Arbitraa i njezina uloga

Arbitraa se smatra uinkovita i brza znai u rjeavanju problema i

pronalaenje rjeenja za bilo koji proizlazi rjeavanja betw
EEN su trgovinski partneri. Presude
Arbitri i njihove odluke su uvijek ravne i neutralna. Arbitraa je stara
Metoda koja je bila poznata i koristi se na starom !
mes tijekom uzastopna
"iviliza"ijske epohe.
Aristotel je rekao da je sporni stranke moe pr
e#er arbitrau od sudovanja$ jer je
Arbitar per"ipira pravdu a suda" smatra samo punu primjenu
zakonodavstvo.
Prije islama arbitrai bio iroko koriten od strane Arapa$ a mnogi ugledni
Arbitri izaao dok %vako pleme ima svoje arbitre. Najpoznatiji sluaj
&%ukob' prije islama bio je$ stavljaju(i asnu %veti )rni kamen *abu$ pri
plemena jednog plamena *ureji osporava na kojem
pleme ima pravo na mjesto Poasna
*amen vratiti u prvobitno mjesto nakon
rekonstruk"iju %vetog *abu.
Na ovom kritinom trenutku$ arbitra
bio je na veliki i voljeni Poslanik Muhamed
&Neka ritam i blagoslov Allaha se na njega'.
Nakon toga$ islam je dao znaajan impo
rtan"e na arbitrau u rjeavanju bilo
proizlaze problema u branih odnosa$ kao i
kao iu drugim odnosima+ ,Ako bojite krenje
!zme-u njih dvoji"e$ imenuje &dva' arbitre$ jedan
od svoje obitelji i ostalih iz njezina.
ako ele mir$ Allah (e uzrokovati njihovo pomirenje$ jer Allah puni znanja$
te je upoznat sa svim th
pina ,%urat Annissaa/stih 01.
2 borbi za %a##ain$ arbitraa je
mjesto izme-u dviju stranaka$ Ali !bn Abi
aleb i Muawi3ah !bn Abi %u#ian$ i kao takvi
kuplja Arbitri su+ Amro !bn Al/Aass
i Abu Al/Mousa Ashaari &Allah biti zadovoljan s njima'. Arbitraa je
4anost nastavila napredovati kao internat
ional "ommer"e i poslovnih aktivnosti
raste iz dana u dan izme-u zemalja$ tvrtki$ pa ak i me-u pojedin"ima. *ao
5ezultat$ arbitraa je razvijen kako bi poprimiti oblik na"ionalne$ me-unarodne
organiza"ije i "entri za borbu s di
##usion svih vrsta investi"ijskih ugovora
i nastupi.
*ao kon"ept$ arbitraa je vrsta pr
ivate sudovanja$ temelji se na naelu
i mo($ to znai da su stranke suglasne su konkurirale na posezanja za arbitrau
kao nain da se na(i rjeenje za postoje(u "on#
li"t ili bilo koji drugi sukob koji bi mogli nastati
u budu(nosti. o znai odri"anje i ugovornih prava koje se odnose na
pravosudni sustav i ovisnost o arbitrai za rjeavanje iz bilo koje vrste
neslaganje me-u njima. % obzirom na injeni"u da je arbitraa je izgra-ena na temelju
prihva(anje i suglasnost svih stranaka u sluaju spora me-u njima$
to se zove arbitraa uvjet. Na
% druge strane$ ako se neslaganja dogodilo
izme-u stranaka$ a nakon toga su se dogovorili
koristiti arbitrau kako bi se zove
%porazum o arbitrai.
Arbitrae$ Pomirenje i pravosu-e$ i arbitraa razlikuju od
pomirenja$ dok je pomirenje koje (e se provoditi izme-u stranaka
sami ili njihovi predstavni"i$ dok je u
Arbitraa arbitar igra ulogu
%uda" u uzimanje bilo da odluka u sporu ga prihvati ili ne.
5azlika izme-u arbitrae i
sudstvo se da je u sudovanja$
Autoritet su"a$ dok je general aut
horit3 arbitra
je ogranien$ on rjeava
%amo dodijeljen sluaj i ne moe ga prije(i.
Arbitrani glavni uvjeti
+
Arbitraa zahtijeva tri glavne uvjete+
6. %porazum izme-u dijela
ama spora koritenja arbitrau.
7. Prihva(anje arbitara.
0. Postojanje arbitranog objekta &mjesto'.
2 pogledu organiza"ije$ ter
e su dvije vrste arbitrae+
6. 8esplatno arbitrai.
kada je u sporu sel
e"t jedan ili dva arbitra u
pod se pro"es arbitrae.
7. !nstitu"ionalna arbitraa
$ Pokoravanje u sporu na jedan od
Arbitraa "entri &e9. :aag$ th
e ;ren"h !))$ 8ritana" AAA$ %to"kholm
)entar$ )entar *airo$ <ubai sredite ili Ajman "entar za pomirenje i arbitrau'.
