Dr Abdulah Akamovi, dip.ing.el.

Napredne elektronike komponente i strukture

81
6. Operacioni pojaava (OP, Operational Amplifier)

6.1 UVOD

Operacioni pojaava (OP, Operational Amplifier) predstavlja jedan od onih
elektronikih sklopova koji u podruju linearne obrade signala pokazuje sve
univerzalnosti matematskog aparata na kome se zasniva njegov rad kao i
savrenosti tehnologije na kojoj je realiziran. To je sklop iji korijeni seu u vrijeme
elektronskih cijevi, preko diskretnih izvedbi na bazi tranzistora, do integrirane
varijante koja je danas u upotrebi. Moe se slobodno rei da ne postoji imalo
ozbiljnija elektronika aplikacija u oblasti analogne obrade signala, a da nije
zasnovana na primjeni OP.

Slika 6.1 OP u izvedbi sa vakuumskim cijevima (GAP/R K2-W)

Termin operacioni pojaava prvi je upotrijebio John R.Ragazzini 1947. godine
kada je definiran pojaava koji sa dodatim vanjskim komponentama moe biti
koriten kao sklop za: sabiranje, oduzimanje, mnoenje, dijeljenje, diferenciranje i
integriranje, odnosno realizaciju osnovnih operacija koritenih u analognim
raunarima. Sklop je prvobitno bio realiziran na bazi elektronskih cijevi (slika 6.1),
da bi se pojavom bipolarnih tranzistora poeo raditi kao tranzistorska izvedba (slika
6.2), a 1960. Robert J. Widlar u Fairchild Semiconductor Corporation realizira prvi
integrirani OP. Firma Fairchild (Dave Fullagar) 1968. godine realizira OP741 koji
postaje industrijski standard. Danas se OP proizvodi u jako mnogo varijanti sa
poboljanjima po mnogo parametara, prvenstveno po proirenju frekventnog opsega.
OP se danas koristi za realizaciju jako velikog broja sklopova iz svih podruja
analogne obrade signala, kako linearnih tako i nelinearnih. Pojavljuje se kao jedna
Dr Abdulah Akamovi, dip.ing.el. Napredne elektronike komponente i strukture
82
od osnovnih komponenti iz sastava DAC, ADC, S/H, filtera, nezamjenjivih u
digitalnoj obradi signala.

Slika 6.2 OP u diskretnoj tranzistorskoj izvedbi (GAP/R P45)

Integrirani krug u osnovi realiziran kao diferencijalno pojaalo sa visokim
ulaznim otporom, velikim naponskim pojaanjem i malim izlaznim otporom poznat
je kao operacioni pojaava (OP). U ovome dijelu bie dat opis idealnog OP, definirani
parametri realnog OP, te pregled standardnih sklopova na bazi OP. S obzirom na
njegov znaaj i opti razvoj integrirane elektronike koja se sve bre razvija ka
krugovima vrlo visokog stepena integracije (VLSI), iako je OP integrirani krug, ovdje
e biti tretiran kao diskretna komponena i svi spojevi koji se budu realizirali na bazi
njega bie svrstani u grupu diskretnih spojeva.


Slika 6.3 Izvedba OP u hibridnoj tehnici (lijevo), monolitni integrirani OP (A709) desno
Dr Abdulah Akamovi, dip.ing.el. Napredne elektronike komponente i strukture
83
6.2 Pakovanje i napajanje OP

Integrirani OP se pakuje u metalno, keramiko ili plastino kuite sa 8 ili 14
noica. Pakovanje sa 8 noica ima raspored izvoda dat na slici 6.4.

Slika 6.4 Raspored izvoda kod OP sa 8 noica

Neki proizvoai proizvode 2 ili 4 OP u jednom kuitu sa 14 noica. U takvim
pakovanjima napajanje je zajedniko za sve OP u jednom kuitu, a kod 4 OP u
jednom kuitu ne postoji mogunost balansa. OP se napaja sa dvostranim
napajanjem u opsegu od 5 do 18. U novije vrijeme prave se OP sa niim
napajanjima kao i OP sa jednostranim napajanjem. Standardno OP se takoe moe
koristiti sa jednostranim napajanjem kada se masa spaja na noicu 4, a +V na
noicu 7.

6.3 Model OP

Za matematiki opis sklopova na bazi OP, operacioni pojaava definiraju tri
parametra:
ulazna impedansa Zul (input impedance),
izlazna impedansa Zizl (output impedance) ,
naponsko pojaanje u otvorenom Au (voltage gain).

Slika 6.5 Model OP
Ulaz -
Ulaz +
Balans
Izlaz
1
2
3
4
5
6
7
8
Izlaz
Balans
-V
+V

1
2
3
4
5
6
7
8
Balans
Balans
Ulaz -
Ulaz +
-V
+V
Plastino ili keramiko kuite Metalno kuite
U
ul
U
izl

A
u
Uul
Z
ul

Z
izl

Dr Abdulah Akamovi, dip.ing.el. Napredne elektronike komponente i strukture
84
Za najvei broj sluajeva mogu se koristiti idealne vrijednosti ovih parametara
koje iznose: Zul, Zizl0, Au.

Pored navedenih parametara u praksi treba voditi rauna i o:
frekventnom opsegu OP,
strujnom i naponskom razdeenju (Offset),
potronji,
temperaturnom podruju.

