You are on page 1of 2

54 ATMOSFERSKI ZRAK POVRINSKIH KOPOVA I OKOLINE

pod djelovanjem gravitacionih sila i njeno uzvitlavanje pod


djelovanjem vjetra. U osnovi stabilnost disperzionih sistema uvjetovana je
sljedeim svojstvima:
- stupnjem disperznosti,
- koncentracijom disperzione faze,
- gustoom,
- strukturom disperzionih estica (oblik),
- vlanou i sposobnou sedimentacije i
- difuzijom i koagulacijom (sljepljivanje sitnih estica kod sudara).
Faktor, koji naroito utjee na stabilnost disperzionog sistema, je zrana
struja.
1. METEOROLOKI UVJETI
Razgoliavanje velikih povrina terena, radovima na otkrivanju i
eksploataciji mineralne sirovine i odlaganjem otkrivke unutra i van kontura
eksploatacije, kao i formiranje umjetnih udubjjenja, dovodi do promjene
strukture zrane struje unutar povrinskog kopa, to uvjetuje odreene
mikroklimatske karakteristike zraka, koje sa svoje strane odreuju intenzitet
prirodne razmjene zraka u kopu. Ovako stvorena mikroklima se bitno
razlikuje od klime okruujueg podruja, a te razlike se sastoje prije svega u
uvjetima upadanja suneve energije na razliito orijentirane strane i etae
kopa na njegovim raznim nivoima, zatim u apsorbiranju i odbijanju suneve
energije u kopu, zaklonjenosti horizonta i slino.
Prirodna razmjena zraka na ovako izmijenjenim povrinama, odreena
je njihovim geometrijskim parametrima, poloajem u odnosu na smjer
vjetra i mikroklimom podruja. Kod poremeaja prirodne razmjene zraka i
odsustva efikasnih naina suzbijanja tetnih primjesa, dolazi do oneienja
atmosfere povrinskog kopa. To oneienje se naroito oituje u sunom
periodu za vrijeme temperaturne inverzije, kao i u bezvjetrenom periodu.
Kao veoma vani meteoroloki elementi koji utjeu na oneienje
atmosfere kopa pojavljuju se:
- temperaturni reim,
- brzina vjetra,
- vlanost,
- koliina vodenih taloga i slino.
Poznavanje ovih elemenata omoguava prognoziranje oneienja
atmosfere i pravilan izbor efikasnih metoda suzbijanja oneienja. Ovi
elementi, kao uzroci oneienja utjeu na ostale naprijed navedene
Poglavlje II
Sektor 1. Meteoroloki uvjeti
uzroke (izdvajanja praine i plinova i stvaranja magle). Takoer, od
njih ovisi koliko e se izdvojene veliine oneienja zadrati u
atmosferi kopa.
1.1. Temperaturni uvjeti u kopu
Toplinski sastav atmosfere okolnog podruja, u osnovi odreuje
temperaturu zraka u kopu. Odreeni utjecaj na temperaturu zraka u kopu, u
smislu njenog poveanja, ima dubina kopa i suneva radijacija, zbog ega je
temperatura zraka u kopu po pravilu via od temperature na nivou povrine
okolnog podruja.
Atmosfera kopa se moe smatrati kao termodinamiki sistem u kojem
se vertikalno premetanje mase zraka, kod odreenih uvjeta, moe tretirati
kao adijabatski proces, tj. proces koji tee bez pritjecanja ili odavanje
topline. Svaka masa zraka koja se die u visinu se hladi, a masa koja se
sputa se grije. Pad temperature zraka prilikom dizanja njegove mase u
visinu proizilazi iz okolnosti, to u takvom sluaju raste njegov volumen
usljed pada tlaka. Kod sputanja mase zraka dolazi do obrnute pojave -
volumen se smanjuje, a temperatura raste. Pri suhom zraku i brzini vjetra
iznad 1 m/s, za svakih 100 m dubine kopa po pravilu se temperatura
poveava za 1C. Ovakva zakonitost promjene temperature uvjetovana je
sabijanjem stupca zraka pri poveanju njegove visine i naziva se
suhoadijabatski temperaturni gradijent.
Poto zrak u prirodi naih krajeva sadri uvijek dosta vlage, sa
promjenljivom zasienou, i poto na isti utjeu i drugi faktori, to u
stvarnosti rast temperature sa dubinom nije uvijek po suhoadijabatskom
gradijentu, nego po vertikalnom temperaturnom gradijentu, koji moe biti
razliit ili jednak suhoadijabatskom. Veliina vertikalnog temperaturnog
gradijenta mijenja se u irokim granicama i ovisi od opih klimatskih uvjeta
podruja.
U uvjetima indiferentnog stanja atmosfere tj. kad su vertikalni i
suhoadijabatski gradijenti jednaki, svaki elementarni volumen zraka, u
granicama ope mase zraka kod promjene svog poloaja, ima temperaturu.
kao i okolna atmosfera. Ako se ta masa iznese iz mirovanja, ona e nastojati
da se ponaa kao masa okolnog zraka. U sluajevima horizontalnih
(advektivnih) strujanja i vjetrenih zastoja, indiferentno stanje atmosfere
dovodi do znatnog oneienja iste prainom , i drugim produktima
oneienja. Baklja praine nastala od nekog od izvora zapraenosti ima
vodoravno rasprostiranje - ematski prikaz na slici 1-1. pod (a).
U sluajevima nestabilnog (labilnog) stanja atmosfere tj. kad je
vertikalni temperaturni gradijent vei od suhoadijabatskog, svedu
elementarni volumen zraka je pri dizanju okruen hladnom i teom
55

You might also like