Kulturalni studiji su praksa kojoj je teorija- teorija.Tee razumijevanju funkcioniranja kulture, prouavanje knji. kao posebne kult..prakse.

Dvostrukog podrijetla:
1.franc.strukturalizam-oland !art"es,demistifikacija onog #to se u kulturi ini prirodnim, prepoznao je dubinske konvencije i nji"ove dru#t.implikacije, $.marks.
knji.teorija-%illiams,&oggart,tei ponovnom otkrivanju i istraivanju popularne,radnike kulture koja je izgubljena iz vida kad su kulturu poistovjetili sa visokom
knji.,ulazak popularne kulture u masovnu,kult.studiji zamjeraju knji. da je elitistika a knji. zamjera kult.studijima da 'e pod nji"ovim utjecajem do'i do smrti
knjievnosti. Agency-kult.studiji pitaju u kojoj mjeri nama manipuliraju kult.forme i u kojoj mjeri i na koje smo i" naine u stanju rabiti u druge svr"e, kako bismo
izvr#ili ono #to se naziva djelatna ovlast.Teoretski kult.studiji su sveobu"vatni, u praksi se ljudi bave kult.studijima u opreci prema neemu,prema tradicionalnoj
zami#ljenom prouavanju knji. 2 naela prouavanja knji. : knji.kanon i naini analize. Kanon-djela koja su temeljna,koja se prouavaju u #kolama( $segmenta
koja razdvajaju knjievnost i kult.studije). 3 odgovora (kanon) : 1. *ajbolja djela jednog razdoblja ne odre+uje nji"ova izvrsnost nego nji"ova reprezentacija djela
u kontekstu, $. *a knjievnu izvrsnost utjecaj ne knjievnoga kriterija (rasa i rod), ,.prijeporno pitanje je li knji.izvrsnost dostojna prouavanja. Naini analize-
pomak s itanja koji pazi na pojedinosti pripovjedne strukture na kompleksnost znaenja.naenje-, razine znaenja: 1.znaenje rijei!2.znaenje reeninog
iskaza i 3. znaenje tekst. -ezik-sustav razlika,gl. znaajka da je uvijek oprean prema neemu drugome..orma (/znaitelj) , znaenje (oznaenik)- veza izme+u
nji" poiva na konvenciji. "lan zvuka-primjeri kola,kila,kula i grad0grad ! plan misli-primjeri kola i koija. #ezik i misao- $ krajnosti : 1. -ezik nudi nain na koji
moemo izraziti ve' postoje'e misli , $. -ezik kojim govorimo determinira uop'e #to moemo misliti (1apir-%"orfova "ipoteza). 2 pristupa znaenju u knji. :
poetika- temelji se na lingvistici,polazi od ovjereni" znaenja i pita se kako su oni postignuti , $ermeneutika-temelji se na modernoj tradiciji,polazi od tekstova,
pita se #to oni znae. azlozi za#to je "ermeneutika bolja : znaenje nije ne#to dano nego za njim moramo tragati, ljude ne zanima funkcija knjievnosti nego
znanje. %utlerin performativ-javlja se performativna teorija roda i seksualnosti, u djelu *evolje s rodom, !utler predlae performativno s$va&anje roda-rod
nije odre+en onim #to netko jest, ve' onim #to netko ini. 2enom ili mu#karcem postajete ponavljaju'i inove koji ovise o dru#tvenim konvencijama. !iti uop'e
subjektom znai dobiti tu zada'u ponavljanja. 3a !utlera performativ je model za razumijevanje temeljni$ dru'tveni$ procesa u kojima se radi o itavom nizu
pitanja: 1.priroda i proizvodnja identiteta, $.funkcioniranje dru#tveni" normi, ,.temeljni problem onoga #to danas zovemo 4djelatna ovlast5(koliko i u kojoj
mjeri ja mogu biti odgovorni subjekt koji odluuje o vlastitim postupcima), 6. odnos izme+u pojedinca i dru#tveni" promjena.
Teorija pripovijednog teksta (naratologija5 djelatni je odvjetak knjievne teorije, pa prouavanje knjievnosti poiva na teorijama sturkture pripovjednog teksta-
teorijama o pojmovima zapleta, o razliitim vrstama pripovjedaa, o pripovjednim te"nikama. 7oetika pripovjednog teksta poku#ava razumjeti op'e sastojke
pripovjednog teksta te analizirati kako pojedini pripovjedni tekstovi postiu svoje uinke.Teorija pripovjednog teksta pretpostavlja da postoji sturkturalna razina-
koju op'enito nazivamo zaplet-neovisna o pojedinim jezicima ili o srodstvu prikazivanja. aplet u pripovijesti pretpostavlja neku preobrazbu, jer mora postojati
neko poetno stanje zatim promjena koja ukljuuje neku vrstu preokreta i rasplet kojim se oznaava vanost promjene.2 poimanja zapleta: 1.zaplet je nain na
koji se doga+aji uobliuju u pravu priu, u poku#aju da razumiju stvari, pisci i itatelji oblikuju doga+aje u zaplet. $. zaplet je ono #to se oblikuje pripovjednim
tekstovima, prikazivanjem iste 4prie5 na razliite naine. Doga+aji, zaplet i diskurz djeluju kao dvije opreke: izme+u doga+aja i zapleta te izme+u prie i diskurza.
