0-b./00 /,8-8./00 1G0 282 /1.821 9.4b9
V\ 900 Cu|cr 908 b0-b./00 /,8-8./00 1G0 2/8 /8.228 9./12
Ve|] 1000 |||: ABS 1.048 118-9.b00 10,2-/./00 240 289 9/.G8G 12.9bG
Z/-10 R 998 200-18.000 11,2-11.b00 800 198 12b.08G 1G.b88 114.b48
125 MOTO PULS br. 130/8./2012.
O
B
U
J
A
M
:
:
r
S
N
A
G
A
|
/
c
|
|
.
O
K
R
E
T
N
I

M
O
M
E
N
T

|
r
/
c
|
|
.
M
A
X
.

B
R
Z
.

|
r
/
|
T
E
I
N
A
|
C
I
J
E
N
A
|
|
C
I
J
E
N
A
e
u
|
a
A
K
C
I
J
A
*
|
|
O
B
U
J
A
M
:
:
r
S
N
A
G
A
|
/
c
|
|
.
O
K
R
E
T
N
I

M
O
M
E
N
T

|
r
/
c
|
|
.
M
A
X
.

B
R
Z
.

|
r
/
|
T
E
I
N
A
|
C
I
J
E
N
A
|
|
C
I
J
E
N
A
e
u
|
a
A
K
C
I
J
A
*
|
|
Z 1000 S/ 1.048 188-9.G00 11-/.800 24b 228 98.G88 18.082 9G.889
Z 1000 9b8 18G-9.G00 1,1-/.800 240 218 90.088 11.948 /9.984
ZZR 1400 |TRC ABS 1.8b2 198-9.b00 1b,4-/.b00 800 2b/ 12/.280 1G.8/4
TR 1400 1.8b2 1bb-8.800 18,G-G.200 800 800 18/.9/4 18.299 184.4/G
V\ 1/00 C|a|: |-ACT ABS 1./00 /4-b.000 18.b-2./b0 1G4 84b 10/./92 14.29G
V\ 1/00 Vc]ae| |-ACT ABS 1./00 /8-b.000 18.G-2./b0 1G4 - 1b2.421 20.21b
V\ 1/00 Vc]. Cu|cr ABS 1./00 /8-b.000 18.G-2./b0 1G4 882 188.442 18.8G1 188.202
KTM
b0 S/ 49 4 - G0 88 24.4/G 8.2G8
Gb S/ G4,8 1b - 80 bb,4 82.4/0 4.829
12b E/C 124,8 - - - 9/ bG.8/0 /.b88 b1.188
12b S/ 124,8 - - - 88,8 b4.89G /.819
12b Ou|e 124,/ 1b-10.b00 1,2-8.000 110 11b 8G./00 4.898
200 E/C 198 - - 140 9/ b9.140 /.889 48.1/0
2b0 E/C 249 - - - 108 G1.0/0 /.148 b4.9G8
2b0 E/C | 248,G - - 14b 10b,/ /0.G/0 9.428
2b0 S/-| 248,G - - - 99,9 G1.4b8 8.149 b2.28b
2b0 S/ 249 - - 98,8 b9.900 /.98/ b8.910
800 E/C 298 - - 140 108.1 G/.490 8.999 G4.48b
8b0 E/C-| 849,/ - - - 10/,b /1.Gb0 9.bb8 G4.48b
8b0S/ | 849,/ - - - 108,9 G4./90 8.G89 bb.0/2
8b0 ||ee||de 849,/ - - 140 99,b G8./10 8.49b
||ee||de E e|e|||c 10-80/G.000 4,2-b00 90 9b - -
4b0 E/C 449 - - - 111 /2.b90 9.G/9
4b0 S/-| 449,8 - - - 10G,9 G/.880 8.984
b00 E/C b10,4 - - - 111,b /b.4G0 10.0G1
G90 S|C Gb4 G8-/.b00 G,4-G.000 190 189,b /b.880 10.11/ G8.G40
G90 E|du|c R Gb4 G8-/.b00 G,4-G.000 190 188,b /G.880 10.2b1
G90 Ou|e G90 /0-/.b00 /-b.b00 190 149,b /1.400 9.b20
990 S| T ABS 999 11b,G-9.000 9,/-/.000 220 19G 109.180 14.bb1 98.21/
990 S| R 999 11b,G-9.000 9,/-/.000 220 191 10G.8b0 14.180 9G.184
990 Ad.e||u|e ABS 999 11b-8.2b0 10-G./b0 200 209,b 11G.020 1b.4G9
990 Supe|du|e R 999 182-10.000 10,2-8.000 2b0 18G 109./b0 14.GG8
RC8 1190 R 119b 1/b-10.2b0 12./-8.000 2/0 184 1b0.180 20.024 89.900
RC8 1190 R T|a:| 119b 180-10.2b0 18-8.000 2/0 1G8 1G2.890 21.Gb2
KYMCO
\eW Se||c b0| 49,b 4,2 0,88 4b 8G - -
Supe| 8 b0 2T b0 4,b-/.000 0,4-G.b00 4b 90 18.G90 1.82b
A||||] Ca||] b0 49,b 8,b 0,84 4b 10b,b 12.49b 1.GGG
OJ S b0 49,b 8,b 0,84 4b 98 - -
|||e b0 49,4 8,b 0,84 4b 101 18.99b 1.8GG
A||||] C||] b0 49,b 8.8-/.b00 0,8b-G.000 4b 108 18.G9b 1.82G
OcW||cW| 12b| 12b 1b-9.000 12,G-/.000 - 1G/ 82.02b 4.2/0 29.988
0ua|c| 12b 124,1 18-9.b00 1-8.000 10/ 18/ 28.9bb 8.194
0ua|c| 12b \a|ed 124,1 18-9.b00 1-8.000 10/ 18/ 28.9bb 8.194
Pu|a| 12b 124,1 10,2-8./b0 0,92-/.000 100 11/ 1b./G0 2.101 18.99b
|-P|pe 12b 128,G 8-/.b00 0,8b-b.b00 100 102 - -
Supe| 8 12b 124,G 9,4 0,98 - 121,b 1G.49b 2.200
A||||] C||] 12b 124,G 9,4 0,98 - 121,b 1G./9b 2.289
|||e 200| 1G8 11,G-/.b00 1,2-G.000 100 11G 20.49b 2./88
Pecp|e T 200 20b 20 1,9G 100 1Gb - -
Pecp|e T 800 298,9 28,/-/.b00 8-G.2b0 - 1Gb 8/.99b b.0GG 82.b00
-O||| 800 2/0,G 1/,/ 2,8b - 1b2 29.988 8.998
Ve|c/ 2b0 249,4 29-10.b00 2,1-9.000 120 1/b 8G.99b 4.980 29.99b
OcW||cW| 800| 299 80-8.b00 2,4b-G.b00 1/9 88.99b b.199
/:|||| 800 R| 2/0 24-8.000 2.8-G.2b0 - 189 88.99b b.199 8G.b80
/:|||| b00 R| 498,b 88,4-/.000 4,1-b.b00 - 221 48.99b G.b88 4b./80
|]|cad /00 | G99,b b8,b-/.2b0 G,b-b.b00 - 281 /0.000 9.880
LML
S|a| 1b0 2T 1b0 b,8-b.b00 - 108 9G 1G.990 2.812
S|a| 1b0 4T 1b0 G,/-G.2b0 - 11G 9G 1/.990 2.448
MALGUTI
PaWc|d 2b0 249 21-/.b00 - - 1G2 8G.bb0 4.8/8 28.9/G
MEGELLI
12b| Supe|rc|c 124,1 11-8.b00 1-/.b00 118 110 18.000 2.400
12bS \a|ed 124,1 11-8.b00 1-/.b00 118 110 20.000 2./00

O
B
U
J
A
M
:
:
r
S
N
A
G
A
|
/
c
|
|
.
O
K
R
E
T
N
I

M
O
M
E
N
T

|
r
/
c
|
|
.
M
A
X
.

B
R
Z
.

|
r
/
|
T
E
I
N
A
|
C
I
J
E
N
A
|
|
C
I
J
E
N
A
e
u
|
a
A
K
C
I
J
A
*
|
|
O
B
U
J
A
M
:
:
r
S
N
A
G
A
|
/
c
|
|
.
O
K
R
E
T
N
I

M
O
M
E
N
T

|
r
/
c
|
|
.
M
A
X
.

B
R
Z
.