6.4 Parametri realnih OP

6.4.1 Ulazna impedansa Zul

Zul predstavlja impedansu izmeu ulaznih noica pojaavaa (+ i -) i za veinu
realnih OP ova vrijednost je vea od 2M, vrijednost Zul+ i Zul- (impedansa izmeu
svakog ulaza i mase) iznosi nekoliko stotina M. Kao posljedica vrijednosti ovog
parametra, dobiva se da je struja u pojaalo (ip) jednaka nuli.
0
p ul
i Z (6.1)

6.4.2 Naponsko pojaanje pojaala u otvorenom Au

Au predstavlja naponsko pojaanje pojaala u otvorenom i ono se rauna kao:

izl
ul ul
izl
ul
izl
u
U
U U
U
U
U
A =

= =
+
(6.2)

gdje Uizl predstavlja izlazni napon koji se mjeri od izlaza prema masi, Uul napon
doveden na ulaz koji se moe raunati kao razlika napona Uul+ i Uul- , gdje su Uul+ i
Uul- naponi dovedeni na ulaze + i u odnosu na masu (ovaj napon se obino
oznaava kao ). Kod realnih pojaavaa ovo pojaanje je reda 200 000 i vie.

6.4.3 Izlazni otpor pojaavaa

Izlazni otpor pojaavaa predstavlja unutranji otpor generatora kada se izlaz
pojaala posmatra kao naponski izvor. Takav otpor e uticati na promjenu izlaza u
ovisnosti od optereenja i ograniiti struju kada je izlaz OP u kratkom spoju. Taj
otpor iznosi 75 kod veine operacionih pojaavaa.

Dr Abdulah Akamovi, dip.ing.el. Napredne elektronike komponente i strukture
85
6.4.4 Frekventni opseg operacionog pojaavaa

Kod modela idealnog OP uzima se da je frekventni opseg pojaala beskonano
irok. U realnosti to je daleko od toga. Zato se proraun pojaala na bazi idealnih
parametara smatra korektnim samo u dijelu frekventnog opsega gdje ne postoji
slabljenje pojaanja. Proizvoai ne daju ovaj parametar nego daju frekventni opseg
pojaala u otvorenom koji izgleda kao na slici 6.6.
-40
-20
0
20
40
60
80
100
120
0 1 2 3 4 5 6 7 8
log(f )
A
(
d
B
)

Slika 6.6 Frekventni opseg pojaala u otvorenom (OP741)

Sa slike 6.6 se vidi da je slabljenje pojaanja 20dB po dekadi te da poinje ve
pri 10Hz. Ovo slabljenje je posljedica vremena potrebnog da pojaalo iz napona Uz
pree u +Uz ili obrnuto, za koje proizvoai daju kataloki podatak koji zovu
Transient Response (odziv na step na ulazu) i on obino iznosi 0,5V/s. Sa dijagrama
se stie utisak da je frekventni opseg pojaala veoma uzak, ali treba znati da se on
moe proiriti smanjenjem pojaanja to se u praksi i radi. Dijagram prikazuje
OP741, ali treba znati da postoje i mnogi drugi tipovi koji se mogu koristiti i u GHz
podruju (slika 6.7).

Slika 6.7 Dijagram frekventnog opsega i potronje za neke od OP
Dr Abdulah Akamovi, dip.ing.el. Napredne elektronike komponente i strukture
86
6.4.5 Strujno i naponsko razdeenje

Operacioni pojaava predstavlja u osnovi diferencijalno pojaalo (slika 6.8).
Kod diferencijalnog pojaala ulazi su baze dva tranzistora iji emiteri su spojeni
preko zajednikog otpora na minus kraj napajanja. Ako se ova dva ulaza nalaze na
istom potencijalu onda teku iste kolektorske struje i razlika napona u kolektorima
tranzistora je jednaka nuli. To dalje znai da e i izlazni napon biti jednak nuli. To je
tako samo teorijski. Spojevi baza emiter koritenih tranzistora nisu identini, iako se
to u procesu proizvodnje nastoji postii. Ta razlika e proizvesti izlazni napon razliit
od nule iako su ulazni naponi isti. Ova pojava je poznata kao naponsko razdeenje
(input offset voltage) i kod preciznih primjena potrebno je vriti kompenzaciju ovog
napona. To se postie tako to se izmeu noica 5 i 1 postavi potenciometar (10k), a
njegov kliza se vezuje na minus napajanje. Na oba ulaza se dovede isti napon (veu
se na masu), i potenciometrom se izlaz postavlja na nulu (slika 6.9). Tipina
vrijednost naponskog razdeenja iznosi nekoliko mV.
+V
-V
Rc Rc
+ Uizl -
U1
741
3
2
4
7
6
5 1
V1
12 V
V2
12 V
R1
Key = A 50%
U2A
DC
0.000 V
+
-

Slika 6.8 Napon razdeenja Slika 6.9 Kompenzacija napona razdeenja

Strujno razdeenje je posljedica teenja razliitih struja u pojaalo na plus
ulazu i minus ulazu. Iako su ove struje male (svega nekoliko nA) one mogu praviti
greku na izlazu. Zato se vri kompenzacija ovog uticaja dodavanjem otpora prema
slici 6.10, gdje je Rg otpor naponskog izvora.
Rg
R=Rg
Uul
R2
R1
R=R1//R2
Uul
R2
R1
R=R1//R2

Slika 6.10 Kompenzacija strujnog razdeenja
Dr Abdulah Akamovi, dip.ing.el. Napredne elektronike komponente i strukture
87

6.5 Struktura OP

OP opte namjene se sastoji od 4 bloka: ulazni diferencijalni spoj pojaala,
unutranji napojni blok, meustepen pojaala i izlazni prilagodni stepen.
Pojednostavljena struktura diferencijalnog ulaza data je slikom 6.11. Ulazi su
baze dva identina npn bipolarna tranzistora iji su emiteri spojeni na zajedniki
strujni izvor. Uloga ovog strujnog izvora je da izvri istosmjernu polarizaciju ulaznih
tranzistora tako da radna taka istih bude u linearnoj oblasti. Zbog velikog
pojaanja ulaznog stepena ulazne struje u OP su vrlo niske (desetak nA) i ulazna
otpornost je vrlo velika (nekoliko M).

