Kontrola tvrdoe po Brinelu.

Poslije termike obrade tijela projektila, kontrola

proizvoaa vri 100%-tnu kontrolu tvrdoe tijela projektila ''brinelovanjem''. Kontrola se
vri na uzorku odreene veliine. Tvrdoa se mjeri na srednjem cilindrinom dijelu tijela
projektila, na dva mjesta pod uglom od 180, pomou Brinel-aparata (10/3000/15).
Maksimalnu i minimalnu vrijednost prenika otiska pri brinelovanju utvruje proizvoa u
tehnolokom postupku, a u skladu sa mehanikim osobinama datim na crteu tijela
projektila. Razlika tvrdoe na jednoj kouljici ne smije biti vea od propisane u okviru
dozvoljenih granica prenika otiska.
Pri ovoj kontroli izdvajaju se tijela projektila van propisanih granica tvrdoe i alju na
naknadnu termiku obradu.
Kontrola zatezne vrstoe. Posle izvrene kontrole tvrdoe, a prije fine obrade, vri se
kontrola zatezne vrstoe. Za tu kontrolu kontrola odvaja po dva tijela projektila iz svake
are i to jednu iz grupe s najveom i jednu iz grupe s najmanjom tvrdoom.
Iz svakog tijela projektila ispitivaju se po dvije epruvete (izrauju se po tri jedna je
rezervna epruveta). Mjesto na kouljici odakle se uzimaju epruvete, i oblik epruvete
odreeni su u konstruktivnoj dokumentaciji. Rezultati ispitivanja moraju odgovarati
zahtjevima dokumentacije.
Ukoliko se pri ovom opitu ne dobiju zadovoljavajui rezultati, opit se ponavlja dok se ne
utvrdi s kojim graninim tvrdoama tijela projektila zadovoljavaju opit zatezne vrstoe.
Tijela projektila s tvrdoom u tim granicama tvrdoe se primaju, a ostali se vraaju na
termiku obradu.
Vizuelna kontrola i kontrola na magnetoskopu. Vizuelnu kontrolu i kontrolu na
magneteskopu kontrola proizvoaa vri 100%, a kontrola kupca kontrolie uzorak
propisane veliine.
Pri vizuelnoj kontroli dozvoljavaju se nedostaci koji ne utiu tetno na balistike osobine,
otpornost i funkciju, kao to su:
mm
vica i ako ne prelaze dubinu
od 0,2 mm
projektila;

vibriranja alata, kao i manje krzanje i prekid
navoja, ali ne vie od 1/3 ukupnog broja navoja, s tim da zbir svih prekida ne bude dui
od jednog navoja;



im kontrolnikom dozvoljava se mjestimini zazor do 0,5
tolerancije za cilindrini dio
oksida, a nisu dublja od 1 mm
d mjere propisane uslovima;
kod dotjerivanja mase

rojektila ako se vrsto dri za
osnovni materijal.

Pri vizuelenoj kontroli tijela projektila ne dozvoljavaju se:
nisu dublje od 0,5 mm;
ivice i sline mane na unutranjoj povrini koje mogu tetno
uticati;


Sve tijela projektila po zavrenoj finoj obradi skidanjem strugotine, a prije nabijanja
vodeeg prstena, podvrgavaju se kontroli na magnetoskopu (ferofluksu) u cilju otkrivanja
povrinskih greaka u materijalu.
Pri ovoj kontroli koriste se slijedei kriteriji kvaliteta:
golim okom ne uzimaju se u obzir, ako nisu due od uslovima propisane duine. U
sluaju prisustva indikacija vee duine, provjerava se dubina prostiranja struganjem
(turpijanjem). Nije dozvoljeno prisustvo greaka debljih od 0,5 mm. Po zavrenom
turpijanju tijelo projektila se podvrgavaju ponovnom pregledu na magnetoskopu. Tijela
projektila na kojima se otkriju indikacije due od dozvoljenih odbacuju se.
nakupine magnetskog praha, doputene su te ih ne treba uklanjati u sljedeim
sluajevima:
a. kada ne predstavljaju prave prskotine,
b. kada se ne proteu pod uglom veim od 20 u odnosu na osu tijela projektila,
c. kada se ne ravaju,
d. kada predstavljaju kontinuirane ili nekontinuirane niti koje potiu od razvuenih
nemetalnih ukljuaka ili izduenih mjehuria, a nisu due od pripisane duine,
ntrirajueg prstena moe biti prisutna greka u obliku niti od irine
prstena, ali greka ne smije sa centrirajueg prstena prelaziti na povrinu ispod ili iznad
prstena. Na centrirajuim prstenovima nije dozvoljeno ienje (turpijanje). Tijela
projektila koja se podvrgavaju ienju posebno se kontroliu.

