Svi autori koji su izmeu dva rata pisali o kremanskom proroanstvu, nedvosmisleno su tvrdili da posle Prvog svetskog rata, sudei po najavama Tarabia, ratova vie nee biti. Ipak, u knjizi Kremansko proroanstvo - ta je bilo, ta nas eka [25], ije se prvo izdanje pojavilo 1982. godine, ni reju se ne pominje ova optimistika najava, nego se umesto nje u mit uvodi niz novih proroanstava kojima se najavljuje Drugi svetski rat. Svi podaci koji su nave- deni u sledeem citatu, po prvi put su se pojavili tek u ovoj knjizi, celih 37 go- dina posle sloma faizma i zavretka Drugog svetskog rata: Svu nau carevinu zaposjednue tuinska, dumanska vojska, a cijela Jevropa bie pod vlau krivog nekrsta. Rusija jote nee ratovati, ali im dumanska vojska krene na nju, ondakar e ona stupiti u boj. Ondaj e na njenome prijestolu vladati crveni car. Pojavie se ljudi sa zvijezdom na elu. I vlada- e Uicem i ovijem krajevima ravno 73 dana, te e poslije, pred du- manskom silom, otii preko Drine, Uvca i Lima. Kada se to bu- dne zbilo pojavie se velika glad i zlo pa e Srbi ratovati, klati se i ubijati jedni druge... Dumani e ovo gledati i smijati se srpskoj omrazi. Ondakar e se u narodu pojaviti jedan oek plavijeh oiju na bijelom konju. On e, malo pomalo, sjediniti zavaenu brau. I na njegovome e- lu sijae zvijezda. On nee biti po volji dumanskoj vojski, te e ga ona goniti dje go stigne, po umama, rijekama i morima. No, 76 taj e oek skupiti veliku vojsku i njome na Biograd udariti. Pro- tjerae dumanina iz zemlje, te e nam carevina biti vea nego ika- da to je bila. Rusija e se sjediniti sa carevima preko mora, te e njima za- jedno spaliti taj krivi nekrst i osloboditi svo roblje Jevrope. Tako je Mitar Tarabi opisao drugi svetski rat. [25] Sa ovim proroanstvom, autori Dragoljub Golubovi i Dejan Malenkovi uveli su novu kategoriju: udvoriko proroanstvo. Oni nizu eleli nita da rizikuju, pa su Josipu Brozu dodelili najbolju moguu ulogu; mada se knjiga pojavila dve godine posle njegove smrti, tih godina je jo uvek bila aktuelna parola I posle Tita - Tito. Na neki nain, autori ovog proroanstva kao da su poeleli da se umeaju i u pisanje istorije, jer su u njemu jednostrano po- tencirali samo ono to je ilo u prilog tadanjem reimu, a sve tamne strane komunistike vlasti jednostavno su preutali. Recimo, Mitrovo proroanstvo tako je formulisano da je odgovornost za to to su Srbi ratovali, klali se i ubi- jali jedni druge lako mogla da se pripie samo tome to se pojavila velika glad i zlo. Ovo proroanstvo kao da je inspirisano kolskim udbenicima is- torije, aktuelnim u vreme pojavljivanja pomenute knjige. Naravno da su proroanstva o Drugom svetskom ratu i pojavi Tita bez- vredna za dokazivanje prekognistike moi Tarabia, jer ona ne samo da nisu postojala pre tog rata i dolaska Tita na vlast (pa ni do njegove smrti), nego su ak i u suprotnosti sa ranije dokumentovanim proroanstvima. Gde nam je spas Nije samo tandem Golubovi-Malenkovi video svoju ansu u lansira- nju udvorikog proroanstva. Samo godinu dana pre nego to je njihova knji- ga Kremansko proroanstvo - ta je bilo, ta nas eka ugledala svetlost dana, Savez boraca NOR-a objavio je knjigu Zlatibor u ratu i revoluciji 1941-1945. godine, u kojoj prilae mnogo matovitije i lepe osmiljeno proroanstvo: Tako jednog dana, dok je (Milo Tarabi) proti Zahariju priao o velikim nedaama koje e zadesiti narod ovoga kraja, tokom drugog opteg rata, ovaj ga upita: - Ima li tu spasa? 77 Kad smo svi bili Tito A, Milo mu odgovori: - Valja im presei jabuku napola popreice, pa e ondakar ugledati e im je spasenje. [25] Nije teko u ovoj prii prepoznati aluziju na petokraku, koju ine se- menke popreko preseene jabuke. Bez obzira na neskrivene motive tvoraca ove prie, treba im priznati da su, bar u poreenju sa mnogim drugim auto- rima, pokazali zavidnu koliinu mate. Pria o Josipu Brozu Titu i Komunistikoj partiji Jugoslavije ovim se ne zavrava. U knjizi Kremansko proroanstvo - ta je bilo, ta nas eka, Tarabii- ma je pripisano i proroko vienje sukoba izmeu Staljina i Tita, zapoe- tog 1948. godine: Mitar je svata kazivao, te je rekao da e ovjek plavijeh oiju, a sa