|
r
/
|
T
E
I
N
A
|
C
I
J
E
N
A
|
|
C
I
J
E
N
A
e
u
|
a
A
K
C
I
J
A
*
|
|
RIEJU
RS 8 b0 49,8 b - - 109,b 28.890 8./80
TA\0 12b 12b - - - 101 28.089 8.080
RS 8 12b 12b - - - 109,b 80.b00 4.0/0
|a|a||c| P|c / S| 12b 1b - 11b 10/,G 80.990 4.182
TA\0 2b0 280 - - 11b 101 2/.990 8./80
REGAL RAPTOR
HAV| 2b0 284 20,4-8.2b0 1,/b 180 1/1 28.990 8.199
SP\OER 2b0 284 18 1,/b 180 192 2G.990 8.b99
B0BER 2b0 249 18 - 180 192 28.990 8.8Gb
OA\T0\A 8b0 820 28-8.b00 2,2-G.b00 140 191 81.990 4.2Gb
SUZUKI
UH 12b Bu|ra| 12b 12-9.000 1,1-G.b00 120 1b9 - - 89.990
UH 200 Bu|ra| 200 18-8.000 1,/-G.000 180 1G0 - - 42.990
||a/ura 248 - - 120 - 40.990 b.4Gb
R|-Z 2b0 249 48-11.000 2,9-8.b00 1b0 104,b Gb.990 8./99
A\ 400 A Bu|ra| 400 84-/.800 8,/-b.800 1b0 21G /2.990 9./82 G/.990
R|-Z 4b0 4b0 bb - 1b0 118 GG.990 8.982
R|/ 4b0Z 449 - - 1b0 128 - - /2.990
S|V Gb0 A |ad|u G4b /2-9.000 G,4-G.400 200 202 G2.990 8.899 b9.990
SR G00 A b99 98-12.000 G,4/-9.G00 280 208 - - GG.990
S/-R G00 b99 12G-18.b00 /,2-11.b00 2G0 18/ 119.990 1b.999 114.990
A\ Gb0 A Bu|ra| G88 b0-/.000 G,2-b.000 1G0 2// 99.990 18.882 91.990
S| Gb0 A Ba|d|| GbG 8b-10.b00 G,2-8.900 210 240 G/.990 9.0Gb G0.990
S| Gb0 SA Ba|d|| GbG 8b-10.b00 G,2-8.900 22b 248 G8.990 9.199 Gb.990
S/ Gb0 |A GbG 8b-10.b00 G,2-8.900 280 21/ /1.990 9.b99 G/.990
O| Gb0 V-S||cr G4b G/-8.800 G,1-G.400 18b 21/ /8.990 10.b82
S/-R /b0 /49 1bG-18.200 9,1-11.200 280 190 129.990 1/.882 119.990
SR /b0 /49 10G-10.000 - 280 211 8b.990 11.4Gb /9.990
||||ude| VZ 800 80b b8-G.000 G,9-4.000 1G0 2G9 /9.990 10.GGb /4.990
||||ude| V| 800 80b b8-G.000 G,9-4.000 1G0 2// 82.990 11.0Gb //.990
S/-R 1000 999 180-12.b00 11,b-10.000 299 208 182.990 1/./82 11G.990
S| 12b0 A Ba|d|| 12bb 98-/.b00 11-8./00 28b 24/ - - 88.990
S| 12b0 SA Ba|d|| 12bb 98-/.b00 11-8./00 28b 2b0 88.990 11.8Gb 88.990
S/ 12b0 |A 12bb 98-/.b00 11-8./00 24b 2b/ 98.990 12.b82 8b.990
S/-R 1800 Ha]aoua 1299 19/-9.b00 1b,b-/.200 800 2G0 12b.990 1G./99
S/ 1800 B-||| A 1840 184-9.b00 14.G-/.200 2G0 28b - 1G.000
VZR ||||ude| 1800 1/88 12b-G.000 1G,8-8.200 210 84/ 121.990 1G.2Gb
VZR ||||ude| 1800 1/88 12b-G.000 1G,8-8.200 210 880 124.990 1G.980 119.990
SYM
0|o|| || b0 49,b 8,2-/.b00 0,8-G.b00 4b 99 10.490 1.180
S]rp|c|] b0 SR 49,4 - - b0 100 10./90 2.000
Eu|c / b0 49,4 8,8-G.000 0,4b-b.b00 b0 9/ 12.999 1.b/0
Spc|| / b0 SR 49,4 8,8-G.000 0,4b-b.b00 b0 9/ 12.999 1.//0
||c b0 49,b - - b0 84,b 11.G90 1.bb9 /./84
S]rp|c|] 12b SR 124,G - - 8b 109 14.499 2.b00
TS EV0 12b 124,b - - 10b 1/0 - 8.000
VS 12b 124,G 11,4-8.2b0 1,22-G.b00 100 182 1/.899 2.820 12.8/b
HO E.c 200| 1/1,2 - - - 18b 22.000 2.990
Jc]||de EV0 200| 1/1,2 14,b - - 1b4 2G.990 8.b99 21.G90
C||]:cr 800| 2G2,8 - - - 184 81.b00 4.800 2G.8b9
TS Jc]ra/ E.c 800| 2G8./ 28-/.b00 2,4b-b.b00 - 184 8b.990 4./99 82.899
|a/]r 400| ABS 899,8 84-/.000 8,4b-b.b00 14b 229 - b.b00
SACHS
|adA b0 49,b 2,/-/.000 0,8-4.800 b0 8b 10.900 1.480
|adA 12b 119,/ 8-8.400 - 90 100 11.990 1.G80
SHERCO
SE 2b0| 2b0 - - - 102 Gb.800 8./10
SE 2b0| R 2b0 - - - 102 G/.000 8.980
SE 800| 290 - - - 102 GG.400 8.8b0
SE 800| R 290 - - - 102 G/.b00 9.000
SE 4b0| R 448,G - - - 109 G/.800 9.040
Se b10| R b10,4 - - - 109 b8.800 9.1/0
TGB
/|a:e b0 49,8 4,8-/.000 - 4b 92 10.490 1.400
Tapc RS 49,8 - - - - 9.490 1.2/0
R b0 / Je| ||||e| 49.8 4,9-/.b00 1,9-8,b00 4b 9b 12.990 1./82 11.82b
Bu||e| RS b0 49,8 4,8-/.000 - 4b 9b 12.9b0 1./2/
Speed] b0 49,8 4,9-/.000 - 4b 10b 12.990 1./80
808 R b0 49,9 4,9-/.000 - 4b 9b 11.490 1.b82 10.490
MOTO GUZZI
V / Ra:e| /44 b1-G.200 b,8-b.000 1/0 1/9 82.G00 11.018
V / Spe:|a| /44 b1-G.200 b,8-b.000 1/0 1/9 /b.190 10.002b
V / /44 b1-G.200 b,8-b.000 1/0 1/9 /1.Gb0 9.b88 b9.990
\e.ada /44 b1-G.200 b,8-b.000 1G0 184 G9.b00 9.2G/
Be||a|c 98G /b-/.200 /,8-G.000 200 224 9/.9G0 18.0G1
Ca|||c|||a C|a|: 1.0G4 /8,4-G.400 9,4-b.000 1/0 2b1 104.G/0 18.9bG
||c 1200 8V 1.1b1 10b-/.000 10-G./b0 280 22/ 111.200 14.82/
S|e|.|c 1200 ABS 1.1b1 10b-/.2b0 11,8-b.800 280 22/ 111.b00 14.8G/
S|e|.|c 1200 \T/ ABS 1.1b1 10b-/.2b0 11,8-b.800 200 2b9 121.800 1G.240
B|e.a 1200 1.1b1 9b-/.b00 10-b.800 280 28G 108.200 18./G0
\c|e 1200 T 8V 1.1b1 10b-/.2b0 11,8-b.800 280 2b/ 18/.190 18.292
Spc|| 1200 4V 1.1b1 10b-/.000 10.b-G./b0 200 240 108.980 14.b24
MV AGUSTA
| 8 G/b 128-14.400 /,1-10.G00 2G0 1/8 94.990 12.G/0
B|u|a|e G/b G/b 118-12.b00 /,1-10.G00 22b 1G8 8b.000 11.880
B|u|a|e 920 921 181-10.b00 9,b-8.100 2b0 188 94.990 12.G/0
|4 RR 998 200-18.400 11,4-9.200 800 192 1/9.990 24.000
|4 R 998 18G-12.900 11,4-9.b00 80b 192,b 144.990 19.880
B|u|a|e R 1090 10/8 144-10.G00 11,b-8.000 2Gb 190 109.990 14.G/0
B|u|a|e R 1090 10/8 1bG-11.900 10-10.100 2Gb 190 144.990 19.880
PEUGEOT
||oee 49,9 8,G - b0 10G 9.989 1.882
e-V|.a:||] e|e|||c 4 1,4 b0 110 - -
\eW V|.a:||] b0 49,9 - - b0 9b 12.88b 1./18
Je| C-Te:| 49,9 b,1-/.2b0 - b0 10G 19.88b 2.Gb1
Speed|||| 8 |C 49,9 - - b0 100 1G.880 2.2b1
Speed|||| 8 RR |:e B|ade 49,9 - - b0 100 1G.9/b 2.2G8
C||]|a| 12b 124,8 18,b 1,2 10b 1bb - -
|/R 12b 124,8 18 1,1G 110 142 28.9/4 8.200
ecpc|| 12b 124,8 1b 1,18 110 1b0 81.990 4.2G0
|/R 200 1/1 1b 1b,9 120 142 2b.884 4.4b1
ecpc|| 800 RS 2/8,8 22 2,8 180 1G0 8/.220 4.9G8
ecpc|| b00 492,/ 8/,4 4,21 1G0 1G0 48.b4b G.4/8
Sa|e|| b00 492,/ 8/,4 4.21 1G0 1G1 49./4/ G.G88
PIAGGIO
||oe||] b0 49,4 8,8-G.2b0 - b0 88 1/.490 2.882
\eW T]p|cc| b0 49,4 - - b0 - 12.Gb0 1.G8/
Z|p b0 4T :| 49,9 - - b0 84 10.b40 1.40b
\eW ||] b0 49,9 4,8-8.2b0 - b0 - 18.290 1.//2
\R PcWe| 49,4 4,4-/.2b0 - b0 98 19./b0 2.G88 18.990
/10 12b 124 1b 1,2 120 - 4b.G00 G.080
\eW ||] 12b 124 - - - - 18.940 2.b2b
|P8 \cu|oa| 12b 124 1b-9./b0 1,2-/.2b0 108 20b - -
|P8 12b H]o||d 124 1b-8.b00 1,G-8.000 108 - - -
Ca||ao] 12b 124 1b-9./b0 1,2-8.000 10b 14G 2b.280 8.8/0
Be.e||] 12b 124 1b-9.2b0 1,2-/.2b0 10b 1G2 84.8/0 4.G49
// EV0 800 2/8 22-8.2b0 2.8-G.b00 12/ 1G0 8b.8G0 4./81
Ca||ao] C|u|e| 800 2/8 22-8.2b0 2,8-G.b00 180 - 88.090 4.412
Be.e||] 800 2/8 22-/.2b0 2,2-b./b0 12b 1Gb 8G.900 4.920
|P8 \cu|oa| 800 2/8 22,4-8.2b0 2,82-G.b00 12b 20b 48.9/0 G.b29
|P8 800 2/8 22,b-8.2b0 2,1-G./b0 12b 204 49.890 G.Gb2
|P8 800 H]o||d 2/8 22,b-8.2b0 2,1-G./b0 12b - - -
Be.e||] Spc|| Tcu||| 880 88,8-8.2b0 8,28-G.2b0 1b0 1// 40.990 b.4Gb
/10 8b0 880 88 8,8 140 - 48.G00 G.480
|P8 400 898,9 84-/.b00 8,/-b.000 148 288 G0.0b0 8.00/
/-E.c 400 899 84-/.b00 8,/-b.b00 148 288 42.920 b./28
/10 b00 492 40 4,2 1G0 - G2.800 8.80/
Be.e||] C|u|e| b00 492,/ 40-/.000 4,22-b.000 1G0 190 49.G80 G.G24
POLINI
/P4 4T 10/ - - /0 G2 1b.88G 2.1bb
911 PG 89,9 - - - 20 20.000 2./21
QINGQI
0| b0 0T-GA b0 8,2-G.000 0,4-4.000 b0 /9 8.b99 490
0| b0 T- 10 A 49 4-G.800 0.4-4.000 b0 89 G.990 9b1
0| 12b T - 10H 12b 8,b-/.b00 0./b-G.b00 8b 11/ 10.900 1.488
0| 12b - 2V 124 1G-10.000 1,8-8.000 90 148 12.990 1./G/
0| 12b -2C 124 1G-10.000 1.8-8.000 90 148 1b.900 2.1G8
0| 200 \ 200 1G-8.000 1,b-/.000 100 12G 1G.900 2.299
0| 2b0 288,8 1G-8.b00 1,8-G.800 110 1b8 19.b00 2.Gb8
127 MOTO PULS br. 130/8./2012.
O
B
U
J
A
M
:
:
r
S
N
A
G
A
|
/
c
|
|
.
O
K
R
E
T
N
I

M
O
M
E
N
T

|
r
/
c
|
|
.
M
A
X
.

B
R
Z
.

|
r
/
|
T
E
I
N
A
|
C
I
J
E
N
A
|
|
C
I
J
E
N
A
e
u
|
a
A
K
C
I
J
A
*
|
|
O
B
U
J
A
M
:
:
r
S
N
A
G
A
|
/
c
|
|
.
O
K
R
E
T
N
I

M
O
M
E
N
T

|
r
/
c
|
|
.
M
A
X
.

B
R
Z
.

