KOLSKA DOKIMOLOGIJA

Tomislav Grgin, Naklada Slap, Jastrebarsko,

1994.
SADRAJ
1. kolska dokimologija
2. Ispitivanje i ojenjivanje !"eni"ki# $nanja
%. &jestvia ojena
4. 'etrijski karakter ojenjivanja $nanja
(. 'etrijska vrijednost )kolskog ojenjivanja
*. +o"ei dokimolo)ki# pro!"avanja
,. -okimolo)ki prist!pi ! pro!"avanj!
dokimolo)ke problematike
ANALIZA SUBJEKTIVNOG NAINA
OCJENJIVANJA
1. .$roi slabe metrijske vrijednosti )kolski#
ojena
2. /aktori koji s!djel!j! pri oblikovanj!
!"eni"ki# odgovora na ispit! 01aktori oline2
%. /aktori koji ovise o nastavnik! kao
mjernom instr!ment!
1
4. /aktori koji ovise o te#nii ispitivanja i
ojenjivanja
(. +rognosti"ka vrijednost )kolski# ojena
*. +ove$anost !"eni"ke inteligenije i nji#ova
)kolskog !spje#a i$ra3enog ojenama
OBJEKTIVNIJI POSTUPCI MJERENJA
ZNANJA
1. Testovi $nanja
2. 'etrijske karakteristike testova $nanja
%. 4dministraija testova $nanja
4. Tipovi testova $nanja
(. 5 po!$danosti neki# tipova testova $nanja
*. 'og!6nosti !potrebe testova $nanja i
re$!ltata testiranja
,. 5 !tjeaj! testiranja na na"in !"enja
!"enika i na nji#ova obra$ovna postign!6a
7. Testovi vje)tina
9. Normativni i kriterijski testovi $nanja
18. Ni$ $adataka objektivnog tipa
11. 9adai esej:tipa
12. ;omparativna valjanost testova $nanja
2
1%. +rednosti tradiionalne provjere i ojene
$nanja pred klasi"nim testom $nanja
14. Testovi $nanja novog tipa
1(. <ipotetski konstr!kt o varijetetima
!"eni"ki# $nanja
1*. Ispitni $a#tjevi nastavnika ! pogled!
$nanja i nji#ova objektivnost ! projeni
varijeteta !"eni"ki# $nanja
1,. =arijeteti $nanja kao predmeti projene na
tradiionalnim )kolskim ispitima
17. +rakti"na valjanost testova kojima se
ispit!j! i mjere varijeteti !"eni"ki# $nanja
19. Inteligenija !"enika i nji#ovi varijeteti
$nanja
1. kolska ok!"olo#!$a
%
-okimologija je !temeljena sredinom
trideseti# godina 28. st. +ojam dokimologija
sastavljen je od dvije gr"ke rije"i dokimos >
prok!)an, doka$an i logos > istina, $nanost.
Nje$ina je $ada6a da na temelj! istra3ivanja
prona?e prikladnije i valjanije na"ine i
post!pke pros!?ivanja i ojenjivanja. kolska
dokimologija "ini $na"ajni dio dokimologije,
jer se bavi pitanjima ispitivanja i
projenjivanja !"eni"ki# odgojno:obra$ovni#
postign!6a ! )kolama. 5na nastoji
identi1iirati i pro!"iti !tjeaj svi# oni#
1aktora koji kvare metrijsk! vrijednost
)kolski# ojena, te prona6i na"ine i post!pke
)to objektivnijega i po!$danijeg, a time i
4
valjanijeg ispitivanja i mjerenja !"eni"ki#
$nanja i dr!gi# odgojno:obra$ovni#
postign!6a.
%. Is&!'!(a)$* ! o+$*)$!(a)$* ,-*)!-k!.
/)a)$a
. psi#ologijskom smisl! )kolsko
ispitivanje $nanja je takav post!pak ! kojem
se pitanjima 0podra3ajima2 !p!6enim s!bjekt!
0!"enik!2, i$a$ivaj! reakije $nanja
0odgovori2. . post!pk! ojenjivanja
pros!?!je se vrijednost !"enikova odgovora i
to jediniama takve ordinalne ili redoslijedne
ljestvie kakv! predstavljaj! )kolske ojene i
tako posredno mjere njegova $nanja.
(
0. L$*s'(!+a o+$*)a
;oristi se ljestvia od pet ojena kojima s!
pridodane i broj"ane vrijednosti. @adi se o
ljestvii projenjivanja koja ima sva bitna
obilje3ja ordinalne ljestvie ili ljestvie ranga
kojom je jedino mog!6e pros!diti da li je
ne)to od ne"ega dr!gog ve6e ili manje. .
takvim ljestviama ra$like i$me?! st!pnjeva
redovito nis! jednake. 9ato kad nastavnik na
ispit! proijeni da odre?eni !"enik $na $a
dovoljan, a dr!gi $a dobar, tada nema
sig!rnosti da je ta ra$lika ! $nanjima !
vrijednosti jedne ojene jednaka ra$lii !
$nanjima od tako?er jedne ojene neke dr!ge
*
dvojie !"enika "ije je $nanje proijenjeno
ojenama vrlo dobar i odli"an. Istra3ivanja
poka$!j! da rasponi $nanja koji pokrivaj!
nominalno iste ojene ! ra$li"itim predmetima
i ra$li"itim ra$redima s! veliki i ra$li"iti.
1. M*'2!$sk! ka2ak'*2 o+$*)$!(a)$a
/)a)$a
kolsko projenjivanje $nanja je po svim
svojim obilje3jima mjerenje $nanja, od t!da
pola$e istra3iva"i. Svaka ojena koj! daje
nastavnik na ispit! ima ! prvom red! 1!nkij!
da kontrolira !"eni"ka $nanja. ;ad nastavnik
pros!di da neki !"enik ima $nanja $a ojen!
,
AdovoljanB, a neki dr!gi $a ojen! Avrlo
dobarB on time tvrdi da se nji#ova $nanja
ra$lik!j! $a dvije jedinie ljestvie, odnosno
dvije ojene. -a je )kolsko projenjivanje
$nanja mjerenje, vidljivo je i$ toga )to ono !
sebi !klj!"!je sve n!3ne komponente koje
naila$imo kod svakog mjerenja. Svako
mjerenje pretpostavljaC
1. predmet ili ono )to se mjeri
9N4NJD
2. instr!ment kojim se mjeri
N4ST4=NI; S4'
%. te#nika mjerenja NJDG5= N4EIN
IS+ITI=4NJ4 I 5FJDNJI=4NJ4
7
I$ navedenog proi$la$i da je nastavnik i
mjerni instr!ment i mjerila.
+ostoje dva na"ina mjerenjaC
1. i$ravno > ono mjerenje ! kojem s!
mjerne jedinie iste vrste kao i predmet
mjerenja
2. posredno > je mjerenje ! kojem predmet
mjerenja i mjerne jedinie nis! iste vrste.
kolsko projenjivanje $nanja spada !
posredno mjerenje, b!d!6i da se !"eni"ka
$nanja 0predmet2 mog! mjeriti samo
posredno, tj. preko reakija ! odre?enim
sit!aijama 0npr. !"eni"ki odgovori na
nastavnikova pitanja2.
9
3. M*'2!$ska (2!$*)os' 4kolsko#
o+$*)$!(a)$a
Ispitivanje i projenjivanje $nanja
nera$dvojni je dio jedinstvenog odgojno:
obra$ovnog proesa. Nastavnii gotovo
svakog dana provjeravaj! i ojenj!j! $nanje
svoji# !"enika. pritom takva kontrola nji#ovi#
obra$ovni# postign!6a ima najmanje dvije
1!nkijeC
1. omog!6ava dobivanje podataka o tome s
kakvim !spje#om !"enii stje"! i vladaj!
predmetnim sadr3ajima 0)to im omog!6!je
pra6enje nji#ova ed!kativnog ra$voja2,
2. osig!rava im dobivanje povratne
in1ormaije o nji#ov! nastavnom rad! kako bi
18
ga mogli prikladnije i !spjelije oblikovati i
reali$irati.
Tradiionalno )kolsko ojenjivanje je
neobi"na mjerna sit!aija ! kojoj je nastavnik
i mjerni instr!ment i mjerila. . !lo$i
mjernog instr!menta "ovjek ne mo3e ni
pribli3no !dovoljiti $a#tjevima koje ina"e
postavlja kao kreator mjerni# post!paka ili
kao kon$!mator re$!ltata mjerenja, jer !
kontakt! s predmetom mjerenja poka$!je
sposobnost i tendenij! da sam de1inira, a
ponekad i napre"a rede1inira predmet
mjerenja, i to ! ovisnosti o svojim relativno
trajnijim ili tren!ta"nim mog!6nostima i
raspolo3enjima.
11
5. Po-*+! ok!"olo4k!. &2o,-a(a)$a
T#orndike je 1918. i$radio nekoliko
!$oraka r!kopisa kojima s! str!"njai dali
odre?en! n!meri"k! vrijednost. Tako je
dobivena kvalitativna ljestvia r!kopisa koja
je sl!3ila nastavniima ! pros!?ivanj!
vrijednosti svakog !"eni"kog r!kopisa. .
godinama koje slijede problematika
ispitivanja i ojenjivanja !"eni"ki# $nanja !
)kolama S4-:a se jo) vi)e akt!ali$ira i sve
sna3nije se isti"e potreba $a s!stavnim
empirijskim pro!"avanjima na"ina ispitivanja
i metrijske vrijednosti )kolski# ojena.
12
Istakn!ti 1ran!ski psi#olog <. +ieron
i$nosi idej! da podr!"je ispitivanja i
ojenjivanja mo3e biti predmetom nove
psi#ologijske disipline kojoj daje na$iv
dokimologija.
;od nas @amiro G!jas 19%,. na sk!p)tini
sekije +ro1esorskog dr!)tva ! 9agreb! dr3i
$apa3eno predavanje o problematii
ojenjivanja !"eni"ki# $nanja ! )kolama i !
njem! se $a!$ima $a to da se takva
dokimolo)ka ispitivanja podr3e i reali$iraj!.
