You are on page 1of 5

ZNAAJNI DATUMI U 2014.

GODINI - KRATKA OBJANJENJA



Mevlud - roenje Boijeg poslanika Muhammeda, neka je mir i spas Boiji na njega, ponedjeljak, 13. januar
2014.
Posljednji Boiji poslanik Muhamed, neka je spas i mir Boiji na njega, roen je u ponedjeljak, 12. rebiu'l-evvela,
treeg mjeseca muslimanskog kalendara, 571. godine po Isau, mir i spas Boiji na njega. Muslimani dan roenja
Muhammeda, neka je mir i spas Boiji na njega, obiljeavaju uenjem mevluda. Sam termin mevlud oznaava
roenje, ali je vremenom njegovo znaenje znatno proireno, te se svaka vjerska manifestacija na kojoj se okupi
veliki broj muslimana naziva mevludom. Osim mevluda na kojima se okupi veliki broj vjernika organiziraju se i
porodini mevludi u razliitim dobima godine, a ne samo 12. rebiu'l-evvela. Samo roenje Boijeg Poslanika bilo
je inspiracija pjesnicima da napiu spjevove - mevlude u kojima kroz stih opisuju vrijeme u kojem se rodio
Muhammed, a.s., njegovu majku Aminu i dr. Takve spjevove napisali su emsudin Sarajli, Hafiz Salih Gaevi,
Hafiz Ibrahim Zenunovi, dr. Safvet-beg Baagi, Read Kadi, Eref Kovaevi i drugi.

Lejletu'r-regaib - etvrtak, 01. maj 2014.
To je no u kojoj je majka Amina zanijela Boijeg poslanika Muhammeda, neka je spas i mir Boiji na njega. U
narodu se naziva no elja a obiljeava se dovama, dobrovoljnim namazima, uenjem mevluda i drugim Bogu
ugodnim sadrajima.

Dan damija, srijeda, 07. maj 2014.
Odlukom Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini 07. maj je proglaen Danom damija. Ovaj datum je
odabran jer je 07. maja 1993. godine u 03.05 sati sruena Ferhadija damija u Banjaluci. Ferhadija damija je
sagraena 1579. godine a dao ju je sagraditi bosanski namjesnik Ferhat-paa Sokolovi. Bila je pod zatitom
UNESKO-a, a njeno ruenje sastavni je dio plana o unitavanju objekata duhovne i materijalne kulture muslimana.

Mevlud na Buni - subota, 10. maj 2014.
Na ovom se lokalitetu tradicionalno odrava vjersko-kulturna manifestacija. Ovdje se muslimani sakupe kako bi
na jednom od najljepih prirodnih ambijenata izrazili svoju pripadnost islamu, obavili svoje namaze, a sluajui
vazove svojih duhovnih voa podsjetili se na prolaznost ovoga svijeta. Tekija na Buni u Blagaju, desetak
kilometara od Mostara, prema kazivanjima Evlije elebije sagraena je 1697. godine, a dananja zgrada potie iz
1851. kada je Omer-paa Latas dao obnoviti objekat. Ona je danas turistika destinacija, a u vrijeme Mevluda iz
svih krajeva nae zemlje, te iz inozemstva Tekiju pohodi desetine hiljada ljudi.

Lejletu'l-mirad - nedjelja, 25. maj 2014.
Ovo je no u kojoj je Muhammed, neka je mir i spas Boiji na njega, uz Boiju pomo uzdignut do mjesta do kojeg
nikad niko od ljudi ni prije ni poslije njega nije stigao. To se dogodilo 27. noi mjeseca redeba 621. godine. Boiji
Poslanik je te noi najprije noen od asnog Hrama u Mekki do damije El-Aksa u Jerusalemu, a potom uzdignut
kroz pojedina nebesa do Sidretu-l-muntehaa (Lotosa nad sedmim nebom) ili jo blie Uzvienom. Tu se Poslanik,
neka je spas i mir Boiji na njega, susreo sa nekim poslanicima, a razgovarao je i sa Uzvienim Bogom. Na miradu
su objavljena posljednja dva stavka poglavlja El-Bekare, nareeno je pet dnevnih namaza muslimanima, a kao
uspomena na razgovor voen na miradu u namazu se ui tkzv. ettehijat, na svakom sjedenju prilikom obavljanja
namaza.
Ovaj dan je i Dan vakifa - onih koji svoju imovinu ostavljaju kao zadubinu na korist generacijama poslije njih.