Arbitraa se smatra na"ionalnim kada
sve povezane osobe su dravljani te
2govor je doma(e. =e jedan ili vie u sporu je strana osoba$ u ovom sluaju
mi to zovemo stranog arbitranog. %vaki "ountr
3 slijedi posebna pravila u arbitrai.
*raljevina %audijska Arabija$ primjeri"e$ prilago-avaju(i se tipini sudsku praksu imama
Ahmad 8in :annibal u arbitrai$ >:
ile "ijeli svijet sada okrenuo prema
primjenom 2N!%5A? ru
les$ izdan i odobren od strane 2jedinjenih naroda.
Arbitraa i drugi sukob 5ezolu"ije Metode+
Arbitraa se per"ipira kao najbolji wa
3 za komer"ijalnu sukobi rezolu"ije zbog
iz sljede(ih razloga+
Prvo+
8rzina u rjeavanju sporova$ 8e"a
koristite arbitri (e se posve(uje
sami samo pokuava prona(i rjeenje
ili presuda za jedno
%ukob. 2 ve(ini
sluajevi. taj pro"es woul
d biti ostvaren u peri
@< koja ne prelazi A
mjese"a.
<rugo+
Nii trokovi$ trokove arbitrae su puno manje od toga
od sudova pristojbe i odvjetnike ko
%% kao i ovrni postup"i.
re(e+
)landestineness$ kao #ile od sva-e barata samo
arbitra$ dok je sjedni"a parni"a na sudovima pravde su otvorene za javnost.
Ne zaboravimo da se arbitri poloi zakletvu promatrati neutralnost i
"landestineness u svemu i svaki sluaj su rukovanje.
Betvrto+
Arbitraa se odlikuje
jednostavnost svojih postupaka.
@dbor arbitara daje znatnu koliinu slobode da zakljue
neslaganja.
Peto+
!zbor arbitara je
biti uinjeno stranke u sporu
i sami$ tako da svatko moe
osje(aju ugodno i zadovoljno.
Cesto+
!zbjegavanje od spite#ulness izme-u spornih stranaka. @bino
@dluke su prihva(eni od strane obje stranke s obzirom na povjerenju koje su stavili u
arbitra$ a time disagreem
EN (e nestati i dobar odnos
Ponovno (e prevladati.
Mnogi ljudi od onih koji se odnose na arbitr
a"ija problem sloili da je bio predmet
do znaajnog razvoja u smislu zakona sluiti trgov"e koji su zahtjev
Arbitraa kao rjeenje za njihov disagr
eements udaljen od sudovanja i njegovih
Dakoni u mjeri u kojoj je arbitrani trenutno sposoban igrati istaknuti i
osnovna uloga u razvoju i oblikovanju
*onkretno pro#esionalna zadruge zakon
se koristiti posebno za me-unarodnu trgovinu.
Arbitraa se vie ne smatra
kao roba koja treba marketinga$ ona
postala nunost name(e !nternati
"ionalnog "ommer"e stvarnost. Njegova uloga je vie nema
ograniavaju(i se na rjeavanje kon#likata$ ali u more pje
int od etvrtoj me-unarodnoj kon#eren"iji
za arbitraom u Moskvi 6EF7 i th
e Peti me-unarodni skup odran u
?ondon tijekom listopada 6EFG arbitraa
uinkovit alat koji bi trebao biti koriten
izbje(i sporove tijekom me-unarodnog pregovarati
skih pregovora za dugoronim poslovnim ugovorima
5ati#ika"ija odnose na trans#er tehnologije i H ili zajednikim projektima$ kao i tijekom
Provedba tih ugovora.
*ao to smo spomenuli ranije$ arbitraa
uivao vanu pozi"iju u posljednja
pedeset godina. @vo je konkretizira od inte
rnational sporazuma$ od kojih je jedan novi
%porazum Iork 6E1J u vezi priznanja i ostvarenja stranog arbitranog/a
@dluke$ ovaj sporazum je potpisan od strane
su 66 arapske zemlje. Nadalje$
Europski sporazum potpisan u Kenevi$ Ap
5!? 6EA6 da su me-unarodni odnosi
komer"ijalna arbitraa i DA:=E4
n postupke Lpodsjetnik potpisao 6F. prosin"a
6EA7. @sim toga$ poseban ugovor predloila !85< i pozvao &8.!.5.<'
%porazum bave investi"ija "on#
li"t proizlaze izme-u doma(ina i drava
inozemna stranke potpisan tijekom oujka 6EA1 osim op(eg stanja
2govor 6EAJ$ koji upravlja dobro
e dostaviti u )@M!)@M drava.
ako-er Mos"ow konven"ije$ svibnja 6EF7 je "
on"erning pomo(u arbitrae u rjeavanju
sporove izme-u so"ijalistikih drava i otvorenim za sve ostale zemlje. <anas
2jedinjeni narodi donio zakon 2N!%5A? oglas
odluio je ve(ina svjetskih zemalja.