=i)e je pitanja o kojima raspravlja ! tom
svojem i$laganj!C )to je predmet )kolskog
ojenjivanjaH 5 "em! ovisi stvaran !spje#
!"enikaH 9a)to taj !spje# nije isto )to i
1%
ojenaH ;oje sve okolnosti mog! !tjeati na
nejednako ojenjivanjeH Iako ne naila$i na
potpor! ! svojim ra$mi)ljanjima on $ajedno
sa svojim s!radniima provodi 1941.
ispitivanje s!bjektivnog 1aktora ! )kolskom
ojenjivanj! pismeni# radova ! okvir!
+si#ologijskog instit!ta ! 9agreb!.
6. Dok!"olo4k! &2!s',&! , &2o,-a(a)$,
ok!"olo4k* &2o7l*"a'!k*
I$ do sada objavljeni# istra3ivanja
problematike )kolskog projenjivanja i
mjerenja $nanja mog! se ra$abrati 2 temeljna
dokimolo)ka prist!paC
14
1. prist!p koji karakteri$iraj! istra3ivanja
!smjerena na otkrivanje i identi1ikaij! svi#
oni# 1aktora koji negativno !tje"! na )kolsko
projenjivanje $nanja i koji !vjet!j! da s!
ojene, koje daj! nastavnii na tradiionalnim
ispitima, i nedovoljno objektivne i nedovoljno
po!$dane.
2. prist!p koji odre?!j! sva ona
pro!"avanja ! kojima se nastoje prona6i i
praksi pon!diti takvi post!pi kojima 6e se !
dobro de1iniranim !vjetima ispitivanja
otkloniti !tjeaj nepo3eljni# 1aktora i $nanje
projenjivati prema jednakim i stalnim
mjerilima $a sve ispitanike.
1(
ANALIZA SUBJEKTIVNOG NAINA
OCJENJIVANJA
1. U/2o+! sla7* "*'2!$sk* (2!$*)os'!
4kolsk!. o+$*)a
Nedostai ojena > nji#ova slaba
dijagnosti"ka i prognosti"ka vrijednost.
5jene nis! valjani poka$atelji $nanja niti
omog!6!j! sig!rnije predvi?anje !spje#a
!"enika. ! potra$i $a !$roima lo)eg
projenjivanja $nanja istra3iva"i se
!smjeravaj! na pro!"avanje nedostataka
)kolskog ojenjivanja !vjetovani# 1aktorima
oline, 1aktorima koji ovise o nastavnik! kao
mjernom instr!ment! i 1aktorima koji s!
1*
ve$ani s njegovim na"inom ispitivanja i
ojenjivanja.
1. 8AKTORI KOJI SUDJELUJU PRI
OBLIKOVANJU UENIKI9
ODGOVORA NA ISPITU :8AKTORI
OLINE;
9ato )to je )kolsko projenjivanje $nanja
posredno mjerenje, nastavnii na
tradiionalnim ispitima projenj!j!, $apravo,
!"eni"ke odgovore. Smijemo li tvrditi da je
!"enikov odgovor na ispit! tako primjeren
njegovim $nanjima kao )to je npr. visina
st!pa 3ive ! toplomjer! primjerena
temperat!riH Svakako ne.
1,
+ro!"avaj!6i problem relaije $nanje >
odgovori na ispit!, istra3iva"i posebno
!po$oravaj! na nepo3eljan !tjeaj ovi#
1aktoraC
1. )*o(ol$)a $as)o<a ! )*o2*=*)os'
o#o(o2a
Na tradiionalnim )kolskim ispitima
doga?a se da !"enii daj! nepotp!ne i nejasne
odgovore. -a bi nastavnik mogao proijeniti
takve odgovore, on i# najprije pok!)ava
s#vatiti i ra$!mijeti. =e6 prema tome kako i#
je !spio ra$!mijeti donijet 6e svoj s!d
0ojen!2. 9ato ne i$nena?!je da mnogi
istra3iva"i isti"! da IAta neodre?enost i
nedovoljna jasno6a odgovora omog!6!je
17
ra$li"itim nastavniima da nejednako
interpretiraj! iste ?a"ke odgovore i da i#
ra$li"ito ojeneB. Nadalje navode daI A$bog
neodre?enosti odgovora i isti 6e nastavnik,
ve6 prema raspolo3enj!, ra$li"ito interpretirati
iste odgovoreB. 0G!jas, 9.C Testovi $nanja i
mog!6nost nji#ove !potrebe ! )kolskoj praksi,
vlastita naklada, 9agreb, 194%.2
%. ,-*)!ko(* (*27al)* "o#,<)os'!
. !"enikov! odgovor! na ispit! o"it!je se
ne samo $nanje nego i njegova sposobnost
vje)tog govornog i$ra3avanja. Na ispitima
bolje prola$e elokventniji !"enii od !"enika
koji se te3e i$ra3avaj!. Isto tako bolje prola$e
19
oni !"enii koji se i$ra3avaj! onako kako to
od nji# $a#tijeva nastavnik. da rje"itost !tje"e
na ojen! doka$!j! i ispitivanja. 9orman
019**.2 $aklj!"!je na temelj! istra3ivanja da
pri ojenjivanj! pisani# $ada6a na ojen! vi)e
!tje"e d!3ina teksta 0broj rije"i2 negoli !
njima iska$ana !"eni"ka $nanja.
0. ,-*)!ko(* "o#,<)os'! o&a>a)$a !
($*4'o# ko2!4'*)$a &*2+!&!2a)!" &oa+!"a
Snala3ljiv !"enik na ispit! opa3a i prati
sve #otimi"ne i ne#otimi"ne reakije
nastavnika koje m! ovaj daje ve$ano na
njegove odgovore. Eim ! tim reakijama
$amijeti i najmanji $nak neodobravanja,
odma# se ispravlja i nastoji odgovorom
28
pogoditi ono )to nastavnik o"ek!je, pa dobiva
bolje ojene od !"enika koji te reakije ne
opa3a i koristi ! svojim odgovorima, )to nema
ve$e sa nji#ovim stvarnim $nanjem.
1. -,(s'(*)a o'&o2)os'
E!vstveno stabilniji i otporniji !"enii
bolje prola$e na ispit! od oni# koji s!
emoionalno labilniji. 'o3e se pretpostaviti
da 6e na "!vstveno otpornijeg !"enika sk!pina
djelovati potiajno i !vjetovati olak)an!
reprod!kij! $nanja, dok 6e ! "!vstveno
labilnijeg i$a$vati in#ibitorne proese koji 6e
m! $natno ote3ati iska$ivanje $nanja.
+rema tome, ! odnos! na predmet 0onlina2
mjerenja > $nanje ima vi)e 1aktora koji kvare
21
metrijsk! vrijednost ojene. Nastavnik na
ispit! ne mo3e i$bje6i okolnost da,
projenj!j!6i !"eni"ke odgovore koji s! "esto
nejasni i neodre?eni, mjeri ne samo ! tim
odgovorima o"itovana $nanja nego i takve
!"enikove osobine i sposobnosti koje s
njegovim $nanjima nis! !sko i neposredno
pove$ane. 5jena tako postaje nekakvom
jedinstvenom mjerom ra$vijenosti !"enikovi#
vrlo ra$li"iti# osobina i karakteristika. To pak
$na"i da ! post!pk! ojenjivanja nastavnik
rede1inira i pro)ir!je predmet mjerenja.
+ok!)aji da se matemati"kom anali$om
do?e do 1aktorske str!kt!re )kolski# ojena
poka$ali s! da ojene i$ ra$li"iti# )kolski#
22
predmeta ! osnovi mjere ist! olin!. 04.
/!lgosi i &j. /!lgosi 1978. > %. ra$redi
$agreba"ki# gimna$ija2 i 09arevski 197*.
!"enii 7. ra$reda 5 ! 9agreb!, )kole !
manjim gradovima i selima <rvatske2.
/aktorska anali$a ojena ! osnovnoj i srednjoj
)koli, !ka$ala je na postojanje jednog
$ajedni"kog 1aktora > 1aktora op6e
prilago?enosti )koli, koji ! najve6oj mjeri
odre?!je !spje# ! )kolovanj!.
0. 8AKTORI KOJI OVISE O
NASTAVNIKU KAO MJERNOM
INSTRUMENTU
2%
-a bi neko mjerenje bilo ispravno, njegov
re$!ltat mora biti isklj!"ivo odre?en
veli"inom ili ra$vijeno)6! oline koja se mjeri.
'jerni instr!ment ne smije imati bilo kakva
!tjeaja na re$!ltat mjerenja. 9ato svaki dobri
mjerni instr!ment mora imati odre?ena
metrijska svojstvaC to"nost, objektivnost,
po!$danost i osjetljivost. 5jena na ispit!
morala bi biti odre?ena samo $nanjem ili bar
!"enikovim odgovorima, a nastavnik kao
mjerni instr!ment ne bi !op6e smio !tjeati na
vrijednost ojene. 4li ! praksi je gotovo
obrn!to I Aojena vi)e $avisi od ojenjiva"a
nego od ?a"kog odgovora, tako da je $a ?aka
va3nije tko ga ispit!je, nego koliko je njegovo
24
po$navanje predmetaB 0G!jas, 9.C Testovi
$nanja i mog!6nost nji#ove !potrebe !
)kolskoj praksi, vlastita naklada, 9agreb,
194%.2
Istra3ivanja kojima je bila svr#a da !tvrde
objektivnost, po!$danost, osjetljivost i
valjanost nastavnika kao mjerni# instr!menata
pri ojenjivanj! )kolski# pisani# $ada6a
doka$!j! da s! nastavnii slabi mjerni
instr!menti.
MJERNE KARAKTERISTIKE
"$*2)o# !)s'2,"*)'a
1. VALJANOST > projena je valjana ako
se ona stvarno odnosi na ono )to smo
namjeravali proijeniti, a to je $nanje
2(
0valjanost mjerenja je !gro3ena jer odgovori
"esto nis! dobri repre$entati $nanja $bog
brojni# dr!gi# "imbenika2.
%. OBJEKTIVNOST > objektivne s!
projene koje potp!no proi$la$e i$ onoga )to
projenj!jemo > objektiva je projena ona kod
koje postoji visok st!panj slaganja ra$li"iti#
projenjiva"a 0istra3ivanja poka$!j! kako
ojene ra$li"iti# projenjiva"a $a ist!
