ANTIKA FILOZOFIJA, BORISLAV DADI

UVOD
Grka mitologija Prva filozofija iz najstarijih mitologija! Najstarije kuture =
predfilozofskih tema (ideja)
"! ID#JA O BOGU
$! ID#JA O OVJ#KU
%! ID#JA O SVIJ#TU
Povlae se i do dana dananjeg (osnovne ideje). Gdje je ovjek tu je i
filozofija. Grci prvi ili svjesni te filozofije. !deja o ogu "ivo zainteresirala
ovjeka i ovisio je o tome# tko# to# kako. Postojala i djelovala (filozofija) i
prije ikakvog dokaza. $orma i izvor ljudske kulture (religija). %itoloke
predod"e# da i govorio o ogovima# put ovjeka do neega (religijskog
i&a '). (ada&a filozofije je racionalizirati predod"e. &it govori o postanku
svijeta# sadanje stanje svijeta i ovjeka# poelo. $ilozofi u mitovimavidili
formu filozofije. %itovi izazivaju u)enje# ljitelj mitova i filozof. Nastanak
mitova * spontano i anonimno# nema autora# pojavljuju je u funkciji
religioznosti. +avljaju se , stava magijski i religijski. -ovjekova te"nja za
spoznajom preko mita. .lu"i se mitom da i razumio see i svijet. %it kao
izraz istine o ovjeku i ogu. /ogos
0
ideja (pouka) koja dotie sudonosna
pitanja ovjeka. %it nudi nadrazumsku viziju stvarnosti# stalni napor
ljudskog uma. .poznaja onog nespoznatljivog. 1staje mit ali se pojavljuju i
filozofske misli (Grka) Platon i 2ristotel.
Si't()a *a+r,aja a'tiki- r(ligija .
3 da je svijet scenarij o"anskih mo&i
3 ovjek je podre)en ovim mo&ima (on s tim o"anskim svijetom ostvaruje
kontakt)# ovjek je fiziko i&e koje umire
3 zahvaljuju&i esmrtnoj dui
,
"ivi
3 ljudski "ivot se ve&im djelom (ili upotpunosti) nalazi u rukama ogova
(sudina# nema sloode)
1
LOGOS (rije, govor) pojam oznauje podruje uma, sposobnost shvaanja prvih principa znanosti.
Kod grkih filozofa oznauje misao koja se izrie u rijeima. a !eraklita je kozmiki razum koji
pokree vodi i mjeri trajno nastajanje stvarnosti. a "latona uglavnom znai izreeni govor, za stoike
je osnovni pojam u logici i fizici. a kr#ane predstavlja $oga, odnosno drugu bo%ansku osobu koja se
utjelovila u &susu iz 'azareta.
(
)u#a e nastaviti %ivjeti, ali onako kako se pona#ala u donjem svijetu, #to znai da nije svejedno
kako ovjek %ivi .
1
&(ta/i)ika nadlazi svijet osjetilnih predod"i i tumai sve to
postoji. A'tro0ologija govori o ovjeku# njegovu odre)enju i
njegovoj dui. Ko)mologija govori o izvoru svemira# odnosu
ovjeka i prirode. Filo)o/ija (racionalni odgovor) u Grkoj &e
predstavljati odgovor ljudskog razuma na temeljna pitanja koja su
ve& dana. 4emeljna pitanja su 5 1dkud je ovjek'
6
# 7to je
ovjekva svrha' 7to ja tream raditi da i io sretan' . $ilozofija za Grke u 8#9
stolje&u je imala ioko znaenje# kao intelektualna djelatnost uop&e.
(ahvaljuju&i Platonu i 2ristotelu formira se kao znanost. Platonovo shva&anje je
u istra"ivanju mudrosti# one koja je neograniena (apsolutno znanje)# mudrost
samo ogovima# zada&a ovjeka je traganje za tim znanjem i prouavanje oko
see. 2ristotelovo shva&anje cjelokupna stvarnost ne iskljuuje nijedan aspekt#
dodaje karakteristike 5 filozofija se ne "eli zadovoljiti s tim da samo ojasni# ona
tako)er tra"i uzroke o neemu# ojekt istra"ivanja je cjelokupna stvarnost# prva
filozofija (proto)# istra"ivanje prvih uzroka i principa svega to postoji# teoretska
i konteplativna znanost# sloodna i nanost radi znanja.
Svi ljudi po naravi tee znanju 2ristotel# Metafizika
%!/:4 :/:+2
:$:(
P24%1. P/;<2/!.4! 241%!.4! .1$!.4!
Tal(* 1(raklit 2itagor(j3i #m0(+oklo L(4ki0 2rotagora
A'ak*ima'+a
r 2arm('i+ 2itagora A'ak*agora D(mokrit Gorgia
A'ak*im(' Z('o'
&(li*a
SOKRAT5 2LATON
ARISTOT#L
TAL#S =. .t. Pr. >r. <o)en u %iletu# oduvijek smatran prvim filozofom i
produkt mudrog ovjeka. !mao je znaajno mjesto u zajednici# veliki
znanstvenik# politiar# pomogao drutvu da se razvija. 1 njemu znamo preko
*
'ema odgovora + $og
(
2ristotela jer nije nita napisao. >ao prvo poelo
8
svega to
postoji * VODA . Nije mitologija kada ka"e da je prvo
poelo voda# tako)er prouavao stvari. ;stanovio da u svim
stvarima ima vlage (vode). ?oda je svugdje. Prvi filozof ka"e
da ono to se nalazi u svim stvarima mora potjecati iz nekog
poela. N!4>1 N: %1@: A24! 1N1 741 N:%2B
!stra"ivanjem stvari dolazi do zakljuaka# razumnih odgovora.