Temeljna je razlika u teoriji pripovjednog teksta ona izme+u zapleta i prikaz(e, prie i diskurza. 7ostoji mnogo varijabli i one su kljune za uinak pripovjednog
teksta.Kljuna pitanja : Tko govori8 Tko kome govori8 9ada tko govori8 9akvim jezikom tko govori8 1 kojom ovlasti tko govori8 "ripovjeda: pripovijedanje u 1.
licu (ja), pripovijedanje u ,. licu (pripovjeda nije lik u prii.)okalizacija- tko vidi8, doga+aji se kroz neiju svijest ili poloaj stavljaju u fokus, ari#te, fokalizator se
moe ali i ne mora podudarati sa pripovjedaem. :arijable: vremenska, udaljenost i brzina, granice znanja.Austinov performativ-predloio razlikovanje $ vrsti
iskaza: konstativni$ iskaza, koji ne#to tvrde, opisuju neko stanje stvari, a istiniti su ili lani i performativni$ iskaza koji nisu niti istiniti niti lani te u zbilji izvode
radnju na koju referiraju. 7erformativni iskazi ne opisuju, ve' izvode radnju koju oznauju.;skaz ovisno o okolnostima moe biti prikladan ili neprikladan odnosno
posre&en ili neposre&en. 7ojmovi performativa i konstativa za"va'aju vanu razliku izme+u vrsta iskaza, koja nas upozorava na to do koje mjere jezik izvodi
radnje a ne izvje#tava o njima.7oput performativa, knjievni iskazi ne referiraju na neko pret"odno stanje stvari te nisu istiniti ili lani, knjievni iskaz na nekoliko
naina stvara stanje stvari na koje referira (pr. proizvodi likove i nji"ove postupke), knji.djela sama proizvode ideje i pojmove koji se dalje razvijaju. 7erformativ
u prvi plan stavlja upora(u jezika koja se nekad smatrala marginalnom- aktivnu, svjetotvornu upotrebu jezika koja nalikuje jeziku knjievnosti i pomae nam
s"vatiti knji. kao in! tj. doga*aj. +$va&anje knjievnosti kao performativa-mjesto knjievnosti je me+u govornim inovima koji mijenjaju svijet i proizvode
stvari koje imenuju. ,preka izme*u performativa i konstativa-k. je jezik koji tvrdi da reprezentira stvari onakvima kakve jesu, p. je retoriki postupak.
;dentitet,identifikacija,subjekt (jastvo)-2 pitanja: 1. je li jastvo ne#to dano ili ne#to proizvedeno8 $. treba li ga razumjeti kroz pojedinca ili kroz dru#tvo. 6 temeljne
niti moderne misli: -. danost i pojedinac-pristupa jastvu kao neemu unutra#njem i jedinstvenom, #to pret"odi inovima koje izvodi, 2.danost i dru'tvo-jastvo je
odre+eno podrijetlom i dru#tvenim znaajkama (mu#karac ili ena, bijelac ili crnac), 3. pojedinac i proizvedeno-nagla#ava promjenjivu prirodu jastva, koje postaje
onim #to jest svojim pojedinim inovima, .. dru'tveno i proizvedeno-istie kako ono #to jesam postajem kroz poloaje koje zauzimam (#ef, radnik, bogata#, siroma")
)oucault kae da su psi$oanalitika, lingvistika i antropolo'ka istraivanja izbacila subjekt iz sredi#ta s obzirom na zakone njegove udnje, forme njegova jezika,
pravila njegova djelovanja... <ko su mogu'nosti mi#ljenja i djelovanja odre+ene nizom sustava kojima subjekt ne upravlja, tad je subjekt decentriran u smislu da on
nije izvor ili sredi'te na koje se netko moe osloniti kako bi objasnio doga+aje."si$oanaliza ne pristupa subjektu kao jedinstv. biti, nego kao proizvodu preklopljeni"
psi"iki", seksualni" i jezini" me"anizama. /arksistika teorija-subjekt odre+en klasom, feministika teorija-subjekt odre+en dru#tveno konstruiranim rodnim
ulogama, nastrana teorija-"eteroseksualni subjekt konstruiran je represijom izvorne mogu'nosti "omoseksualnosti. 1ubjekt je akter ili onaj koji djeluje, slobodni
subjektivitet koji ne#to ini, ali subjekt je tako+er podvrgnut, determiniran. Teorija naginje tvrdnji kako uop'e biti subjektom znai biti podvrgnut razliit. reimima
(psi"osocijalnom, seksualnom, jezinom).0dentitet-knjievna djela nude velik raspon implicitni$ modela o tome kako se tvori identitet.7ostoje pripovijesti u kojima
je identitet u osnovi odre*en ro*enjem, postoje pripovijesti u kojima se likovi mijenjaju sukladno sa svojim usponima i padovima ili se pak nji"ov identitet zasniva
na oso(nim kvalitetama koje se otkrivaju za ivotni" zada'a.9njievnost nije samo uinila identitet svojom temom, nego je i odigrala vanu ulogu u konstrukciji
identiteta itatelja. 9njievna djela potiu identifikaciju s likovima. ;dentifikacija stvara identitet, postajemo ono #to jesmo poistovje'uju'i se s osobama o kojima
itamo. /oderni pojedinac je osoba iji se identitet i vrijednost smatraju posljedicom osje&aja i oso(ni$ kvaliteta, a ne njegova ili njezina poloaja u dru#tvu.