Slika 6.11 Diferencijalni ulaz OP (lijevo), uprotena slika OP AD829 (desno)

Strujni izvori se realiziraju preko strujnih ogledala i koriste se za namjetanje
polarizacije tranzistora u svim blokovima. Oni ine unutranji napojni blok.
Principijelna ema strujnog izvora realiziranog na principu strujnog ogledala je data
slikom 6.12.
V
R
T1 T2
Ic2
Ir
2Ib

Slika 6.12 Strujno ogledalo Slika 6.13 Izlazni stepen OP
Dr Abdulah Akamovi, dip.ing.el. Napredne elektronike komponente i strukture
88
Tranzistor T1 ima kratko spojen kolektor i bazu te radi u aktivnom podruju.
Struja koja prolazi kroz otpor R iznosi:
const
R
V V
I
be
R
=

= . (6.3)
Ova struja se dijeli na struju kolektora i dvostruku struju baze kao to se vidi
na slici. Ako je faktor strujnog pojaanja , onda se struja baze moe odrediti iz:
2 2 2
b R c R
b
I I I I
I

=

=

. (6.4)
Pa je:
const
R
V V
I
be
b
=
+

=
) 2 (
. (6.5)
Poto je tranzistor T1 u linearnom podruju, a tranzistor T2 ima isti napon u
bazi te istu struju baze, to e i on raditi u linernom reimu te e njegova struja
kolektora iznositi:
R R b c
I I I I
+
= =

2
2
(6.6)
Meustepen pojaala se realizira kao Darlingtonov pojaava sa kolima za
namjetanje radne take tranzistora, te ugraenom frekventnom kompenzacijom.
Izlazni stepen se realizira kao bipolarno pojaalo sa pnp i npn parom. Na slici 6.13
pokazani su primjeri izlaznih stepeni. Slika 6.14 pokazuje jednu od izvedbi OP741.

Slika 6.14 Unutranja struktura OP741
Dr Abdulah Akamovi, dip.ing.el. Napredne elektronike komponente i strukture
89
7. Karakteristini spojevi na bazi OP

7.1 Komparator

Kada se OP koristi kao komparator onda se na jedan od njegovih ulaza dovodi
ulazni signal, a na drugi ulaz se dovodi referentni napon.
U1
741
3
2
4
7
6
5 1
+12V
-12V
Uul
Uref
Uizl
U2
741
3
2
4
7
6
5 1
+12V
-12V
Uul
Uref
Uizl

Slika 7.1 Spoj OP kao komparatora

Ako je pojaanje pojaala veliko (kod idealnog pojaala ono tei beskonanosti)
onda i pri vrlo malim ( =(Uul+) (Uul-)) izlaz postaje vrlo velik (tei beskonanosti).
Jasno nam je da izlaz ne moe biti beskonano velik i on je uvijek manji od napona
napajanja. OP se uglavnom napaja dvostranim napajanjem koje moe da varira od
5 do 18V, (u industiji se uglavnom koristi 15 ili 12V), tako da e izlaz kod >0
biti +Uz a za <0 biti -Uz. Ovdje su Uz naponi zasienja OP, tj. najvei napon koji se
za dato napajanje moe pojaviti na izlazu OP. Ovi naponi su otprilike za 1V manji od
napona napajanja. Prenosna funkcija komparatora data je jednainama 7.1 i 7.2.
Sluaj da se Uul dovodi na + ulaz:

< <
> > +
=
ref ul z
ref ul z
izl
U U tj U
U U tj U
U
. 0 ,
. 0 ,

. (7.1)
Sluaj da se Uul dovodi na ulaz:

< > +
> <
=
ref ul z
ref ul z
izl
U U tj U
U U tj U
U
. 0 ,
. 0 ,

. (7.2)

7.2 Negativna povratna sprega

Zbog vrlo velikog pojaanja (>200 000 za veinu realnih OP) kada na ulaze
pojaala dovedemo naponski signal od svega nekoliko V izlaz otvorenog pojaala e
biti u zasienju (+Uz ili Uz), zato se uvoenjem negativne povratne sprege smanjuje
pojaanje sklopa da bi se izlaz sveo u vrijednosti manje od napona zasienja.
Negativna povratna sprega se izvodi vraanjem dijela signala sa izlaza preko
impedansi Z1 i Z2 na ulaz. Kod odreivanja prenosne funkcije sklopova na bazi OP
koji posjeduju negativnu povratnu spregu uzimamo da se izlaz kree u granicama
Dr Abdulah Akamovi, dip.ing.el. Napredne elektronike komponente i strukture
90
+Uz i Uz odnosno da je razlika napona na + ulazu OP i ulazu OP jednaka nuli,
odnosno = (Uul+)-(Uul-) = 0. Ovakvo razmatanje dolazi iz injenice da je pojaanje
pojaala veliko, a izlaz konaan (zbog postojanja negativne povratne sprege izlaz je
manji od Uz), jer je Uizl=AuUul. Pretpostavimo da je Uizl=5V i neka je Au=100 000, tada
je Uul=50V, to znai da sa velikim Au ovaj napon tei nuli. Uopteno se uzima da je
=0. Kada se jedan od ovih napona fiksira onda ga drugi prati, odnosno Uul+ =Uul-.
Ova pojava se zove virtuelni kratki spoj. Na bazi negativne povratne sprege moe se
realizirati vrlo veliki broj razliitih spojeva: invertovani pojaava, neinvertovani
pojaava, naponsko sljedilo, sumator, sklop za oduzimanje, diferencijator,
integrator, itd. Kombinovanjem ovih spojeva mogue je realizirati vrlo razliite
sklopove.
Negativna povratna sprega proiruje frekventni opseg spoja prema obrascu:
) 1 (
u o g
A f f + = (7.3)
gdje je f0 granina frekvencija pojaala u otvorenom, relativna vrijednost izlaznog
signala koji vraamo na ulaz, a Au naponsko pojaanje sklopa u otvorenom.