Poinje promiljati# poma"e mu mitologija# vlaga u svemu# zemlja opkoljena
vodom. .ve iz vode i ona u njima ostaje kao podloga ili kao supstrat. (ato sve
stvari moraju iti o"anske i produhovljene. * DU6A * kao pokretaka sila
svega# sve je puno ogova i dua je svemu primjeana# dua se javlja i rije
filozofije.
ANAKSI&ANDAR 4alesov uenik# oko 90C. gDprDkr# djelo EO prirodi# jedan
fragment ostao# ide krak dalje od 4alesa. ;vodi dva pojma AR1# i A2#RON
Ar-( (poelo) je op&i pojam# naziv za poelo. 4rajan izvor svega to nastane i u
njega se vra&a. %ora iti eskonaan# po iti
9
i veliini
=
. !stra"ivanje
odnosa poela i onoga u emu se nalazi djelomino poelo. Nije
uspio posve nadi&i postaviti i&e iznad svega.
F
A0(ro' je
7(*ko'a'o (nema kraja neogranieno). Ao ovog pojma dolazi
uzronm putem# ako je neto proizvedeno (poelo je eskonano)#
ez prestanka# ez starenja# ne umire# ne propada. $ilozofija
nadilazi mitologiju. Avostruka uloga aperona5 materijalnog uzroka#
pojavljuje se kao i&e (novo)# zamjenjuje mitoloko# ouhva&a sve i upravlja
svima. ; prirodi vlada red# pravednost i sklad (utjee na sve ne samo na
ovjeka).
ANAKSI&#N po. =.stDprDkr# u %iletu# io uenik# naslje)uje 2naksimandara#
djelo O prirodi# ostali fragmenti. (Gmaterija uzrok propadanja) * ZRAK *
kao poelo svega. (rak
H
je maerijalan# rje)a materija# duhovan# osjetilan#
,
P1-:/1 * principium# ono iz ega prozlazi na ilo koji nain neto drugo# neposredno poelo.
-
:!A1.
.
%:G:A1.
/
Platon to ini prvi
0
?2>;% rijedak zrak
*
eskonaan# ne propada i nije kao onaj drugi koji propada. (raku
svojstva daje :mpedoklo. Iudu&i da je dua zrak u vlasti dr"i na
tako i duh (zrak) dr"i nas.
1#RAKLIT oko 98C. Ao 8HC. DprDkr# djelo EO prirodi# pitanja o samoj
stvarnosti# uoio karakteristike stvarnosti. +:AN2 stalno se mijenja# i&a u
stalnoj promjeni# ni koji sluaju razum ka"u da je sve jedno. .tvarnost
svojevrsno i razliito# jedna i razliita (promjene). Ii&e
J
sastavljeno od neega#
slo"eno je. $ilozofi nadstoje ojasniti jedno i razliito# i&e do"ivljava promjene
i kretanjeB Rat je otac svega. Iora suprotnosti# nastanak i&a. Karmonija
suprotnosti za Keraklita og (o"anstvo). ;re)eni svijet u harmoniji i skladu.
3LOGOS3 rije3 zakon koji vlada svemirom# osigurava jedno&u. /ogos pravilo
"ivotnog razmiljanja. *VATRA . kao poelo svega#
dinaminost i promjenjivost. 1na se nalazi u svim i&ima i
osigurava i oznaava dinaminost i promjenjivost. * DU6A *
poelo "ivota# predfilozofsko. .talno nazona. Narav due je
poistovje&ena s naravi prvog principa. 7to je dua sua i
toplija to je olja. Aua ograniena. :tika "ivjeti po istini#
moramo istra"ivati.
2AR&#NID :leaanin# oko 90C. * 88C gDprDkr# :leja (ju"na !talija# .icilija).
Putovao i davao dore zakone. (io uenik >senofana3nije sigurno). Ajelo O
prirodi poema u heksametru 098 stiha. Iio osniva kole. (eusova k&i Aike
0C
vodi prema .uncu
00
# pravedno je da ovjek zna istinu. Postoje dva puta do
spoznaje isine 5 OSJ#TILA i RAZU&. 1sjetila se odnose na mljenje# a razum
doiva prednost. BI# J# J#DNO# ne postoji ne jedno# postoji to on i&e i me
1
I!L: * sklad suprotnosti# promjena# propada# nema i&a nstane drugo i&e
12
P<2?:AN1.4
11
!.4!Ni
,
on ne i&e. +ednoznano tumaenje rijei * analogija.
&ONIZA&3 postoji jedno jedino i&e. I!L: je vjeno#
nepromjenjivo# ne mo"e nita zguiti. %isliti i iti je isto u
Parmenida. RAZU& +: I!42NM 2 1.+:4!/2 ?2<2+;.
Z#NON 9 stDprDkr# 8JC. * 86C. gDprDkr# uenik Parmenida i
ranitelj njegova nauka# djelo O prirodi * 9 fragmenata.
.lu"i se svojom metodom kako i oanio uitelja. %etoda
0,
je zanimljiva i
va"na# podr"ava kontradiktorne teze# i&e je jedno i nepromjenjivo. !luzija neto
se ini to nije. 2ko neto ne mo"e dokazati onda dokazuje suprotnu tezu ako se
ona poka"e apsolutnom onda je tono. (Gprote"no) .tvari od esknanih
elemenata# ila ona ve&a ili manja ista je. 2ko dijeljenjem do)emo do
neprote"nosti onda je ta neprote"nost nastala od prote"nih toaka. .ve je jedno.