"si$oanaliza i identitet-prema .reudu,identifikacija je psi"iki proces u kojem subjekt asimilira jedan vid drugoga i transformira se,u cijelosti ili djelomino,prema
modelu kojeg mu drugi daje.,so(nost ili jastvo ustanovljava se nizom identifikacija . *a taj nain, temelj spolnog identiteta je identifikacija s roditeljem. -ac=ues
>acan u svom prikazu onoga #to naziva 4stadijem zrcala5 zaetke identiteta stavlja u trenutak kad se malo dijete identificira sa svojim odrazom u zrcalu opaaju'i
sebe kao cjelinu, kao ono #to on ili ona eli biti. ;dentitet je proizvod niza djelomini$ identifikacija, nikada dovr#en.

9njievna razdoblja: 1+T1T020A/: 1?@A. B 1@$A., umjetnost ne smije biti u slubi niega osim nje same,estetska funkcija knjievnosti-4umjetnost radi umjetnosti5
(larpurlartizam),unutarnji monolozi,kult ljepote,7roust:Traganje za izgubljenim vremenom.A3AN4A56A: radikalno osporavanje tradicije, osporavanje kulta ljepote
,u protuslovlju je sa samom sobomBraznolikost knjievni" pravaca (futurizam, ekspresionizam, nadrealizam),nagla#avanje apsurda, crni "umor, odstupanje od
logike u jeziku./,615N0A/: suprotstavlja se realistinom romanu-nastaje moderni roman,eksperimentiranje s formom,-oCce, 9afka, 1artre, Damus, 7irandello.
",+T/,615N0A/: *e eli se knjievno#'u mijenjati svijet, eli se ukinuti razlika izme+u trivijalne i visoke knjievnosti, osporava razlike me+u knji. vrstama,
naelo kolaa,asocijacija,brisanje granice izme+u stvarnosti i fikcije,!orges, !eckett, *abokov.9njievni pravci: NAT75A80A/: knji. se povezuje s metodama
prirodni" znanosti,Emile 3ola: eksperimentalni roman,;bsen,FuC de Gaupasaunt,9umii',9ozarac. +0/%,80A/: !audelairea smatraju preteom i utemeljiteljem,
slian je estetizmu,:erlaine,Galarme,imbaudt,sugestivnost,zvunost,<.F.Gato#,:.:idri'.)7T750A/: Garinetti-manifest futurizma,novi pjesniki jezik, pobuna,
nema ovjenosti,"umanosti,Gajkovski,&ljebnikov,kult industrij. civilizacije,zvukovi strojeva.1K+"51+0,N0A/: izraz,slikarstvo,krik,tjeskoba,otu+enost pojedinca
od dru#tva i sebe,zvuni efekti, metafore,suzbijanje logikog reda.NA651A80A/: <ndrH !reton, automatsko pisanje,psi"oanaliza(.reud),pobuna protiv morala,
dubina podsvijesti,dadaizam - Tristan Tzara.140+T1N20#A80A/: filozofski knjievni pravac pod utjecajem 1artrea,ideja muke slobode izbora,likovi svjesni svoje
egzistencije i postojanja, pitanje ivota i smrti,polarizacija likova. %utlerin performativ-javlja se performativna teorija roda i seksualnosti, u djelu *evolje s
rodom,!utler predlae performativno s$va&anje roda-rod nije odre+en onim #to netko jest,ve' onim #to netko ini.2enom ili mu#karcem postajete ponavljaju'i
inove koji ovise o dru#tv. konvencijama.!iti uop'e subjektom znai dobiti tu zada'u ponavljanja.3a !utlera performativ je model za razumijevanje temeljni$
dru'tveni$ procesa u kojima se radi o itavom nizu pitanja: 1.priroda i proizvodnja identiteta, $.funkcioniranje dru#tveni" normi, ,.temeljni problem onoga #to
danas zovemo 4djelatna ovlast5(koliko i u kojoj mjeri ja mogu biti odg.subjekt koji odluuje o vlastitim postupcima),6.odnos izme+u pojedinca i dru#tv.promjena.