2

Lejletu'l-berat - etvrtak, 12. juni 2014.
Petnaesta no mjeseca a'bana, osmog mjeseca hidretskog kalendara, je mubarek no Lejletu'l-berat. Ta no se
obiljeava kao no u kojoj meleki poinju pisati sudbinu ovjeanstva i svakog ovjeka pojedinano za narednu
godinu. Ona navjeuje skori dolazak mubarek mjeseca ramazana.

Ajvatovica - nedjelja, 22. juni 2014.
To je tradicionalno dovite bosanskih muslimana u drevnom gradu Pruscu, i mjesto gdje se u jednom danu okupi
najvie ljudi u Bosni i Hercegovini. Iako u sebi ima i vjerskih elemenata Ajvatovica nije samo vjerska manifestacija.
Ona ima za cilj okupiti na jednom mjestu veliki broj muslimana i osnaiti ih za budunost. Stoljeima su se
muslimani okupljali na mjestu gdje je, prema kazivanjima, Ajvaz-dedina dova upuena Uzvienom Bogu
raspolutila stijenu i tako Prusac dobio toliko potrebnu vodu. Od 1949. godine, kada su krvavo sprijeili odravanje
Ajvatovice, komunistiki reim je bio zabranio ovu manifestaciju. To je trajalo sve do 1990. godine, a od tada je
Ajvatovica vjerskokulturna manifestacija iji se sadraji prezentiraju nekoliko dana u Bugojnu, Travniku, Donjem
Vakufi i Pruscu.

Prvi dan ramazana-poetak posta - subota, 28. juni 2014.
Mjesec ramazan je mjesec obaveznoga posta za sve punoljetne, zdrave muslimane koji nisu na putu. Post je
nareen 2. godine po hidri (624.). Svaki punoljetan, zdrav, slobodan musliman duan je postiti itavih mjesec
dana od zore do zalaska sunca. To je trei temelj islama. Mjesec ramazan je 9. mjesec islamskoga kalendara koji
nekad ima 29 a nekad 30 dana. Muslimani poste u svim godinjim dobima s obzirom na lunarni kalendar. Godina
muslimanskog kalendara je kraa za deset dana od suneve godine, pa se tako ramazan pomjera svake godine za
deset dana. Ko posti 36 godina redovno postio je ramazan u svako godinje doba i u svim mjesecima i danima.

Duma na musalli u Kamengradu, petak, 04. jula 2014.
Prema predanjima ovdje je klanjana prva duma-namaz prilikom turskog osvajanja Bosanske Krajine. Sami
lokalitet se naziva musallom, dakle mjestom gdje se obavlja namaz. Ovdje je sauvan i mihrab i to je jedno od
rijetkih mjesta u Bosni gdje mihrab stoji na otvorenom. Tradicionalno se na duma-namazu u Kamengradu okupi
veliki broj muslimana.

Dan Srebrenice, petak, 11. juli 2014.
Dan sjeanja na ehide Srebrenice stradale u masovnom genocidu 1995. godine u zatienoj zoni Ujedinjenih
naroda. Na ovaj dan u svim dematima ue se hatme, jasini i dove, a u Potoarima se organizira poseban vjerski
program i denaza-namaz za ekshumirane rtve genocida u Srebrenici.

Dan pobjede na Bedru - nedjelja, 13. juli 2014.
Druge godine po preseljenju (hidri) Muhammeda, neka je spas i mir Boiji na njega, iz Meke u Medinu, odnosno
624. godine na obroncima Bedra dogodila se prva velika bitka u povijesti islama. Idolopoklonici iz Meke, iako su
bili tri puta brojniji, poraeni su na Bedru i to je jedna od najveih pobjeda muslimana u povijesti. Ova pobjeda je
potvrdila zajednicu vjernika iz Medine kao vaan i snaan faktor s kojim moraju raunati svi stanovnici Arabijskog
poluotoka. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini je 17. ramazan, dan kada se dogodila bitka na Bedru,
proglasila je Danom bonjake dijaspore.

Lejletu'l-kadr - srijeda, 23. juli 2014.
No kadr je no poetka objavljivanja Kur'ana, posljednje objave koju je Bog poslao ljudima. Ovoj je noi
posveeno jedno cijelosti poglavlje Kur'ana. To je "no bolja od hiljadu mjeseci", a "u njoj silaze Meleki i Dibril
zbog odluke svake". U Noi kadr muslimani mole za oprost svojih grijeha i milost Boiju na oba svijeta. Veliina
ove noi sadranana je u objavljivanju Kur'ana, najvee milosti ikad darovane. Islamska zajednica je oznaila ovu
no kao no znanja, nauke i obrazovanja, te se u tu svrhu organiziraju dobrotvorne akcije prikupljanja sredstava
za obrazovne ustanove Islamske zajednice.