Aijele&i i mno"e&i doivamo iste apsurde. 2K!/ ! >1<N+2-2B (enon radi
prikaz stvarnosti u kojem 2hil kornjai daje prednost i ona na kraju poje)uje
2hila jer je uvijek ispred njega. 4ako nije u stvarnosti jer je 2hil izvrstan trka#
a kornjae su poznate kao jako spore "ivotinje. (enon nas vara.
%isao je nedjeljiva. Aijeli razum# to ne mo"e. Aokaz ne
odgovara stvarnosti. ?rijeme se ne mo"e podijeliti jer tee. ;
stvarnosti 2hil poje)uje kornjau. >riv dokaz# ali smo se slo"ili
da razum vara.
&#LISA +edan od uenika Parmenida# 9. .tDprDkr# otok .amos#
O prirodi (i i&u) # pokuava sve kole sistematizirati# pozitivna metoda.
!zuavao suprotno da doka"e Parmenidov nauk EpopravljaN uitelja jedno i&e
ali ne m"e iti u oliku kugle nego eskonano apeloB Nije nastalo# ne mo"e
propasti. Nepromjenjivost# jedinstvo i&a i sve# vjeno i eskonano. E+er je
nemogu&e ono to nije sveN. Netjelesno i&e (ono to ima dijelove nije i&e).
2ITAGOR#J8I I 2ITAGORA 9FC * 8JF prDkr. Na otoku Patmosu#
jugozapadna oala male 2zije. Prelazi u Grku (>rekamanju). ;tjecajna osoa u
drutvu. 1dio SOFOS (mudrac)# on je FILOSOFOS
06
# za njega samo ogovi
mudraci. Nije sigurno za njegova djela. Pitagorejska kola ne samo znanstvena
nego i politiko * religijsko udru"enje. Poinjali radni dan molitvom# liski
aristokraciji# protiv demusa# demokracije. ;tjecaj religiozno * mistikog
miljenja 1<$!(2%. (prirodne znanosti). $!/1/2+ * da zemlja nije sredite
svemira. K!>:42 (8 st.) da mirje sunce# zvijezde# neo i mjesec# a (emlja se
1(
Aijalektika * tako ju naziva 2ristotel
1*
3dtuda i naziv filozofija
-
okre&e# ali veoma rzo tako da svara dojam da stoji. 2<!.42<
(6 st.) da se zemlja okre&e oko svoje osi# oko sunca# pokuava
to znanstveno dokazati .eleuk iz .eleukije Iailonske. Nema
metafizikih pitanja. Iesmrtnost due# ponovno ra)anje due.
Nauavanje da postoji prazan prostor# matematika se uvlai u
filozofiju. BROJ
08
* je metafiziki# drugaiji# glaza (ritam)#
ugo)aj# emocije. .ve to postoji mo"e se zraziti rojem. I't(lgi7il'o ono to je
razumu poznato.
2LURALISTI
Mnoina gori i mnoina dolje , od mnoine nastane mnotvo.
#&2#DOKLO 9 st.DprDkr # .icilija oko 8J,. 38J9. # ogata oitelj# neoian
ovjek# propovjednik religije proi&enja# oziljan politiar# lijenik# pjesnik i
znanstvenik svoga vremena. Nauk 5 , djela5 O prirodi * 6CCC * 9CCC stihova#
ostalo samo 69C. ro!i"enja (religija) . +e li mogu&e da je poelo jedno'
%ora iti neko mnotvo i neto to &e izazvati mijeanje (sa strane) .9 o*'o:'a
0ri'3i0a VATRA; VODA; Z#&LJA I ZRAK <:j('a5 )a4:ij(k=! EdoljeN sve
sastavljeno od toga. Postoje i dvije sile koje uzrokuju mijeanje principa
LJUBAV I &R>NJA! 9 3ikl4*a ? 0. /juav spaja ,. Pojava mr"nje 6.
Prevladava mr"nja i 8. Pnovno ljuav dolazi (vjeno vra&anje istoga). ;vodi i
tre&u silu BOGA SUDBIN# ($24;%) odre)uje kada je ljuav a kada mr"nja.
Aua sastavljena od 8 principa# zato dua mo"e spoznati stvari# cjelovitu
stvarnost jer ima sva 8 principa. .udina due na zemlji je da je dua dola na
i&enje# znai trea se proistiti. -ovjek je tu da se dua proisti.
ANAKSAGORA izme)u 9CC. * 89H. # >lazomena# zapadna
oala male 2zije# zaetnik filozofije u 2teni# sla"e se sa
:mpedoklom oko poela. 1vaj svijet je uvijek tu samo
mijeanje je novo. .matra da ima mnotvo poela naziva ih
><:%24: !/! -:.4!O:. -:.4!O: * P1-:/2B *
eskonano mnogo i razlikuju se po >?2/!4:4!# nepromjenjive# roj kremata
ogranien# EdoljeN se doivaju kvalitativno razliita i&a. ; svakom i&u svih
kremata# ako je nerazumno ne mo"e se spoznati. %ijeanje izaziva N;. * razm#
um * posjedje svako znanje# ima znanje# upravlja nad svim . 1n je ta mo& koja
vri mijeanje i nije pomijean s nijednom stvari # neogranieno i neovisno#
samostalan za see. 2ristotel ga hvali ali i prigovara.