9njievne epo"e: ANT0KA : 1AAA.g.pr.9r.B pol.I st.,"umanistiki orijentirana,epsko pjesni#tvo: &omer, &esiod, :ergilije, /vidije *azon,grki tragiari: Es"il, 1ofoklo,
Euripid,komedija: <ristofan, 7laut,liriari: <lkej, 1apfa, <nakreont, 9atul, &oracije, Garcijal.+516N#0 30#1K : 7/>.I.1T.-7/>.1I.1T.,D/G;*<D;-< D9:E,1T<; 1ED*-; :;-E9
(><T.-E3;9,/DEJK-E 9LM<*1T:/,2;:/T; 1:ET<D<,>EFE*DE,&;G*E) ; */:; 1ED*-; :;-E9 (*<D;/*<>*; -E3;9,2;:/T /!;N*;& >-KD;,;DE<> :;TE3<,:;TEL9; E7/:; !eoOulf, 7jesma o
olandu),ideal vite#ke ljubavi B kult dame (trubadurska lirika) B Darmina !urana,"umanizam i predrenesansa (Dante, 7etrarca, !occaccio).51N1+AN+A: 9<- 1I.
do 1P. st., utjecaj sekularizacije,jaanje racionalizma,znanosti,uzor u antici, filozofska orijentacija, individualizam, nagla#ena svjetovnost,knjievne konvencije
otvorenije,ep !ijesni /rlando (>udovico <riosto),-udita (Garuli'),Fargantua i 7antagruel (abelais) i Don Quijote (de Dervantes),plejade B otpor prema srednjvj.
poeziji,de Gontaigne: Eseji (esej kao zasebna knjievna vrsta).%A5,K91IPA.1RPA.,E>;F;/3*/1T,9;NE*/1T,<19/L,-<:>-< 1E 3< :;-EGE 9<T/>;N9E /!*/:E,G;1T;D;3<G,
G;-EL<*-E 1T:<*/1T; ; -<:E (2;:/T -E 1<*),*<N;* ;3<2<:<*-< !/F<T,7E*<F><LE*,G<*;;3<G (Fambattista Garrino),Ep /slobo+eni -eruzalem (Tar=uato Tasso),
>ope de :ega, 7edro Dalderon de la !arca, >uis de Fongora,;van Funduli',7almoti'. K8A+020A/9 1?.1T.,slobodoumlje, vjera u zdrav razum, mjera i pravila,
tragedija, prosvjetiteljstvo,predromantizam,zalae se za poetiku(nema slobode izraza),"ijerar"ijski sustav vrsta,epika i tragedija dobivaju na znaaju,komedija
gubi,7ierre Dorneille, -ean acine, GoliSre (komedije), :oltaire (enciklopedije) ,Daniel Defoe (razvoj romana),-ean -ac=ues ousseau,Gatija <ntun eljkovi' i
<ndrija 9ai' Gio#i'.5,/ANT0Am9osje'ajnost,ma#ta,sloboda stvarala#tva,pobuna protiv autoriteta,pretjerivanje("iperbolizacija),izazivanje osje'aja kod
itatelja,.riedric" 1c"iller, Foet"e: 7atnje mladog %ert"era,<lp"onse de >amartine, :ictor &ugo, Edgar <llan 7oe,7reradovi',Faj,:raz. 51A80A/9 1@. st.,roman
postaje reprezentativnom vrstom,objektivnost,uvjerljivost,mimetika teorija knji.-imitacija ivota,iluzija zbilje,ljudi svakodnevice i nji"ovi problemi i borbe s
dru#tvom,univerzalnost,1tend"al, .laubert, Dickens,Dostojevski i Tolstoj,<ugust Lenoa i <nte 9ovai'./,615N0A/9 $A. st.,otvorenost prema itatelju, kr#enje
konvencija,suprostavlja se realizmu,estetika runog,te"nika struje svijesti,Garcel 7roust, -ames -oCce, .ranz 9afka, <lbert Damus, -ean-7aul 1artre,7irandello,
!eckett, -onesco
Kulturalni studiji su praksa kojoj je teorija- teorija.Tee razumijevanju funkcioniranja kulture, prouavanje knji. kao posebne kult..prakse. Dvostrukog podrijetla:
1.franc.strukturalizam-oland !art"es,demistifikacija onog #to se u kulturi ini prirodnim, prepoznao je dubinske konvencije i nji"ove dru#t.implikacije, $.marks.