|
r
/
|
T
E
I
N
A
|
C
I
J
E
N
A
|
|
C
I
J
E
N
A
e
u
|
a
A
K
C
I
J
A
*
|
|
808 R 12b 124,9 8,G-/.000 - - 111 1b.990 2.180 11.84b
Be||a.||a 12b E|| 124,G 1b-8./b0 - - 148,b 2G.990 8.G00
R 12b / Je| ||||e| 124 8,G-/.000 - 110 118 1/.990 2.400 12.982
/-|c||c| 12b 124,G 12,4-8.b00 - 120 1/4 2G./84 8.b/1
/-|c||c| 800 2G4 28,4-/.b00 - 140 18G 84.98/ 4.GGb
Be||a.||a 800 E|| 2G4 28,4-/.b00 - - 1b2 82.990 4.400
TRIUMPH
Oa]|c|a G/b R G/b 12G-12.G00 /,2-11./00 2G0 18b 128.81G 1/.109
Oa]|c|a G/b G/b 12G-12.G00 /,2-11./00 2G0 18b 118.202 1b.094
S||ee| T||p|e G/b G/b 10G-11./00 G,8-9.200 280 189 88.1G4 11.089
S||ee| T||p|e G/b R G/b 108-11./00 G,8-9.200 280 189 91.240 12.1Gb
T|e| 800 /99 9b-9.2b0 /,9-/.8b0 210 210 88.8bb 11.84/
T|e| 800 /C /99 9b-9.2b0 /,9-/.8b0 210 21b 102.210 18.G28
Bc|e.|||e 8Gb G/-/.b00 /-b.800 18b 22b 88.b98 11.14G
Bc|e.|||e SE 8Gb G/-/.b00 /-b.800 18b 22b 98.200 12.42/
Are||:a 8Gb G1-G.800 /,2-8.800 1G0 2b0 92.000 12.2G/
Speedra|e| 8Gb G1-G.800 /,2-8.800 1G0 2b0 92.000 12.2G/
Bc|e.|||e T100 8Gb G/-/.200 G.9-b.800 18b 280 92.200 12.298
T||u/|c| 900 8Gb G9-/.400 G,9-b.800 180 280 91.b00 12.200
S:|aro|e| 8Gb b9-G.800 G,8-4./b0 1/0 280 92.200 12.298
T|e| 10b0 SE ABS 10b0 118-9.400 10-G.2b0 220 228 128.91b 1G.b22
Sp|||| T ABS 10b0 180-9.200 10,8-G.800 240 2G8 119.bG0 19.941
Speed T||p|e 10b0 18b-9.400 11,1-/.bb0 240 214 114.28b 1b.281
T|e| E/p|c|e| 1.21b 18/-9.800 12,1-G.400 220 2b9 180.0G8 1/.842
T|u|de|o||d 1b9/ 8G-4.8b0 14,G-2./b0 180 889 188.828 18.b10
T|u|de|o||d S|c|r ABS 1.G99 98-b.200 1b,G-2.9b0 190 889 1b8.000 20.400
Rc:|e| ||| Tcu||| 2294 10G-G.000 20-2.b00 200 89b 18b.9Gb 24./9b
VESPA
Vepa |/ b0 49 - - b0 9G 22.200 2.9G0
Vepa S b0 49 - - b0 9G 20.100 2.G80
Vepa |/ 12b 124 10,8-8.000 0,9-G.000 100 110 81.420 4.189
Vepa |/V 12b |e 124 10.8-8.2b0 1-/.2b0 91 110 29.490 8.982
Vepa P/ 12b 128 - - 80 9/ 28.bb0 8.140
Vepa P/ 1b0 1b0 - - 90 9/ 24.bb0 8.2/8
Vepa TV 800 |.e. 2/8 22-/.b00 2,2-b.000 122 14G 4G.180 G.1b1
Vepa TS 800 Supe| 2/8 22-/.b00 2.2-b.000 - 148 88.410 b.121
Vepa TS 800 Tcu||| 2/8 22-/.b00 2.2-b.000 - 148 89./00 b.298
Vepa TS 800 Supe| Spc|| 2/8 22-/.b00 2.2-b.000 - 148 40.810 b.8/b
YAMAHA
Jc b0 R 49 2,8-/.000 0,28-/.000 b0 81 1b.b00 2.0G/
\ec' b0 49 2,8-G./b0 0,8-G.b00 b0 88 18.990 1.8Gb
Ae|c/ b0 49 2,/-G.b00 0,4-4.b00 b0 9/ 18.b00 2.4G/
w|] b0 49 8,8-G.b00 0,8-G.2b0 b0 /8 14.900 1.98/
TZR b0 49,/ 2,/-G.2b0 0,8-b,b00 b0 128 2b.b00 8.400
Pw 80 /9 4,8-b.b00 0,G4-b.000 G0 b/ 1G.800 2.1/8 14.b00
TTR 110 E 110 /.1-/.b00 0,8-4.000 - /2 28.b00 8.188
/-|a/ 12b 124,/ 14-8./b0 1,18-G.b00 - 1GG 88.900 4.b20 28.b00
/e||e| 12b 12b 12,b-/.b00 1,19-/.2b0 - 142 2b.900 8.4b8
\Z 12b 124 - - - 94,b b8.b00 /.800
\BR 12b 128,/ 10-/.800 1-G.000 10b 124 22.b00 8.000
\BR 12b CUST0| 128,/ 10-/.800 1-G.000 10b 129 22.b00 8.000
\Z|-R 12b 124,/ 1b-9.000 1,22-8.000 120 188 8b.b00 4./88
wR 12b R 124./ 1b-9.000 1.22-8.000 11b 188 82./00 4.8G0
wR 12b / 124./ 1b-9.000 1.22-8.000 10b 18/ 84.900 4.Gb8
/e||e| 1bb 1b,8-/.b00 1,48-/.2b0 - 142 2G.900 8.b8/
\Z 2b0 249 - - - 108,9 Gb.900 8./8/
\Z 2b0 | 249 - - - 102,8 Gb.900 8./8/
\BR 2b0 249 21-/.b00 2-G.b00 12b 1b4 88.900 b.18/
wR 2b0 | 2b0 - - 140 118 /9.000 10.b88
/-|a/ 2b0 249,8 20,4-/.b00 2,1-G.000 - 180 88.900 b.18/
/-C||] 2b0 249,8 21,2-/.b00 2,1-b.800 - 1/8 84.b00 4.G00
400 |a(e|] 89b 84-/.000 8,G-G.000 - 220 G0.b00 8.0G/
\Z 4b0 | 449,/ - - - 111,9 /0.900 9.4b8
wR 4b0 | + :crpe||||c| ||| 449 - - 1G0 128 /9.900 10.Gb8 b9.900
T-|a/ b80 4G,b-G./b0 b,28-b.2b0 1G0 21/ 88.800 11.1/8 G/.900
\Z| RG b99 124-14.b00 G,b/-10.b00 2/0 189 10b.900 14.120
/JG G00 /8-10.000 G-8.b00 200 20b bG.900 /.b8/
/JG O|.e||c| G00 /8-10.000 G-8.b00 210 211 b9.900 /.98/
/JG O|.e||c| | G00 /8-10.000 G-8.b00 210 21/ G0.900 8.120
|T-08 GG0 48-G.2b0 b,G-b.b00 1G0 192.4 G8.400 8.4b8
/T GG0Z Te|e|e GG0 48-G.000 b.8-b.b00 1G0 20G G8.900 8.b20
/T GG0 R GG0 48-G.000 G,0-b.2b0 1G0 181 bb.900 /.4b8
/T GG0 / GG0 48-G.000 G,0-b.2b0 1/0 189 b9.900 /.98/
|Z 8 //9 10G-10.000 8,2-8.000 211 G9.900 9.820
|AZER 8 //9 10G-10.000 8,2-8.000 21b /4.b00 9.988
TO| 900 89/ 8G-/.b00 8.9-G.000 210 228 G8.900 9.18/
/VS 9b0A ||d|||| S|a| 942 b4-G.000 /./-8.000 1G0 2/8 G9.900 9.820
|Z-1 \ 998 1b0-11.000 10,G-8.000 2bb 214 9b.b00 12./88
|Z-1 S 998 1b0-11.000 10,G-8.000 2Gb 220 99.000 18.200
\Z| R-1 998 182-12.b00 11,b-10.000 800 20G 181.900 1/.b8/
/T 1200 Supe| Te|e|e 1199 110-/.2b0 11,4-G.000 220 2G1 119.900 1b.98/
/JR 1800 12b1 98-8.000 10,8-G.000 220 24b 8G.900 11.b8/
|JR 1800 A 1298 148,b-8.000 18,4-/.000 2b0 291 184.900 1/.98/
|JR 1800 AS 1298 148,b-8.000 18,4-/.000 2b0 29b 188.900 18.b20
/VS 1800A ||d|||| S|a| 1804 /8-b.b00 10,G-4.000 180 808 81.900 10.920 /G.900
|T-01 1G/0 90-4./b0 1b-8./b0 210 2Gb 112./00 1b.02/
/V 1900 ||d|||| S|a| 18b4 90-4./b0 1b.b-2.b00 190 84G 18G.900 18.2b8
V|A/ 1G/9 200-9.000 1G./-G.b00 280 810 18b.000 24.GG/-
ZONGSHEN
ZS 12b\-A E|du|c 12b 8./-8.b00 0.8-/.000 10b 120 12.990 1./82
ZS 12b-80 C|u|e| 124,b 11.G 0,8b-G.000 11/ 11b 12.490 1.GGb
ZS 200 \-A E|du|c 19/ 14,4-/.b00 1,8b-G.b00 11b 120 14.990 1.000
ZS 2b0 S 280 18,0-/.b00 1,Gb-G.000 188 1GG 22.490 2.999
X-PLORER
/-P|0RER SPEEO\ 49 2,9 - - 92 4./00 G2/
/-P|0RER V|S|0\ 49 8,b - - 92 b.999 800
/-P|0RER RU\\ER 49 2,9 - - 90 b.999 800
/-P|0RER RAZ0R 49 2,9 - - 90 b.999 800
/-P|0RER PHA\TER 124 G,b - - 100 12.999 1./88
CJENIK ETVEROCIKLI
ACCESS
PATR|0T b0 49,b 8,b-G.000 0,48-b.b00 4b 180 1b.990 2.180
AP0|0 b0 49,8 G,4-/.b00 0,b/-/.000 4b 181 21.990 2.982 18.4b/
PATR|0T 100 9G,b G,2b-G.b00 0,/-b.800 GG 18G 1G.990 2.2Gb
AP0|0 2b0 249 1/,b-/.000 2,2 9b 211 81.990 4.2Gb 28.421
AT||A 2b0 249 1/ - 248 84.990 4.GGb 88.848
AP0|0 800 280 20,b-/.b00 2,8-G.b00 10b 224 88.990 4.b82 81.24b
AT|||A 400 |RS 4/4 8b9 28-/.b00 - - 808 49.b4G G.G0G
AP0|0 4b0 C|c 449,b b2-/.b00 - 140 19b b2.418 G.988 49.9b8
ADLY
b0 RS CS 49 8.G - - 1Gb 1/.990 2.4G0
b0 RU 49 8.G - 1bb 18.490 2.b80
1b0 S || 149 12-G.b00 0.8-b.000 8b 1G8 21.000 2.880
1b0 U || 149,b 12-G.b00 1-G.000 Gb 190 21.490 2.940
220 S 1/G 1b,b-/.000 - 80 190 2b.990 8.bG0
280AU 249 1/-/.000 80 218 80.990 4.24b
800 /S 282 18.4 - - 21b 29.990 4.108 2b.990
820 S 2/2 18.2 - - 220 82.990 4.b19
820 U 2/2 20-/.2b0 - 80 222 88.990 4.GbG
CAN-AM
OS 90 89,b - - - 111 81.480 4.200
OS 2b0 249 - - - 19b 49.8G/ G.Gb0
0UT|E\OER |A/ /T 400 400 808 111.24/ 14.880
0UT|A\OER 400 400 29 - - 28G 91.//8 12.240
OS 4b0 /|/ 449 - - - 1b8 109.8b4 14.b80
RE\EAOE b00 b00 41 - - 2/9 104.GG2 18.9b0
0UT|E\OER b00 /T b00 118.9b1 1b.198
0UT|A\OER Gb0 /T Gb0 - - - 808 128.482 1G.4G0
0UT|A\OER Gb0 |A/ /T Gb0 bG - - 82G 181.b2G 1/.b40
0UT|A\OER 800R /T-P 800 - /,8-b.b00 - 290 1b4.b10 20.G00
0UT|A\OER |A/ 800R /T 800 - - - 82G 149.918 19.990
RE\EAOE 800R 800 G8 /,8-b.b00 - 2/9 124.4/1 1/.000
0UT|E\OER |A/ 800R |TO /99,9 /1 - - 82G 1Gb.82G 22.040
0UT|E\OER /T 1000 9/G 82 - - 889 1b1.80G 20.240
CF MOTO
/b TERRA|A\OER 492 8G 4,b-4.882 - 8b8 b1.990 G.982
/G TERRA|A\OER b98 88 - - 8b8 b4.990 /.882
/8 TERRA|A\OER /99 G2 /,2-G.800 - 89G /1.800 9.b0/
G00 TERRACR0SS b98 88 4,/-b.b00 - 491 /1.990 9.b99
UTV b00 RA\CHER 492 88 8,9-b.b00 - bb4 G1.990 8.2Gb
HYOSUNG
TE 4b0 449 b8-8.b00 4,8-/.000 - 212 40.990 b.4Gb

128 MOTO PULS br. 130/8./2012.
O
B
U
J
A
M
:
:
r
S
N
A
G
A
|
/
c
|
|
.
O
K
R
E
T
N
I

M
O
M
E
N
T

|
r
/
c
|
|
.
M
A
X
.