1,
BROJ bie uma, oznaava koliinu - kvantitet
.
Podgrupa pluralista ATO&ISTI
L#UKI2 9. stDprDkr # malo se zna# osniva atomistike kole # poznanstvo
/eukipa preko Aemokrita.
D#&OKRIT 8=C. * 6FC. # mnogo putovao# io u 2teni
(.okrat). %nogo je pisao# polihistor u antici i ire. 4ematika
njegovih djela 5 fizika# etika# matematika# tehnika# filozofija.
E#elika kozmologijaN EMala kozmologijaN# EO naravi svijetaN#
EO naravi !ovjekaN# EO umuN Narav je it nekoga i&a (sve) i
narav. /judska narav ono to ovjeka ini ovjekom. %isao se
pojavljuje u sklopu istih prolema pluralista (prolem poela#
mnotva). Poela drugaija * 2naksagora * >?2/!424!?N1 <2(/!-!4:# a
sva i&a imaju te razliitosti. I:.>1N2-N1 >?2N4!424!?N!K
<2(/!-!41.4!M >?2/!4:42 !.42B A:%1><!4 * >?2/!4:42 +: !.42
2 >?2N4!4:42 N!+:B 4e su estice 241%!. Nije sve atom i nije sve
sastavljeno od atoma. 2tomos * ono to je nedjeljivo. .la"e se sa Parmenidom#
da ono to ima poetak # neko i&e mora iti slo"evina. +;.42 P1(!O!+2 *
dvije stvari jedna do druge# ali se mogu odvojiti i ostati nepromjenjene.
./1@:?!N2 * od dvije komponente se slo"ilo i&e ali je nastalo neto tre&e.
1va kompozicija# predegzistencijalnih stvari# te stvari ne mogu propadati#
razlika (izme)u poela i onoga dolje). 1no jedno Parmenidovo su atomi. Po
kvaliteti su oni jedno ali su kvantitativno razliiti. ;vodi prazninu (N:I!L:)
09
koja postoji# atomi su punina (i&e) koje postoji.
ATO&I . nevidljivi# nedjeljivi# sitni (nisu materijali jer iz njih nastaje
materijalno). 2ROT#>NOST * jer se vidi ono to nastaje od atoma. Ajelovanje
postaje iz istvovanja. 4vore prote"ne stvari pa moraju atomi iti prote"ni.
<azlika u atomima 5 geometrijskog olika# raspodjelom# koliinom i veliinom.
1ni su u vjenom kretanju# potrena praznina# sami od see se kre&u# imaju tu
sposonost u sei. %ijeanjem atoma nastaju novi svjetovi# stari propadaju
(logos i nu"da). Nije otkrio svrhu. E?jera u ogove nastala iz strahaN (nema
ogova). .pecijalni atomi * od njih sastavljeni ogovi# "ive du"e od ljudi #ali
nisu vjeni. /judska dua sastavljena od atoma okruglih# poseno nemirni# kre&u
se "ivi su. 1d tuda ideja da se dua onavlja disanjem. .poznaja
0=
dvije vrste 5
1-
"345367'68 '8$&97 12 kn : posudba(gubitak, uni#tenje tog novca i ono nestaje), ostaje dug
(nevidljiv ali je postoji ) , (primjer bolesti)
1.
)oga;a se preko atoma, odnosno gledanjem u stol, prebacuje nam atome sa stola u nas i mi vidimo
sliku.
/
1sjetilna i <azumska. Prava spoznaja je od uma# razuma (sve od atoma).
1sjetilna je sujektivna# trea iti ojektivno. 4oplo# hladno# slatko# gorko *
miljenja. :tika. $atalna slooda je iskljuena. .ve stvari uzeti kao dore i
zadovoljiti se sa malim. .a pluralistima se oituje novo usmjerenje u
istra"ivanju# zanimanje same stvari * konane.
1U&ANISTIKI 2#RIOD ANTIK# FILOZOFIJ#
SOFISTIKA pravac u Grkoj # sinonim za mudraca# a kasnije pogrdno znaenje
jer se pojavljuje kako poraziti protivnika rijeima UVJ#RAVANJ#&! Aoista
zapoinju novi pravac u filozofiji. <:41<!>2 * kako slo"iti rijei i misli da
ude uvjerljivo. ; sreditu ovjek i sve ono to se na njega odnosi. 4ra"enje u
ovjeku# izdvaja se i&e 3P ovjek. !nteres za ovjekovo moralno.
SOFISTI * putuju&i profesori# uvjeravaju# nisu pronali odgovore# pa tra"e u
ovjeku. (anima ih etiko# politiko i religijsko. .kr za ovjekov odgoj. 1sim
za odgoj# na kulturu# retoriku# jezik# praktini karakteri i svrhu. +avlja se novac#
uzima se novac za filozofiranje. .terilno umije&e uvjeravanja preko praznih
misli# na to se svodi sofistika
0
2ROTAGORA oko 8H8. * oko 800. u 2teni# , djela 5 EO
istiniN i EO $ogovima
%&
-ovjek spoznaje stvari koje jesu i
nisu. -ovjek je taj koji spoznaje. .poznaja je sujektivna
0H
.
-ovjek je mjerilo svih stvari. Postoje suprotne kvalitete.
<elativna istina# ovjek je onaj koji &e odrediti istinu o stvari.