7.3 Invertorski spoj

Na primjeru invertorskog spoja bie opisana procedura izraunavanja
prenosne funkcije, a za veinu ostalih sklopova bie date samo polazne jednaine i
krajnji rezultat. Invertorski spoj se realizira prema emi sa slike 7.2.
U1
R1
R2
Uul
i1
i2
ip Uizl
Uul+
Uul-

Slika 7.2 Invertorski spoj

Poto je ostvarena negativna povratna sprega onda je napon na ulaznim
stezaljkama OP jednak nuli tj. 0 = =
+ ul ul
U U , odakle slijedi da je Uul+=Uul-=0 jer
je Uul+ spojen na masu (0V). Jednaina po strujama za vor (-) glasi:
p
i i i + =
2 1
. Poto
je ip=0 (velika ulazna impedansa) onda su struje i1 i i2 jednake, odnosno vrijedi:
2
1
R
U
R
U
izl ul

= , odakle slijedi prenosna funkcija sklopa:
ul izl
U
R
R
U
1
2
= . (7.4)
Dr Abdulah Akamovi, dip.ing.el. Napredne elektronike komponente i strukture
91
7.4 Neinvertorski spoj

Kod neinvertorskog spoja ulazni signal se dovodi na + ulaz dok se R1 spaja na
masu prema slici 7.3.
U1
R1
R2
Uul
i1
i2
ip Uizl
Uul+
Uul-


Slika 7.3 Neinvertorski spoj OP

Sklop je opisan sljedeim jednainama:
.
0
0 ,
, , 0
2 1
2 1
R
U U
R
U
i i i i
U U U U U U
izl ul ul
p p
ul ul ul ul ul ul

= + =
= = = =
+ +

Iz gornjih jednaina slijedi:
ul izl
U
R
R
U
|
|
.
|

\
|
+ =
1
2
1 . (7.5)

7.5 Naponsko sljedilo
U1
Uul
Uizl


Slika 7.4 Naponsko sljedilo

Kod naponskog sljedila izlaz kratko spojamo sa minus ulazom, ime
ostvarujemo negativnu povratnu spregu. Sada je napon na minus ulazu jednak
ulaznom naponu zbog =0, a i izlaznom naponu jer smo ostvarili kratku vezu izlaza i
minus ulaza. Odavde slijedi prenosna funkcija sklopa:
ul izl
U U = . (7.6)

Naponsko sljedilo na svom izlazu daje isti napon kao napon na ulazu. Koristi
se za impedantno razdvajanje dva sklopa, posebno u mjernoj tehnici. Navedeno
impedantno razdvajanje realizira dvostrukim korisnim efektom. Ulazni otpor postaje
vrlo velik (nM) te se ne optereuje izvor signala, odnosno ne unosi greka. Izlazni
otpor postaje jako mal (75) to mjerni izvor pribliava idealnom naponskom izvoru.
Dr Abdulah Akamovi, dip.ing.el. Napredne elektronike komponente i strukture
92
7.6 Spoj za sabiranje

Jednaine koje opisuju sumator su:
. , ... , ,
...
2
2
1
1
2 1
R
U
i
R
U
i
R
U
i
i R U
i i i i
n
n
izl
n
= = =
=
= + + +

Iz ovih jednaina se dobije prenosna funkcija sklopa:
) ... (
2 1 n izl
U U U U + + + = . (7.7)

U1
U1
U2
Un
i1
i2
in
i
R
R
R
R
Uizl


Slika 7.5 Sumator

7.7 Spoj za oduzimanje
U1
R
R
R
R
U1
U2
Uizl


Slika 7.6 Spoj za oduzimanje

Spoj za oduzimanje je opisan sljedeim jednainama:
R
U u
i
R
u U
i i i
U
u
U
u
izl ul ul
ul ul

=

= = = =

+
, , ,
2
,
2
1
1 1
2 2
,

iz kojih se dobije prenosna funkcija sklopa za oduzimanje:
1 2
U U U
izl
= . (7.8)


Dr Abdulah Akamovi, dip.ing.el. Napredne elektronike komponente i strukture
93
7.8 Diferencijator

ema diferencijatora je data na slici 7.7.
Uul
C
R
Uizl

Slika 7.7 Diferencijator

Primijenimo isti proraun kao na ostale krugove uz izraz za struju na C koji
glasi:
dt
du
C i
c
c
= . (7.9)
Poto je jedna strana kapaciteta na ulaznom naponu, a druga na masi, onda
je uc=Uul te je izlaz dat sa:
dt
dU
RC U
ul
izl
= . (7.10)
Ako odaberemo da je RC=1 na izlazu dobijamo diferenciran ulazni signal.