!"eni"k! $ada6! variraj! ! ijelom raspon!
skale ojena pa je objektivnost naj!gro3enija
metrijska karakteristika pri projeni $nanja2.
0. POUZDANOST > po!$dana je ona
projena koja je kod istog projenjiva"a
jednaka be$ ob$ira na broj provedeni#
2*
projena 0ako isti nastavnik 2 p!ta
ojenj!je ist! $ada6!, mala je vjerojatnost da
6e je jednako oijeniti, na skali )kolski#
ojena od ( st!pnjeva, pogre)ka i$nosi $a 1,1,
ojene > projene $nanja nis! po!$dane2.
1. OSJETLJIVOST > odnosi se na
mog!6nost ra$likovanja odgovora ra$li"iti#
!"enika > na skali s ve6im rasponom o"ek!je
se i bolje ra$likovanje $nanja, ali doka$ano je
kako nastavnii kao mjerni instr!menti nis! ni
objektivni ni po!$dani projenjiva"i $nanja pa
je opravdano koristiti se malom skalom
projena sa )to manje st!pnjeva jer se tada
smanj!je mog!6nost pogre)ke.
2,
9bog "injenie da nastavnii ! projeni
$nanja poka$!j! prevelik! osjetljivost kojom
kvare to"nost svoji# ojena, istra3iva"i s!
predlagali da se postoje6a ljestvia od (
ojena revidira i svede na samo % kvalitativna
st!pnjaC Alo)eB, AdobroB i Aodli"noB. 'anje
st!pnjeva ve6a objektivnost. =i)e mjerenja i
!$imanje prosjeka. =e6i broj ne$avisni#
ojenjiva"a > ApravaB ojena 0komisijska
ojena2.
Nastavniima nije po$nato koliko !"enik
mora $nati $a odre?en! ojen!. 9ato se
doga?a da svaki nastavnik ! tradiionalnom
projenjivanj! $nanja ima neko svoje mjerilo i
njem! prilago?en! ljestvi! ili skal! ojena
27
prema kojoj pros!?!je vrijednost !"eni"ki#
odgovora.
Nastavnii projenj!j! ra$li"ite stvariC
$nanje, inteligenij!, tr!d, nast!p..
S!bjektivni 1aktori nastavnika ojenjiva"aC
POGREKE NASTAVNIKA KAO
MJERNOG INSTRUMENTA
Grojni s! "inioi koji !gro3avaj! metrijske
karakteristike projenjivanja $nanja. Grgin
0197*.2
1. ?ak'o2! o7l!ko(a)$a o#o(o2a
1. jasno6a odgovora
2. ra$vijene verbalne sposobnosti
29
%. vje)tine opa3anja reakija nastavnika i
prilago?avanje odgovaranja
4. emoionalna otpornost
%. s,7$*k'!()! ?ak'o2! )as'a()!ka
1. Oso7)a $*)a>7a > tendenija
ojenjiva"a ka vrlo blagom ili vrlo strogom
vrednovanj!, ili pak oni koji se dr3e A$latne
sredineB. 5jenjiva"e s visokim mjerilom
!"enii na$ivaj! AstrogimB ispitiva"ima, one s
niskim kriterijem AblagimB, dok s! oni koji
prete3no daj! sredi)nje ojene na$vani
A!mjerenimaB. -o pogre)ke ! projeni $nanja
!vjetovane osobnom jednad3bom dola$i $bog
toga )to ! praksi nis! jasno de1inirani ni
%8
programi ni kriteriji projenjivanja. +rogrami
predmeta nedovoljno s! odre?eni i
operaionali$irani pa je nastavnik! prep!)teno
da i# interpretira po vlastitom na#o?enj!. 4
!pravo ! interpretaiji programa redovito
dola$i do i$ra3aja nastavnikova osobna
jednad3ba. Tako 6e strog nastavnik isti
predmetni program do3ivljavati i interpretirati
kao $natno opse3niji nego )to stvarno jest, dok
6e ga blag nastavnik s#va6ati $natno manjim
nego )to jest.
'o ,'$*-* )a oso7), $*)a>7,
)as'a()!ka@
Spol, str!"na kvali1ikaija, op6i !spje# na
kraj! str!"nog osposobljavanja, $adovoljstvo
%1
ili ne$adovoljstvo nastavnika $vanjem, stav
nastavnika prema ojenjivanj!, radno
isk!stvo, 3ivotna dob nastavnika
Grgin 019*92 istra3ivanje > ! ni3im
ra$redima 5 nema ra$like ! projeni $nanja
i$me?! m!)ki# i 3enski# projenjiva"a niti
i$me?! m!)ki# i 3enski# !"enika. ! $avr)nim
ra$redima 5 3ene s! ! projeni !"eni"ki#
$nanja stro3e, nego m!)kari. Jene stro3e
ojenj!j! m!)ke !"enike od m!)ki#
nastavnika iako nije !tvr?eno postojanje
ra$like ! $nanj! i$me?! m!)ki# i 3enski#.
.potrebom ojena radi korekije neprikladnog
p!bertetskog pona)anja ! )koli nastavnie
i$ra3avaj! neopravdan! strogost koja !
%2
projeni $nanja m!)ki# ?aka ! $avr)nim
ra$redima osnovne )kole predstavlja $na"ajn!
pogre)k! ! ojenjivanj!. I$ toga se $aklj!"!je
da bi s&ol mogao !tjeati na nastavnikov!
osobn! jednad3b! ! ojenjivanj! !"eni"ki#
$nanja.
.tvr?eno je tako?er da 1ormalne s'2,-)*
k(al!?!ka+!$* na !tje"! na osobn! jednad3b!
nastavnika ! )kolskom projenjivanj! $nanja.
+ostign!ti o&<! ,s&$*. nastavnika na
$avr)etk! str!"nog )kolovanja ne !tje"e na
nji#ov! osobn! jednad3b! ! projeni
!"eni"ki# $nanja.
Zao(ol$s'(o, odnosno ne$adovoljstvo
nastavnika /(a)$*" ne !tje"e na nji#ov!
%%
osobn! jednad3b! ! projeni !"eni"ki#
$nanja.
-oka$alo se da s! nastavnii s po$itivnim
stavom prema ojenjivanj! prete3no bla3i, a
nastavnii s negativnim stavom prema
ojenjivanj! prete3no strogi ! projeni
!"eni"ki# $nanja. I$ toga se mo3e $aklj!"iti da
bi s'a( nastavnika prema ojenjivanj! mogao
!tjeati na nji#ov! osobn! jednad3b!.
S #o!)a"a 2aa ! )koli !"itelji postaj!
manje strogi odnosno bla3i ojenjiva"i
0/lodbK 19(,2. 9orman 019,8.2 nastavnii s
d!3im radnim isk!stvom nis! ! projeni
!"eni"ki# $nanja ni stro3i a ni bla3i od
nastavnika koji s! na po"etk! svoje
%4
pro1esionalne karijere. To $na"i da nejednaki
sta3 ! )koli ne !tje"e na nastavnikov! osobn!
jednad3b! ! projenjivanj! !"eni"ki# $nanja.
Grgin 01974.2 >!(o')a o7 nastavnika ne
!tje"e na nji#ov! osobn! jednad3b! ! projeni
!"eni"ki# $nanja.
5d pro!"avanja +2'a oso7)os'! >
rigidnost, #ostilnost, anksio$nost i ovisnost.
.tvr?eno je da na tendenij! strogosti $natnije
!tje"! samo rigidnost i ovisnost.
%. 9alo *?*k' > na pojav! #alo:e1ekta kao
pogre)ke ! projenjivanj! prvi je !ka$ao
T#orndike. 5n predstavlja tendenij! da
ra$li"ite osobine neke osobe projenj!jemo ili
! sklad! s op6im stavom koji imamo prema
%(
toj osobi ili ! sklad! s ojenom jedne od
karakteristika te osobe.
Nastavnik projenj!je $nanje !"enika !
sklad! s vlastitim mi)ljenjem o tom !"enik!
ili se povodi $a mi)ljenjem i s!dovima
0ojenama2 dr!gi# nastavnika. To $na"i da se
#alo:e1ekt ! )kolama pojavlj!je ! dva svoja
pojavna oblika i to kaoC #omo#alo:e1ekt i
#etero#alo:e1ekt. I$ prakse je po$nato da 6e na
ispit! biti bla3e oijenjen onaj !"enik o kojem
nastavnik ima dobro mi)ljenje, kao i onaj koji
i$ vi)e )kolski# predmeta ima najbolje ojene.
Toli"i6 019,8.2 ! tradiionalnoj )kolskoj
projeni $nanja !"enika i$ra3eniji je !tjeaj
#etero#alo:e1ekta nego #omo#alo:e1ekta.
%*
Ispitivanjima je !tvr?eno da je !tjeaj
#alo:e1ekta ! )kolskom projenjivanj! velik i
da ta s!bjektivna pogre)ka nastavnika
ojenjiva"a $natno kvari vrijednost ojene kao
poka$atelja $nanja.
0. Lo#!-ka &o#2*4ka > javlja se kad
nastavnik smatra da s! neki sadr3aji n!3no
pove$ani i da !"enik ne mo3e $nati neko
gradivo be$ neki# dr!gi# $nanja 0npr. ne $na
matematik! pa ne mo3e nikako $nati 1i$ik!2
1. Po#2*4ka s2*!)* > tendenija
nastavnika da svima daje ojene i$ sredine
ljestvie, $anemar!je i i$bjegava ojene s
kraja ljestvie 01 i (2
%,
3. Po#2*4ka !?*2*)+!$a+!$* > nastavnik
pok!)ava ra$likovati $nanja koja je nemog!6e
ra$likovati > nastoji tada pro)iriti ljestvi!
ojena 0L%, :42
5. Po#2*4ka ko)'2as'a > $nanje !"enika
koji s! pret#odno ispitani !tje"e na
projen! $nanja !"enika ispitani# nakon
nji# 0i$nimno dobro $nanje pret#odnika
!tjeat 6e na lo)ij! ojen! !"enika koji
odgovara i$a, be$ ob$ira na $nanje koje je !
sklad! s o"ekivanim is#odima2 6.