1 ogovima ne znamo nita * agnosticizam. :tika jedino je
mogu&e rjeenje 2%1<2/!(2%
0J

GORGIA oko 8H6. prDkr do 6F9. # sa .icilije# djelo 5 E1 prirodiN (o nei&u)
>re&e od pozicije da nita ne postoji. 2ko neto i postoji ovjek to ne mo"e
spoznati. 2ko se i spozna to neto onda se ne mo"e drugome priop&iti zog
sujektivnosti. Ava principa prikazati mnotva. :liminiraju&i ie eliminira sve.
1vo ili ono miljenje. <ijei se ne odnose na realnu stvar. <ijei su mo& i
instrument uvjeravanja# primjena u politici.
SOKRAT Nije pisao jer je uzeo metodu dijaloga# a sa knjigom
se ne mo"e priati. @ivio 8=J. g. pr. >r. Ao 6JJ. g. pr. >r.
Poduavao ali nije napla&ivao. 2tena. Na kraju ga optu"uju *
montirani proces. 4vrdili su da kvari mlade"# ne vjeruje u
ogove# demonion (demon) (duh). 1su)en na smrt# odija
oranu jer smatra da kao filozof zna olje istinu od odvjetnika.
4reao je popiti otrov. .okratovsko pitanje. >ako znati to je.
izuavao kada nije nita napisao# ostala svjedoanstva * nepouzdana (lo sofist *
izvor 2ristotel preko Platona). 3%!.213 Nije ga zadovoljilo o prirodi# naputa i
prelazi na ovjeka * etika pitanja kod ovjeka. >ako da 2tenjanin ude doar
2tenjanin. .ofisti su ili povrni# neoziljni i pragmatski nain # a njega zanima
suprotno. :tika kao sredstvo "ivljenja. A1I<1 da i etiki "ivio. Aoar
politiar koji te"i ljudskoj savrenosti. 7to je to ovjek' 3 sredstvo * spoznaja da
i se uspostavio cilj * etiki. -ovjek5 dua# tijelo# razum i osjetila. 7to je od toga
ovjek. -ovjek je dua# a tijelo alat kojim se dua slu"i. Aoro ovjeka# doro
due. Oijela etika na principu i antropoloko shva&anje. Aoro due su kreposti.
1/
3su;en zbog djela, djelo javno spaljeno (bezbo#tvo)
10
3sjetilna spoznaja
11
amoralizam < (gr. a = ne > lat. moralis = udoredan, moralan) uenje da ne postoje nikakve realne
niti ope moralne vrijednosti.
1
Prvi filozof u povijesti koji je sve u ovjeku *
intelekt i moral * smjestio u dui. Prouavao
atenske mladi&e# da otkriju u sei mjesto duu#
spoznaju sami see# "ive etiki po kreposti. Pitanje
sre&e' .vi "ele iti sretni na neki nain
:udajmonija * sre&a. :udajmonistika sre&a. ;
svjetlu antropologije rjeava sre&u. 1no to &e iti i ono to je vrijedno za duu
je krepost. Pravednost najve&a krepost# temelj svim krepostima. Aati svakome
ono to mu pripada. 1ito je vanjsko doro * pravedno s njima ne mogu iti na
prvom mjestu. ?eliko zlo za ovjeka je Porok# a najve&e nepravda# initi
nepravdu * zao. Nema kontrasta izme)u korisnog i dorog. >repost osigurava
sre&u# a sre&a je najve&a korist. .poznaja ini veliku ulogu. /judi ine loe jer ne
znaju to je doro# a to zlo.;veo je neto novo * %:41A; * kada se ide neto
raditi onda kako to raditi. $ilozofija o ogu 3 nepravedno optu"en za ezotvo.
.uprostavlja se slu"enoj dr"avnoj religiji
Aoao do poimanja poela koji nadilazi religioznost. Aoao do zakljuka da je
jedan og i da ne mo"e iti mnotvo. >arakteristika antike religije
antropomorfna# davanje ogovima ve&e znaenje# da su iznad ljudi. Iudu&i da
postoji red u svemiru# a i um koji ga je uredio (.<:Q:N1.4 .?:%!<2) *
kozmoloki dokaz * ;m je taj koji ure)uje ovaj svemir i kontaktira s ljudima
preko zakona i proroanstava. ; svijetu nepisani zakoni (zakoni prirode# zakoni
incesta u antici) kako ogovi kontaktiraju ljude. Poziva se na jednoga demona
,C
(demonion) * Auh * glas koji ga upozorava kada neto radimo je li to ispravno
ili neispravno (doro ili loe) * .2?+:.4 * ne znamo to initi ali znamo to je
ispravno# a to neispravno. Poelo djeluje po savjesti. ;enici# utjecaj na
nasljednike# svojim "ivotom i naukom. 1stao vjeran zakonima# ne odlazi iz
zatvora. Aao "ivot za filozofiju koju je poduavao
(2
"rivilegij koji su mu dali bogovi
12
2LATON (irok# ple&at) plemi&ka oitelj# 2ristokle pravo
ime# u skladu sa drutvenim statusom treao se aviti
politikom# sa ,C. g upoznaje .okrata i io mu je =. g uenik#
dugo oravi sa .okratom i nepravedna osuda mijenja
Platonov "ivot. 2tena# znanstvena i filozofska istra"ivanja#
poduavanje mladih# utemeljenje akademije# putovanje u
svrhu filozofije politike
,0
. Ktio je razmiljati o drutvu
(EAr"avaN). Putovanja 5 nakon .okratove smrti# je"i (jer je
io lizak s njim i ne "eli istu sudinu). %egara (kod :uklida
gostuje# .okratov uenik)# >reta# :gipat# 6J=. povratak u
2tenu. 6HH.3 4aranto * .irakuza ( nastoji utemeljiti filozofiju
politike. Aionizije .tariji ga prodaje u rolje( opet u 2teni).