7.9 Integrator

ema integratora je data na slici 7.8.
Uul R
C
Uizl

Slika 7.8 Integrator

R i C su zamijenili mjesta pa je sistem opisan jednainom:
ul
izl
U
dt
dU
RC = ,
iz koje se jednostavno dobija:

= dt U
RC
U
ul izl
1
. (7.11)
Ako odaberemo RC=1 na izlazu dobijemo integral ulaznog signala.
Dr Abdulah Akamovi, dip.ing.el. Napredne elektronike komponente i strukture
94
7.10 Instrumentaciono pojaalo

Jedan od osnovnih problema u mjerenju jeste prisustvo uma u korisnom
signalu. Izvori uma su razliiti i oni se nemogu u potpunosti eliminirati. Jedan od
naina kako moemo minimizirati uticaj uma jeste koritenje instrumentacionih
pojaala. Instrumentaciono pojaalo se sastoji od tri pojaala spojena prema slici
7.9.
U1
U2
U3
Uul1
Uul2
U1
U2
Rg
Rf
Rf
R R
R
R
Uizl

Slika 7.9 Osnovna ema instrumentacionog pojaala

Pojaala U1 i U2 su spojena kao sklop za oduzimanje ija prenosna funkcija se
moe odrediti prema emi sa slike 7.10.
U1
U2
Uul1
Uul2
U1
U2
Rg
Rf
Rf
i
Uul1+Us
Uul2+Us

Slika 7.10 Odreivanje napona U1 i U2

Pojaala su sa negativnom povratnom spregom tako da e naponi na minus
ulazima pojaala odgovarati ulaznim naponima. Poto je na ulazu prisutan um koji
istovremeno djeluje i na jedan i na drugi ulaz onda e se napon uma superponirati
sa ulaznim naponom tako da su ti naponi oznaeni sa Uul1+Us i Uul2+Us. Struja u
pojaalo je jednaka nuli tako da kroz otpore Rf i Rg tee ista struja i ona iznosi:
g
ul ul
R
U U
i
2 1

= .
Sada se naponi na izlazima pojaala U1 i U2 mogu izraunati i oni iznose:
Dr Abdulah Akamovi, dip.ing.el. Napredne elektronike komponente i strukture
95

f s ul f s ul
R i U U U R i U U U + = + + =
2 2 1 1
, .
Poslije uvrtavanja izraza za struju i sreivanja dobijemo da su ti naponi:
s ul
g
f
ul
g
f
s ul
g
f
ul
g
f
U U
R
R
U
R
R
U
U U
R
R
U
R
R
U
+
|
|
.
|

\
|
+ =
+
|
|
.
|

\
|
+ =
1 2 2
2 1 1
1
1
(7.12)
Pojaalo U3 je spojeno kao diferencijalno (sklop za oduzimanje) te je izlaz dat
sa:
s s ul
g
f
g
f
ul
g
f
g
f
izl
U U U
R
R
R
R
U
R
R
R
R
U U U + + + + + = =
1 2 1 2
) 1 ( ) 1 ( .
). )(
2
1 (
1 2 ul ul
g
f
izl
U U
R
R
U

+ = (7.13)
Ako ulazni napon Uul1 spojimo na masu, a na Uul2 spojimo izvor ulaznog
signala onda emo dobiti na izlazu pojaan ulazni signal bez uticaja uma. Pojaanje
takvog sklopa iznosi:
g
f
R
R
A
2
1+ = (7.14)
Velika primjena instrumentacionih pojaala dovela je do pojave ovakvih IC
kao pojedinanih komponenti nazvanih 'tri OP u pojaalu' (The three-op-amp in
amp) (slika 7.11). S obzirom da se svi otpori integriu, to ih je u procesu proizvodnje
mogue precizno napraviti i samim time smanjiti greku koju unosi tolerancija
otpora. Prenosna funkcija ovakvog OP data je izrazom na slici 7.11. Za razliku od
prethodno izvedenog izraza ovdje figurie i lan +Vref. Ovakva pojaala se koriste
kada se bipolarni ulazni signal eli podii za odreeni istosmjerni nivo, na primjer
prije AD konverzije kod AD konvertora sa unipolarnim ulaznim signalom.

Slika 7.11 Tri OP u pojaalu, integrirano instrumentaciono pojaalo
Dr Abdulah Akamovi, dip.ing.el. Napredne elektronike komponente i strukture
96
Primjer primjene instrumentacionog pojaala AD629 za mjerenje velikih struja
prikazan je slikom 7.12. RSHUNT koji se nalazi u krugu potroaa se koristi za
formiranje ulaznog diferencijalnog napona koji se vodi na ulaz OP. Zbog velikih
struja koje se mjere iznos enta je vrlo mali (m) tako da se ulazni napon nalazi u
mV podruju. Referentnim naponima se podesi da izlazni napon bude u opsegu koji
je podesan za kasniju obradu.

Slika 7.12 Primjena instrumentacionih OP za mjerenje velikih struja

Slika 7.13 pokazuje primjenu OP za akviziciju podataka. Ulaz je napon na
mostu a izlaz 12-bitni AD konvertor AD7776. Jedan od otpora u mostu moe biti
otpor koji se mijenja (temperaturno ovisan, ovisan o sili, i sl.)

