You are on page 1of 6

Strana 1.

od 6
PROJEKTNI ZADATAK: 2
Konstrukcija steznog alata za buenje

Konstruisati stezni alat za operaciju buenja otvora na radnom predmetu prikazanom na slici
2.1, ako je materijal radnog predmeta elik za cementaciju .1120 i ako bi se njegovo oslanjanje
izvrilo na prizme.

d = 15 mm d1 = 15 mm D= 18 0,04 mm l1 = 56 mm l2 = 18 mm

L = 90,02 mm h1 = 18 mm

= 90 - ugao nagiba radnih povrina prizme,

2
1 , 0
2
=
s
mm dubina rezanja sjeiva burgije,

Ks= 2350 N/mm
2
specifini otpor rezanja,

= 116 - ugao vrha burgije,

= 0,2 koeficijent trenja izmeu radnog predmeta i prizme.


Slika 2.1. Crte radnog predmeta

Potrebno je:

a) odrediti greku baziranja,
b) izraunati silu stezanja,
c)izabrati oblik, dimenzije i nain izrade tijela alata,
d) nacrtati radionike crtee elemenata za oslanjanje i elemenata steznog ureaja,
e) nacrtati sklopni crte steznog alata.


a) Odreivanje greke baziranja:


Strana 2. od 6

Centri rupa su udaljeni od spoljnih krajeva radnog predmeta za 9mm sa tolerancijom
= 0,04 ( 0,02). = 0,04

Prenik valjkastog dijela D= 18mm u granicama tolerancije D= 0,08 ( 0,04) D= 0,08
Greka baziranja je:

016577 , 0
2
08 , 0
45 sin
45 sin 1
2
2
sin
2
sin 1
2
=

= A =
d
bL
h
o
o
o
c mm
m
bL
c 577 , 16 =

S obzirom da je 04 , 0 016577 , 0 = << = o c
bL

(dakle, greka baziranja je oko 10 puta manja
od zahtijevane tolerancije dimenzije 9mm), onda se moe utvrditi da e se izraivati
rupe sa ovim steznim alatom u granicama dozvoljenih tolerancija, bez pojave karta.



b) Odreivanje sile stezanja I potisne sile:

Nain oslanjanja radnog predmeta na prizme prikazan je na slici 2.2.




Slika 2.2 Zahvat prizmi i radnog predmeta

Prilikom buenja javlja se glavni otpor rezanja koji djeluje u ravni koja je okomita na osu
burgije, odnosno djeluje u horizontalnoj ravni ukoliko je osa burgije vertikalna.

Glavni otpor rezanja je:

N K
s d
F
s
25 , 881 2350
2
1 , 0
2
15
2 2
1
= = = F1=881N

Gdje su:

d - prenik burgije u mm,


Strana 3. od 6
2
s
- dubina rezanja sjeiva burgije u mm,
s
K - specifini otpor rezanja u
2
mm
N
.

Radni predmet moe jedino da se pomjera u vertikalnom pravcu, u kojem djeluju
komponente otpora prodiranja sjeiva F2 (F2 je normalna na sjeivo) i otpor pomonog
kretanja F3, koji djeluje u pravcu ose burgije, kao to je prikazano na slici 1.3.


Slika 1.3. Burgija u zahvatu sa materijalom, sa otporima F2 I F3

Otpor prodiranja sjeiva se obino uzima da je jednak glavnom otporu rezanja, tj.
F2=F1=881 N, a otpor pomonog kretanja se odreuje po obrascu: F2=F1=881 N

18 , 1494
2
116
sin 881 2
2
sin 2
1 3
= = =

F F N F3=1494,18N

Ukupna sila koja djeluje u vertikalnom pravcu je:

9 , 2427 18 , 1494
2
116
cos 881 2
2
cos 2
3 2
= + = + = F F F
v

N Fv=2427,9N

Radni predmet se dodiruje sa prizmama na etiri mjesta (sl. 1.2.), na kojima se javljaju
etiri sile trenja koje moraju da sprijee pomjeranje radnog predmeta, odnosno njihov
zbir mora biti najmanje jednak zbiru sila u vertikalnom pravcu, odnosno:

9 , 2427 4 =

F N

odakle dobivamo silu trenja na jednom mjestu:

98 , 606 =

F N F =606,98 N

Iz slike zahvata prizmi I radnog predmeta (sl. 1.2.) se vidi da je sila stezanja Fs:



Strana 4. od 6
99 , 8583
2
90
90 cos 9 , 3034 4
2
90 cos 4 = |
.
|

\
|
= |
.
|

\
|
=
o
N s
F F N Fs=8583,99 N

=90 o - ugao nagiba radnih povrina prizme

9 , 3034
2 , 0
98 , 606
= = =

F
F
N
N FN=3034,9 N



Ako smo za stezanje izabrali navrtku sa ruicom M12 tipa III, sa rukohvatom duine
L=120 mm (tabela 3.5), sa srednjim prenikom dm= 10,863 mm (jer je zavrtanj M 12)
i korakom navoja h=1,75 mm, tada je potrebna potisna (runa) sila na kraju rukohvata:

23 , 0 75 , 1 863 , 10
863 , 10 23 , 0 75 , 1
120
863 , 10 99 , 8583 5 , 0
`
` 5 , 0

+


=

+


=
t
t
t
t
h d
d h
L
d F
F
m
m m s
p

589 , 110 =
p
F N Fp=110,589 N

U prethodnom obrascu je:

23 , 0
30 cos
2 , 0
30 cos
` =

=

, ` =0,23

jer je zavrtanj sa trouglastim profilom navoja.

N F N F
dr p
) 200 150 ( 589 , 110 = s =

Na kraju, sa sigurnou moemo konstatovati da e radni predmet biti ukruen.
U sluaju da je sila Fp prilikom prorauna imala veu vrijednost, onda bi smo morali
voditi rauna o tome da se dozvoljava maksimalna sila ruke od Fdr=(150-200) N.


c) Oblik, dimenzije I nain izrade tijela alata:



Strana 5. od 6

Slika 1.4. Dimenzije I optereenje zavarenog nosaa

Oblik i dimenzije tijela steznog alata zavise od oblika i dimenzija radnog predmeta,
te od obrade koju trebamo izvriti. Da bi radni predmet imao pravilan poloaj u
steznom alatu u odnosu na rezni alat (burgiju), za oslanjanje koristimo osim prizmu
i epove za oslanjanje upresovane u horizontalnu plou tijela steznog alata.
Za stezanje koristimo ureaj na principu vijka u obliku s ruicom. Pravilno voenje
reznog alata ostvarujemo voicom burgije. Dakle, tijelo steznog alata ima zadatak
da objedini sve ove elemente, tj elemente za oslanjanje (prizme i epove), elemente
za stezanje (vijak sa ruicom) i elemente za voenje reznog alata (voicu burgije).
Budui da je oblik steznog alata nestandardan, i ako pretpostavimo da emo raditi
samo jedan ovakav alat ili nekoliko njih, onda je najpogodnije ovaj alat praviti
zavarivanjem, a kao materijal koristit emo konstrukcioni elik. Posmatrajui sklopni
crte steznog alata i uoavajui funkciju pojedinih elemenata i dijelova, moemo
konstatovati da bi najkritinije mjesto tijela bilo nosa vijka za stezanje (sl. 1.4.),
te emo izvriti provjeru tog nosaa na savijanje, jer na vijak djeluje sila stezanja
Fs=8583,99 N, du ose vijka.
Ovaj nosa je konzola zavarena za horizontalni dio tijela alata, te e se provjera na
savijanje vriti prema obrascu:

a sd
a y
s
a s
W
M
var
var
var
o o s = , gdje su:

88 , 103007 12 99 , 8583
max
= = = l F M
s s
Nmm maksimalni moment savijanja;

l=12 mm usvojena duina

571 , 836
) 2 2 10 ( 6
10 34 ) 2 2 10 ( ) 2 2 34 (
) 2 ( 6
) 2 ( ) 2 (
3 3 3 3
var
=
+
+ +
=
+
+ +
=
a h
bh a h a b
W
a y
mm
3


(Izraz za aksijalni otporni moment vara Wyvara dobijen je prema sl. 1.4. na osnovu jednaine:



Strana 6. od 6
2
2
12
) 2 ( ) 2 (
3 3
max
var
var
a h
bh a h a b
x
I
W
a y
a y
+
+ +
= =

jer je prilikom savijanja optereen samo zavareni dio irine a);

2
1 var
290 500 9 , 0 65 , 0
mm
N
b b
sd a sd
= = = o o - dozvoljeni napon zavara (b je faktor
smanjenja vrstoe u zavarenom dijelu, a b1 je faktor kvaliteta zavara).

b = 0,65 - faktor smanjenja vrstoe u zavarenom dijelu
b1 = 0,9 faktor kvaliteta vara
sd= 500 MPa - dozvoljeni napon savijanja vara

Poto je:

a sd
a y
s
W
M
var
var
131 , 123
571 , 836
88 , 103007
o < = = ;

zavareni nosa zadovoljava datim uslovima optereenja.