zvijezdom na elu prekinuti ljubav sa naom braom Rusima. On nee njima biti zahvalan ni za to to sijedi na naem presto- lju, na koji su ga oni ustoliili i popeli. Nastae velikaka omra- za izmeu naske i Rusa. [25] Ovo je u suprotnosti sa svim ranijim verzijama kremanskog proroan- stva, u kojima se tvrdi da su Tarabii prorekli da kad se Rusija od svoga zla izbavi, ondakar e biti najmonija sila na svetu i svaka e se o njeno prijateljstvo otimati [10] [23]. Taj citat iz 1939. godine, koji prenosimo iz knjige dr Kazi- mirovia (mada ga pominju i raniji autori), odnosi se na proroanstvo za koje se danas ne bi moglo rei da se pokazalo kao uspeno. To su zapazili Golu- bovi i Malenkovi pa su ga stoga diskretno proterali iz svoje knjige, ali su u zamenu ponudili viziju informbirovskog sukoba, koja se znatno bolje ukla- pa u istorijske injenice. Nekoliko godina posle Titove smrti, u Golubovievoj i Malenkovievoj knjizi [25] itali smo i o predskazanju kojim je Mitar Tarabi najavio koliko e doivotni predsednik iveti i kako e umreti, s tim to ovde autori uvode jed- nu inovaciju: paljivo doziranu razliku izmedu proroanstva i stvarnog do- gaaja. Po njima, Mitar je predskazao da e ovek na belom konju pasti sa svoga konja bjelca i nogu izgubiti. Od toga gubitka noge e i umrijeti, a ne od starosti svoje. Znamo da je Josip Broz pred smrt patio od oboljenja krvnih sudova, zbog koje mu je pred smrt noga amputirana. Ovako ugraene for- 78 malne nesavrenosti stvaraju privid autentinosti i ine da se onome ko sve- doi o retrodatiranom proroanstvu vie veruje. Autori knjige Kremansko proroanstvo - ta je bilo, ta nas eka nali su se u nevolji kad su se uslovi izmenili i kad je naa ljubav prema drugu Titu prela iz nesumnjive u spornu kategoriju. Zato je u novom izdanju dopisano itavo poglavlje pod naslovom Ko je ovek na bijelom konju, u kome se go- vori o tome da neki neimenovani analitiari smatraju da ovde nije re o Titu nego o nekom oveku budunosti, a ne prolosti. Jer, prema njihovim reima, do stvarnog bratstva i jedinstva nikada nije ni dolo [25]. Prihvatimo li ovo, moraemo nekako da se pomirimo i s tim da emo, svidelo se to nama ili ne, u budunosti dobiti jo jednog plavookog doivotnog predsednika sa zvez- dom na elu, koji e vladati Uicem ravno 73 dana, potom e nas oslobodi- ti od krivog nekrsta (koji e pre toga valjda nekako ponovo zavladati) pa e prekinuti ljubav sa naom braom Rusima i na kraju e od gubitka noge i umrijeti, a ne od starosti svoje. Bilo bi to matematiki precizno ponavljanje istorije, kao muziki refren na pokvarenoj gramofonskoj ploi. Inae, proroanstvo o oveku na belom konju koji e osloboditi narod, prisutno je kod nas jo od 17. veka. Kad je austrijski vojskovoa Pikolomini 1689. godine stigao do Skoplja, ljudi su verovali da je on taj o kome proroan- stvo govori i da e ih osloboditi od turskog ropstva. Svi su se digli na oruje, jer je Pikolomini veto iskoristio to narodno verovanje [23]. Kad Drina potekne uz Taru Evo jo jednog proroanstva iz knjige Golubovia i Malenkovia, koje je doivelo veliki publicitet, a s obzirom na to da se odnosi na dogaaj iz blis- ke prolosti, dobro e posluiti za procenu autentinosti kazivanja: Kad Drina kod Bajine Bae bude premoena na dva mjesta i kada potekne uz Taru, a u istom danu se poklope Veliki petak i urevdan - tih godina e nastupiti nekakav velikaki belaj. [25] Ova navodna vizija kremanskih proroka dobila je znaajno mesto u knjizi. Velikaki belaj, dodue, pojavio se tek tokom devedesetih godina, ali je trostruka koincidencija (dva mosta, reverzibilna elektrana i poklapanje dva crkvena praznika), koja je doivela svoje ispunjenje 1983. godine, bila impre- sivan pogodak. Pria je u knjizi dopunjena i opirnim iznoenjem seanja autora na male kremanske diskusione tribine koje su se uoi Drugog svet- 79 Kad smo svi bili Tito skog rata vodile ispred seoske kafane upravo na temu ovog proroanstva, pa se navode ak izjave i imena diskutanata. Oduevljenje itaoaca ipak e splasnuti ako pokua da pronae ovo pro- roanstvo u prvom izdanju knjige, koje je izalo iz tampe pre nego to je pro- roanstvo ispunjeno. U tom izdanju ba nita