Slika 7.13 Primjena instrumentacionih OP u mjerno akvizicionim-sistemima

7.11 Pozitivna povratna sprega

Ukoliko sa izlaza OP vratimo dio signala na + ulaz OP ostvarit emo pozitivnu
povratnu spregu. Tada e izlaz biti u zasienju +Uz ili Uz u ovisnosti kakav je napon
na ulazu. To dalje znai da za proraun ovako realiziranog spoja ne koristimo
jednainu =0 nego koristimo injenicu da je izlaz ili +Uz ili Uz.
Dr Abdulah Akamovi, dip.ing.el. Napredne elektronike komponente i strukture
97
7.12 mitov triger

Kao primjer pozitivne povratne sprege obradiemo komparator realiziran na
bazi OP. Za razliku od prethodno objanjenog komparatora kada se OP koristi u
otvorenom, ovdje emo koristiti povratnu spregu i komparator e imati histerezu.
ema sklopa je data na slici 7.14.
U1
R1
R2
Uref
Uizl
Uul

Slika 7.14 mitov triger

Poto je ostvarena pozitivna povratna sprega izlaz se nalazi u zasienju.
Pretpostavimo da je Uul=0V a da je Uref>0, tada je >0 i izlaz je na naponu +Uz. Napon
na plus ulazu OP je sada odreen sa Uref, R1, R2 i +Uz i on iznosi:
z ref g
U
R R
R
U
R R
R
V
+
+
+
=
2 1
1
2 1
2
. (7.15)
Ako sada ulazni napon podiemo do vrijednosti vee od Vg, e promijeniti
znak i izlaz e otii u minus zasienje. Sada e na + ulazu OP da se formira napon
koji iznosi:
z ref d
U
R R
R
U
R R
R
V
+

+
=
2 1
1
2 1
2
. (7.16)
Ako nastavimo poveavati ulazni napon izlaz e ostati na Uz, jer e stalno
biti manje od nule. Kada ponemo smanjivati ulaz e promjeniti znak tek kada ulaz
postane manji od Vd i izlaz e se vratiti u +Uz. Poto je Vd<Vg to znai da se izlaz
vraa na +Uz pri manjoj vrijednosti ulaza nego se prebacio u Uz. Ova razlika se zove
histereza i ona iznosi:
z d g
U
R R
R
V V H
+
= =
2 1
1
2
(7.17)

7.13 Astabilni multivibrator

Astabilni multivibrator na bazi OP741 je predstavljen slikom 7.15, a opisan je
sistemom jednaina (7.18). Sklop je interesantan jer su realizirane obje povratne
sprege. Poto postoji pozitivna povratna sprega izlaz e biti u zasienju, a napon na
plus ulazu OP odreen sa Vg ili Vd (jednaine 7.18). Poto je struja u pojaalo nula to
e se kondenzator puniti preko otpora R3 na vrijednost izlaza. Kada napon na
kondenzatoru dostigne napon Vg ili Vd, promjeni predznak i izlaz mijenja polaritet.
Dr Abdulah Akamovi, dip.ing.el. Napredne elektronike komponente i strukture
98
Sada se kondenzator puni ka novoj vrijednosti izlaza i taj se proces ponavlja. Ovako
dobijene oscilacije dae na izlazu signal koji za male frekvencije moe izgledati kao
signal etvrtke.
. ln
, ln
,
,
,
2
1
1 3
1 2
1
1 2
2
1 2
1
1 2
2
g z
d z
g z
d z
z ref d
z ref g
V U
V U
t
V U
V U
t
C R
R R
R
U
R R
R
U V
R R
R
U
R R
R
U V
+
+
=

=
=
+

+
=
+
+
+
=

(7.18)
U1
741
3
2
4
7
6
5 1
R1
R2
C1
R3
V1
12 V
V2
12 V
Uizl

Slika 7.15 Astabilni multivibrator na bazi OP741

Za primjer uzmimo da je potrebno realizirati astabilni multivibrator tako da se
frekvencija moe mijenjati od 100Hz do 2kHz. Ako u sistemu jednaina (7.18)
uvrstimo da je Uref=0V, R1=R2, dobijemo da je frekvencija odreena sa R3 i C1 prema
izrazu (7.19):
1 3
455 , 0
C R
f = (7.19)
Ako odaberemo C1=0,1F za promjene f od 100Hz do 2kHz, R3 se mijenja u
granicama: 45500 do 2275. Zato emo odabrati za R3 potenciometar od 50k.
Otpori R1 i R2 su jednaki te ih moemo uzeti po 10k.

7.14 Oscilator s Wienovim mostom

Vraanjem dijela signala sa izlaza na ulaz OP mogue je realizirati sklop koji
e generirati sinusni signal. Uslov oscilacija dat je Barkhausenovim kriterijem koji
glasi:
Dr Abdulah Akamovi, dip.ing.el. Napredne elektronike komponente i strukture
99
0 1 = + A . (7.20)

U jednaini 7.20 A predstavlja pojaanje direktne grane a pojaanje
povratne grane (slika 7.16).

Slika 7.16. Pojaava sa povratnom granom

Ako navedeni sklop generie sinusni valni oblik onda je x signal sinusnog
oblika. Iz jednaine 7.20 slijedi da je za pojaanje povratne grane potrebno
obezbijediti da bude A =1. Ako je A <1 amplituda izlaznog signala e kliziti ka
nuli i sistem e prestati oscilirati. Poto je u praksi teko postii uslov A =1, onda
se obino bira da bude A >1 to poveava amplitudu izlaznih oscilacija. Zbog
nelinearnosti i zasienja karakteristika pojaala ta amplituda se zaustavlja na
vrijednosti kada je zadovoljen uslov 7.20.
Na osnovu navedenog na bazi OP 741 moe se realizirati sinusni oscilator
poznat kao oscilator s Wienovim mostom (slika 7.17).
U1
R1
R2
R
R
C
C
Z2
Z1
Uizl