Karii - subota, 26. i nedjelja, 27. juli 2014.
Dovite u Kariima kod Varea jedno je od posjeivanijih u Bosni i Hercegovini.
Cijela manifestacija se odrava u i oko drvene damije stare nekoliko stoljea. Damija nakon velikog pomijeranja
stanovnitva nema vie svoga demata i jedino je odravaju ovakva okupljanja. Osim predavanja, vazova i
mevluda ovdje se nakon jacije-namaza u subotu, posljednje sedmice mjeseca augusta, organizira tradicionalni
derviki zikr koji traje do sabaha sljedeeg dana. U toku agresije damija je potpuno unitena i spaljena, te se
pristupilo njenoj rekonstrukciji. Prva dova nakon agresije je organizirana 1999. godine.

Prvi dan Ramazanskog bajrama - ponedjeljak, 28. juli 2014.
Muslimani u svojoj tradiciji imaju dva velika mubarek dana, dva bajrama - Ramazanski i Kurban-bajram.
Ramazanski bajram nastupa 1. evvala, desetog mjeseca hidretskog kalendara. Muslimani se ovoga bajrama
raduju jer su ispostili mjesec ramazan, obnovili svoja znanja i potvrdili svoju pokornost Bogu Uzvienom. Ovaj
bajram traje tri dana. Muslimani se na Bajram okupaju, obuku najbolja odijela, posjeuju mezarja, obilaze
rodbinu, prijatelje, komije, dijele sadaku.

Dan ehida - drugi dan Bajrama utorak, 29. juli 2014.
Odlukom Rijaseta Islamske zajednice drugi dan ramazanskog bajrama proglaen je Danom ehida. To je dan
sjeanja na sve one koji su svoje ivote dali branei svoju porodicu, ast, domovinu i vjeru. Na Dan ehida se obiu
ehidska mezarja, posjete ehidske porodice, proui hatma za sve ehide i podsjeti se na njihovu uzvienu rtvu.

Solun/Olovo - ehitska dova, srijeda, 20. august 2014.
Ova dova se tradicionalno odrava u haremu damije u Solunu kod Olova u kojem je ukopano 140 ehida.
Uenjem dove nastavlja se tradicija potivanja ehida i sjeanja na njihovu nesebinu rtvu. Osim ovoga dovita
u Olovu postoji jo sedamnaest drugih, ali je ehitska dova u Solunu najznaajnija i centralno je dovite olovskog
kraja.

Kraljeva Sutjeska - petak, 29. august 2014.
Posljednjeg petka u mjesecu augustu organizira se tradicionalni mevlud u Kraljevoj Sutjesci kod Kaknja. Damju
u Kraljevoj Sutjesci sagradio je, prema kazivanjima, sam Mehmed II Osvaja 1463. godine, neposredno nakon
osvojenja utvrenog grada Bobovca. S obzirom da se mevlud organizira petkom osim uobiajenih sadraja klanja
se duma- namaz i odri hutba u kojoj se vjernicima skrene panja na obavezu uvanja tradicije i sjeanja.

Dan Udruenja ilmijje,nedjelja, 28. septembar 2013.
Ovaj se dan obiljeava kao dan Udruenja Ilmije, strukovnog udruenja koje okuplja imame, hatibe, muallime i
druge lanove udruenja. Na ovaj dan je 1912. godine odrana Konstituirajua Skuptina Udruenja ilmije. Cilj
osnivanja bio je okupiti u jedno udruenje svu ulemu i doprinijeti jaanju i razvijanju vjerskoga ivota, pomaganju
potrebnih, izdavanju knjiga i asopisa i dr. Prvi predsjednik Glavnog odbora Udruenja ilmije bio je Mehmed
Demaludin ef. auevi koji e kasnije postati reisu-l-ulema Islamske zajednice. Dan udruenja ilmije obiljeava
4

se razliitim sadrajima prigodnim za tu priliku.