knji.teorija-%illiams,&oggart,tei ponovnom otkrivanju i istraivanju popularne,radnike kulture koja je izgubljena iz vida kad su kulturu poistovjetili sa visokom
knji.,ulazak popularne kulture u masovnu,kult.studiji zamjeraju knji. da je elitistika a knji. zamjera kult.studijima da 'e pod nji"ovim utjecajem do'i do smrti
knjievnosti. Agency-kult.studiji pitaju u kojoj mjeri nama manipuliraju kult.forme i u kojoj mjeri i na koje smo i" naine u stanju rabiti u druge svr"e, kako bismo
1
izvr#ili ono #to se naziva djelatna ovlast. Teoretski kult.studiji su sveobu"vatni, u praksi se ljudi bave kult.studijima u opreci prema neemu,prema tradicionalnoj
zami#ljenom prouavanju knji. 2 naela prouavanja knji. : knji.kanon i naini analize. Kanon-djela koja su temeljna,koja se prouavaju u #kolama( $segmenta
koja razdvajaju knjievnost i kult.studije). 3 odgovora (kanon) : 1. *ajbolja djela jednog razdoblja ne odre+uje nji"ova izvrsnost nego nji"ova reprezentacija djela
u kontekstu, $. *a knjievnu izvrsnost utjecaj ne knjievnoga kriterija (rasa i rod), ,.prijeporno pitanje je li knji.izvrsnost dostojna prouavanja. Naini analize-
pomak s itanja koji pazi na pojedinosti pripovjedne strukture na kompleksnost znaenja. naenje-, razine znaenja: 1.znaenje rijei!2.znaenje reeninog
iskaza i 3. znaenje tekst. -ezik-sustav razlika,gl. znaajka da je uvijek oprean prema neemu drugome..orma (/znaitelj) , znaenje (oznaenik)- veza izme+u
nji" poiva na konvenciji. "lan zvuka-primjeri kola,kila,kula i grad0grad ! plan misli-primjeri kola i koija. #ezik i misao- $ krajnosti : 1. -ezik nudi nain na koji
moemo izraziti ve' postoje'e misli , $. -ezik kojim govorimo determinira uop'e #to moemo misliti (1apir-%"orfova "ipoteza). 2 pristupa znaenju u knji. :
poetika- temelji se na lingvistici,polazi od ovjereni" znaenja i pita se kako su oni postignuti , $ermeneutika-temelji se na modernoj tradiciji,polazi od tekstova,
pita se #to oni znae. azlozi za#to je "ermeneutika bolja : znaenje nije ne#to dano nego za njim moramo tragati, ljude ne zanima funkcija knjievnosti nego
znanje. %utlerin performativ-javlja se performativna teorija roda i seksualnosti, u djelu *evolje s rodom, !utler predlae performativno s$va&anje roda-rod
nije odre+en onim #to netko jest, ve' onim #to netko ini. 2enom ili mu#karcem postajete ponavljaju'i inove koji ovise o dru#tvenim konvencijama. !iti uop'e
subjektom znai dobiti tu zada'u ponavljanja. 3a !utlera performativ je model za razumijevanje temeljni$ dru'tveni$ procesa u kojima se radi o itavom nizu
pitanja: 1.priroda i proizvodnja identiteta, $.funkcioniranje dru#tveni" normi, ,.temeljni problem onoga #to danas zovemo 4djelatna ovlast5(koliko i u kojoj
mjeri ja mogu biti odgovorni subjekt koji odluuje o vlastitim postupcima), 6. odnos izme+u pojedinca i dru#tveni" promjena.
Teorija pripovijednog teksta (naratologija5 djelatni je odvjetak knjievne teorije, pa prouavanje knjievnosti poiva na teorijama sturkture pripovjednog teksta-
teorijama o pojmovima zapleta, o razliitim vrstama pripovjedaa, o pripovjednim te"nikama. 7oetika pripovjednog teksta poku#ava razumjeti op'e sastojke
pripovjednog teksta te analizirati kako pojedini pripovjedni tekstovi postiu svoje uinke. Teorija pripovjednog teksta pretpostavlja da postoji sturkturalna razina-
koju op'enito nazivamo zaplet-neovisna o pojedinim jezicima ili o srodstvu prikazivanja. aplet u pripovijesti pretpostavlja neku preobrazbu, jer mora postojati
neko poetno stanje zatim promjena koja ukljuuje neku vrstu preokreta i rasplet kojim se oznaava vanost promjene. 2 poimanja zapleta: 1.zaplet je nain na
koji se doga+aji uobliuju u pravu priu, u poku#aju da razumiju stvari, pisci i itatelji oblikuju doga+aje u zaplet. $. zaplet je ono #to se oblikuje pripovjednim
tekstovima, prikazivanjem iste 4prie5 na razliite naine. Doga+aji, zaplet i diskurz djeluju kao dvije opreke: izme+u doga+aja i zapleta te izme+u prie i diskurza.