Dimenzionalna kontrola. Dimenzionalnu kontrolu vri proizvoa 100%, a kontrola od
strane kupca kontrolie uzorak propisane veliine. Prijem tijela projektila vri se po
arama elika ili po partijama izrade.
Ukoliko kontrola pronae odstupanja od dimenzija na crteu, ara ili partija, vraa se na
reviziju.
Kontrola na hidraulini pritisak. Poslije ispitivanja na magnetoskopu tijela projektila se
podvrgavaju ispitivanju na hidrauliki pritisak propisane veliine u toku 10 sekundi.
Tijela projektila koja propuste tenost u vidu mlaza, kapi, rose ili se pri ispitivanju
deformiu, odbacuju se. Prije ispitivanja, kontrola provjerava ispravnost instalacije
pomou kontrolnog manometra. Kao tenost za ispitivanje koristi se tenost koja ne
izaziva koroziju. Prilikom ispitivanja treba obratiti panju da u kouljici nema zraka.
Kontrola zatitne ploice. Tijela projektila sa nedozvoljenim manama materijala na
dancetu, a naroito one sa vidljivim centralnim lunkerom ne smiju se pustiti na
zavarivanje ploice.
Zatitna ploica treba da bude elektro zavarena na dance tijela projektila neprekidnim
zavarom po cijelom obimu. Kontrolu zavarivanja ploice za dno tijela projektila vri
proizvoa vizuelno 100%, a probom odvajanja ploice od dna u poetku svake smjene.
Kontrola vodeeg prstena. Vodei prstenovi se prije nabijanja kontroliu vizuelno i
dimenzionalno 100% radi otkrivanja mana kao to su: dvoplatnost, lunkeri i razni ukljuci.
Prstenovi s gornjim manama, ili dimenzionalnim odstupanjima odbacuju se.
Prije putanja bakarnih prstenova u preradu, iz svake are ili partije bakarnih cijevi
nabijaju se po 3 prstena na tijela projektila, koji se zatim skidaju i podvrgavaju opitu
zatezanja. Taj opit izvodi proizvoa uz uvid kontrole.
Obraeni bakarni prstenovi ispituju se brinelovanjem u cilju provjere tvrdoe. Kontrola se
vri 100%. Tvrdoa se mjeri samo na jednom mjestu, a u sumnjivim sluajevima na dva
mjesta pod 180.
Bakarni prstenovi nabijaju se na tijela projektila u hladnom stanju pod pritiskom prese.
Pritisak prese odreuje se tehnoloki, uz uslov da se nabijanje izvri kvalitetno, tako da
ukupna zaostala deformacija u zoni prstena ne prelazi 0,1 mm po preniku cilindrinog
dijela tijela projektila.
Upresovni i obraeni prstenovi moraju potpuno nalegati u kanal na kouljici, to se
proverava vizulenom kontrolom poslije skidanja prstena.
Kontrolu upresovanosti vri kontrola skidanjem odreenog broja prstenova iz svake
are tijela projektila, odnosno prijavljene koliine.
Kanal ispod vodeeg prstena mora biti ist, bez ulja, masti, prljavtine, korozije i drugih
stranih tijela i neistoa.
Prije nabijanja bakarnog prstena leite mora biti isto i bez tragova masnoe. Nije
dozvoljeno ienje kanala poslije nazubljivanja elinom etkom ili kvarcnim pijeskom.
Svi prstenovi moraju imati jasne i iste otiske nazubljenog kanala tijela projektila, a
leite mora biti isto.
Provjeru nalijeganja upresovanog i obraenog bakarnog prstena proizvoa vri na
svim tijela projektilima kucanjem po prstenu lakim mesinganim ekiem. Mukli zvuk
praen odskakanjem ekia ukazuje da prsten ne nalijee potpuno u kanalu na kouljici.
Ukoliko se pri kontroli nalijeganja bakarnog prstena pronae da makar samo jedan
prsten slabo nalee, cijela prijavljena koliina vraa se na skidanje i zamjenu prstenova.
Svi prstenovi koji su skinuti radi kontrole upresovanosti podvrgavaju se savijanju pod
uglom od 180. Savijanje se vri u hladnom stanju oko valjka iji je prenik jednak
debljini prstena 0,25 mm. Na vanjskoj savijenoj strani prsten ne smije da pokazuje
prskotine. Ako se i pri ponovljenom opitu sa duplim brojem prstenova dobije
nezadovoljavajui rezultat, prstenovi se moraju zamijeniti novim prstenovima na cijeloj
koliini tijela projektila.
Vizuelnu i dimenzionalnu kontrolu obraenih prstenova proizvoa vri 100%. Bakarni
prstenovi moraju biti obraeni prema zahtjevima konstruktivnog crtea. Obrada mora
biti ista. Dozvoljavaju se slabi tragovi ogrebotina koje su nastale pri manipulaciji, kao i
slabi tragovi reznog alata i slabo zaobljenje na prijelazu od cilindrinog u konusni dio.
Dozvoljena je pojava masnoe koja je putem kapilarnih kanala ula ispod vodeeg
prstena.
Kontrola otpornosti tijela projektila gaanjem sa poveanim pritiskom (tormentacija)
Za ovaj opit kontrolni organ odvaja po dva tijela projektila iz svake are. Gaanje se
vri s punjenjima koja daju za oko 10% vei pritisak od maksimalnog Pm. Gaanje se
vri u tunel sa pijeskom.
Za ovaj opit tijela projektila se laboriu inertnom masom i lanim upaljaima.
Tormentovana tijela projektila moraju da ispune slijedee uslove:
vodeih prstenova i ploica;
n, osim u sluaju pri udaru
u drugi predmet, (u tom sluaju opit se ponavlja novim projektilom);
pravilno izvrili svoju funkciju u cijevi;
nih deformacija;
prostiranje ne smije biti vee od polovine obima centrirajueg prstena

biti tragova polja na cilindrinom dijelu tijela projektila.

Prilikom tormentacije dozvoljava se:

;


Kontrola antikorozione zatite. Kontrola antikorozione zatite vri se vizuelnim pregledom
i laboratorijski.
Pri vizuelnoj kontroli provjerava se:
a projektila, pri emu se zahtjeva da je boja
nanijeta ravnomjerno po cijeloj povrini i da nema nezatienih mjesta;
suvie nanijetog laka da se isti sliva niz zidove;
stanje zatite navoja i eone povrine zrna koji moraju biti premazani zatitnim
premazom.

Laboratorijski se ispituju: debljina sloja boje, odnosno laka, nijansa boje, postojanost nijanse i
prianjanje boje uz metal.