P2!la#o=a(a)$* k2!'*2!$a sk,&!)! > nastavnik
svoje kriterije oblik!je s ob$irom na kvalitet!
odjeljenja ! kojem predaje > isti odgovor !
dva ra$li"ita ra$reda donijet 6e i ra$li"it!
%7
ojen!. 5stoj"i6:G!jas 019*9.2 > kakv! 6e
ojen! neki !"enik dobiti, tvrdi a!toria, vi)e
ovisi o tome ! kakvom se ra$red! 0AboljemB
ili AslabijemB2 nala$i nego o tome koliko $na.
I$ prika$a s!bjektivni# 1aktora i nji#ova
djelovanja ! tradiionalnom )kolskom
projenjivanj! $nanja i$la$i da s!
nastavnikova metrijska svojstva, ! smisl!
svojstva mjernog instr!menta, vrlo slaba.
Toli"i6 i 9orman 019,8.2 eksperimentalna i
kontrolna sk!pina. Filj > da li obavje)tenost
nastavnika o s!bjektivnim pogre)kama !
projenjivanj! $nanja i trening !
objektivnijem ojenjivanj! pove6ava to"nost
nji#ovi# ojena. 9aklj!"eno da pret#odna
%9
in1ormiranost nastavnika o mog!6im
s!bjektivnim pogre)kama ! projenjivanj!,
kao i trening ! objektivnijem ojenjivanj! ne
pridonose to"nosti nji#ovi# ojena.
0. 8AKTORI KOJI OVISE O TE9NICI
ISPITIVANJA I OCJENJIVANJA
NAINI PROVJERAVANJA ZNANJA
1. USMENO ISPITIVANJE ZNANJA
+ PREDNOSTI - NEDOSTACI
Nastavnik reagira na
odgovore uenika i
primjerenija ispituje
stvarno znanje
Vremenski
neekonomino
48
Vodi se rauna o
kvalitativnim
razlikama u
uenikom znanju
U jednom satu
nastavnik provjeri
znanje malog
broja uenika
Mogu se uoiti
odgovori koji su
priblino toni ili oni
koji su potpuno
apsurdni
(usmjeravanje
uenika)
Nuno subjektivno
Bolje se provjerava
razumijevanje i
uporaba znanja
Nastavnik je
mjerni
instrument*
Uenici e!e ue s
razumijevanjem ako
"bino
obu#va!eno manje
41
znaju da i# oekuje
usmeno ispitivanje
gradiva nego u
pismenom
2. PISMENO ISPITIVANJE ZNANJA
Prednosti
M $vim uenicima su postavljeni isti
zadaci pa je nji#ovo znanje
me%usobno usporedivo
M &rilikom ispitivanja isti je reim rada
i vrijeme odgovaranja
M "bjektivnije ocjenjivanje (ukoliko su
kriteriji jasno odre%eni)
M Moe se obu#vatiti vie gradiva
M Vremenski ekonomino
42
1. Na ,s"*)!" !s&!'!"a
Nastavniima nije po$nato koliko niti kako
ispitivati !"enike da bi dobili odre?en!
ojen!. . nedostatk! propisane te#nike
nastavnii ra$vijaj! vlastiti na"in. . mno)tv!
individ!alni# te#nika koji# ! praksi ima
gotovo toliko koliko i nastavnika mog!6e je
i$dvojiti ova dva krajnja '!&a !s&!'!(a)$aC
1 Pas!(a) '!& : nastavnik, nakon )to je na
ispit! postavio pitanje, ostaje !glavnom
pasivan dok !"enik odgovara. ;od ovog tipa
kvaliteta !"eni"kog odgovora ovisi ne samo o
$nanjima koja je !svojio nego i o njegovoj
sposobnosti da govorno i$ra$i ono )to $na,
$atim o njegovoj "!vstvenoj otpornosti !
4%
ispitnoj sit!aiji i o ra$!mijevanj! $a#tjeva !
pogled! $nanja sadr3ani# ! nastavnikov!
pitanj!.
2. Ak'!(a) '!& > nastavnik !"enika, nakon
postavljena pitanja, ra$li"itim potpitanjima i
dodatnim obja)njenjima $apravo navodi na
ispravan odgovor. ;od ovog tipa odl!"n!
va3nost ima prepo$navanje sadr3aja.
Na kvalitet! odgovora, pa time i na ojen!,
mo3e djelovati i o7l!k &!'a)$aC
1.S,#*s'!()a &!'a)$a naj"e)6e sadr3e i
odgovor ili ograni"avaj! odgovor na samo
neke mog!6nosti pa je !"enik! na nji# lako
odgovoriti. S!gestija ne mora biti samo !
sadr3aj! ve6 i ! pona)anj! onoga tko ispit!je.
44
2. N*s,#*s'!()a s! pitanja prikladnija.
Nadalje, ojena na ispit! ovisi i o sl!"aj!
ko$* $* &!'a)$* )as'a()!k &os'a(!o i i$ kojeg
dijela predmetnog gradiva 0i$ lak)eg ili te3eg
dijela, je li pitanje pogodilo ono )to !"enik
$na2.
G!jas i Grgin 019*12 ispitivali s! kako
trajanje ispita, odnosno koli"ina in1ormaija
koj! nastavnik dobiva o !"eni"kim $nanjima !
tijek! ispita !tje"e na valjanost ojena.
.stanovili s! da postoji optimalno vrijeme
trajanja ispita ! kojem nastavnik dobiva i
optimalan broj in1ormaija. . vi)im ra$redima
5 to je vrijeme i$nosilo * min!ta. =rlo
kratko vrijeme ispitivanja 0% min.2 s malim
4(
brojem in1ormaija jednako kao i relativno
d!go ispitivanje 018, 1( i 2( min.2, s linearnim
porastom koli"ine in1ormaija, smanj!je
to"nost ojena.
9orman 019,8.2 ispitivanje > !tvrdio da
nastavnii s kratkim radnim isk!stvom ne
ojenj!j! to"nije od oni# koji ve6 rade !
)kolama i$me?! 18 i 28 g. jer nastavnii dosta
rano mo3da ve6 ! prvim mjeseima rada !
)koli, oblik!j! svoje kriterije ojenjivanja koje
! b!d!6em rad! !glavnom $natnije ne
mijenjaj!.
%. P2! !s&2a(l$a)$, ,-*)!-k!. &!sa)!.
2ao(a
4*
. !sporedbi s !smenim prednost
pismenog ispitivanja mogla bi biti )to s!
!"enii stavljeni svi pred iste $adatke.
'e?!tim, nastavnii od toga "esto odst!paj!
pa i ! sl!"ajevima pismeni# ispita !"eniima
daj! nejednake $adatke. Ispravljanje i
ojenjivanje )kolski# pismeni# $ada6a
mog!6e je provesti na vi)e na"ina.
1. Klas!-a) )a-!) : ! praksi naj"e)6i i
najmanje valjan na"in sastoji se ! tome da
nastavnik redom pregledava, ispravlja i
ojenj!je !"eni"ke $ada6e. +ri tom 6e ako je
o"ekivao ve6! kvalitet! nego )to s! poka$ale
prve $ada6e, do6i do promjene njegova
mjerila ojenjivanja. Nekoliko 6e prvi#
4,
$ada6a, $bog visokog kriterija, dobiti ne)to
ni3! ojen!, dok 6e ostale $ada6e, $bog
sni3ena mjerila, biti proijenjeno vi)im
ojenama. -akle, pri takvom na"in!
ispravljanja dola$i do promjene kriterija
ojenjivanja pa $ada6e objektivno jednake
kvalitete mog! biti proijenjene vrlo ra$li"itim
ojenama. Eesta primjena takvog na"ina
opravdava "injenia da je on vrlo ekonomi"an.
2. ;ad se $ada6e projenj!j! &2*"a
/aa<a"a A s'a)a2!"a, tj. $ada6ama
odgovaraj!6e kvalitete $a svak! ojen!. Ne)to
to"niji, ali i neekonomi"niji na"in sastojao bi
se ! tome da nastavnik, i to prije nego )to
prist!pi ispravljanj! i ojenjivanj!, pregleda
47
nekoliko $ada6a po $nanjima najbolji# i
najslabiji# !"enika pa da na osnovi kvalitete
ti# $ada6a oblik!je kriterij prema kojem! 6e
projenjivati sve $ada6e. T! bi bar mjerilo
ojenjivanja bilo ne)to stabilnije.
%. Jo) stabilnije mjerilo projenjivanja
imao bi nastavnik ka 7! &2*'.o)o
&2*#l*ao s(* /aa<* ! )a '*"*l$, 'o# ,(!a
o7l!ko(ao s(o$* k2!'*2!$*, a potom prist!pio
nji#ov! ispravljanj! i ojenjivanj!. Takav bi
na"in davao bolje re$!ltate, ali $a#tjeva vi)e
vremena pa se ! praksi malo koristi.
4. ;ad se &2o+$*)a '*"*l$! )a
,s&o2*=!(a)$, /aa<a , &a2o(!"a.
+retpostavlja se da bi metrijski najvaljaniji, ali
49
$ato vremenski najneekonomi"niji bio takav
na"in ! kojem! bi nastavnik najprije
pregledao sve $ada6e, a $atim i# !spore?ivao
! parovima, tj. svak! $ada6! sa svakom.
Gartolovi6 01972.2 ispitivanje >
projenjivanje $ada6a na temelj!
!spore?ivanja ! parovima je najbolje, $natno
je slabije ojenjivanje !$ $ada6e > standarde, a
relativno najslabije klasi"no ojenjivanje.
. tradiionalnom !smenom i pismenom
ispitivanj! ! )kolama !"eni"ka $nanja
provjeravaj! se nejednakim $adaima i
ojenj!j! se na ra$li"ite na"ine.