Temeljna je razlika u teoriji pripovjednog teksta ona izme+u zapleta i prikaz(e, prie i diskurza. 7ostoji mnogo varijabli i one su kljune za uinak pripovjednog
teksta.Kljuna pitanja : Tko govori8 Tko kome govori8 9ada tko govori8 9akvim jezikom tko govori8 1 kojom ovlasti tko govori8 "ripovjeda: pripovijedanje u 1.
licu (ja), pripovijedanje u ,. licu (pripovjeda nije lik u prii. )okalizacija- tko vidi8, doga+aji se kroz neiju svijest ili poloaj stavljaju u fokus, ari#te, fokalizator se
moe ali i ne mora podudarati sa pripovjedaem. :arijable: vremenska, udaljenost i brzina, granice znanja.Austinov performativ-predloio razlikovanje $ vrsti
iskaza: konstativni$ iskaza, koji ne#to tvrde, opisuju neko stanje stvari, a istiniti su ili lani i performativni$ iskaza koji nisu niti istiniti niti lani te u zbilji izvode
radnju na koju referiraju. 7erformativni iskazi ne opisuju, ve' izvode radnju koju oznauju.;skaz ovisno o okolnostima moe biti prikladan ili neprikladan odnosno
posre&en ili neposre&en. 7ojmovi performativa i konstativa za"va'aju vanu razliku izme+u vrsta iskaza, koja nas upozorava na to do koje mjere jezik izvodi
radnje a ne izvje#tava o njima.7oput performativa, knjievni iskazi ne referiraju na neko pret"odno stanje stvari te nisu istiniti ili lani, knjievni iskaz na nekoliko
naina stvara stanje stvari na koje referira (pr. proizvodi likove i nji"ove postupke), knji.djela sama proizvode ideje i pojmove koji se dalje razvijaju. 7erformativ
u prvi plan stavlja upora(u jezika koja se nekad smatrala marginalnom- aktivnu, svjetotvornu upotrebu jezika koja nalikuje jeziku knjievnosti i pomae nam
s"vatiti knji. kao in! tj. doga*aj. +$va&anje knjievnosti kao performativa-mjesto knjievnosti je me+u govornim inovima koji mijenjaju svijet i proizvode
stvari koje imenuju. ,preka izme*u performativa i konstativa-k. je jezik koji tvrdi da reprezentira stvari onakvima kakve jesu, p. je retoriki postupak.
;dentitet,identifikacija,subjekt (jastvo)-2 pitanja: 1. je li jastvo ne#to dano ili ne#to proizvedeno8 $. treba li ga razumjeti kroz pojedinca ili kroz dru#tvo. 6 temeljne
niti moderne misli: -. danost i pojedinac-pristupa jastvu kao neemu unutra#njem i jedinstvenom, #to pret"odi inovima koje izvodi, 2.danost i dru'tvo-jastvo je
odre+eno podrijetlom i dru#tvenim znaajkama (mu#karac ili ena, bijelac ili crnac), 3. pojedinac i proizvedeno-nagla#ava promjenjivu prirodu jastva, koje postaje
onim #to jest svojim pojedinim inovima, .. dru'tveno i proizvedeno-istie kako ono #to jesam postajem kroz poloaje koje zauzimam (#ef, radnik, bogata#, siroma")
)oucault kae da su psi$oanalitika, lingvistika i antropolo'ka istraivanja izbacila subjekt iz sredi#ta s obzirom na zakone njegove udnje, forme njegova jezika,
pravila njegova djelovanja... <ko su mogu'nosti mi#ljenja i djelovanja odre+ene nizom sustava kojima subjekt ne upravlja, tad je subjekt decentriran u smislu da on
nije izvor ili sredi'te na koje se netko moe osloniti kako bi objasnio doga+aje."si$oanaliza ne pristupa subjektu kao jedinstv. biti, nego kao proizvodu preklopljeni"
psi"iki", seksualni" i jezini" me"anizama. /arksistika teorija-subjekt odre+en klasom, feministika teorija-subjekt odre+en dru#tveno konstruiranim rodnim
ulogama, nastrana teorija-"eteroseksualni subjekt konstruiran je represijom izvorne mogu'nosti "omoseksualnosti. 1ubjekt je akter ili onaj koji djeluje, slobodni
subjektivitet koji ne#to ini, ali subjekt je tako+er podvrgnut, determiniran. Teorija naginje tvrdnji kako uop'e biti subjektom znai biti podvrgnut razliit. reimima
(psi"osocijalnom, seksualnom, jezinom).0dentitet-knjievna djela nude velik raspon implicitni$ modela o tome kako se tvori identitet.7ostoje pripovijesti u kojima
je identitet u osnovi odre*en ro*enjem, postoje pripovijesti u kojima se likovi mijenjaju sukladno sa svojim usponima i padovima ili se pak nji"ov identitet zasniva
na oso(nim kvalitetama koje se otkrivaju za ivotni" zada'a.9njievnost nije samo uinila identitet svojom temom, nego je i odigrala vanu ulogu u konstrukciji
identiteta itatelja. 9njievna djela potiu identifikaciju s likovima. ;dentifikacija stvara identitet, postajemo ono #to jesmo poistovje'uju'i se s osobama o kojima
itamo. /oderni pojedinac je osoba iji se identitet i vrijednost smatraju posljedicom osje&aja i oso(ni$ kvaliteta, a ne njegova ili njezina poloaja u dru#tvu.