Slika 7.17 Oscilator s Wienovim mostom

Sa slike se vidi da je napon na izlazu jednak:
+
+ = U
R
R
U
izl
) 1 (
1
2

gdje je U+ napon na + ulazu OP. Napon U+ se dobiva kao dio naponskog signala sa
izlaza (Uizl) realiziran naponskim djeliteljem Z1, Z2. Odnosno:
Uizl
Z Z
Z
U
+
=
+
2 1
2
.
A

x
Dr Abdulah Akamovi, dip.ing.el. Napredne elektronike komponente i strukture
100
Ako ovaj izraz uvrstimo u prethodnu jednainu dobiemo:
) 1 (
1
2
2
2 1
R
R
Z
Z Z
+ =
+
(7.21)
gdje su Z1 i Z2 dati sa:
C jR
R
Z
C j
R Z
+
= + =
1
,
1
2 1

Poto je izraz sa lijeve strane jednaine (7.21) kompleksan, a izraz na desnoj
strani realan to slijedi da mora biti zadovoljen uslov:
0 Im
) 1 ( Re
2
2 1
1
2
2
2 1
=
)
`

+
+ =
)
`

+
Z
Z Z
R
R
Z
Z Z
.
Kada se ovo izrauna dobije se da e frekvencija oscilovanja biti:
RC
f
2
1
= (7.22)
a R2=2R1.
Isti rezultat dobije se ako primijenimo Barkhausenov kriterij A+1=0, uzevi
da je:
1
2
2 1
2
1 ,
R
R
A
Z Z
Z
+ =
+

=

7.15 Sklop za punovalno ispravljanje

Sklop za punovalno ispravljanje se u principu realizira Gretzovim spojem i
takav spoj je upotrebljiv kada je amplituda ulaznog napona velika. Meutim, u
mjernoj tehnici kada su ulazni signali naponi ispod napona praga diode (0,7V za Si
diodu) Gretzov spoj se ne bi mogao koristiti. Tada se koristi poseban spoj na bazi OP
pod nazivom 'idealna dioda'. Sklop je prikazan na slici 7.18.
U1 U2
Uul
Uizl
U
U
R
R R R
R
D1
D2

Slika 7.18 Sklop za punovalno ispravljanje realiziran sa idealnom diodom

Dr Abdulah Akamovi, dip.ing.el. Napredne elektronike komponente i strukture
101
Kada je ulazni napon Uul>0 dioda D1 vodi, a dioda D2 ne vodi. Minus ulaz u
OP1 se nalazi na prividnoj masi, jer je plus ulaz OP1 spojen na masu. Poto D2 ne
vodi onda je struja kroz R jednaka nuli, te je napon na katodi D2 jednak nuli. To
znai da e oba pojaala raditi kao invertovana pojaala te je izlaz dat sa:
0 , > =
ul ul izl
U za U U .
U1 U2
Uul
Uizl
R
R R R

Slika 7.19 Ekvivalentna ema idealne diode za Uul>0

Kada je ulazni napon manji od nule onda dioda D1 ne vodi a dioda D2 vodi.
Sada je ekvivalentno kolo predstavljeno slikom 7.20. Oba pojaala rade u linearnom
reimu. Plus ulaz OP2 je isti kao izlaz OP1, kao i napon na minus ulazu OP2.
Uznaimo ovaj napon sa U.
U1 U2
Uul
Uizl
U
U
R
R R R
R


Slika 7.20 Ekvivalentna ema idealne diode za Uul<0

Poto je ulaz negativan onda je napon U pozitivan i strujna jednaina za vor
na minus ulazu OP1 ima izgled: 0
2
= + +
R
U
R
U
R
U
ul
,
odakle slijedi da je napon U:
ul
U U
3
2
= .
Izlazni napon se dobije iz jednakosti struja na minus ulazu OP2, tj.
R
U
R
U U
izl
2
=

.
Iz ove dvije jednaine slijedi: 0 , < =
ul ul izl
U za U U .
Odnosno, prenosna funkcija sklopa je:
ul izl
U U = . (7.23)
Dr Abdulah Akamovi, dip.ing.el. Napredne elektronike komponente i strukture
102
Primjer 7.1

Signali na ulazu i izlazu sklopa su dati na slici. Potrebno je nacrtati i
proraunati sklop. Koristiti OP.

Rjeenje
Izlazni signal se moe predstaviti kao suma dva signala: U1 i U2. U1 predstavlja
signal etvrtke amplitude 5V i frekvencije 200Hz (invertovan ulazni signal), a signal
U2 predstavlja signal pile amplitude 1V i frekvencije 200Hz.

Signal pile se moe dobiti integriranjem signala etvrtke. Ako se integrator
realizira sa OP imamo :
U
1
(V)
5
-5
t(ms)
5 10
t(ms)
U
izl
(V)
6
4
-4
-6
5 10
t(ms)
1
-1
5 10
U
2
(V)
U
ul
(V)
5
-5
t(ms)
5 10
U
izl
(V)
6
4
-4
-6
5 10
t(ms)
Dr Abdulah Akamovi, dip.ing.el. Napredne elektronike komponente i strukture
103

= dt U
RC
U
ul I
1

Sada je:

= + = + = )
1
(
1
2 1
dt U
RC
U dt U
RC
U U U U
ul ul ul ul izl

Blok struktura sklopa se dobije direktno iz navedene formule.