B
R
Z
.

|
r
/
|
T
E
I
N
A
|
C
I
J
E
N
A
|
|
C
I
J
E
N
A
e
u
|
a
A
K
C
I
J
A
*
|
|

CJENIK ETVEROCIKLI
KAWASAKI
|V| 800 2/1 22.-/.b00 2,2-G.b00 - 242 8/./0G b.02/
||-|V| 800 2/1 22-/.b00 2,2-G.b00 2b2 b2.421 G.9Gb
|V| 8G0 4/4 8G2 21-/.000 2,G-4.b00 - 2G8 b/.//1 /./08
||-|V| 8G0 4/4 8G2 21-/.000 2,G-4.b00 - 2/4 /4.GG9 9.9bG
||/ 4b0 R 449 48-/.b00 4,2-/.000 - 1Gb GG.111 8.81b G2.G9b
||-||/ 4b0 R 449 48-/.b00 4,2-/.000 - 1/1 8/.989 11./2b 84.109
|V| Gb0 4/4 G88 42-G.b00 b.2-4.000 - 2/8 /0.0// 9.844
||-|V| Gb0 4/4 G88 42-G.b00 b.2-4.000 - 2/8 90.88/ 12.04b
||-|V| /b0 4/4 EPS /49 b0-/.b00 b,9-b.2b0 - - 110.29b 14./0G
|V| /b0 4/4 EPS /49 b0-/.b00 b,9-b.2b0 - 81G 8b./00 11.42/
||-|V| /b0 4/4 /49 b0,4-G.b00 G-4.b00 - 800 102.0b4 18.G0/ 9G.912
|V| /b0 4/4 /49 b0,4-G.b00 G-4.b00 - 298 /8.0b4 10.40/ //.4b8
|U|E G00 401 12,b-8.800 2,8-2.200 40 482 G0./8b 8.089
|U|E ||-G10 4/4 401 18,b-4.000 8-2.400 40 4G2 90.9/8 12.180
|U|E 4010 4/4 O|SE| 9b8 24-8.G00 b,2-2.800 40 /2b 108.28/ 14.482

KTM
b0b S/ 4//,b - - - 1Gb 8G.210 11.49b
b2b /C b10,4 - - - 1G8 82.890 11.0b2

HONDA
TR/ 2b0 T| 229 1b,/-G.b00 1,9-b.000 - 190 - G.000
TR/ 2b0 E/ 229 1G,2-/.000 1,/-b.b00 - 1G4 - b.000
TR/ 420 TE 420 2b-G.000 8,1-b.b00 - 248 - /.b00
TR/ b00 |A 498,b 2/-G.b00 8,8-b.b00 - 2/8 - 8.b00
KYMCO
|/U b0 Re.e|e 49,4 4,b-G.000 0,b-b.b00 - 1b8 20.b9b 2./4G
|/U 1b0 Re.e|e 149 11-8.b00 1,0-/.b00 - 18b 2G.99b 8.b99
|/U 2b0 249 1/-/.b00 1,9G-b.b00 22b 8b.9G0 4./9b
|/U 400 4/4 8GG,9 20-/.000 8,1-b.b00 - 2/b b2.99b /.0GG
|A//ER 4b0| 4/4 442,9 88-/.b00 8,8-G.b00 - 2G8 b4.99b /.888
|/U b00 |RS 4/4 a|u :a|o 498,b 8b,b-G.b00 8,9-b.b00 812 G1.9b0 8.2G0
U/V b00 498.b 88-G.b00 8.82-b.b00 b2b /4.998 10.000
U/V b00| A| 498.b 88-G.b00 8.82-b.b00 b2b /8.998 10.b88
PIAGGIO
TRAC||ASTER 400 400 19-b.b00 - /0 - 89.890 11.b80
TRAC||ASTER b00 499 20-b.b00 - /0 - 10/.4b0 14.920
SUZUKI
|T-Z 400 898 88-/.1b0 b-G.800 - 198 G1.990 - b/.990
|T-Z 400 Z 898 88-/.1b0 b-G.800 - 198 G2.990 8.000
|T-R 4b0 4b0 b8-8.200 b-G.800 - 188 - - G/.900
|T-A b00 / 498 - - - 80/ 82.990 10.400
|T-A /b0 /P /22 4G-G.000 /.2-8.b00 - 80/ 9/.990 12.b80 /0.990

SYM
0UAO |A\OER 2b0 249,4 18-/.000 2,8-b.b00 - 228 - 4.8G0
0UAO |A\OER 800 S 28/,2 - - - 248 8G.999 4.980
0UAO RA|OER G00 bGb 42-G.b00 4,9-b.b00 - 800 b4.000 /.200

YAMAHA
\|| 90 88 - - - 120 22.b00 8.000
12b R|ZZ|\ 124 - - - 1b2 29.900 8.990
\|| 2b0 R 249 - - - 1b0 29.900 8.990
\|| 2b0 R-w RAPT0R |cr. 249 - - - 1G0 89.900 b.880
R\Z\|\ 800 28/ - - - - - b.b00
\|| 8b0 R-w |cr. 848 - - - 184 G8.b00 8.4/0
\|| 8b0 R 848 - - - 180 48.900 G.b20
R|ZZ|\ 8b0 4wO |cr. 848 - - - 248 G4.900 8.Gb0
R|ZZ|\ 8b0 4wO 848 - - - 248 b8.900 /.190
R|ZZ|\ 4b0 |RS |cr. 421 - - - - /8.900 10.b20
R|ZZ|\ 4b0 |RS 421 - - - 2G8 G1.900 8.2b0
R|ZZ|\ 4b0 EPS 421 - - - - G9.900 9.820
\|Z 4b0 R 449 - - - 184 //.900 10.890
R|ZZ|\ bb0 EPS bb8 - - - 2G8 /8.000 9./80
R|ZZ|\ /00 EPS G8G - - - 2/4 84.000 11.200
R|ZZ|\ /00 EPS SE G8G - - - 2/4 8G.000 11.4/0
R|ZZ|\ /00 EPS SE |cr. G8G - - - 2/4 104.000 18.8/0
\|| /00 R G8G - - - 192 /1.900 9.b90
\|| /00 R G8G - - - - 8/.000 11.G00

130 MOTO PULS br. 130/8./2012.
BESPLATNI Mali oglasnik
Male oglase moete slati preko www.motori.hr ili direktno na e-mail: oglasi@motopuls.hr
APRILIA
APRILIA DORSODURO
750, 2009. godi na,
prva registracija 2010.
g o d . , 6 . 8 0 0 k m,
garai rana, servi sna
k n j i i c a ,
Ak r apov i +or i g i nal .
Cijena: 7.700E. Zadar.
Telefon: 091/5327039
APRILIA PEGASO, 2002.
godina, registriran do
0 6 / 2 0 1 3 . g . ,
40.000km, garairan,
boni i stranji koferi, u
odlinom stanju, obav-
ljen veliki servis. Cijena:
3. 000E. Bj el ov ar .
Telefon: 098/9811042
APRILIA PEGASO 650IE,
godi na pr oi z vodnj e
2003. Prva registracija
2004. g., 21.300km.
Registriran do 9. mjese-
ca 2012. g. Servis na
21. 000km. Ci j ena:
P r o d a n o . Os i j e k .
Telefon: 098/253116
APRILIA RS 125 replica,
aprilia rs 125, 2007.
godina, registracija do
04/2013. god., u izvrs-
nom stanju, 20.000km,
nita na maini dirano,
nove gume, l anac,
koione ploice, servis-
na knj i i ca, pravi l no
zagrijavan prije vonje.
C i j e n a : 2 . 4 0 0 E .
Kar l ov ac. Tel ef on:
095/8512735
APRILIA PEGASO STRA-
DA, 2009. godi na,1.
vlasnik, dodatna opre-
ma, odravan, regi s-
traci j a do 04/2013.
god. Cij ena: 5.000E.
Z a g r e b . T e l e f o n :
099/2711777
APRILIA PEGASO 650,
1999. godina, cijela ili
po dijelovima. Cijena:
1.000E. Karlovac i okol-
i c a . T e l e f o n :
099/8256863
APRILIA TUAREG 600,
1989. godina, komplet-
na, neispravna, uredni
papiri. Cijena: 4.200kn.
Telefon: 099/3808180
APRILIA RS 125, 2006.
godina, odlino stanje,
generalka prije 500km,
ATD ispuh. Servisiran
svakih 4.000km. Prvi
vlasnik. Cijena: 1.999E.
Slavonski Brod. Telefon:
097/7245199
APRILIA SHIVER 750,
izvrsno stanje, garairan
i ouvan, 2008. godina,
neregistriran, prvi vlas-
nik, 11.000km, nove
gume. Cijena: 4.900E.
R i j e k a . T e l e f o n :
091/6000996
APRILIA TUAREG RALLY,
oko 40 KS, sloena za
c r o s s , g e n e r a l n o
sr eena, sve novo.
Ci j ena: 1. 000E .
Telefon: 098/1630618
DUCATI
DUCATI 900 SS -
Bi mota DB2, speci al
e d i c i o n e f i n a l e ,
1. 500km, ci j ena po
dogovoru, moe zami-
j e n a . T e l e f o n :
098/236175
DUCATI 1098, u izvrs-
nom stanj u, ki t Evo
Termignoni, nove gume,
napravljen veliki servis.
Ci j e n a : 11. 000E.
Telefon: 091/5157067
DUCATI MONSTER 696,
crni, 2010. godina, u
o d l i n o m s t a n j u ,
3.000km, 1. vlasnik, za
55.000 kn prodajem,
mo g u a z a mj e n a .
Ci j ena: 55. 000kn.
098/794461
DUCATI MULTISTRADA
1000DS, 2004. godina,
30.000km, odj avlj en,
puno dodatne opreme.
Cijena: 5.100E. Zagreb.
Telefon: 098/286249
HARLEY-
DAVIDSON
HARLEY DAVI DSON
Heritage softail, 2000.
godina, twin cam, ko
n o v . T e l e f o n :
091/5830098
HARLEY DAVI DSON
Road King, novi model -
twin cam classic, super
st anj e , r egi st r i r an
godinu dana- hitno pro-
daj em i spod ci j ene.
Telefon: 091/5830098
HARLEY DAVI DSON
Jesse James, novi ,
1.150 km, izraen spe-
ci al no po nar ubi ,
uvezen iz Californie, jai
motor, hitno i povoljno.
Telefon: 091/5830098
HARLEY DAVIDSON Ultra
glide classic, novi twin
cam - full oprema, hitno
ispod cijene: 15.800E
regi stri ran, 15.400E
b e z . T e l e f o n :
091/5830098
HARLEY DAVI DSON
Panhead,1954. godina,
Shovel maina, uvezen
iz Engleske, hr tablice,
moe u di j el ovi ma -
samo motor, Ri j eka.
Telefon: 091/5830098
HARLEY DAVIDSON V
Rod Muscle. 2009. g.
Prvi vlasnik. Puno origi-
nal H-D dodatne opreme.
Redovi t o ser vi si r an.
20. 000E. Tel ef on:
098/275111
HARLEY DAVIDSON,
2 0 0 5 . g o d i n a ,
12.800km, kao nov.
Var a di n. Tel ef on:
098/446626
HONDA
HONDA CBF 1000,
2006. godi na, regi s-
tracija 06/2012. god.,
odlino stanje, vrijedi
pogl edat i i kupi t i .
Cijena: 5.300E. Pula.
Telefon: 099/6989499
HONDA CBR 1000 RR,
2 0 0 5 . g o d i n a ,
36.000km, prva regis-
tracija 2006. god., ser-
visna knjiica ( servisir-
an u ovlatenom servisu
), garai ran, i zvrsno
ouvan. Cijena: 5.500E.
095/658340
HONDA CBR 900, uni-
kat. Ci j ena: 3.500E.
Vi r ovi t i ca. Tel ef on:
098/1893859