6HF. * osniva akademiju# a 6== opet odlazi u .irakuzu * Ainonizije %la)i ga
zove da mu pomogne uspostaviti dr"avu# io protjeran. 1pet odlazi u .irakuzu
6=0 * vodi pojaanje (lanove akademije# provoditi filozofske teme). 6=C se
vra&a u 2tenu i 68F umire.
Aijalozi .okratov utjecaj# u nainu iznoenja misli i nauci# metoda dijaloga
(adekvatan nain opisa stvarnih dijaloga koje je vodio sa .okratom i uenicima)#
stvarna atmosfera. Prihva&a .okratovu metodu # svoju filozofiju smatrao
(1
"olitika (dru#tveni), odluka, zajedni#tvo, ovjek ne mo%e biti apolitiar.
11
"ivotnom. (a dolazak do rjeenja doputa sva sredstva# tra"i nove naine
izriaja. ;zdi&i ljudski duh u ona podruja u koja sam razum ne mo"e do&i.
;loga mita. .adr"aj * kada ga stavlja u .okratova usta onda je Platonski. 1d
itatelja se zahtjeva aktivno dr"anje# navodi na rjeenje ne pru"a ga. ; dijalogu
se postupno znanje osvaja. %it kod Platona reproducira povijest sa stvarnim
sadr"ajem. Podrijetlo i sudina (svrha i cilj) ovjeka povezanost s mitom.
Posena uloga mita * oituje svijet o nekoj injenici * lizak .okratu i njegovim
temama.
P1A+:/2 P/241N1?!K .P!.2
0. %ladenaki dijelovi prevladava etika prolematika na .okratov nain *
nakon njegove smrti a) prije 6JJ. g. EO$rana Sokratova, 'armid,
(lki$ijat ), 'ipija manji, rotagora. (osnovne vrline pravednost i
mudrost). I) nakon 6JC. g. *orgija, Menon i +ratej
,. Aijalozi zrele doi (6HF. * 6=F, SimpozijN# E-edon, .rava i
-edarN. Pitanja o ovjeku i etinosti nije mogu&e odrediti ez
metafizikog cilja. :tika se ne mo"e tumaiti ez znanja o ovjeku.
E1tkrioN je ono EgoreN (nadnaravna
realnost ideje). .vijet !deja ima ih
mnogo# posena samostalna
(duhovna) i&a# neovisna.
6. Aijalozi starosti (6=F. * 68H.) /akoni, 0eetet, armenid, Sofist
i 0imej. 4ematike djela su 5 metafiziki prolem ideja# kozmologija
,,
i
politiki prolemi
,6
. Aosad odvojio materijalni svijet od svijeta !deja# a
jedina veza je ila spoznaja. .ad na metafizikoj razini pokuava ojasniti
je li postojanje ovog dolje (kozmosa) nastalo utjecajem onog gore *
svijeta !deja. (apoinje oziljan pristup filozofiji
,8
. ; 4eetetu# $ileu i
Parmenidu pita se za stvarnost osjetilnog svijeta. 1no to je oito# trealo
((
?re;enost svemira
(*
aokru%ava ih i formulira
(,
&manentno : @doljeA , transcedentno< @goreA
1(
i priznati jedinstvo i&a i negirati osjetilni svijet (stalna promjena i
mnotvo)# mnotvom i&a se negira Parmenidovo jedno. <azvija ideju
kako i sauvao mnotvo i jedno. ; 4imeju rjeava kompletnu
kozmologiju# kako je EdonjiN svijet ure)en.
8. Nenapisane doktrine Giovanni <eal * talijan ( i jo njemaca) otkrili da u
Platonovim djelima postoje rupe. Nali i druge stvari koje je Platon rekao
kod drugih (npr. 2ristotel). +o je u fazi istra"ivanja. 4iinka kola i
Kermeneutska kola * ka"e da se Platona trea dr"ati njegova teksta.
3 &ISAO * !deje * tra"io istinu na .okratov nain. Postavljanje pitanja#
nije sistematian# prednost daje dijalogu# otkri&e nadosjetilne stvarnosti
ini sredite. .pekulacije (filozofske)
pozitivan pojam# razumsko
promiljanje. .vijet !deja
nadosjetilan# postoji ali ga ne
mo"emo vidjeti ni osjetiti# spoznaja
razumom. , svijeta * unutar ove
perspektive promiljamo o svim
prolemima koja su se pojavljivala i
novimB ; -edonu otkriva svoju
te"nju za tra"enjem uzroka osjetilnog svijeta (prvi uzrok). Nemogu&nost
onoga to su postavili prethodnici jer on mora iti izvan ovoga svijeta.
;zrok osjetilne stvarnosti nije u osjetilnom svijetu nego u nadosjetilnom.
Prva plovida je oslanjanje na prethodnike# druga plovida oslanjanje na
samoga see. Primjer5 cvijet participira
,9
u ljepoti ideje (u svijetu !deja) .
Avije razine stvarnosti5 osjetilna i materijalna i nadosjetilna i
nematerijalna (spoznaja umom).
3 NARAV
$@
I KARAKT#RISTIK# ID#JA * Iitna je razumska spoznaja.
Aa i neka stvar ila spoznata kao npr. /jepota# mora participirati u
svijetu !deja. Nadnaravna razina se sastoji od ideja. @ivimo u kopiranom
svijetu# a gore se nalaze originali. !deje su nepromjenjive i uzrokuju
(-
&stra%uje odnos i povezanost gornje ljepote sa donjom ljepotom
(.