Iz blok strukture crtamo elektrinu emu:
R R
R
C
R
Uul
Uizl


Na navedenoj emi je potrebno proraunati RC lan na integratoru tako da
signal na izlazu integratora odgovara onom na dijagramu (signal U2). Kondenzator na
integratoru se puni (ili prazni) konstantnom strujom I koja iznosi:
R
E
I = , gdje je E
amplituda signala ulazne etvrtke. Napon na kondenzatoru se promijeni za iznos U
koji zavisi od struje punjenja i kapaciteta kondenzatora tj:
U
T E
RC U C T
R
E
U C T I U C Q

= = = = , , , .
Sa dijagrama signala U2 imamo da je U=2V, T=2,5ms i sa dijagrama Uul da
je E=5V. Sada je RC=6,25ms.
Ako odaberemo C=1F, onda je R=6,25k. Vrijednosti ostalih otpora mogu biti
iste ili neke druge, recimo 10k.

dt
T
I
1
-

-
U
izl

U
ul

Dr Abdulah Akamovi, dip.ing.el. Napredne elektronike komponente i strukture
104
Primjer 7.2

Na ulaz sklopa sa slike se dovodi bipolarni signal oblika etvrtke amplitude 5V
i frekvencije 200Hz. Potrebno je odrediti i nacrtati oblik signala na izlazu. Nacrtati i
ulazni i izlazni signal. OP se napaja sa 12V.
U1
R1
27kOhm_5%
C1
100nF
Uul
Uizl

Rjeenje:
Sklop jasno predstavlja integrator, s obzirom da ulazni signal predstavlja
signal etvrtke odnosno signal predstavljen kao konstantu to e signal na izlazu
biti linearan. Ono to je dilema jeste koje krajnje vrijednosti dostie napon na
kondenzatoru za dati period promjene polariteta ulaznog signala. Problem moemo
jednostavno rijeiti pretpostavljajui stacionarno stanje i uvodei konstante
integracije, te rjeavanjem integralne jednaine. Osim na ovaj nain zadatak se moe
rijeiti jednostavno iz poznavanja struje koju daje ulazni signal na otporu R1. Naime
vrijedi:
1
1
R
E
I = . Poto je struja u pojaalo jednaka nuli onda ova ista struja puni
odnosno prazni kondenzator. S druge strane za kondenzator vrijedi: U C Q = ,
gdje je Q promjena naboja na kondenzatoru za vrijeme T konstantnom strujom Ic,
T I Q
c
= . Odavde slijedi da se za vrijeme T (koliko traje jedna poluperioda
ulaznog signala) napon na kondenzatoru promijeni za:
V
C R
T E
C
T I
U
c
62 , 4
10 1 , 0 10 27
10 5 , 2 5
6 3
3
1
=


=

t(ms)

-2,31

U
ul
(V)
U
izl
(V)
t(ms)

5
-5

2,31

2,5 5 7,5 10
Dr Abdulah Akamovi, dip.ing.el. Napredne elektronike komponente i strukture
105
Primjer 7.3

Dat je sklop kao na slici. Odrediti prenosnu funkciju sistema A(j). Nacrtati
navedenu funkciju u kompleksnoj ravni, za R2=2R1 i R2=R. Nacrtati A-f
karakteristiku ako uzmemo u obzir realne parametre OP 741: f0=10Hz, Au=200000,
A-f karakteristika OP741 u otvorenom data je na slici desno. Karakteristiku nacrtati
u logaritamskoj razmjeri. (Ako je potrebno koristiti izraze ) 1 (
u o g
A f f + = i
ul
izl
U
U
dB A log 20 ) ( = .)
R
R C
C
R1 R2
Uul
Uizl
-40
-20
0
20
40
60
80
100
120
0 1 2 3 4 5 6 7 8
log(f)
A
(
d
B
)

Rjeenje
Pojaalo ima realiziranu negativnu povratnu spregu, te radi u linearnom
reimu. Zato vrijedi: 0 = =
+
V V
Napon na + ulazu OP iznosi:
2
ul ul
U
Z
Z Z
U
V =
+
=
+

Pa je i napon na ulazu OP jednak pola ulaznog napona tj:
2
ul
U
V V = =
+
.
(Izostavili smo oznaku za kompleksne veliine jer su V+ i V- u fazi sa ulaznim
naponom.) Sada moemo napisati strujnu jednainu za vor na ulazu OP:

2 1
I I = odnosno:
2 1
2 2
0
R
U
U
R
U
izl
ul ul

=

Uvrstivi R2=2R1 dobijemo:
ul izl
U U
2
3
=
Tako da je prenosna funkcija sistema:
2
3
) ( = =
ul
izl
U
U
j A .

R
e

3/2
jI
m

Dr Abdulah Akamovi, dip.ing.el. Napredne elektronike komponente i strukture
106
Kod crtanja A-f karakteristike realnog OP prvo odredimo graninu frekvenciju
po izrazu: ) 1 (
u o g
A f f + =
Ovdje je koeficijent povratne sprege i rauna se kao relativni iznos napona
koji se sa izlaza vraa na ulaz OP, tj.:
3
1
2
1 2
2 1
1
1
2 1
= = =
+
=

+
= =

R R za
R R
R
U
R
R R
U
U
V
izl
izl
izl
.
Pa je: 666676,7Hz ) 200000
3
1
1 ( 10 ) 1 ( = + = + =
u o g
A f f .
Prilikom crtanja dijagrama u logaritamskoj razmjeri na horizontalnu osu
nanosimo log(f), a na vertikalnu pojaanje u dB.
log(666676,7)= 5,82
Poslije pretvaranja pojaanja sklopa u dB dobijemo:
) ( 52 , 3 )
2
3
log( 20 log 20 ) ( dB
U
U
dB A
ul
izl
= = = .



log(f) 0 1 2 3 4 5 6
100
A(dB)
3,52