(8
0. P2o#)os'!-ka (2!$*)os' 4kolsk!.
o+$*)a
5sim dijagnosti"ke, )kolske ojene imaj! i
prognosti"k! 1!nkij!. 5na se ogleda ! tome
)to s!dovi nastavnika o !"eni"kim $nanjima,
i$ra3eni ojenama, sadr3e i predvi?anje
nji#ova !spje#a ! b!d!6em !"enj! na istom ili
id!6em st!pnj! )kolovanja. ;ao )to ojene i$
5 imaj! slab! prognosti"k! vrijednost $a
!spje# ! srednjem str!"nom obra$ovanj!, tako
ni ojene i$ srednji# )kola ne daj! mog!6nost
sig!rnijeg predvi?anja !spje#a na 1ak!ltet!.
kolske ojene nis! samo lo)e dijagnosti"ko
nego i lo)e prognosti"ko sredstvo. -ok se i$
ojena postign!ti# ! 5 jo) donekle mo3e
(1
progno$irati !spje# ! srednjoj )koli
op6eobra$ovnog tipa, ve6 pri prijela$! !
srednje str!"no obra$ovanje kao i prijela$! !
visoko obra$ovanje prognosti"ka je vrijednost
)kolski# ojena vrlo slaba, gotovo nikakva.
+osebie je !spje# ! str!"nom )kolovanj!
slabo jamstvo !spje#a ! pro1esionalnom rad!.
1. Po(*/a)os' ,-*)!-k* !)'*l!#*)+!$* !
)$!.o(a 4kolsko# ,s&$*.a !/2a>*)o#
o+$*)a"a
Ginet i Simon 0198(.2 tvori prvog testa $a
mjerenje inteligenije. Istra3ivanjima je
po!$dano !tvr?eno da i$me?! postign!6a
!"enika ! testovima inteligenije i ojena, kao
poka$atelja nji#ova op6eg )kolskog !spje#a,
(2
postoji po$itivna i $na"ajna korelaija sa
st!pnjem pove$anosti oko 8,(8. Jednako tako,
ispitivanjima je !tvr?eno da se i korelaija
i$me?! re$!ltata !"enika ! testovima
inteligenije i nji#ova !spje#a ! testovima
$nanja kre6e oko 8,(8.
OBJEKTIVNIJI POSTUPCI MJERENJA
ZNANJA
1. T*s'o(! /)a)$a
9animanje $a standardi$irane testove
$nanja pojavlj!je se ! S4-:! (8:i# g. 19. st.
$a"etnik )kolskog testiranja smatra se @ie.
Na po"etk! prvog svjetskog rata 4merika je
raspolagala s 288 ra$li"iti# testova $nanja.
(%
Istakn!te $asl!ge ! ra$voj! ljestvia i testova
imaj! T#orndike i njegovi !"enii s
;ol!mbijskog sve!"ili)ta. 5ni s! ! vremen!
od 1987. do 191*. i$radili nekoliko testova
$nanja i$ aritmetike, "itanja, r!kopisa i dr!gi#
predmeta. I$me?! dvaj! ratova ! S4- se
obavlja testiranje ! svr#! pro1esionalnog i
obra$ovnog !smjeravanja mladi#. I !
posljednji# se 28:ak g. testiranje ! )kolama
S4- kontin!irano nastavlja, ali !$a sve
i$ra$itiji $a#tjev da te poslove dr3ava $akonski
reg!lira. Na naionalnom plan! postavljaj! se
norme o minim!m! $nanja i sposobnosti koje
!"enii trebaj! imati na pojedinim
st!pnjevima )kolovanja.
(4
I$me?! dva rata dola$i do !potrebe testova
i ! evropskim $emljama 0=elikoj Gritaniji,
/ran!skoj, Gelgiji i dr.2 najvi)e radi
pro1esionalne orijentaije mladi#. Ipak, ne)to
)ira !potreba testova $nanja javlja se kod nas
tek *8:i# g. i to nakon prve re1orme osnovnog
obra$ovanja, )to traje do danas.
-ok se testovima sposobnosti ispit!j! i
mjere !glavnom mog!6nosti lj!di $a !spje)no
obavljanje ra$li"iti# oblika aktivnosti,
testovima $nanja provjeravaj! se i mjere
nji#ovi re$!ltati i postign!6a ! !"enj!,
po!"avanj! i treniranj!.
((
Ra/l!ka !/"*=, '2a!+!o)al)o#
!s&!'!(a)$a ! &2o+$*)$!(a)$a ! '*s'o(a
/)a)$aB
1. testovi isklj!"!j! !tjeaj oni#
s!bjektivni# 1aktora nastavnika ojenjiva"a
2. standardi$aijom proed!ra primjene,
ispravljanja i ojene isklj!"!je se mog!6nost
da ra$li"iti ispitiva"i nejednako pros!?!j!
vrijednosti postign!ti# re$!ltata.
%. standardi$aijom prilika ispitivanja
posti3e se da svi ispitanii ! test! b!d!
stavljeni pred jednake $adatke, jednake !p!te,
jednako raspolo3ivo vrijeme $a rad, jednak
re3im rada
(*
4. nakon $avr)enog testiranja re$!ltati se
projenj!j! prema stalnom i $a sve ispitanike
jednakom kriterij!
%. M*'2!$sk* ka2ak'*2!s'!k* '*s'o(a
/)a)$a
-a bi neki test, pa tako i test $nanja, kao
mjerni instr!ment bio !potrebljiv ! prakti"ne
svr#e mora biti valjan, objektivan, po!$dan i
osjetljiv.
1. Val$a)os' : projena je valjana ako se
ona stvarno odnosi na ono )to smo
namjeravali proijeniti, a to je $nanje
0valjanost mjerenja je !gro3ena jer odgovori
"esto nis! dobri repre$entati $nanja $bog
brojni# dr!gi# "imbenika2.
(,
1. 4prioristi"ni prist!p validaiji testova
$nanja > naj"e)6i > od pres!dne je va3nosti )to
se mjeri testom.
2. +ragmati"ki prist!p validaiji testova
$nanja > dovoljno je doka$ati postojanje
dobroga slaganja i$me?! re$!ltata testa i
podataka kriterija. 4ko je to slaganje veliko
$aklj!"!je se da je test valjan, ili da dobro
mo3e posl!3iti ! konkretnoj sit!aiji.
%. ;onsen$!sni prist!p ! validaiji testova
$nanja > na temelj! s!glasja mi)ljenja
str!"njaka )to se njime ispit!je i mjeri.
%. O7$*k'!()os' : objektivne s! projene
koje potp!no proi$la$e i$ onoga )to
projenj!jemo > objektiva je projena ona kod
(7
koje postoji visok st!panj slaganja ra$li"iti#
projenjiva"a 0istra3ivanja poka$!j! kako
ojene ra$li"iti# projenjiva"a $a ist!
!"eni"k! $ada6! variraj! ! ijelom raspon!
skale ojena pa je objektivnost naj!gro3enija
metrijska karakteristika pri projeni $nanja2.
Test je objektivan ako dobiveni re$!ltati
isklj!"ivo ovise o $nanj! ispitanika, a ne o
s!bjektivnoj interpretaiji onoga tko test
primjenj!je i ojenj!je. 5bjektivnost testa
$nanja ovisi i o prei$nosti i isrpnosti !p!ta
kako se test primjenj!je, kako se ispravlja i
kako se ojenj!j! odgovori. +rir!"nik koji
sadr3i te !p!te sastavni je dio testa.
(9
5bjektivnost testa $nanja ovisi i od
!vje3banosti oni# koji njime r!k!j!. 4ko je
test $nanja objektivan, i ra$li"iti ispitiva"i,
ispit!j!6i iste ispitanike ili ojenj!j!6i iste
odgovore, do6i do jednaki# re$!ltata.
0. Po,/a)os' 0dosljednost, konstantnost2
> vi)e mjerenja isti re$!ltati. +o!$dana je ona
projena koja je kod istog projenjiva"a
jednaka be$ ob$ira na broj provedeni#
projena 0ako isti nastavnik 2 p!ta ojenj!je
ist! $ada6!, mala je vjerojatnost da 6e je
jednako oijeniti, na skali )kolski# ojena od
( st!pnjeva, pogre)ka i$nosi $a 1,1, ojene >
projene $nanja nis! po!$dane2.
*8
9a neki mjerni instr!ment ka3e se da je
po!$dan ako ! nekoliko !$astopni# mjerenja
istog predmeta daje )to sli"nije re$!ltate. I
neki test $nanja biti 6e po!$dan ako ! dvjema
s!kesivnim primjenama na istim ispitaniima
daje )to sli"nije re$!ltate.
1. Os$*'l$!(os' 0diskriminativnost2 :
odnosi se na mog!6nost ra$likovanja
odgovora ra$li"iti# !"enika > na skali s ve6im
rasponom o"ek!je se i bolje ra$likovanje
$nanja, ali doka$ano je kako nastavnii kao
mjerni instr!menti nis! ni objektivni ni
po!$dani projenjiva"i $nanja pa je opravdano
koristiti se malom skalom projena sa )to
*1
manje st!pnjeva jer se tada smanj!je
mog!6nost pogre)ke.
Test $nanja je osjetljiv ili diskriminativan
ako s pomo6! njega mo3emo dobro
ra$likovati ispitanike s ob$irom na nji#ova
$nanja koja s! predmet mjerenja. 5sjetljivost
testa $nanja dola$i do i$ra3aja ! raspr)enosti
re$!ltata )to i# ispitanii posti3! ! ispitivanj!.
to je ta raspr)enost ve6a, tj. )to se re$!ltati
ispitanika vi)e ra$lik!j!, to je i
diskriminativna vrijednost testa $nanja ve6a.
5sjetljivost testa $nanja ovisi o njegovoj
d!3ini 0ne prekratak test ni pred!g2 i te3ini 0ne
prete3ak ni prelagan2.
*2
3. No2"!2a)os' 0grad!iranost,
ba3darenost2 > prav! vrijednost svakog
individ!alno postign!tog re$!ltata mog!6e je
!tvrditi samo onda kad je po$nata prosje"na
vrijednost koj! posti3e dovoljno brojna i !
svim relevantnim obilje3jima ispitanik! sli"na
sk!pina ! test! $nanja. Na taj na"in prosje"na
vrijednost velike sk!pine ispitanika postaje
to"ka re1erenije ili norma prema kojoj se
pros!?!je vrijednost svakog re$!ltata.
0. A"!)!s'2a+!$a '*s'o(a /)a)$a
. prir!"nik! testa $nanja $a njegov!
administraij! nala$i seC
1. jasno navedeno na kojim se ispitaniima
taj test smije !potrijebiti i ! koj! svr#!