'atura, priroda, narav, bit stvari
1*
stvari. .tvara dualistiku sliku svijeta (2ristotel negira). Platon nakon
E$edonaN istie transcedentalni
,F
aspekt ideja# injenica je da su ne neki
nain ideje prisutne u ovom svijetu. . sigurno&u mo"emo re&i da postoji
odnos izme)u inteligiilnog
,H
i osjetilnog svijeta.
3 SUSTAV I RAZVOJ ID#JA * Grupe !deja ine hijerarhiju. Poto se u
kopiji nalazi hijerarhija onda je ima i u
originalu (radi relativnosti). ?rhovna
ideja je A1I<1. .ve proizlazi i ovisi o
vrhovnoj ideji. EAr"avaN prvo djelo o
svijetu !deja. 1znaava hijerarhiju. Na
vrhu doro kao izvor istine i istvovanja
svih ostalih ideja. +edno gore# mnotvo
gore. <azlika u mnotvu dolje (razliite
kopije %arjan i %osor). ; djelu
EParmenidN suprostavlja se onom
jednom jer kao to mnotvo ne mo"e ez
jednoga# tako i jedno ne mo"e ez mnotva. ! jedno i mnotvo. Prolem
kretanja# ideje su nepromjenjive i nepokretne. ?<K1?N! <1A1?! ;
djelu E.ofistN ide korak dalje i uvodi nove rodove5 itak# mirovanje#
kretanje# isto i razliito. <jeava prolem i kompletnu stvarnost. Pomo&u
rodova radi nijanse me)u kopijama. <azliitost kopije nastaje
participacijom !deje i participacijom vrhovnog roda. (npr. Iitak). %ana5
7to ako svijet !deja ne postoji' !dealistiki sustav. (akljuak 5 4vrde&i da
nei&e jest (postoji) Parmenid poje)uje Parmenida# osim itka postoje i
drugi vrhovni rodovi i ojanjava kretanje.. ; djelu E$ileN pie o
ogranienom i neogranienom (novi vrhovni rodovi) i njihovom
kominacijom nastane mijeano. Platonove nenapisane doktrine tumae
kako iznad dora postoje j:AN1
,J
D?:/!>1 i %2/1 (dijade). Poma"u
nam za olje razumijevanje Platonove filozofije. Aruga plovida (otkri&e
+:AN1 ! ?D%).
(/
neovisno o ovom svijetu# nadilazi ovu stvarnost
(0
4poznaja razumom
(1
"oistovjeivanje sa dobro
1,
3 KOZ&OLOGIJA 3
(nanost o svemiru#
prouava svemir.
$ilozofsko tumaenje
svemira. >ozmos stanje.
Najprije kaos a onda
sre)enost. >aos (nered) 3P
ure)eni kaos (kozmos). 1d
kud materija u kozmosu'
%aterija uzrok
propadljivosti. ?jena
materija
6C
(nije olikovana
uz pomo& ideja). Avoje na poetku (jednoDmDv)# a ne postoji shva&anje
apsolutnoga u antici. 4ada se mislilo da je zlo i&e i da je materija. .ve
promjene radi materije * materija izvor zla. Aoro * u svijetu !deja# zlo u
materiji zato ne dolazi do mijeanja. Platon uvodi A:%!+;<G23
Amijurg je io re)iva svemira. Ii&e# nje ideja# nie materija# ije poelo#
vjean je# niti nastaje# niti se mijenja# niti propada. ;zima materiju i sredi
je da ude kozmos. .ve ovo donosi u 4imeju# poetnu materiju koru
naziva majka i prihvateljica svih stvari koje su vidljive. Aemijurg "eli
ovaj idealni svijet (!deja) da napravi kozmos kao to je ..!. 1duevljen je
prvim poelom# promatra ga (ljepota i dorota prvog poela) . @eli
kopirati prvo poelo# da cijeli svijet ude takav. Nije sve jedno# nego
mnotvo razliitih. !deja stala# gleda ju i uzima vjenu materiju# radi
kopiju toga stala. <azliitosti me)u stalima se ostvaruju vrhovnim
rodovima (empres# or) # Aemijurg gleda u vrhovne rodove. >opija
kopije (imaginarno) stalo u ovjekovoj glavi kao ideja (kao neitak).
>21. * Aemijurg * >1(%1. (kod Platona ovjek vjean# doro i jedno
isto). Gpretpostavka da je demijurg nastao od poela' %aterija ez reda#
nesre)ena.Najmanje shvatio materiju. 7to je materija. Nema odgovor za
materiju. 2ko je u svijeti !deja i&e onda je i u kozmosu i&e# a vjena
materija je nei&e. Aemijurgovo djelo je oga graditelja# sre)ivaa.
>ozmos5 postoji jedan model !deje (vrh. <odovi)# materijalni svijet kao
kopija kozmosa# demijurg# vjena materija.>ozmos kao EdonjiN svijet *on
je ro)en da ga mo"emo osjetiti. 4umaenje po nenapisanim doktrinama
*2
K3B7, gr.
1-
+ednoDdijada %D? ako je ovo poelo. Aemijurg io doar * zog toga to
je pokuavao 5 E1n je htio da sve stvari udu doreN.