od svega toga se ne pominje! Da li je proroanstvo i tada postojalo? Moemo li da verujemo da bi autori, tako sigurni u proroku mo Tarabia, propustili da pomenu ovo proroan- stvo samo godinu dana pre njegovog ispunjenja - naravno, ako je ono i tada postojalo? ak i ako pogledamo drugo izdanje, iz 1984. godine, videemo da ovo proroanstvo nije postojalo ni celih godinu dana posle ispunjenja. Tek u treem izdanju (1986) invencija autora dolazi do izraaja i od tada se pria o Drini koja tee uzbrdo, neizmenjena, provlai kroz sva kasnija izdanja. Ne treba posebno podvlaiti da ovo proroanstvo ne navodi ni Dr Kazi- mirovi, niti bilo ko drugi pre 1986. godine. O kremanskoj crkvi U Velikoj Srbiji iz 1916. godine, anonimni autor (kasnije identifikovan kao Ilija ukanovi), govorei o blagim i srenim danima do kojih e doi posle rata, pie da prorok nije ni svoje Kremane zaboravio, jer je govorio da e tek tada u Kremnama biti podignuta crkva [9c]. Mada su blagi i sreni dani ve bili tu (rat je davno zavren), gradnja crkve jo nije bila zapoeta. Ipak, dr Kazimirovi je 1928. godine u Vremenu ponovio ovo Mitrovo proroanstvo: - E kume! Nit je bilo nit e tu kadgo crkve biti. Crkva e biti podignuta na drugom mestu, posle opteg rata, kad Srbija bude carevina! [10] U vreme pisanja tog teksta dr Kazimirovi je terminom Opti rat jo uvek oznaavao Prvi svetski rat, mada e se na samom poetku Drugog svet- skog rata predomisliti. Svejedno, dr Kazimirovi je tada morao da objasni zato crkve, i pored nedvosmisleno iskazanog proroanstva, jo uvek nema: Kremna su i danas bez crkve. Ko zna: moda e se podii tek on- da, kad Srbija odista bude carevina!... [10] 80 Prolo je jo 11 godina. Drugi svetski rat je zapoeo i, kao to smo ve videli, dr Kazimirovi se predomislio. Prvi svetski vie nije Opti jer ga je sada prekrstio u Ev- ropski, a izraz Opti rat is- koristio je da oznai bune i revolucije (jer organizova- nih ratova, kako je tvrdio, vie nee biti). Tako je oba izdanja knjige Tajanstvene pojave u naem narodu - kre- mansko proroanstvo iz 1939. i 1941. godine proro- ka vizija o kremanskoj crk- vi ispriana istim reima, ali je njena najavljena gradnja uz pomo terminolokog trika prebaena u period posle buna i revolucija. Ova intervencija govori o tome kako je Kazimiro- vi gradio argumente za podrku autentinosti kremanskog proroanstva: Tada naiem na Mitra, koji e mi rei: E, kume! Nit je bilo nit e tu kadgo crkve biti. Crkve e biti, al e biti podignuta na dru- gom mestu, posle opteg rata, kad Srbija bude carevina! Odista, crkve ni danas u Kremnima nema. [23] Ali crkve je ipak bilo! Dr Kazimirovi verovatno nije znao da je njena gradnja zapoeta 1938. godine i da su u martu 1941. ve bili zavreni svi ra- dovi osim enterijera [25]. Kako bi ovo Mitrovo proroanstvo glasilo da je dr Kazimirovi imao podatak da je zgrada crkve podignuta pre opteg (uslovno reeno, Drugog svetskog) rata? Da li bi dozvolio da ono bude jedino netano meu desetinama tanih? Sada dolazi ono najzanimljivije. Kasniji autori (Golubovi i Malenko- vi), znajui kada je crkva sagraena, jednim potezom pera ispravili su sve greke - ne samo ukanovievu i obe Kazimirovieve, nego i Mitrovu. Po nji- ma, Mitar je rekao: 81 Kad smo svi bili Tito Kremanska crkva Tek izmeu dva velikaka rata, kada mir meu ljudima budne trno ko ia dogorjele svijee, Kremanci e otpoeti sa zidanjem crkve te jo malo da budnu gotovi pa e stati. Sprijeie ih rat. [25] Kada je Mitar najavio gradnju crkve? Odmah posle Opteg rata po pr- vom tumaenju (Prvog svetskog), ili tek kad Srbija odista bude carevina, ili posle Opteg rata po drugom tumaenju (u smislu neorganizovanih buna i revolucija), ili pred Drugi svetski rat, kada mir meu ljudima budne trno ko ia dogorjele svijee? Ova etiri svedoenja, mada se odnose na proroanstvo poteklo od iste osobe o gradnji jedne iste crkve, ne samo da se sutinski razlikuju, nego su savreno prilagoena onome to su analitiari znali (ili su mislili da znaju) o injenicama. Koji zakljuak da izvedemo, kada znamo da se od svih ovih proroan- stava samo poslednje pokazalo kao ispravno - ono koje se pojavilo tek poto je crkva bila sagraena? 82