"si$oanaliza i identitet-prema .reudu,identifikacija je psi"iki proces u kojem subjekt asimilira jedan vid drugoga i transformira se,u cijelosti ili djelomino,prema
modelu kojeg mu drugi daje.,so(nost ili jastvo ustanovljava se nizom identifikacija . *a taj nain, temelj spolnog identiteta je identifikacija s roditeljem. -ac=ues
>acan u svom prikazu onoga #to naziva 4stadijem zrcala5 zaetke identiteta stavlja u trenutak kad se malo dijete identificira sa svojim odrazom u zrcalu opaaju'i
sebe kao cjelinu, kao ono #to on ili ona eli biti. ;dentitet je proizvod niza djelomini$ identifikacija, nikada dovr#en.

9njievna razdoblja: 1+T1T020A/: 1?@A. B 1@$A., umjetnost ne smije biti u slubi niega osim nje same,estetska funkcija knjievnosti-4umjetnost radi umjetnosti5
(larpurlartizam),unutarnji monolozi,kult ljepote,7roust:Traganje za izgubljenim vremenom.A3AN4A56A: radikalno osporavanje tradicije, osporavanje kulta ljepote
,u protuslovlju je sa samom sobomBraznolikost knjievni" pravaca (futurizam, ekspresionizam, nadrealizam),nagla#avanje apsurda, crni "umor, odstupanje od
logike u jeziku. /,615N0A/: suprotstavlja se realistinom romanu-nastaje moderni roman,eksperimentiranje s formom,-oCce, 9afka, 1artre, Damus, 7irandello.
",+T/,615N0A/: *e eli se knjievno#'u mijenjati svijet, eli se ukinuti razlika izme+u trivijalne i visoke knjievnosti, osporava razlike me+u knji. vrstama,
naelo kolaa,asocijacija,brisanje granice izme+u stvarnosti i fikcije,!orges, !eckett, *abokov.9njievni pravci: NAT75A80A/: knji. se povezuje s metodama
prirodni" znanosti,Emile 3ola: eksperimentalni roman,;bsen,FuC de Gaupasaunt,9umii',9ozarac. +0/%,80A/: !audelairea smatraju preteom i utemeljiteljem,
slian je estetizmu,:erlaine,Galarme,imbaudt,sugestivnost,zvunost,<.F.Gato#,:.:idri'. )7T750A/: Garinetti-manifest futurizma,novi pjesniki jezik, pobuna,
nema ovjenosti,"umanosti,Gajkovski,&ljebnikov,kult industrij. civilizacije,zvukovi strojeva.1K+"51+0,N0A/: izraz,slikarstvo,krik,tjeskoba,otu+enost pojedinca
od dru#tva i sebe,zvuni efekti, metafore,suzbijanje logikog reda.NA651A80A/: <ndrH !reton, automatsko pisanje,psi"oanaliza(.reud),pobuna protiv morala,
dubina podsvijesti,dadaizam - Tristan Tzara.140+T1N20#A80A/: filozofski knjievni pravac pod utjecajem 1artrea,ideja muke slobode izbora,likovi svjesni svoje
egzistencije i postojanja, pitanje ivota i smrti,polarizacija likova. %utlerin performativ-javlja se performativna teorija roda i seksualnosti, u djelu *evolje s
rodom,!utler predlae performativno s$va&anje roda-rod nije odre+en onim #to netko jest,ve' onim #to netko ini.2enom ili mu#karcem postajete ponavljaju'i
inove koji ovise o dru#tv. konvencijama.!iti uop'e subjektom znai dobiti tu zada'u ponavljanja.3a !utlera performativ je model za razumijevanje temeljni$
dru'tveni$ procesa u kojima se radi o itavom nizu pitanja: 1.priroda i proizvodnja identiteta, $.funkcioniranje dru#tveni" normi, ,.temeljni problem onoga #to
danas zovemo 4djelatna ovlast5(koliko i u kojoj mjeri ja mogu biti odg.subjekt koji odluuje o vlastitim postupcima),6.odnos izme+u pojedinca i dru#tv.promjena.
