Tipizacija ugovora u graditeljstvu

Konzultantski ugovori
Ugovori o izradi raznih predinvesticijskih studija (studije mogunosti,
prethodne studije podobnosti, studije podobnosti, ostale studije)
Ugovori o projektiranju
Ugovori o nadzoru
Ugovori o upravljanju projektima
Ugovori o izvoenju radova
Ugovori o graenju kod kojih naruitelj preuzima rizike izrade
projekta
Ugovori o graenju i isporuci opreme kod kojih izvoa izrauje
projekt (Design-Built modeli, DB)
Ugovori klju u ruke, Turnkey, Cl on main,
Schsselvertig i sl.
Ugovori o transferu tehnologije (know-how, patenti, licencije,
franize)
Ugovori o javno-privatnom partnerstvu (PPP Private Public
Partnership)
Ugovori o javno-privatnom partnerstvu s koncesijom
Ugovori o privatnoj financijskoj inicijativi (Private Finance Initiative
PFI)

Znaenje ugovora o graenju

Veina nacionalnih zakonodavstava u EU ne poznaje Ugovor o
graenjukao formalizirani dio civilnog zakonodavstva. Takvi ugovori
uobiajeno su razvijeni kao dio autonomne regulative i obiajnog
prava.
U Hrvatskoj, Ugovor o graenju u znatnijoj je mjeri zakonski
reguliran i normiran. Svaki investitor slobodno kreira svoj ugovor jer
ne postoje tipski predloci koji se koriste kao dio obiajnog prava.
Stoga je za izradu Ugovora o graenju potrebno detaljno
poznavanje ZOO a, ali i ostale legislative!
Zbog sloenosti niza pravnih pitanja koja se pojavljuju tijekom
graenja (izmjena cijene, naknadni i nepredvieni radovi, usporedni
ugovori, trajanje i okolnosti odvijanja ugovora), Ugovor o graenju je
kompleksan ugovor!
Zbog najee visokih angairanih investicijskih svota, ima bitno
gospodarsko znaenje, pa se moe zakljuiti da je Ugovor o
graenju privrednim znaenjem znatno nadrastao Ugovor o djelu.
Hrvatska ugovorna praksa u javnom sektoru nije standardizirana.

PRIKAZ REZULTATA ORGANIZACIJSKE ZRELOSTI UPRAVLJANJA
UGOVOROM O GRAENJU KOD ETIRI HRVATSKA JAVNA NARUITELJA

Organizacijska
sposobnost
Mobilizacijski
potproces
Inicijalna
uspostava i
razvoj
potprocesa
komuniciranja
Potproces
obrauna i
plaanja
Potproces
okonanja
ugovora
Potproces
upravljanja
promjenama
ugovorne
dokumentacije
Potproces
upravljanja
trabinama
Potproces
izvjetavanja
Potproces
nadziranja
Razina optimiziranosti
(46-50)
Razina integriranosti
(41-45)
Razina strukturiranosti
(31-40)
Temeljna razina
(21-30)
"Ad-hoc" razina
(0-20)
Prvi Naruitelj javnog prava
Drugi Naruitelj javnog prava
Trei Naruitelj javnog prava
etvrti Naruiteljjavnog prava
Izvori prava u hrvatskoj ugovornoj
praksi
Izvori prava u hrvatskoj ugovornoj praksi jesu
prema hijerarhijskom redoslijedu:
ugovor ako je u skladu s prisilnim propisima,
obiaji,
dispozitivni propisi Zakona o obveznim
odnosima,
sudska i arbitrana praksa, posredno pravna
znanost
Ugovor o graenju (projekt
isporuuje naruitelj)
Pravni izvor Ugovora o graenju jest Zakon o obveznim
odnosima (NN35/2005) (Odsjek 12, lanak 620 - 636),
na kojeg se supsidijarno primjenjuju ope odredbe i
odredbe ugovora o djelu ZOO.
Primjena obiaja i prakse regulirana je lankom 12 (2)
ZOO-a. To se odnosi na Posebne uzance u graenju - u
daljnjem tekstu - PUG (Sl.list SFRJ br. 18 od 1.travnja
1977, koje su zbog napretka tehnike i upravnopravne
regulative, nakon dvadeset godina izgubile uporabnu
vrijednost). Ipak, tamo gdje se odreena pitanja
ugovorne stranke nisu definirala ugovorom mjerodavne
su PUG.
Treba uoiti da odredbe ZOO daju mogunost razvoja
obiajnog prava, koje je u nacionalnom sektoru graenja
potpuno nerazvijeno.