131 MOTO PULS br. 130/8./2012.
HONDA MOVISTAR, reg-
istracija do 07/2013.
god., 35.000km, sve
novo na motoru, bez
ikakvih ulaganja. Cijena:
5. 300E. Makar ska.
Telefon: 098/9630647
HONDA CBF 600S,
2 0 0 6 . g o d i n a ,
27.000km, kofer, nove
gume, registracija do
06/2013. god., nema
poreza. Cijena: 4.400E.
S p l i t . T e l e f o n :
091/3172255
HONDA CBR 600F,
2 0 0 6 . g o d i n a ,
28. 000km. Redovno
servisiran, registracija
do 08/2013. god.
O d l i n o s t a n j e ,
Akrapovi, kofer 45 lita-
ra. Ci j ena: 4. 800E.
091/7861392
HONDA CBR 954, ok
stanj e, novi l anac i
lananici, disk ploice,
gume 70%. Ulje, filter,
svj ei ce promj enj eni .
Telefon: 091/4104101
HONDA VTR 1000,
tracija godinu dana, na
stranim tablicama, vlas-
ni k. Ci j ena: 1.450E.
Kar l ov ac. Tel ef on:
099/8256863
HONDA VTR 1000 SP-2,
2005. godi na, f ul l
Akrapovi , 2.vl asni k,
servisna knjiga, svi ser-
visi raeni u ovlatenom
servisu, napravljen ser-
vis. Cijena: 1. Hrvatska.
Telefon: 097/7527244
HONDA CBR 600 F,
sport, 78kW, 1999.
godina, Akrapovi, reg-
god., 599ccm. Cijena:
2. 900E. ak ov ec .
Telefon: 099/8696336
HONDA CBR 929, 2001.
godi na, 31. 000km,
izvrsno ouvana, naprav-
ljen veliki servis, Leo
Vince SBK, nove gume i
di sk pl oi ce. Ci j ena:
3.100E. Belica. Telefon:
095/8545470
HONDA F6C VALKYRIE
Gl, 1500 boxer 6 cil-
indara, 100 Ks, bespri-
j ekor an, r egi st r i r an,
vl asni k 10 godi na,
1999. g., 70.000km.
Ci j e n a : 12. 000E.
Samobor . Tel ef on:
099/6681056
HONDA CBR 1100 XX,
1 9 9 7 . g o d i n a ,
50.000km, stanje ured-
no, motor nije registri-
ran. Ci j ena: 4.000E.
i b e n i k . T e l e f o n :
091/5166789
HONDA 600F HORNET,
75 kw, pr i j eeno
12.339km, rega istekla
07/2012.g, crni, proiz-
vodnja 2008. godina,
dr ugi vl asni k, mal o
voen, garairan. Cijena:
5.000E. Zagreb, Vrape.
Telefon: 091/7633589
HONDA CBR 1000RR,
2008. godina, 9.800km,
neregistrirana, sa zam-
j ens k i m ok l opi ma
6.200E ili 7.700E orgin-
al . Ci j ena: 6. 200E.
akov ec . Tel ef on:
095/5254693
KAWASAKI
KAWASAKI ZX9R, 1997.
g o d i n a , r e g . d o
05/2013. Akrapovi
karbonski s granama,
nove gume, odl i no
stanje, mogua zamje-
na za enduro ili chop-
per. Ci j ena: 3.800E.
Kopr i vni ca. Tel ef on:
091/1203009
KAWASAKI GPZ 750,
god. Cijena: 10.000kn.
S i s a k . T e l e f o n :
092/1292255
KAWASAKI ZR-7, 2003.
0 4 / 2 0 1 3 . g o d . ,
Variocrom/plava boja,
d o d a t n a o p r e ma ,
odravan u ovlatenom
servi su, 2.600E bez
dodatne opreme. Cijena:
2 . 6 0 0 E . Z a g r e b .
Telefon: 091/5725656
KAWASAKI VN900, jed-
nostavno - maen i
p a e n l j u b i ma c .
Pouzdan, besprijekoran
i nadasve ekonomian
motor, redovno servisir-
an i pravilno koriten,
bez muice, a kamoli
nezgode ili ogrebotine
na njemu. Na njemu je
oko 30. 000 kuna
d o d a t n e o p r e me
(rauni), od ega veina
ori gi nal Kawasaki , a
ostali dijelovi iz Amerike.
V o d i c e . T e l e f o n :
098/710685
KAWASAKI, 2008. godi-
na, r egi st r aci j a do
0 3 / 2 0 1 3 . g o d . ,
4 . 5 0 0 E . Z a g r e b .
Telefon: 099/2599570
KAWASAKI ER6N ABS,
2010. godina, 7.350km,
racing green boja, top
stanj e, 1. vlasnik, 3
kljua, servisna, Xenon,
ouvan, uredan. Cijena:
4. 100E . T e l e f o n :
092/1735630
0 6 / 2 0 1 3 . g o d . ,
11.000km, nove gume,
servis, amortizer volana
Ohl i ns, vj etrobran, 3
kl j ua, super stanj e.
Cijena: 5.500E. Ivani
g r a d . T e l e f o n :
098/617113
KAWASAKI ER6N, motor
super ouvan, 2006.
06/2013. god., redov-
no servisiran, servisna,
Akrapovi , garai ran.
Telefon: 099/2167696
KAWASAKI Z 750 S,
2 0 0 5 . g o d i n a ,
32.000km, originalno
st anj e, ni j e l upan,
izuzetno sauvan, obav-
ljen servis, bez ulagan-
j a. Ci j ena: 3. 200E.
Na i c e . T e l e f o n :
091/9414765
KAWASAKI Z 750,
2 0 0 7 . g o d i t e ,
20.000km. Prvi vlasnik,
u r e d n o o d r a v a n .
Upr avo r egi st r i r an.
Cijena: 5.000E. Poega.
Telefon: 091/3215299
04/2013. god. Preao
6.500E. Osijek. Telefon:
092/1379923
KAWASAKI ZZR 600,
98KS, 2003. godi na,
jako ouvan, redovito
servisiran, ugodan za
dulja putovanja, vlasnik
od 2004.god. Cijena:
4. 100E. Kr a p i n a .
Telefon: 098/721223

132 MOTO PULS br. 130/8./2012.
KAWASAKI ZZR1100,
mogue kombi naci j e.
Cijena: 1.200E. Katel
n o v i . T e l e f o n :
095/8603499
KAWASAKI KLE 500,
motor izvrsno ouvan,
2 0 0 3 . g o d i n a ,
30. 000km, r edovi t o
servi si ran, servi sna,
Givi kofer, registracija
do 05/2013. god. ,
gar ai r an, or gi nal no
stanje. Cijena: 3.300E.
099/2167696
KAWASAKI, motor je u
odlinom stanj u, bez
dodat ni h ul aganj a.
R e g i s t r a c i j a d o
04/2013. god. Cijena:
18. 000kn. Sl at i na.
Telefon: 095/9026007
KAWASAKI ZX 10 R,
2004. godina, original
Var a di n. Tel ef on:
095/8609512
KTM
KTM RC8, 2009. g.
3. 500k m, c i j e n a :
85.000kn, moe zami-
j e n a . T e l e f o n :
098/236175
KTM SUPERDUKE
Ra c i n g , 2009. g . ,
1 1 . 5 0 0 E . T e l :
098/236175
KTM 525 EXC Factory,
2007. godina, komple-
tan za SMR, nije regis-
triran, 10tkm, 300rad-
nih sati. Cijena: 4.400E.
Bi o g r a d . T e l e f o n :
098/392826
KTM EXC 525, 2007.
godina, stanje vie nego
odlino, dodatna opre-
ma. Pazi n. Tel ef on:
098/434475
KTM EXC 530, 2008.
g odi na, odr av an,
odl i an, mogunost
kupnje s automatskim
kvailom, nove gume,
lanac i lananici, klip,
leajevi kotaa. Cijena:
4. 500E. L udbr eg .
Telefon: 095/8267722
SUZUKI
SUZUKI DL 650 V-
STROM, 2007. godina,
Odlino uuvan, sive
boje , 48.800km, prvi
vlasnik, garairan i ljeti
i zimi. Cijena: 40.300kn.
Goj anec, Var a di n.
Telefon: 091/5937632
SUZUKI GSX-R 600,
2002. godi na, K2 u
odlinom stanju. Cijena:
3.000E, ni j e fi ksna.
Telefon: 098/1809900
SUZUKI GSF600 BAN-
DIT, 2002. godi na,
54.400km, napravljen
ser vi s mai ne ( i ma
raun) , f azni l anac,
brtve, ulje, filteri. Gume
odline. Cijena: 3.100E.
Dugi Rat . Tel ef on:
091/5196207
SUZUKI INTRUDER VZR
1800 M, 150Ks, regis-
tracija 1 godinu, motor
ima 5.000 eura dodatne
opreme, 1.vlasnik, ser-
visna knjiga, kao nov,
prilika. Zagreb. Telefon:
091/8947887
SUZUKI GS 500, 1980.
godina, ok stanje, sjedi
i vozi. Cijena: 8.500kn.
091/4104101
SUZUKI K 6, 1000 R,
2 0 0 6 . g o d i n a ,
27.000km, napravljen
servis, gume ok, kar-
bon, Remus. Ci j ena:
6. 000E. Var a di n.
Telefon: 091/4332636
SUZUKI SV 650 S, 2008.
godina, 25.000km, reg-
god., servisna knjiica,
gar ai r an. Podesi vi
volan www.convertibars.
com. Cijena: 4.500E.
091/7267840
SUZKI GSX 1400 K5,
2005. godina, ouvan,
svi ori gi nal tvorni ki
dijelovi + dodatna opre-
ma: top Yoshimura tri
oval. Cijena: 6.000E.
L a b i n . T e l e f o n :
091/5325383
SUZUKI GSXF 650, reg-
istriran godinu dana,
napravljen servis, gume
i ostalo. Oprema kofer
Kappa s nasl onom.
Telefon: 091/3002642
SUZUKI GSXR 600,
traci j a godi nu dana,
napravlj en kompletan
servis, dosta opreme,
nikad padano, bez ogre-
boti ne. Prodaj em i l i
mi j enj am. Ci j ena:
4 . 7 0 0 E . Z a g r e b .
Telefon: 095/9247346
YAMAHA
YAMAHA XT660R,
traci j a godi nu dana,
49.000km, servisiran,
kofer. Cijena: 26.000kn.
Velika Gorica. Telefon:
091/6252404
YAMAHA R6 spremna
za superstock kl asu
puno dodatne opreme
sve informacije email:
slobodanvulic2t3@hot-
ma i l . c o m i t e l :
+0038766451454
YAMAHA YZF R6, motor
je 2003. godite. Ima
racei ng pl asti ke od
novijeg modela (2006),
krai zupani k (mal o
je startnija), sportske
pedalice za mjenjanje
brzina i zadnju konicu,
s k l o p i v e r u k i c e
konice i kvaila. Ispuh
j e Akrapovi . Ci j ena:
3.500E. Zadar. Telefon:
091/1536761
YAMAHA XT660X, godi-
na poizvodnje 2004.,
r e g i s t r i r a n a d o
04/2013. god. Cijena:
2 . 7 0 0 E . L e g r a d .
Telefon: 099/5983731
Y AMAHA S UP E R
TENERE 750, novi lanac
i l anani k, dodatna
zadnj a guma. Cij ena:
1. 700E. Podgor a.
Telefon: 091/3698156
YAMAHA XT 600E, nove
l amel e, gume, vr l o
dobro stanj e. Cij ena:
1. 500E. ak ov ec .
Telefon: 098/9219208
YAMAHA FZR 1000,
1991. godina u odlinom
stanju, registriran do
svibnja 2013. Cijena:
17.000kn. Garenica.
Telefon:098/9666738