9njievne epo"e: ANT0KA : 1AAA.g.pr.9r.B pol.I st.,"umanistiki orijentirana,epsko pjesni#tvo: &omer, &esiod, :ergilije, /vidije *azon,grki tragiari: Es"il, 1ofoklo,
Euripid,komedija: <ristofan, 7laut,liriari: <lkej, 1apfa, <nakreont, 9atul, &oracije, Garcijal. +516N#0 30#1K : 7/>.I.1T.-7/>.1I.1T.,D/G;*<D;-< D9:E,1T<; 1ED*-; :;-E9
(><T.-E3;9,/DEJK-E 9LM<*1T:/,2;:/T; 1:ET<D<,>EFE*DE,&;G*E) ; */:; 1ED*-; :;-E9 (*<D;/*<>*; -E3;9,2;:/T /!;N*;& >-KD;,;DE<> :;TE3<,:;TEL9; E7/:; !eoOulf, 7jesma o
olandu),ideal vite#ke ljubavi B kult dame (trubadurska lirika) B Darmina !urana,"umanizam i predrenesansa (Dante, 7etrarca, !occaccio). 51N1+AN+A: 9<- 1I.
do 1P. st., utjecaj sekularizacije,jaanje racionalizma,znanosti,uzor u antici, filozofska orijentacija, individualizam, nagla#ena svjetovnost,knjievne konvencije
otvorenije,ep !ijesni /rlando (>udovico <riosto),-udita (Garuli'),Fargantua i 7antagruel (abelais) i Don Quijote (de Dervantes),plejade B otpor prema srednjvj.
poeziji,de Gontaigne: Eseji (esej kao zasebna knjievna vrsta).%A5,K91IPA.1RPA.,E>;F;/3*/1T,9;NE*/1T,<19/L,-<:>-< 1E 3< :;-EGE 9<T/>;N9E /!*/:E,G;1T;D;3<G,
G;-EL<*-E 1T:<*/1T; ; -<:E (2;:/T -E 1<*),*<N;* ;3<2<:<*-< !/F<T,7E*<F><LE*,G<*;;3<G (Fambattista Garrino),Ep /slobo+eni -eruzalem (Tar=uato Tasso),
>ope de :ega, 7edro Dalderon de la !arca, >uis de Fongora,;van Funduli',7almoti'. K8A+020A/9 1?.1T.,slobodoumlje, vjera u zdrav razum, mjera i pravila,
tragedija, prosvjetiteljstvo,predromantizam,zalae se za poetiku(nema slobode izraza),"ijerar"ijski sustav vrsta,epika i tragedija dobivaju na znaaju,komedija
gubi,7ierre Dorneille, -ean acine, GoliSre (komedije), :oltaire (enciklopedije) ,Daniel Defoe (razvoj romana),-ean -ac=ues ousseau,Gatija <ntun eljkovi' i
<ndrija 9ai' Gio#i'.5,/ANT0Am9osje'ajnost,ma#ta,sloboda stvarala#tva,pobuna protiv autoriteta,pretjerivanje("iperbolizacija),izazivanje osje'aja kod
itatelja,.riedric" 1c"iller, Foet"e: 7atnje mladog %ert"era,<lp"onse de >amartine, :ictor &ugo, Edgar <llan 7oe,7reradovi',Faj,:raz.51A80A/9 1@. st.,roman
postaje reprezentativnom vrstom,objektivnost,uvjerljivost,mimetika teorija knji.-imitacija ivota,iluzija zbilje,ljudi svakodnevice i nji"ovi problemi i borbe s
dru#tvom,univerzalnost,1tend"al, .laubert, Dickens,Dostojevski i Tolstoj,<ugust Lenoa i <nte 9ovai'. /,615N0A/9 $A. st.,otvorenost prema itatelju, kr#enje
konvencija,suprostavlja se realizmu,estetika runog,te"nika struje svijesti,Garcel 7roust, -ames -oCce, .ranz 9afka, <lbert Damus, -ean-7aul 1artre,7irandello,
!eckett, -onesco
0deja- pojam ideje knji. djela upotrebljava se uglavnom u dva osnovna znaenja:ili je to neka temeljna misao koja je
u djelu prisutna, odnosno stav prema podre+enim problemima koji se u djelu moe razabrati, ili je to cjelokupni
smisao djela, bit onoga #to djelo govori, odnosno smisao cjelokupne poruke koju djelo predaje itatelju.K 1. je
sluaju ideja jedan strukturni element pored ostali". <ko u djelu postoji zastupanje neki" politiki", religiozni",
filozof. ili drugi" uenja, govorimo o tendenciji.K $. sluaju analiza ideje uspostavlja se u okviru nekog filoz. 1ustava
ili cjelokupnog pogleda na svijetT ideja proima djelo u cjelini.*aela klasifikacije: 1.naelo razvrstavanja prema
jezicima i prema nacionalnim knjievnostima,$.naelo razvrstavanja prema autorima! grupama autora ili po
neemu srodni$ autora,,.naelo razvrstavanja prema namjeni,6.naelo razvrstavanja prema naj'ire s$va&enom
o(liku,I.razlikovanje izme+u sinkronijske i dijakronijske klasifikacije.
$