Karakteristike ugovora o graenju
Sam Ugovor o graenju (iako se to u lanku 620 ZOO-a
vie izriito ne navodi) ima pravni karakter Ugovora o
djelu (pa stoga ima samo 17 lanaka) na kojeg se
meutim, mogu primjenjivati ope odredbe ZOO-a koje
se odnose na naknadu tete, jednostrani raskid ugovora
voljom Naruitelja, obveze Izvoaa, raskid ugovora
zbog odstupanja Izvoaa od odredbi ugovora.
Ugovor o graenju je imenovani, strogo formalni
(iskljuivo u pismenoj formi, to je vano kod traenja
naknada za radove koji odstupaju od ugovorenih i koji
stoga moraju imati formu pismene suglasnosti
Naruitelja - lanak 623, stavak 1. i 2. ZOO-a).
Ugovor o graenju je konsenzualan, dvostranoobvezan,
naplatan ugovor.
Bitni sastojci ugovora o graenju
Bitnim se sastojcima Ugovora o graenju openito
smatraju predmet, rok izgradnje i cijena. Meutim, zbog
neodreenosti pojma graevina i izgradnja odreene
graevine kao predmeta ugovora u ZOO-u, te razliitosti
tumaenja tog pojma u ZPUG-u i ZOO-u, te zbog
injenice da se cijena zbog mnogih razloga mijenja i nije
konana, ili se radovi izvode bez unaprijed dogovorene
cijene, a pojam cijene moe se i pravno urediti kao i rok
graenja (ZOO l 597. st.2., ... izvoa e izvesti djelo
za vrijeme koje je razumno potrebno za takve poslove),
potrebna je sveobuhvatna definicija.
Stoga Ugovor o graenju, treba tumaiti kao ugovor o
izvoenju graevinskih radova kod kojih je odreen
predmet graenja, a cijena i rok su odredivi temeljem
ugovora ili zakonskih odredbi.
ZOO i ugovor o graenju cijena radova
ZOO predvia dva modela odreivanja cijene graenja bazirana na
plaanju temeljem izvrenog djela: jedinina cijena iz koje slijedi
plaanje temeljem jedinice mjere ugovorenih radova odn.
jedinine cijene (lanak 625 ZOO) i ukupno ugovorena cijena ili
paualna cijena. Ovdje se rizik naelno raspodjeljuje tako da rizik
jedinine cijene preuzima izvoa, a rizik koliina (vika ili manjka)
snosi Naruitelj .
ZOO-om nije iskljuena primjena drugih cjenovnih modela, pa se i u
hrvatskoj ugovornoj praksi moe rei da se cjenovni modeli utvruju
ugovorom.
U cijenu se moe ugraditi i izriito jamstvo izvoaa za njegovu
tonost tzv. fiksna i nepromjenjiva cijena temeljem koje se ne
moe zahtijevati poveanje naknade (lanak 614. stavak 1 ZOO-a)
Dalje, ZOO predvia primjenu ugovornih instrumenata kao to su
klizna skala (lanak 24. ZOO-a), indeksna klauzula (lanak 23.
ZOO-a), te valutna klauzula (lanak 22. ZOO-a).
l. 626 ZOO-a, dispozitivnog karaktera, predvia promjenu cijene u
smislu razlike u cijeni koja prelazi 2% odn. 5%, ovisno o tom da li je
obveza nastala unutar ili izvan ugovornog roka. l. 627. (kogentna
odredba) predvieno je i da se moe mijenjati nepromjenjiva cijena
ako se cijena elemenata poveala za vie od 10%. Ove odredbe
nisu poznate u meunarodnoj praksi.