133 MOTO PULS br. 130/8./2012.
YAMAHA XJR1300,
2007g. U i zvr snom
stanju, amor. volana,
kofer, vjetrobran, cca
30. 000km. Ci j ena
7. 500E . T e l e f o n :
098/337531
YAMAHA, 43.300km,
odlian, odj avlj en, 2.
R o v i n j . T e l e f o n :
098/360690
YAMAHA XT, motor je
pali - vozi. Prednja nova
guma, lanac i lananici,
ul j e f i l t er i , t opovi ,
rukice, zatita maine
i ruku, tri kljua. Cijena:
3. 500E . T e l e f o n :
097/7757747
YAMAHA XJ 600 N,
2001. godina, registri-
rana do 05/2013. god.,
36.000km, garairana,
trei vl asni k. Ci j ena:
2.200E. Mal i Loi nj .
Telefon: 098/9356683
YAMAHA DRAGSTAR
650, raena prerada,
b r z a mo n t a a i
demontaa s orginala
na preradu, garairan,
registriran godinu dana.
C i j e n a : 6 . 5 0 0 E .
Vi nkov c i . Tel ef on:
098/882658
YAMAHA FZR 600, sna-
ga mot or a: 67kw,
pr i j eeni ki l omet r i :
60. 000. Ouvan i
garairan. Nogari u cije-
ni . Ci j ena: 2. 000E.
098/1301249
YAMAHA R6, 2008.
godi na, i zvrsna, kao
nova, regi straci j a do
06/2013. god., prvi
Zagreb-Ivani. Telefon:
099/7312249
YAMAHA BT1100
BULLDOG, 2004. godi-
na, 18.000km, regis-
god., Arrow topovi, nova
baterija, garairan, tank
torba+42L kofer. Cijena:
5.000E. Rijeka. Telefon:
098/434111
YAMAHA FJ 1100,
1 9 8 5 . g o d i n a ,
10.000km, staj al a u
sobi 25 godina, registri-
rana godinu dana, motor
je novo novo. Osijek.
Telefon: 091/5235777
YAMAHA VIRAGO 1100,
1 9 9 6 . g o d i n a ,
96.000km, i spravan,
servi si ran, garai ran.
Cijena: 3.400E. Zadar.
Telefon: 091/9399156
YAMAHA FZ6S FAZER
S2, 2007. godina, 1.
vl asni k, gar a i r an,
Akrapovii, odlian, sa
original auspuhom cije-
na 36.500kn, zamjena.
Grubino Polje. Telefon:
098/9607025
YAMAHA MIDNIGHT
STAR 1300, 2007.godi-
na, r egi st r aci j a do
0 6 / 2 0 1 3 . g o d . ,
29.000km, nove gume,
servis napravljen, puno
opreme, zamj ena za
novi VW Polo. Slavonski
B r o d . T e l e f o n :
095/8009999
YAMAHA FJR 1300 A,
2008. g., 22.000km,
prvi vlasnik, kompletna
originalna dodatna opre-
ma, 3 kofera, torbe,
deflektori, boni titnici,
alarm, vei vizir, ABS,
gr i j ane r uke, nove
gume. Izvrsno stanje.
Ci j e n a : 12. 500E.
098/212682
YAMAHA R6, 2007.
05/2013. god., 1.vlas-
nik, komplet auspuh,
amor t i z er v ol ana,
plivajui diskovi, i jo
hrpa opreme, moe
zamjena za auto. Cijena:
6 . 6 0 0 E . Z a g r e b .
Telefon: 091/4464646
YAMAHA R6, 2000.
godina, 34.600km, bije-
la, uredna, servisirana,
spor t ski t op Ar r ow,
gume Bridgestone, rep
sa LED svjetlom. Cijena:
2. 599E . T e l e f o n :
092/1735630
YAMAHA XT125R,
2006. godina, Shakal
auspuh, 20. 000km,
mogua zamj ena za
cross motor novi j eg
godita uz moju nado-
platu. Cijena: 14.000kn.
Vi r ovi t i ca. Tel ef on:
098/9255950
YAMAHA FAZER FZ 1S,
20 tjm, bez ogebotine,
servisna, prvi vlasnik,
bez trokova prij eno-
sa, dodatna oprema.
Cijena: dogovor. Osijek.
Telefon: 091/5606565
YAMAHA XVS 1300A
Midnight Star, 2007.
g o d i n a , 5 4 k w ,
13.000km, garairan,
nove gume, full oprema,
odlino ouvan. Cijena:
po dogovoru. Otok Hvar.
Telefon: 091/7306485
YAMAHA YZF 600R
THUNDERCAT, regi s-
god. , novi l anac i
lananici, ngk iridium,
ebc l amel e, nov e
koni ce, t ekui ne.
Os i j e k . T e l e f o n :
098/857394
YAMAHA YZF R125,
izvrsno stanj e, servi -
si rana u ovl atenom
servisu, nikad padano,
registracija 1 godinu,
10.800km, 2009. godi-
na, 1. vlasnik. Cijena:
3. 200E. Vi r ovi t i ca.
Telefon: 098/1779729
YAMAHA YZ 250, 2000.
godi na, novi l anac i
lananici, disk ploice,
prije 8 sati promjenjeni
klip i klipnjaa...dobro
091/4104101
YAMAHA YZF450,
2005. godina, u vrlo
dobrome stanju, novi
diskovi, disk ploice,
lanac, lananici, repari-
rane prednj e vi l i ce.
Telefon: 095/9088679
SKUTERI
PIAGGIO X7 EVO 300,
2 0 1 0 g o d i n a ,
13.000km. Registriran
godi nu dana. Ci j ena:
19. 000kn. Zagr eb.
Telefon: 091/3006009
HONDA PCX 125, 2011.
godi na, ser vi si r an,
rolice, remen, ulje, disk
ploice, neregistriran,
25. 000km, servi sna
knjiica, pod garanci-
jom. Cijena: 17.600kn.
Pet r i nj a. T el ef on:
098/9885718

134
ati
Od sada nam
oglase aljite i
SMS odn. MMS
porukama na broj
NOVO!
*Oglase zaprimamo zakljuno s 1.
u mjesecu za broj koji je u pripremi
091 - 300 90 20
PEUGEOT SPEEDFIGHT
2, 100ccm, prodajem ili
mijenjam, 85-90km/h.
Motori vrijedi te novce,
rega iznosi nekih 500-
600 kn, mogua je i reg-
i s t r a c i j a . e - ma i l :
al en4994@gmai l .com
i l i 091/565- 5328.
Ci j e n a : 5. 000k n .
Gudovac.
PIAGGIO CRUISER 500,
g o d . , 16. 000k m,
napravljen veliki servis,
nove gume. Cijena: na
upit. Bjelovar. Telefon:
098/404439
MALAGUTI GT500,
2 0 0 5 . g o d i n a ,
14.000km, prvi vlasnik,
odlino stanje, novi aku-
mulator, nove ploice
sprijeda i straga, kofer.
091/2244551
SUZUKI BURGMAN 400,
2000. godina, u vrlo
dobrom stanj u, sre-
brne boje s koferom i
kseno svjetlima, nikada
ni j e razbi j an. Ci j ena:
13. 500kn. Pakr ac.
Telefon: 098/9681450
YAMAHA X-CITY 125,
2008. godina, prva reg.
2010., reg. do 05/2013,
5. 000k m. Ci j ena:
2.600E. Slavonski Brod.
Telefon: 091/4446113
SKUTER, 2005. godina,
5.800km, 2. vlasnik,
motor kao nov, bez
ogr ebot i ne. Ci j ena:
1. 000E . T e l e f o n :
099/7508850
PIAGGIO BEVERLY 500,
2003. godi na, r eg.
09/12. , ser vi si r an,
d o d a t n a o p r e ma ,
ouvan. Cijena: 2.500E.
Makar ska. Tel ef on:
098/1658427
GILERA RUNNER VXR
200, registracija godinu
dana, motor j e j ako
dobar, nanovo bojan,
motor je ouvan i atrak-
tivnog je izgleda. Cijena:
1.300E. Split. Telefon:
095/1980146
OSTALI
MOTO GUZZI V35C,
1982. godina, potpuno
ureen i ispravan, regis-
t r i r an godi nu dana.
0 1 / 6 2 3 4 6 5 3 ,
091/9527864
MOTO GUZZI V35 II,
350 ccm, 1980. godi-
na, potpuno ureen i
ispravan, spreman za
r egi st r aci j u. Ci j ena:
15. 000kn. Zagr eb.
Telefon: 01/6234653,
091/9527864
REGAL RAPTOR SPYDER
250, 2009. godina, reg-
g., 9.000km, servisna
knj i ga, candy smea
boja, sjedalo raeno po
narudbi, moe zamje-
na. Ci j ena: 2. 900.
Bj el ov ar . T el ef on:
092/1496237
TOMOS APN 6, pot
puno nov, 36km, nov
oregistriran, jamstvo 1
godinu. Cijena: 6.900kn.
Krapina okolica. Telefon:
098/9344433
DERBI SENDA EXTREM
50 R, 2007. godina,
ouvan, voen rekreativ-
no. Cijena: 10.000kn.
Telefon: 098/9581969
MV AGUSTA F4, 2001.
godina, 13.000km, top
098/373888
KEEWEY, kopija Harley
Davidsona, 125 ccm, u
i zvanrednom stanj u,
preao 6.500km, pro-
dajem i na rate. Cijena:
8. 500k n . Os i j e k .
Telefon: 099/2315858
HUSABERG FE 450,
2006. godina, izvrsno
stanj e, bez ulaganj a,
250r h , 7. 000k m,
mogua zamj ena za
1000R motor 2004.-05.
normalne cijene. Cijena:
3.600E. Hum na Sutli.
Telefon: 098/9967612
KEEWAY CRUISER 250,
2010. godina, prvi vlas-
ni k, r egi st r i r an do
08/2012. god. , u
o d l i n o m s t a n j u .
Mo g u a z a mj e n a .
S i s a k . T e l e f o n :
092/2357069
MOTO GUZZI NUOVO
FALCONE, 1970. godi-
na, potpuno ureen i
i spr avan, odj avl j en.
0 1 / 6 2 3 4 6 5 3 ,
091/9527864
POKLANJ AM st ar e
broj eve Moto Pul sa,
br . 25- 110 i MP
Kat al oge. Tel ef on:
+38759227540
ZONGSHEN ZS 250 GS,
malo oteen, 1. regis-
tracija 04. mj. 2008. g.,
reg. do 04/2013. g.,
preao oko 6.000km,
nove gume, net o
opreme ide uz njega (na
upit), 1. vlasnik, cijena
ni j e f i ksna. Ci j ena:
11.000. Zadar. Telefon:
091/5185472

