PARTICIPIA

Participi su glagolski pridjevi, dakle mogu se mijenjati po rodu i deklinaciji.

U latinskom jeziku postoje tri participa, particip prezenta aktivnog koji se tvori od prezentske
osnove, particip perfekta pasivnog i particip futura aktivnog koji se tvore od participske
osnove.
Od glagola scribo,3. scripsi, scriptum dakle participi su:
scribens, ntis particip prezenta aktivnog
scriptus,3 - particip perfekta pasivnog
scripturus, 3 - particip futura aktivnog kojeg tvorimo umetanjem sloga -ur- izmeu osnove i
nastavka participa perfekta
ZNAENJE
1) scribens onaj koji pie ili piui
takoer u pluralu scribentes, scribentia oni / one /ona koji piu ili piui
svi ostali padei ('kosi') prevode se samo opisno, npr. G. scribentis = onoga koji pie
ili npr. Canem latrantem audio. ujem psa koji / kako laje.
2) scriptus,3 odgovara naem glagolskom pridjevu trpnom, tj. znai napisan (a,o)
- Kako biste onda preveli: amatus, monitus, lectus, missus, datus?
3) scripturus, 3 - moe se prevesti opisno: onaj koji e... (neto raditi), npr. scripturus je onaj
koji e pisati a lectura ona koja e itati. Osim toga moe se prevesti i hotei ili kanei ili
namjeravajui itati. Obino se koristi u perifrastinoj konjugaciji aktivnoj, uz konjugaciju gl.
esse, a prevodi se dodajui glagol hou ili kanim ili namjeravam,
npr. iturus sum kanim ii; scripturi eramus namjeravili smo pisati, itd.
participium praes. activi participium perf. passivi participium fut. activi
habitans habitatus habitaturus
amatura
monenti
iuvantes
punituri
missos*
scripta
missus, 3 < mittere