Ugovor klju u ruke l. 630 ZOO
Ugovor klju u ruke pojmovno ini njegov odnos prema
kompletnosti izvedbe kao funkcionalne cjeline. Ugovorena cijena
obuhvaa vrijednost svih nepredvienih radova i vikova radova, a
iskljuuje utjecaj manjkova radova na ugovorenu cijenu, izuzev
poveanje opsega radova na zahtjev naruitelja. Do poveanja
cijene radova moe doi i zbog svih okolnosti za koje nije odgovoran
izvoa. U ovim vrstama ugovora nije potrebno mjerenje pojedinih
radova (iako se u praksi to radi)
Ugovor klju u ruke podrazumijeva poveanu odgovornosti za
cijenu i zajamenu kompletnost glede funkcionalnost graevine.
Pitanje rizika koji preuzima Izvoa u odnosu na nedostatke u
projektu, posebno one koje se odnose na nedostatke graevnog
zemljita nije jasno odreeno. Stoga je esta praksa da se iz te vrste
ugovora iskljuuju zemljani radovi, radovi na temeljenju i slino.
Nedoumice ipak ostaju kod ostalih radova gdje je mogua
odgovornost projektanta i strunog nadzora.
U meunarodnoj praksi ugovori ovog tipa u pravilu podrazumijevaju
da izvoa isporuuje projekt (u engleskoj praksi takvi ugovori se
nazivaju DB u amerikoj Turnkey)
Zbog poveanih rizika ponuaa u ovakvim ugovorima znatno se
poveavaju cijene, pa se ne preporuaju u javnim radovima.
Primjer oblika ugovora FIDIC u
nacionalnoj praksi
O konzistentnom strukturiranju ugovora i zadovoljavajuoj nacionalnoj praksi moe se
govoriti uglavnom tamo gdje se primjenjuju FIDIC-ove ugovorne forme. Tu je ugovor
uobiajeno strukturiran na slijedei nain (u nastavku je naveden primjer
dokumentacije Ugovora Hrvatskih autocesta d.o.o.):
Ugovorni sporazum,
Posebni uvjeti ugovora,
Opi uvjeti ugovora,
Dodatak ponudi,
Pismo ponude,
Prilozi:
izjava o prihvaanju svih tehnikih uvjeta usvojenih od strane Naruitelja (u
cestogradnji to su npr. Institut graevinarstva Hrvatske d.d., Opi tehniki uvjeti,
Zagreb 2001),
eventualni sporazum o osnivaju poslovne udruge,
odluka o odabiru najpovoljnije ponude ili odluka o formalnom prihvaanju ponude
(Letter of acceptance),
vremenski plan i plan utroka sredstava,
elementi za utvrivanje cijena naknadnih i nepredvienih radova,
cjenik glavnih graevinskih materijala, opreme, strojeva, vozila,
cjenik prijevoza s utovarom isl.,
Ugovorni trokovnik,
Nacrti.

Primjer oblika ugovora njemaka
praksa
Primjera radi navode se neke odredbe VOB DIN1961
(Opi uvjeti ugovora o izvoenju graevinskih radova)
gdje se u 1 govori o ATV (DIN 18299) kao sastavnom
djelu ugovora ime su precizirane tehnike specifikacije i
koje su posloene prema hijerarhijskom redoslijedu:
specifikacija radova (trokovnika),
posebni uvjeti ugovora,
dodatni uvjeti ugovora,
dodatne tehnike specifikacije,
ope tehnike specifikacije (poput DIN 18299),
opi uvjeti ugovora o izvoenju graevinskih radova
(poput DIN 1961).