TEMBO NAGRAUJE NAJBOLJE PISMO
SETOM TOTAL ULJA
*
j
a
v
i
t
i

s
e

u

r
e
d
a
k
c
i
j
u

r
a
d
i

p
r
e
u
z
i
m
a
n
j
a

n
a
g
r
a
d
a

u

r
o
k
u

o
d

3
0

d
a
n
a
Suha spojka
Za poetak veliki pozdrav iz Hercegovine. Da nije
bilo vaeg asopisa moda nikad ne bi ovako zavo-
lio motocikle, ali to se jednostavno dogodilo prije 10
godina kada sam kupio prvi primjerak Moto Pulsa
koji je i sada u kolekciji. Taj isti primjerak je pred-
stavio Ducati Monster u koji sam se ja zaljubio na
prvi pogled i ak sam ga nacrtao isti taj dan. Znai,
prednost dajem talijanskim motociklima, ali nekako
su mi uvijek bili nedostini zbog cijene.
Sada imam 24 godine i ponosni sam vlasnik moto-
cikla Moto Morini Kanguro 350 X, prve serije iz 1983.
Godine. Tako sam se nekako utjeio Talijanom sa
V2 strojem, zranim hlaenjem i suhom spojkom.
Nisam ljubitelj nekih velikih brzina, jednostavno
oboavam taj osjeaj vonje koja oslobaa svih briga
i vraa osmijeh na lice. Meutim pojavio se problem
ba sa tom suhom spojkom. Tonije ona ne odvaja,
odnosno 'klipi' na kojeg djeluje poluga (na koju je
spojena sajla sa ruice) ne vraa se kako bi trebao.
Nemam ba nekog mehaniara koji se razumije u ove
motocikle, pa zato vas pitam za savjet, ako nita dru-
go, da mi nekoga preporuite ili da mi uputite neki
savjet.
Zahvaljujem, Draen Primorac
Mislimo da vam s malo dobre volje moe pomoi bilo
koji sposobniji automehaniar. Suhe spojke su relativno
rijetke kod motocikala, ali su zato sasvim uobiajene
kod automobila, a osim toga ne predstavljaju neko
visoko sofisticirano tehniko rjeenje koje se ne bi moglo
razumjeti. Ne moe Talijan nita napraviti, a da se to
ne bi moglo popraviti. n
Podrka inicijativi B125 (1)
Potovani, ovim putem vam dajem podrku za
vau inicijativu da vozai s B kategorijom mogu
upravljati motociklima do 125 kubinih centime-
tara, odnosno do 15 konjskih snaga sa ili bez ogra-
nienja. Iz iskustva znam da mopedi do 50 kubi-
nih centimetara esto smetaju na cesti jer nemaju
dovoljno snage (limitirani su) da voze bre od 50
km/h. U Rijeci kad se vozi iz centra na Veicu na
usponu takav moped ne moe voziti bre od 20
km/h. Moete misliti kako je vozaima automo-
bila koji moraju puzati iza njih. S druge strane
muka je i vozaima mopeda jer u tom trenutku
bi sigurno htjeli da mogu imati vie kubika i konja
da savladaju takve uspone.
Volio bih da uspijete u ovoj inicijativi. Budui da
imam B kategoriju (jo od 1990. godine) tada bih
kupio vjerojatno Yamahu YBR 125. Za to je zasluan
moj sin. im sam je vidio, zaljubio sam se u nju. Eto
toliko od mene. n
S potovanjem, Dejan Mikii
Podrka inicijativi B125 (2)
Pozdrav, podravam vau inicijativu, iako s malom
zadrkom. Naime, kao voza motora s 47 godina sta-
a, ali i znanstvenik iz podruja sigurnosti, mislim da
bi takve akcije trebale podrati dodatnu (fakultativnu)
edukaciju za budue vozae motocikla s naglaskom na
najee greke i opasnosti u toj vrsti vonje.
No, javljam se vie zbog druge inicijative, naime
meritum problema s kojim se motociklisti susreu
je cjelogodinja (nepotrebna) registracija. Dok neke
od najbogatijih zemalja EU imaju ak mogunost
seljenja registarskih ploica s vozila na vozilo, kod
nas nema mogunosti registracije na 3, 6, 9 mjeseci?
Odnosno ima, ali uz povrat tablica i trokove koji
su iracionalni. Mislim da asopisi poput ovog nisu
dovoljno uinili da artikuliraju elju motociklista da
registriraju motocikle na krai rok od godine i zadr-
e tablice. I plate adekvatne osiguranine! Mislim da
su naknade previsoke, a pokuaj niih cestarina ne
prepoznajem kao dovoljan i korektan. Stoga upu-
ujem prijedlog nove inicijative! Evo, prilog jednog
dugogodinjeg bikera koji i dalje vozi kao kad je bio
mlad, s razlikom da sada osim guta gleda i na eko-
nomske nepravde s kojima se bikeri suoavaju.
Lijepi pozdrav, L. imi
Potpisujemo vau inicijativu. Ako moe normalan i
bogatiji svijet, zato ne bi mogli i mi. Ipak, ini nam se
da i u tom rigidnom sustavu ima blagih pomaka na bolje
i da bismo nakon ulaska u EU mogli dobiti i ta prava.
Raspitat emo se, pa ako treba, pokrenuti i tu inicijativu,
vrijeme je da izaemo iz Srednjeg vijeka. n
NAGRAENO PISMO GR ENO PISMO
Lektura
Potovani, due vrijeme itam
Moto Puls i uglavnom sam
zadovoljan. Ponekad mislim
da se moe reducirati pojedine
lanke, a neki se i ponavlja-
ju, ali OK; ima vie prednosti
nego mana. Razlog mog jav-
ljanja je jezik. Pretpostavljam
da su autori lanaka zreliji lju-
di jer nema pregrt anglizama
tipa "gadgeti" to je tipino za
mlau populaciju. Ali zato ima
dosta tragova iz doba ex Yu, pa
itamo o obrtomjeru ili kako
teno vozi itd... Hrvatska kori-
sti standardni knjievni jezik i
Moto Puls bi dobro
uinio da zaposli lek-
tora. Time bi jezino
unaprijedio kvalitetu
lanaka, to mi, ita-
telji lista, s pravom
oekujemo. Jer stru-
no/tehniki je sve pod
kontrolom. Moje razmiljanje
stremi poboljanju lista, to ste
vjerujem prepoznali.
S potovanjem,
L. imi
Hvala na kriti-
kama, sasvim su na
mjestu. Imamo lek-
tora, odnosno dragu
lektoricu, no teko je
njoj s nama, posebno
kada su u pitanju teh-
niki pojmovi. Mlai
smo (ili barem nezreli-
ji) nego to moda Vi to
mislite, ali smo ipak i
dovoljno stari da jezi-
ne tekovine bive dra-
ve na nama ostave teko
izbrisivog traga. Danas,
kada vie nismo pioni-
ri, obeavamo da emo
marljivo uiti i raditi,
ali se i popraviti. Za
poetak emo iz rjeni-
ka izbaciti obrtomjer.
Moda ne odmah, ali
mogli bi od sljedeeg
broja. n
136 MOTO PULS br. 130/8./2012.
Pisma
Grad heroj
Na sjeveroistoku na!e lijepe domovine, tamo gdje Dunav
ljubi nebo, smjestio se jedan od najljep!ih gradova na
ovim prostorima, ponosni i herojski grad Vukovar. Prebogat
povijesnim i kulturnim blagom oduvijek je bio posebno
odredite mnogih putnika eljnih preljepog krajolika, izvrsne
kuhinje, sjajnih vina i uivanja na pjeanoj vuedolskoj obali
TEKST I FOTO: DAMIR PRITIANAC
amo tridesetak kilometara od
Osijeka, u sjeveroistonom
dijelu Hrvatske smjestio se
stari barokni grad Vukovar. Osim to
je poznat po svojoj izuzetnoj ljepoti,
on je i najvea Hrvatska rijena luka
na Dunavu. Veza Vukovara i Dunava
datira jo od eneolitika, preko rim-
ske vladavine i Turaka do dana-
njih dana. O povezanosti Dunava i
Vukovara svjedoi i podatak da je
sredinom 19. stoljea Vukovar imao
redovnu brodsku liniju do Budima
i Bea uzvodno, sve do Rumunjske
nizvodno. Danas je Vukovar grad
koji je poznat u cijelom svijetu kao
grad heroj i simbol otpora velikosrp-
skoj agresiji na Hrvatsku.
U Vukovar ulazimo Trpinjskom
cestom, poznatom i kao cesta gro-
blja tenkova, na kojoj su u jesen
1991. hrabri branitelji na elu sa
hrvatskim herojem Blagom Zadrom
unitili veliki broj tenkova i oklopnih
vozila tadanje JNA, etnika i osta-
lih paravojnih postrojbi pristiglih iz
Srbije i okolnih mjesta pod srpskom
okupacijom.
Zaustavljamo se kod spomen-
doma hrvatskih branitelja. Dojmljivo
je ispred doma hrvatskih branitelja
kao simbol postavljen tenk T-55 kraj
spomenika hrvatskom vitezu Blagi
Zadri. Ovdje se pri svakom dola-
sku u Vukovar neizostavno pokloni-
mo svim herojima s Trpinjske ceste.
Vukovar je danas jedno veliko gradi-
lite, a tragovi nemilosrdnog razara-
nja jo su vrlo svjei i vidljivi na sva-
kom koraku. Dodue, puno je toga
obnovljeno i sa svakim novim posje-
tom vidi se da je obnova grada u
punom zamahu.
Zaustavljamo se u centru, odakle
kreemo u obilazak grada. Nadaleko
poznati barokni centar plijeni nau
panju dok hodamo njegovim uli-
cama. Staro sredite grada izgrae-
no je s kuama koje imaju tipine
barokne lukove. Neko su u njima
bile obrtnike radionice i trgovine.
Danas su tu veinom kafii i ugo-
stiteljski objekti. Od centra prema
Dunavu cijela jedna strana ulice jo
je u ruevinama. Izlazimo na Dunav,
odakle nam se otvara vidik na cijelu
gradsku obalu i etalite.
Kreemo se prema Hotelu Dunav,
uz koji se nalazi stari vodotoranj
izgraen 1913. godine. On je ne
samo jedan od najstarijih takvih
objekata u Hrvatskoj, ve i jedan
od najeksponiranijih motiva starog
Vukovara. Preko jednog od neko-
liko vukovarskih mostova dola-
zimo do male gradske luice, na
ijem rubu je na obali Dunava podi-
gnut kri rtvama rata za slobodu
Hrvatske. Odavde je lijep pogled na
glavni gradski trg i novi centar gra-
da, gdje je na terasama kafia vrlo
ivo. Okupljalite je to uglavnom
mladih ljudi koji u jutarnjoj ur-
bi avrljaju uz kavu. Ljepo je vidje-
ti da Vukovar nakon svega to ga
je zadesilo danas ivi jednim uobi-
ajenim ritmom prosjenog europ-
skog grada. Dokaz za to je i neda-
leka trnica, koja vrvi od prodavaa
svih vrsta roba. Moe se ovdje kupiti
sve: od voa i povra do tekstila, pa
ak i bicikala i mopeda u zidanom
dijelu ove trnice. Nas zanima jo
malo povijesnih detalja, stoga odla-
zimo do poznatog dvorca Eltz.
Vodo toranj
Gradska luica U centru je ivo Barokni centar
137 MOTO PULS br. 130/8./2012.
>>>vikend odredite
Vukovar
Neposredno prije dvorca naila-
zimo na kapelicu Sv.Roka koja je
smjetena u istoj (upanijskoj) uli-
ci kao i sam dvorac. Crkva je izgra-
ena 1740. godine kao zavjetna
kapela za njemake naseljenike iz
tog dijela grada. Neko se istica-
la slikom Sv. Roka, Sv. Sebastijana i
Sv. Rozalije, koji su bili zatitnici od
kuge. Nakon Domovinskog rata ovu
crkvu obnovila je ibensko-Kninska
upanija. Iako je uklopljena u dvor-
ski kompleks Eltz, nije njegov sastav-
ni dio jer je izgraena 9 godina prije
dvorca. Gradnju dvorca zapoeo je
1749. vukovarski feud grof Anzelmo
Kazimir Eltz. Dananji izgled dvorac
je dobio poetkom 20. stoljea po
nacrtima bekog arhitekta Siedeka.
Dvorac je velikih dimenzija i rasko-
nog koncepta s mnotvom stilskih
detalja. Ubraja se u najreprezenta-
tivnije objekte baroknog razdoblja
na hrvatskom tlu. Zaista je pravo
remek djelo, koje je dijelom obnov-
ljeno nakon Domovinskog rata, no
konana obnova oekuje se u sko-
rijem vremenu. Od 1968. godine u
dvorcu Eltz smjeten je Muzej gra-
da Vukovara.
Nakon kraeg odmora odlazimo
do potpuno sruene eljeznike sta-
nice i do velike gradske luke koja se
nalazi u neposrednoj blizini. Luka
radi punom parom, no biva elje-
znika postaja je u stanju kakvo ju je
snalo 1991. godine. Odavde odlazi-
mo do Sveuilita Lavoslava Ruike,
ispred kojega je mali park pun stu-
denata, a potom do gimnazije, koja
se nalazi kod Franjevakog samosta-
na na dominantnom poloaju povrh
Dunava i povijesnog gradskog sredi-
ta. Gimnazija u Vukovaru osnova-
na je 1891. godine i odkolovala je
generacije mladih od kojih su kasni-
Barokni centar grada Crkva sv. Roka
Na ulazu u Vukovar
Poznati grafit
Detalj s ulice
Kri na Dunavu
Memorijalno groblje
Crkva sv. Filipa i Jakova
eljeznika stanica Kod centra grada Gradilite u centru
Spomen dom hrvatskih branitelja na
Trpinjskoj cesti poznatoj kao groblje tenkova
Hotel Dunav i stari vodo toranj
Franjevaki samostan
138 MOTO PULS br. 130/8./2012.
>>>vikend odredite Vukovar
***
je mnogi postali priznati strunjaci
diljem Hrvatske i svijeta. Sruena je
tijekom okupacije 1991. Godine, na
stogodinjicu svog osnutka. Danas
radi i otvorila je svoja vrata svima
eljnima znanja, a njezinu obnovu
financirao je grad Zagreb.
Oblinji franjevaki samostan i
crkva najmarkantnije su i najsta-
rije barokno djelo u Vukovaru.
Doputenje za njihovu izgrad-
nju 1723. godine dao je peujski
biskup Nesselrod. Crkva Sv. Filipa i
Jakova dovrena je 1897. godine i
sa svojom duinom od 58 metara
najvea je crkva u Hrvatskoj nakon
zagrebake i akovake katedra-
le. Ovo impozantno barokno djelo
malo koga e ostaviti ravnodunim.
Neto malo dalje od ovog gradskog
uzvienja nalazi se najprepoznatlji-
viji simbol grada Vukovara, a to je
poznati Vodotoranj. Visok 50 m i
kapaciteta 2.200 prostornih meta-
ra vode, izgraen je potkraj 60-tih
godina na ulazu u vukovarsko nase-
lje Mitnicu. Bio je tada jedan od naj-
veih objekata tog tipa u Europi. Do
rata je na vrhu tornja radio restoran
s vidikovcem na Vukovar, Dunav i
okolno srijemsko vinogorje. Upravo
to vinogorje uzgojilo je prvorazred-
ne sorte groa od kojeg su nasta-
la izvrsna nadaleko poznata vina.
Tjekom rata vodotoranj je bio jedna
od najeih meta srpskog topni-
tva. Pri tome je teko oteen (ak
600 direktnih pogodaka), ali se
nee obnavljati, nego e ostati kao
simbol pobjede i novog ivota, ali i
kao podsjetnik na patnje i boli koje
je Vukovar proivio.
Mi emo posjet ljepom Vukovaru
zavriti posjetom Memorijalnom
groblju rtava iz domovinskog rata
na istonom prilazu Vukovaru. Ovo
je najvea masovna grobnica u
Europi nakon II Svjetskog rata. Ja
u citirati neto to je ve napisano:
Kau da slika govori vie od tisuu
rijei, ali jedno je ovo mjesto vidje-
ti na televiziji ili slici, a neto sasvim
drugo biti ovdje fiziki nazoan.
Tada rijei ostaju u zraku. Ovdje su
pokopane cijele generacije, mladost
Vukovara i svih krajeva Hrvatske.
Ovdje postajemo bespomoni. Pria
o tehnikim karakteristikama, veli-
ini spomenika ini se besmislena
i jedino to moemo jest pokloniti
im se i zahvaliti. Kau da je ovo jed-
no od najljepih groblja, oni takvo
i zasluuju. Bilo bi bolje da nika-
da nije moralo nastati. Mi na kraju
moemo rei samo jo jednu stvar
Zapamtite Vukovar i svakako ga
posjetite, jer on je grad koji nam je
dao zalog slobode i mira koji danas
uivamo. n
Dvorac Eltz
Rane su jo svijee
Sveuilite Lavoslava Ruike Gimnazija
139 MOTO PULS br. 130/8./2012.
!"#$ &'()' )*$&' +
!"#$%&"'(" *"$+"$"
!
o svega dva mjeseca ostala su
do izbora Miss Motori 2012.
Kako djevojke nismo sti-
gli poslikati i predstaviti do rujna,
sasvim je vjerojatno da e se izbor
prolongirati s kraja rujna na sredi-
nu listopada. Na godinje odmore
i vrue toplo ljeto nitko nije imun,
pa niti organizatori ovog izbo-
ra. No, ve ovog mjeseca pokrenut
emo internet glasanje preko stra-
nice Motori.hr, gdje ete moi dati
svoj glas za djevojke koje su ve sli-
kane za Miss Motori interneta, gdje
sretnica koja pobijedi dobiva poseb-
nu nagradu.
Za sada su glavne nagrade tri
kacige marke Vemar, dok e naoa-
le Christian Dior, Giorgio Armani,
Guzzi i Max Mara koje poklanja
sponzor, tvrtka Ghetaldus Optika,
dobiti svaka od djevojaka. Osim
toga, svaka od djevojaka e pri-
je izbora dobiti besplatno umjetne
nokte kod naeg sponzora Mistique
nails, a jedna od tri miss e na kraju
dobiti godinu dana manikure.
U ovom broju vam predstav-
ljamo lijepu Barbaru Butorac iz
Novog Vinodolskog. Barbara je iz
naeg iskustva vrlo vesela osoba, a
lan je Dobrovoljnog Vatrogasnog
Drutva Novi Vinodlolski, o kojem
smo toliko uli na televiziji i radiju
ovih dana.
Djevojke koje se ele prijaviti na
ovaj izbor jo imaju vremena. Svoje
prijave aljite na e-mail: miss@moto-
ri.hr ili na motopuls@motopuls.hr
!"#$%#&'
!"# %# &'(%# ")#&#('
*+,'-* .' /)0%'"# .'
.'")1(0 0.2*) 30++
3*,*)0 45647 0 +(0&'(%#
/*+-0%# -%#,'
141 MOTO PULS br. 130/8./2012.
>>>akt ual no
Miss Motori 2012.
!"#$%&" ()&*% ++, -.%&&" -"/0 ++1 2)34"#" 5"6&)60 ++7 8%#" 93%:)6"; ++< =&%#>" 26)0 ++? -"@0#" "6&)60 ++A
B%&%#" C"#4)3 ++D =#0." !)430 ++E 8"F"3" 8$30 ++G !"3.0#" =H0 +,, I#%J K"&%#.">)60 +,+
9"3@"3" 9$.)3"; +,7
L">&0#" -$M)60 +,1
! " # # ! % & % ' " ( ) * ( +
142 MOTO PULS br. 130/8./2012.
F
o
t
o