*%
2. op6a !p!ta $a rad na test!. . njoj se
ispitanii in1ormiraj! o tome )to 6e raditi, tj. i$
kojeg 6e podr!"ja $nanja ili )kolskog
predmeta rje)avati $adatke.
%. podatak o trajanj! rada na test!.
4. !p!ta $a ispravak testa ! kojoj se nala$e
ispravna rje)enja $adataka, !p!ta o
vrednovanj! to"ni# odgovora
(. norme prema kojima se pros!?!je
vrijednost svakog individ!alnog re$!ltata
pravi test $nanja je samo onaj test koji
posjed!je kompletirane isrpne !p!te o
primjeni, metrijskim svojstvima i ojeni.
1. T!&o(! '*s'o(a /)a)$a
1. T!& os$*<a)$a
*4
Testovi $nanja ovoga tipa sastoje se od
$adataka ! kojima je pitanje 1orm!lirano tako
da od ispitanika $a#tijeva odgovor ! oblik!
jedne rije"i, broja ili simbola. +ri sastavljanj!
takvi# $adataka vodi se ra"!na o tome da oni
omog!6!j! jedan ispravan odgovor. 'jesta
predvi?ena $a bilje3enje odgovora moraj!
$a!$imati jednaki prostor, da ne s!geriraj!
odgovor.
5ve $adatke prikladnije je oblikovati !
oblik! pitanja nego tvrdnje, jer se time
smanj!je dvo!mljenje ispitanika. +rikladni s!
$a ispitivanje i mjerenje spei1i"ni# $nanja i$
matematike i !op6e prirodne sk!pine
predmeta i povijesti.
*(
%. T!& o&,)$a(a)$a
9adai nadop!njavanja imaj! oblik
re"enie ! kojoj s! neke rije"i isp!)tene koje
treba isp!niti odgovorima. +rikladni s! $a
ispitivanje !"eni"ki# $nanja i$ gotovo svi#
narativni# predmeta, materinjeg je$ika i
stranog je$ika.
0. Al'*2)a'!()! '!&
9ov! se jo) i $adai to"no > neto"no ili
$adai da > ne. Napomene kod i$radeC
1. postoji ni$ tvrdnji koje s! samo
djelomi"no to"ne.
2. ! test treba !nositi to"ne i neto"ne
tvrdnje ! podjednakom broj!.
**
%. ! to"nim tvrdnjama treba i$bjegavati
rije"i koje $na"e neko poop6avanje npr. svi,
!vijek, nikad
4. prikladnije s! spei1i"nije tvrdnje od
op6enitiji# s!dova.
(. nije prepor!"ljivo sastavljati $adatke
koji sadr3e dvostr!ke tvrdnje.
*. redoslijed i$mjenjivanja to"ni# i
neto"ni# tvrdnji ! test! treba biti sl!"ajan.
,. 1orm!laije tvrdnji ne smij! biti jednake
onima kakve se nala$e ! !d3benik! ili ! nekoj
str!"noj literat!ri.
+rikladni s! $a mjerenje $nanja gotovo
svi# predmeta. -ok se $adaima dosje6anja i
dop!njavanja $a#va6a reprod!kija "injenia,
*,
$adaima alternativnog tipa provjerava se
prepo$navanje ili rekogniija sadr3aja.
1. T!& s (a k2!'*2!$a !/7o2a
. ovim $adaima se od ispitanika tra3i da
ni$ podataks koje $adatak sadr3i ra$vrsta
prema dvama kriterijima i$bora. Npr. ! ni$!
dolje navedeni# 3ivotinja portaj one koje s!
sisavi, a $aokr!3i one koji to nis!.
3. T!& (!4*s'2,ko# !/7o2a
9adai sadr3e tvrdnj! i vi)e pon!?eni#
odgovora.
5. T!& !s&2a(l$a)$a ! s2*=!(a)$a
9adai se sastoje od jedne ili vi)e re"enia
! kojima s! pogre)no napisane rije"i. Ispitanik
*7
treba ispraviti rije" s pogre)kom. Najvi)e se
koriste ! #rvatskom i stranom je$ik!.
6. T!& &o(*/!(a)$a
9adai sadr3e dvije serije elemenata. +o
dva elementa, i to i$ svake serije po jedan, !
nekom s! me?!sobnom odnos!. Ispitanik
treba pove$ati srodne elemente prema nekom
na"el!. +ri i$radi treba voditi ra"!na da broj
elemenata koji se pove$!j! ne b!de manji od
4 niti ve6i od 1* parova.
3. O &o,/a)os'! )*k!. '!&o(a '*s'o(a
/)a)$a
*9
Istra3ivanjima je doka$ano da s! testovi
alternativnog tipa najmanje po!$dani, dok s!
najpo!$daniji testovi pove$ivanja.
5. Mo#,<)os'! ,&o'2*7* '*s'o(a /)a)$a !
2*/,l'a'a '*s'!2a)$a
Testovi $nanja osig!ravaj! po!$dane
podatke koji postaj! dobrom osnoviom $aC
1. oblikovanje valjanije individ!alne
dijagno$e $nanja.
2. 5mog!6!j! pra6enje ed!kativnog
ra$voja svakog !"enika ! tok! )kolovanja.
%. identi1ikaij! oni# !"enika koji !
odre?enom podr!"j! posjed!j! najve6e $nanje
i oni# koji $aostaj! i kojima treba pomo6i.
,8
4. "ine in1ormaijsk! podlog!
nastavniima ! modeliranj! proesa !"enja !
nastavi, posebno pri pronala3enj! !"eniima
prikladniji# oblika individ!ali$iranog !"enja i
po!"avanja, $atim pri provjeri !spje#a
!potrebljeni# metoda i post!paka.
(. osig!ravaj! takve podatke na temelj!
koji# se !spore?ivanjem mog! i$voditi
$aklj!"i o ed!kativnom !spje#! istovrsni#
)kola na podr!"j! grada, regije, rep!blike.
*. i$van obra$ovni# instit!ija testovi
$nanja !spje)no se koriste ! rad! sl!3bi $a
pro1esionaln! orijentaij!, te prilikom
st!panja ! radni odnos.
,1
,. istra3ivanjima je potvr?eno da "e)6a
primjena testova $nanja, vodi pobolj)anj!
!"enja i ve6im obra$ovnim postign!6ima.
7. po$nata je pojava da ispitanik d!lje
pamti one $adatke koje nije !spio rije)iti i da
ga redovito to navodi da potra3i i na!"i
nji#ova rje)enja.
6. O ,'$*+a$, '*s'!2a)$a )a )a-!) ,-*)$a
,-*)!ka ! )a )$!.o(a
o72a/o()a &os'!#),<a
5"ekivani ispit testom $nanja odre?enoga
tipa !tje"e na na"in kako !"enii !"e i kako se
pripremaj! $a ispit. Na osnovi nala$a !
istra3ivanjima $aklj!"eno je da testiranje
,2
pove6ava retenij! materijala koji se ispit!j! i
da s! !"ini posve spei1i"ni $a ono )to se
testira.
C. T*s'o(! ($*4'!)a
Takvim se testovima npr. ispit!je to"nost i
br$ina "itanja, st!panj !svojenosti i br$ina
i$vo?enja jednostavni# matemati"ki#
operaija, !"inke vje3banja ! podr!"j!
proi$vodno:te#ni"kog obra$ovanja, re$!ltate
treninga ! sport!.. AJednomin!tni ispit
glasnog "itanjaB 0/!rlan2, A5@5B test ili Test
osnovni# ra"!nski# operaija 0'!3i62.
'e?!tim ti testovi vje)tina nis! imali pravog
odjeka ! praksi.
,%
D. No2"a'!()! ! k2!'*2!$sk! '*s'o(! /)a)$a
1. No2"a'!()! '*s'o(! > psi#ometrijski s!
tako konipirani da ! osnovi mjere
individ!alne ra$like ! !"eni"kim $nanjima.
Nji#ovom !potrebom nije, tvrdi se, mog!6e
do6i do potp!nijeg !vida ! to kako s! i ! kojoj
mjeri ! svakom nastavnom predmet! ili
podr!"j! !"enii !svojili odgojno:obra$ovne
sadr3aje.
%. K2!'*2!$sk! '*s'o(! > $a i$rad! i
primjen! kriterijski# testova $nanja bitna je
pretpostavka da odgojno:obra$ovni iljevi
0standardi2 koje je potrebno dosti6i, ! nastavi
odre?enog predmeta ili podr!"ja b!d! )to
,4
potp!nije i prei$nije operativno odre?eni.
;riterijski testovi s! vi)e sli"ni ni$ovima
$adataka objektivnog tipa, nego klasi"nim >
normativnim testovima.
NORMATIVNI I !RITERIJS!I TESTOVI
NORMATIVNI TESTOVI
!RITERIJS!I
TESTOVI
M Sastavljeni tako da
)to bolje ra$lik!j!
ispitanike
M .sporedba re$!ltata
koje je postigao
pojedina s
re$!ltatima koje
posti3e odgovaraj!6a
M Sastavljeni tako
da )to bolje
opis!j! ste"ena
$nanja
M Na temelj!
re$!ltata
ispitivanja
$aklj!"!je se )to
,(
sk!pina ispitanika >
re$!ltata jednog
!"enika se !spore?!je
s re$!ltatima dr!gi#
!"enika ! ra$red!
0npr. ana je postigla
bolji re$!ltat od 78N
!"enika ! njenom
ra$red!2
M 5dre?!je se po$iija
!"enika ! odnos! na
dr!ge, ali ne $namo
)to taj !"enik stvarno
$na
M Norme se i$ra?!j!
!"enik $na be$
ob$ira na $nanja
dr!gi# !"enika
0ana $na $brajati
do 182
M Govori i !
kojem je st!pnje
$nanje !svojeno
0ana je !spje)no
rije)ila 78N
$adataka
$brajanja2
M .naprijed
odre?eni
obra$ovni
,*
nakon pilot
ispitivanja > ! test se
$atim !vr)tavaj!