3 Filo)o/ija *0o)'aj( * .poznaja nastaje# spoznajom ideje (npr. .tala).
.poznaja ideje daje pravo znanje znanost. .poznaja osjetilnog svijeta daje
miljenje (mijenje). .poznaja kod Platona je sje&anje (donosi na svjetlo
ono to se oduviek nalazi u dui). >a"e da svi znamo samo se moramo
sjetiti. ; E$edonuN istie da imamo istinite i precizne pojmove.
>1N4:P/2O!+2 !A:+2 Aua konteplira ideju i ra)a se neto vie.
POSTOJANJE B!ST"O"ANJE SPO#NAJA

Bazina bistvovanja Bazina spoznaje
&deje i &deja )obra EP!STE$AN, PRA"O #NANJE

Catematiki objekti NO!S!S %!JANOJA
(posredna bia) (ideje) (mat.objekti)

umska spoznaja,
spoznaja ideje srednje znanje
!NTEL!G!B!LN! S"!JET &RA#'$(


%O)
A
O*+etilne realne *tvari (mijenje, spoznaja) < svog osjetilnog svijeta

O*+etilne ,re-o-.be P!ST!S E!/AS!JA
(slike, odrazi u vodi) vjerovanje naga;anje
'e postoji ali ga vidimo oima (realne stvari) (predod%be)


OSJET!LN! S"!JET


Postoji uska veza (ovisnost) razine postojanja i sponaje. 1sjetilna
stvarnost ne mo"e se ispravno shvatiti ako ne znamo to je ideja. Ne
1.
mo"emo znat da je gale ako nema ideje galea.
2ko odvojimo osjetilnu spoznaju i samo na
razini osjetila onda ne&emo spoznati svijet !deja
odnosno !deju. 1jekt ovisi ne o metodi *
spoznaja. Nu"no imati svijet !deja (Platon).
Aijalektika
60
* znanost koja nakon dugog puta
otkriva spoznaju svijeta !deja. Prvi princip +edno iz nenapisanih doktrina
je temelj ali je i princip spoznaje. .poznaja ovisi o tome jednome. !stina u
jednom. .poznaja !deje i principa je filozofska spoznaja.
3 A'tro0ologija . %o"e li ovjek spoznati istinu' Platon ka"e da mo"e. (a
Platona ovjek je dua# a tijelo slu"i kao alat kojim se dua slu"i. A = -.
-ovjek je dua. Aua je duhvnai nije sre)ena od materije. 1d kud dua'
Aua gore od vjenosti# vjena je# ne propada. Aua gleda svijet !deja.
(ato je dua ka"njena i aena EdoljeN' Novo i&e (novo tijelo) nije novi
ovjek# jedna dua manje EgoreN. Oilj je da se dua dolje popravi tako da
se mo"e vraiti gori. 4ijelo ima i korist. Ajelo EGorgiaN * koristi sliku *
dua je kormiralna rodu# a tjelo rod. Aualizam je s jedne strane
neprihvatljiv. Pozitivni aspekt pogleda na duu 5 ima drugaiju kvalitetu.
(svijet je propadljiv i promjenjiv (nastaje)# promjene se doga)aju) -ovjek
ako je od dua onda je nepropadljivB Pitanje esmrtnosti due' Aua je
izvor "ivota. .poznaja prema djelovanju. .poznaja se svodi na sje&anje#
ako se ovjek dolje mo"e sjetiti onda je prije ro)enja je dua ila gore.
Doka)i )a 7(*mrt'o*t +4A( 0r(ma 2lato'4 Narav
6,
due = u
E(akonimaN odre)uje duu kao kretanje koje samo see pokre&e ili izvor
(poelo) kretanja. 2ko je ona u i&u onda je ono "ivo. E4imejN da jedina
od postoje&ih stvari na ovom svijetu koja ima razum je dua i zato je ona
nevidljiva. EAr"avaN * najvie o naravi. 6 djela due 5 razumski# srani
(voljni) i po"udni (tjelesne te"nje). <azumski je esmrtan# srodan sa
o"anstvom i pripada gore. ; E$edonuN
usore)uje vozaa (dua)# kola s konjima ( 0.
?oljni i ,. Po"udni ).
3 DOKAZI
*1
"ut do spoznaje
*(
$it, priroda
1/
3 " -edon * dokazi suprotnosti * !z iskustva znamo da postoje
suprotnosti (dan 3 no&# sunce 3 kia). !z jakog proizlazi slao. !z "ivota
smrt# iz smrti "ivot. 4anak dokaz# logiki dokaz.
3 $ -edon dokazi iz apriornog znanja# primjer roa# pita ga matematiki
upit# navodi ga na odgovor# njegova se dua sjetila odgovora. 1vaj dokaz
temeljen na spoznaji.
3 % -edon * !z naravi due. 4emelj za dokazivanjeB Najjai filozofski
dokaz. 2ko dua po naravi ne mo"e propasti onda je nepropadljiva.
(Iogovi ne propadaju ona im je slina i ona je nepropadljiva). +er
spoznaja ideje# kada i ila drugaija * osjetilna * ne i mogla spoznati
zog sujektivnosti.
3 9 B -edon Aua participira nad ideji "ivota ne mo"e participirati na ideji
smrti. Aokazi iz EAr"aveN * Iudu&i da je duhovna ne mo"e iti unitena
vanjskim i unutarnjim zivanjima 3 i E$edaraN * Aua izvor kretanja i
sama see pokre&e# onda je vjena i nenitiva.
3 Zaklj4ak Nauava osonu esmrtnost svakog ovjekaB (anima se i za
sudinu nakon smrti ovjeka (due). .udina due ovisi kako se ovjek
ponaao na zemlji.
10