M
O
T
O

P
U
L
S

M
a
k
e
-
u
p

f
r
z
u
r
a

E
s
t
e
t
i
c

U
v
e
m
a

D
e
s
a
n
g
e
p
g
143 MOTO PULS br. 130/8./2012.
! " # # ! % & % ' " ( ) * ( +
!
"#$"#" !
&'(#")
!"#$"#" *+ ,($*+-." & /"0 1'&23( $"0 4"2"
1& $&4/&.3 ,(5"#3 & 6(7(8 93/(2(.14(8: 3"4(
*+ "4'37/" ."/3)" ;9; 6(73 93/(2(.143: -2*+
3 5373< 9"'#& *+ ,#+/3*+." & /"0& #+2"4)3*&:
," 18( *+ *+27" &-"13.3< =#3>/"." /"8 *+ 4"1/3*+ 2" *+ '"8( *+# 7(.3 7"'#(-"1)+< ?"
#">.34& (2 -"0+/*" ,(5"#": @#"$#( *+ 1'"."
31,#+2 /"0+- ($*+4'37" 3 143/&." 1+ & 2(/*+
#&$.*+< ;(2"." *+ &1,&' 2" *(* 1+ 173"*&
+'7+#()34.3 4"( 0'( *+ (7"* /" 4(*+- *+ 1*+."
*+# 8(-& ,#+7+1'3 ,&/( 7(2+ >" -"0+/*+ /"
/+,#(@(2/+ '+#+/+<
A/"+ (7" 27"2+1+'*+2/(-(230/*"43/*" 1'&23#"
/" ,#"7/(8 B"4&.'+'&: " & 1.($(2/( 7#3*+8+
@(1'+13#"< !"#$"#" 38" CC 4-: " 731(4" *+
DEC )8 & 731(438 ,+'"8" (2 DF )8: ," #"&/"*'+< ;( 1"2" *+ 7(>3." 1"8( 14&'+#: "
/"4(/ 0'( *+ 3>"0." & G('( =&.1&: 1"8( *(*
*+ /+$( -#"/3)"<
Borac iz austrijske iz austrijske
Na! susret s ovim motociklom bio je u najmanju
ruku neoekivan jer smo na Fighter 161 naletjeli
u spremi!tu austrijske radionice specijalizirane
za prerade custom motocikala, kamo smo svratili
posve drugim poslom. Moete zamisliti nae
iznenaenje kada smo ugledali ovo udo
N
akon odgovarajuih dogovo-
ra jednog smo se lijepog ljet-
nog dana zaputili u Austriju
kako bismo testirali neke motocikle.
Ve sama injenica da smo u mjestu
St. Peter im Sulmtal, odnosno mjestu
Moos u njegovoj neposrednoj blizini,
nekoliko desetaka kilometara zapad-
no od autoceste od Maribora pre-
ma Grazu, ili pronai prodavaonicu
Victory motocikala bila nam je u naj-
manju ruku apstraktna. Odgovarajua
paralela bila bi da u Puoj Bistri tra-
ite prodajni salon Harley - Davidson
motocikala. Jasno, ne mislimo ovime
uvrijediti stanovnike malih mjesta, ve
ukazati na injenicu da se prodajni
saloni u pravilu nalaze u veim urba-
nim mjestima. Uglavnom, lag na tor-
tu cijelog dana svakako je bilo otkrie
da su vrijedne ruke u radionici Styrian
Motor Cycle (SMC) skupile odree-
ne nagrade i na raun svojih prerada
streetfighter motocikala. Prije svega
mislimo na motocikl nazvan Fighter
161, koji smo pronali pokriven plah-
tom u pomonoj prostoriji radionice.
Pretjerivanje na cijeni
Kako su streetfighter motocikli
nastali prvenstveno iz nude, a zatim
evoluirali u nerijetko pretjerane kre-
acije kakve danas susreemo, pogo-
tovo na njemakoj sceni, tako je i
Yamaha FZR 1000 poela kao pro-
sjeni motocikl, da bi postala Fighter
161. Bilo je potrebno priblino 600
radnih sati kako bi iz ovog dvadeseto-
godinjaka (FZR je proizveden 1991.
godine) nastao motocikl koji pred-
stavljamo. Iako smo svjesni da foto-
grafija vrijedi tisuu rijei, evo ipak
nekih podataka koji bi mogli biti
zanimljivi.
Od osnovnog donatora, spomenu-
te Yamahe, ostao je agregat te poprili-
no modificirani okvir. Litreni agregat
sada udie kroz upadljive usise povrh
upravljaa, koji prolaze kroz spremnik
goriva. Kada agregat radi, okrugli lep-
tiri se, naravno, otvore, a to, jasno, nije
vidljivo na statikim foto-
grafijama koje smo uspje-
li snimiti. etverocilindra
pomalo simptomatino izdi-
e kroz etiri otvorene cijevi treti-
rane posebnim premazom koji navod-
no nee promijeniti boju, bez obzira
na to koliko se zagrije.
Agresivni naplatci su proizvod tvrt-
ke AM-Motorcycles, ali
su modificirani u
SMC radionici:
modi fi kaci -
ja se odno-
si na iri-
nu stra-
n j e g
naplatka, na kojem se smjestila Vee
Rubber The Monster guma dimen-
zija 360/30-18. Dok je stranja guma
nesvakidanje iroka, prednja dola-
zi u dimenziji koja nije uobiajena za
R motocikle, dakle 120/70-21, a
model je Avon Cobra. Tri koiona dis-
ka namijenjena zaustavljanju pritiu
Brembo koiona klijeta.
Jasno je da veina vidljivih dijelo-
va potie iz radionice SMC, ali moe-
mo vam otkriti tajnu da je prednja vili-
ca, barem njeni tapovi, konfiscirana s
Ducati motocikla, a stranja jednoru-
ka vilica je ivot zapoela na stranjem
kraju Honde CB 1000R.
Trokuti prednje vilice skupa s reet-
kastom maskom te
otvorima za utoplje-
ne pokazivae smje-
ra nastali su na SMC
radnim stolovima, ba
kao i ludo iroke
oplate hladnja-
ka, odnosno
kuite kontrol-
nih instru-
m e n a -
144 MOTO PULS br. 130/8./2012.
>>>pr er ada
Fighter 161
smonice
PIE I
SNIMA:
MARKO
GUZINA
ta. Ako koga zanima, hladnjak rashlad-
ne tekuine dolazi s Aprilije Tuono.
Analogni kontrolni instrumenti smje-
teni su se desne strane spremnika gori-
va, a za grafike na njima zasluna je radi-
onica Airvolution, ba kao i za zavrni
izgled ovog motocikla. Ukaimo jo
na to kako su oslonci za noge pro-
izvod tvrtke Gilles te su namije-
njeni Yamahi FZR, ali su, narav-
no, morali bti
modificirani.
Tvrtka LSL
zasluna je
za rukohvate,
tu su i ludo
mal eni
p r e -
ki da -
i na
upravl j a-
u, dok su
osvrtna ogle-
dala odabra-
na iz ponu-
de tvrtke
Rizoma.
Ruenje granica
Kako je stalni napredak u ljudskoj
prirodi, a pogotovo u prirodi dananjih
ekonomskih kretanja, zapravo ne treba
uditi da su streetfighter motocikli od
jednostavnih ogoljenih Erova s rav-
nim upravljaima i bez oklopa posta-
li ono to je Fighter 161. Nismo sigur-
ni da gume ovakvih dimenzija te ovako
masivni motocikli mogu predstavljati
napredak, ali svakako je rije o promje-
nama. Na kraju dana, ono to su prije
desetak ili manje godina bile lude pre-
rade, danas su posve razumni i umje-
reni motocikli. Fighter 161 nikako nije
umjeren, a slobodni smo rei niti razu-
man, ali svakako je fantastian primjer
to ljudska mata i trud mogu nainiti
kada vode par do dva sposobnih ruku.
Ovakvi motocikli su zapravo odlian
primjer onoga to dananji preraiva-
i mogu nainiti, ali isto tako pokazuju
da je pogreno misliti kako tiho i mir-
no mjesto izvan glavnih putova ne skri-
va tajnu. Fighter 161 moe posluiti
kao predloak za neto to i sami moe-
te pokuati nainiti ili kao primjer ono-
ga to ne biste trebali nainiti od moto-
cikla, ali njegovim tvorcima, vrijed-
nim djelatnicima SMC radi-
onice, treba odati poast
jer njihovo djelo je u
svakom sluaju
f asci nant no
i vrijedno
divljenja.
n
145 MOTO PULS br. 130/8./2012.
***
0eneralni tastupnik ta hrvatsku DKS d.o.o.,
JoZice Flander 2, SL0 - 2000 Maribor, 38 2 10 5 10
www.dks.si
www.kawasaki-dks.eu
J|||e| |u||e u1]u|u|1u, v ]|11|c111 u]|11|ce1|1, |1s|| suusu|1us||, |s|vs||1 | s|u|s|||11 |1se] 1u|uc|||1. |us||e |u1u|u]||11v 1s|||1v |1c|]v | u1|ecv. S|||1 |e s1|1||e11 v |u1||u|||11|1 v||e||11 s u|u|es|u11|1|1 |u1ce1.
Z
A
J
A
S
I
T
E

T
A
M
N
U

S
T
R
A
N
U
V
N
1
7
0
0

V
O
Y
A
G
E
R

C
U
S
T
O
M
VN1700_julij2012.indd 2 7/30/12 9:08 AM

MotoPlus 130

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

MotoPlus 130

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

NOVOSTI ZA 2013.

: KAWASAKI NI NJA 250 BMW HP4 HUSQVARNA TR 650

etvrta runda od njih ukupno est za FIM

You might also like