$adai koje !spijeva
rije)iti oko (8N
!"enika, ne)tomanje
te3i# i lak)i# pitanja
0$adai koje rje)eva
manje od 2(N i vi)e
od ,(N !"enika2, ne
!vr)tavaj! se pitanja
koja s! !spjela rije"iti
svi !"enii i koja nije
!spio rije)iti nitko >
ovakvi $adai
iljevi kao
apsol!tna mjera
postign!6a
M .sporedba s
vr)njaima nije
mog!6a

,,
prod!iraj! re$!ltate
koji se raspore?!! po
pravilnoj kriv!lji
M 5grani"ava se
koli"ina !spje#a i
ne!spje#a
M Ne pokriva se ve6ina
obra$ovni# iljeva
'()*+N,-.* "$"B,N*/
M udovoljavaju psi#ometrijskim
za#tjevima 0 valjanost1 pouzdanost1
objektivnost1 osjetljivost
M za#tijevaju jasno odre%enje podruja
znanja koje !e biti ispitano
,7
M trae reprezentativan uzorak
primjereni# zadataka
M sadre iste vrste zadataka
M zadaci u testovima konstruiraju se
prema istim pravilima
O"I#JE$JE NORMATIVNI
TESTOVI
!RITERIJS!I
TESTOVI
G2a!(o ko$*
s* !s&!',$*
=e6e jeline
0d!3i testovi2
-etaljnija
provjera manji#
jelina
T*>!)a
/aa'aka
Najvi)e
$adatak
prosje"ne
9adai
prilago?eni
karakteristikama
,9
te3ine, a sve
manje oni#
lak)i# i te3i#
gradiva
I)'*2&2*'a+!$a
2*/,l'a'a
. odnos! na
dr!ge !"enike
0! ra$red! ili
pop!laiji2
. odnos! na ilj
i $adatke
nastave
1E. N!/ /aa'aka o7$*k'!()o#a '!&a
I$rada, provjera i primjena testova $nanja
pretpostavlja solidn! str!"n! naobra$b! i
veliko radno isk!stvo. @edovito je to posao
"itave ekipe str!"njaka 0predmetni nastavnik,
psi#olog, satni"ar i dr.2. me?!tim ! nedostatk!
takvi# testova $a potrebe )kole mog!
78
nastavnii !potrebljavati ni$ove $adataka
objektivnog tipa.
Ni$ $adataka objektivnoga tipa instr!ment
je isklj!"ivo $a intern! !potreb!. ;od nji#ove
i$rade treba se pridr3avati pravila kao i kod
i$rade testova $nanja. 4ko s! kvalitetno
i$ra?eni mog! imati metrijske karakteristike
gotovo kao testovi $nanja.
71
STANDARDIZIRANI TESTOVI I NIZOVI
ZADATA!A O"JE!TIVNO% TIPA
72
11. Zaa+! *s*$F'!&a
+o oblik! i na"in! primjene sli"ni s!
kontrolnim pisanim $ada6ama. Sastoje se od
ve6eg ili manjeg broja $adataka na koje
!"enii odgovaraj! op)irnije i slobodnije.
+rikladni s! $a ispitivanje slo3eniji# aspekata
$nanja ! gotovo svim predmetima ! )koli i
dobro i# je !potrebljavati kao dop!n!
+ismeni ispiti $nanja koje nastavnik
samostalno sastavlja
Naj"e)6e se provode ! na)oj )kolskoj
praksi
.pitne metrijske karakeristike
7%
M Test $nanja konstr!iran prema psi#ometrijskim
na"elima
M 9adaje se ispitaniima ! standardiiranim
!vjetima i pojedini se !radak vredn!je s
ob$irom na prosjek pop!laije
M Test je jelina, sastavljen od ni$a $adataka i
ima provjerene metrijske karakteristike
M +rimijenjen na repre$entativnom !$ork! neke
pop!laije i na temelj! toga ba3daren
$adaima objektivnog tipa. Dsej:ispiti poti"!
!"enike na solidnije !"enje. 5sim toga ! esej:
$adaima !"enii se treniraj! ! pismenom
oblikovanj! svoji# $nanja )to je va3an
obra$ovni ilj. Dsej:$adai ! !sporedbi s
testom $nanja, poka$!j! se boljim potiajnim
sredstvom kvalitetnijega !"enja, makar s!
$natno slabiji mjerni instr!menti. 9ato i# !
obra$ovnoj praksi ne bi trebalo i$bjegavati.
Istra3ivanjima je doka$ano da )to s! eseji bili
pisani boljim r!kopisom, bili s! proijenjeni
vi)im ojenama.
Oso&ine r'()i*iti+ ,rst' ('d't'-' .
is/iti0' (n'n1'
74
ZADACI
ESEJS!O%
TIPA
O"JE!TIVNO%
TIPA
RJE2AVANJE
PRO"#EMA
2to 01ere
2azumijevanje1
rjeavanje
neki# vrsta
problem1a
kompleksne
vjetine1
organizaciju
ideja1 vjetinu
izraavanja
-injenino
znanje1
razumijevanje
2azumijevanje
problema1
vjetinu
rjeavanja
problema
O&.+,'t
3r'di,'
"granien
obu#vat
Velik obu#vat Velik obu#vat
Ut1e4'1 n'
.*en1e
&otie uenje
ve!i# jedinica1
organizaciju i
&otie uenje
speci3ini#
injenica1
&otie uenje
speci3ini#
injenica1
7(
integraciju
ideja
moe poticati
razumijevanje
moe poticati
razumijevanje
S'st',)1'n1e
/it'n1'
&otrebno malo
pitanja1
relativno laka
priprema
Veliki broj
pitanja ije je
sastavljanje
teko i
vremenski
za#tjevno
"srednji broj
pitanja1
sastavljanje
teko i
vremenski
za#tjevno
!ontro)'
od3o,or'
"nemogu!ava
varanje1
poga%anje
svedeno na
minimum
Mogu!e
prepisivanje i
poga%anje
poga%anje
svedeno na
minimum
Is/r',)1'n1e
i
o41en1i,'n1e
$ubjektivno1
sporo1 teko i
nekonzistentno
"bjektivno i
brzo1 lako
"bjektivno1
brzina zavisi o
kriteriju
7*
1%. Ko"&a2a'!()a (al$a)os' '*s'o(a /)a)$a
+rigovori test! $nanja da $a#va6a i mjeri
!glavnom "injeni"na $nanja i to na
ra$drobljen i nepove$an na"in, prete3no na
ra$ini dosje6anja i prepo$navanja, )to ima $a
posljedi! da se njime, $a ra$lik! od )kolski#
ojena, jednostrano prika$!j! !spje# i re$!ltati
ed!kativnog rada ! )koli. dr!gim rije"ima
tvrdilo se da s! ojene bolji poka$atelji
!"eni"kog !spje#a ! nastavi od re$!ltata
testiranja, pa se tako po"ela osporavati
prakti"na valjanost testa $nanja. Istra3ivanja
s! poka$ala relativno nisko slaganje re$!ltata
7,
testiranja i ojena, )to istra3iva"i obja)njavaj!
da to nije posljedia nedovoljne valjanosti
testa $nanja, nego isklj!"ivo slabe po!$danosti
)kolski# ojena. -r!gim rije"ima test je
valjan, a nis! dovoljno valjane )kolske ojene.
10. P2*)os'! '2a!+!o)al)* &2o($*2* !
o+$*)* /)a)$a &2* klas!-)!"
'*s'o" /)a)$a
1. nastavnik g!bi mog!6nost odgojnog
rada s !"eniima $ato )to ga test isklj!"!je i$
post!pka provjere i ojene $nanja
2. novije kritike na ra"!n klasi"noga testa
$nanja isti"! evidentne prednosti
tradiionalnog ispita ! postavljanj!
77
individ!alne dijagno$e $nanja. -ok klasi"an
test $nanja, konstr!iran na temelj! statisti"ki#
parametara, i$a$iva i mjeri !glavnom
kvantitativni ili materijalni aspekt $nanja koji
je vi)e ili manje $ajedni"ki svim ispitaniima,
nastavnik na ispit! vodi ra"!na i registrira sve
one kvalitativne ra$like koje ! $nanjima
redovito postoje me?! !"eniima. 5datle se s
pomo6! testa mog! dobiti podai na temelj!
koji# je mog!6e odrediti ra$in! !spje#a ijele
sk!pine ispitanika i to ! $nanjima koja s! im
$ajedni"ka, dok nastavnik na osnovi podataka
o $nanjima do koji# dola$i na ispit!, mo3e
!tvrditi kvalitativne ra$like koje postoje me?!
!"eniima, a to m! daje bolj! osnov! $a
79
postavljanje valjanije individ!alne dijagno$e
$nanja.
%. relativno naj$na"ajnij! prednost
tradiionalnog ispitivanja ! postavljanj!
individ!alne dijagno$e $nanja sadr3ana je !
tome )to je nastavnik na ispit! !pravljen i na
provjer! i ojen! ra$li"iti# varijeteta
!"eni"ki# $nanja nejednake slo3enosti i
kvalitete. -ok klasi"an test prete3no ispit!je i
mjeri elementarna $nanja koja s!, kako je ve6
istakn!to, vi)e ili manje $ajedni"ka svim
ispitaniima, nastavnik na ispit! poka$!je
osjetljivost ne samo $a takva 1aktogra1ska i
nepove$ana $nanja nego i $a slo3enije
98
varijetete koji se mog! o"itovati ! !"eni"kim
odgovorima.
4. dok se ! test! !$imaj! ! ob$ir samo
to"ni odgovori, a svi ostali vredn!j! kao
jednako neto"ni, nastavnik pri ojenjivanj!,
osim to"ni#, !$ima ! ob$ir i pribli3no to"ne
odgovore te neto"ne i aps!rdne odgovore. S
gledi)ta valjanosti projene prist!p nastavnika
$nanj! svakako je adekvatniji i realniji.
11. T*s'o(! /)a)$a )o(o# '!&a
Istra3ivanja potvr?!j! da misaoni proesi
najmanje s!djel!j! ! tra3enj! to"nog
odgovora, a vi)e ! dr!ge dvije vrste odgovora,
91
tj. ! odabiranj! pribli3no to"nog i najmanje
to"nog rje)enja.