Dan Arefata, petak, 03. oktobar 2014.
Deveti dan posljednjeg mjeseca hidretskog kalendara poznat je pod nazivom Jevmu'l-arefe (Dan Arefata). Arefat
je breuljak udaljen od Mekke petnaestak kilometara a boravak na Arefatu je obaveza svakoga hadije, sastavni
je dio obreda hada, te se svi hadije 09. zul-hideta, dan uoi Kurban-bajrama, okupe na ovom mjestu. Na Brdu
Milost (Debelu'r-rahme) na Arefatu, kako tradicija prenosi, nakon dugog traenja sastali su se Hazreti Adem i
Hazreti Havva. Muhamed, Allah mu podario spas i mir, je svoj poznati govor na Oprosnom hadu odrao upravo
na Arefatu. Ta tradicija davanja uputa hadijama i danas je prisutna a odrava se na nekoliko velikih svjetskih
jezika. Lijepo je da oni koji nisu na hadu poste ovaj dan.

Kurban-bajram, subota, 04. oktobar 2014.
Kurban ili Hadi bajram - veliki su mubarek dani, dani velikog Boijeg dobra.
Njihovu vanost odreuje klanje kurbana - tradicija Boijeg poslanika Ibrahima, neka je mir i spas Boiji na njega,
i dijeljenje kurbanskog mesa siromasima, prijateljima, komijama; i dani hada - dani boravka nekoliko miliona
muslimana u asnim mjestima Mekki i Medini. Oni su se sa svih strana svijeta zaputili ka asnome Hramu kako
bi obavili peti stub islama -had- koji im Uzvieni Bog propisuje, i koji je duan obaviti svaki musliman im stekne
materijalne uslove za to. Hadija je Allahov gost kome se prua prilika da mu budu oproteni svi grijesi i zato se
milioni muslimana svake godine okupe na tlu kojim je koraao Muhammed, neka je mir i spas Boiji na njega.
Kurban bajram traje 4 dana.

Nova hidretska godina, subota 25. oktobar 2014.
Nova godina muslimanskoga kalendara nastupa 1. muharrema, to je ove godine 04. novembra. Muslimanski
kalendar je lunarni, mjeseev kalendar i godina ovog kalendara je kraa 10 dana od godine sunevog kalendara.
Ovakav nain raunanja vremena usvojen je za vrijeme halife Omera, neka je Allah s njim zadovoljan, a za poetak
raunanja vremena uzeta je Hidra - preseljenje Muhameda, neka je mir i spas Boiji na njega, iz Mekke u Medinu.
Hidra se dogodila 622. godine po Isau, neka je spas i mir Boiji na njega.
Muhamed, a.s., je bio prisiljen napustiti svoj rodni grad Mekku i otii tamo gdje nee biti u opasnosti. Medina, ili
Jesrib kako se tada zvala, ponudila mu je utoite i Poslanik je, neka je mir i spas Boiji na njega, napustio nou
svoj grad i preselio se u Medinu u kojoj je ostao ivjeti do svoje smrti.

Dan Aure - Jevmu Aura, ponedjeljak, 03. novembar 2014.
Deseti dan mjeseca muharrema naziva se Danom Aure. Prema predanjima u ovom je danu nakon potopa pristala
laa Boijeg poslanika Nuha, neka je mir i spas Boiji na njega. Preporuka Boijeg poslanika Muhammeda, neka
je mir i spas Boiji na njega, je da se posti 9. i 10. muharem, ili 10. i 11. dan ovoga mjeseca. Na ovaj dan se spravlja
i posebno jelo aura (na arapskom deset). Spravlja se tako da se stavi vie vrsta voa i povra i tako napravi smjesa
kao znak sjeanja na Nuha, neka je spas i mir Boiji na njega, koji je, po predanjima, u svoju lau ukrcao po par
od svega ivoga.

ebi Arus, srijeda, 17. decembar 2014.
Obiljeava se kao sjeanje na preseljenje na Ahiret (drugi, vjeni svijet) velikog sufijskog pjesnika Mevlana
Delaludina Rumija. Ove godine se navrava 734. godina od njegove smrti koju je on nazvao ebi arus (nevjestina
no) aludirajui time na neizmjernu radost zbog svoga susreta sa Gospodarom Svjetova, Allahom Uzvienim.
Dervii diljem svijeta obiljeavaju ovaj dan u svojim tekijama. U naoj zemlji tradicija odravanja Akademije ebi
arus stara je 50 godina. Predavanja, zikr, dova, uenje Kur'ana, ilahije neki su od sadraja koji se ovim povodom
organiziraju u sufijskim domovima - tekijama irom nae zemlje.

You might also like