13. 9!&o'*'sk! ko)s'2,k' o (a2!$*'*'!"a
,-*)!-k!. /)a)$a
I)'*2&ola'!()a /)a)$a smisleno !svojena
solidna s! podloga i n!3na pretpostavka
stjeanj! operativni# $nanja.
Eks'2a&ola+!$a > kao inteligentno
operiranje $nanjima ! novim sit!aijama >
naj"e)6e se nala$i kod !"enika koji ima visoki
st!panj ra$voja intelekt!alni# mog!6nosti.
E'a&* &2o+*sa ,-*)$a , )as'a(!B
1. &2(, *'a&, karakteri$ira !"eni"ka
&*2+*&'!()a $*la')os' > neposrednim i
92
posrednim opa3anjem !"enii !svajaj!
"injeni"n! gra?! o ra$li"itim predmetima i
pojavama. Stjeanje 1aktogra1skog varijeteta
!"eni"kog $nanja.
%. , 2,#o$ *'a&! !"enik "!sao)o"
$*la')o4<, a)al!/!2a &*2+!&!2a)! "a'*2!$al i
!vi?a )to je kod opa3eni# predmeta sli"no, a
)to ra$li"ito, )to je !$rok, a )to posljedia. Na
taj se na"in !sporedno s perepijom gra?e
obavlja i nje$ino osmi)ljavanje. Stjeanje
interpolativnog varijeteta !"eni"kog $nanja.
0. , '2*<o$ ?a/! misaona djelatnost
anali$iranja peripirani# sadr3aja dovodi do
s'(a2a)$a #*)*2al!/a+!$a. ."enik poop6ava,
pronala$i pravilnost i $akonitost, a posljedie
9%
takva rada s! pojmovi, pravila, na"ela i $akoni
koji vanjski svijet odra3avaj! pravilnije i
potp!nije od predod3aba pam6enja. Stjeanje
interpolativnog varijeteta !"eni"kog $nanja.
1. -*'(2', *'a&, obilje3avaj! post!pi
kojima je svr#a da se s'*-*)a /)a)$a ,-(2s'*
! 4'o '2a$)!$* /a2>* , s$*<a)$,. T! se !
prvom red! radi o ra$li"itim obliima
ponavljanja i !tvr?ivanja. Stjeanje
interpolativnog varijeteta !"eni"kog $nanja.
3. , &*'o$ *'a&! !"enik treba s'*<! ($*4'!),
!sko2!4'a(a)$a /)a)$a kako bi vje)to mogao
!potrebljavati !svojena $nanja. Stjeanje
operativnog varijeteta !"eni"kog $nanja.
94
5. 4*s', *'a&, karakteri$ira ,-*)!-ka
sa"os'al)os' , &2!"$*)! /)a)$a , &2aks!.
Stjeanje ekstrapolativnog varijeteta
!"eni"kog $nanja.
Navedene etape proesa !"enja ! nastavi
se ne samo dodir!j! nego redovito i pro3imlj!
i ispreple6!, ipak je na temelj! nji# mog!6e
pretpostaviti eg$istenij! ra$li"iti# varijeteta
!"eni"ki# $nanja. Tako bi prva etapa
odgovarala mog!6nosti stjeanja
1aktogra1skog varijeteta, dr!ga, tre6a i "etvrta
stjeanje interpolativnog varijeteta, peta
operativnog, a )eta ekstrapolativnog varijeteta.
9(
15. Is&!')! /a.'$*(! )as'a()!ka , &o#l*,
/)a)$a ! )$!.o(a
o7$*k'!()os' , &2o+$*)! (a2!$*'*'a
,-*)!-k!. /)a)$a
Grgin 019,,.2. Najprije se od 12:orie
nastavnika materinjeg je$ika tra3ilo !
$avr)nim ra$redima osnovne )kole i 12:orie
pro1esora ! $avr)nim ra$redima gimna$ije
tra3ilo ! tok! intervj!a da in1ormiraj! o tome
kakva !"eni"ka $nanja ! predmet! $a#tijevaj!
na ispitima. 'e?! nastavniima s! dobivene
dvije, a me?! pro1esorima tri sk!pine s
ob$irom na ispitne $a#tjeve ra$li"iti#
ojenjiva"a.
Sk,&!)* )as'a()!ka
9*
1. oni nastavnii koji s! s!glasno i$javili
da od !"enika na ispit! $a#tijevaj! vladanje
elementarnim $nanjima i$ gramatike,
pravopisa i knji3evnosti te mog!6nost
ispravnog oblikovanja misli ! je$i"nom
0pisanom i !smenom2i$ra3avanj!.
2. oni nastavnii koji na ispit! $a#tijevaj!
ne samo $nanja elementarni# pojmova i$
je$ika i knji3evnosti i dobr! pismenost
!"enika, nego i, ali ! sklad! s nji#ovim
ra$vojnim mog!6nostima, do3ivljavanje
!mjetni"ki vrijedni# sadr3aja.
Sk,&!)* &2o?*so2a
1. oni pro1esori koji $a#tijevaj! takva
$nanja ! kojima dola$i do i$ra3aja !"eni"ko
9,
vladanje gramati"kim i pravopisnim
pravilima, op6im pojmovima i na"elima
knji3evnosti. +osebno isti"! $na"enje
prikladne i !spje)ne !potrebe tako ste"eni#
$nanja ! realnim primjerima i $adaima.
2. oni pro1esori koji isklj!"ivo $a#tijevaj!
korektn! i adekvatn! !potreb! $nanja. Njima
je pritom bilo va3no da s! !"enii pismeni i da
mog!, prema !svojenim s#emama i !p!tama,
solidno anali$irati !mjetni"ko )tivo.
%. oni pro1esori koji $a#tijevaj! da !"enii
samostalno anali$iraj! i interpretiraj!
odre?ene knji3evne testove i da mog! ne samo
do3ivjeti nego i kreirati estetski vrijedne
sadr3aje.
97
=idljivo je da s! nastavnii $a#tijevali
1aktogra1ski varijetet, a pro1esori operativni
varijetet.
Iako s! nastavnii i pro1esori materinjeg
je$ika ! $avr)nim ra$redima osnovne i srednje
)kole i$javili da na tradiionalnim )kolskim
ispitima $a#tijevaj! !glavnom sve varijetete
!"eni"ki# $nanja, oni nis! jednako objektivno
proijenili sve te ra$li"ite ra$ine $nanja.
Najvi)! objektivnost svoji# ojena postigli s!
! proijeni oni# varijeteta $nanja kojima, na
)kolskim ispitima daj! ve6! te3in! i $na"enje,
a to s! 1aktogra1ski varijeteti ! $avr)nom
ra$red! osnovne )kole i operativnom
varijetet! ! $avr)nom ra$red! gimna$ije.
99
+remda bi se moglo o"ekivati da je
projenjiva"! najlak)e pros!diti da li kandidat
$na ili ne $na tra3ene pojedinosti ili "injenie,
pa se ! takvoj sit!aiji !dio s!bjektivni#
1aktora svodi na najmanj! mog!6! mjer!, ipak
je ! smisl! ve6e objektivnosti ojena, "ini se,
$na"ajnije kojem varijetet! nastavnik daje
ve6! va3nost ! projeni.
16. Va2!$*'*'! /)a)$a kao &2*"*'! &2o+$*)*
)a '2a!+!o)al)!"
4kolsk!" !s&!'!"a
Grgin 019,7.2 istra3ivanje. -obiveni
podai !tvr?!j! da na )kolskim ispitima i$
materinjeg je$ika $a#tjevi nastavnika prete3no
188
poga?aj! slijede6e varijetete $nanjaC
1aktogra1ski i interpolativni ! )estim
ra$redima osnovne )kole i operativni ! dr!gim
ra$redima gimna$ije. . 1i$ii se takve ra$like
! $a#tjevima nis! mogle !tvrditi jer nastavnii
! sedmim ra$redima osonovne )kole, jednako
kao i pro1esori 1i$ike ! dr!gim ra$redima
gimna$ije, na ispitima najvi)e $a#tijevaj!
interpolativni varijetet !"eni"ki# $nanja.
@e$!ltati ispitivanja potvr?!j! da ra$li"iti
varijeteti !"eni"ki# $nanja na oba st!pnja
)kolovanja predstavljaj! realne ispitne
$a#tjeve nastavnika i pro1esora, $atim da sve
te $a#tijevane varijetete $nanja nastavnii i
pro1esori na ispitima i projenj!j! te da !
181
nji#ovim ispitnim $a#tjevima i ! projeni
prevladavaj! oni varijeteti !"eni"ki# $nanja $a
koje smatraj! da s! adekvatni nji#ov!
predmet! na odre?enom st!pnj! )kolovanja.
Time se !jedno doka$!je da nastavnii i
pro1esori ! svojim ispitnim $a#tjevima $aista
slijede sve $na"ajnije etape proesa !"enja !
nastavi, !n!tar koji# !"enii i stje"! te
ra$li"ite varijetete $nanja.
. mnogim dokimolo)kim ispitivanjima
!tvr?eno je nedovoljno slaganje )kolski#
ojena i re$!ltata testa $nanja. .$roke ne bi
trebalo tra3iti isklj!"ivo ! nedovoljnoj
objektivnosti i slaboj po!$danosti ojena,
nego i ! nedostaima klasi"nog testa $nanja
182
kao kriterija prema kojem! je "esto
pros!?ivana valjanost )kolski# ojena.
1C. P2ak'!-)a (al$a)os' '*s'o(a ko$!"a s*
!s&!',$, ! "$*2* (a2!$*'*'!
,-*)!-k!. /)a)$a
=e6 je navedeno da je pri i$radi novoga
testa $nanja nap!)teno do tada
op6epri#va6eno odre?enje $nanja kao
jedinstvene kategorije, na kojem! se temeljila
aprioristi"na validaija klasi"noga testa
$nanja, i po)lo od s#va6anja da !"eni"ka
$nanja predstavljaj! #ijerar#ijske 1aete
$nanja nejednake slo3enosti i me?!ovisnosti.
18%
Grgin 01972.2 > ispitivanje. 5perativna
odre?enja "etirij! dovoljno i$ra$iti# i
distinktivni# varijeteta $nanja > 1aktogra1skog,
interpolativnog, operativnog i
ekstrapolativnog > omog!6ila s! oblikovanje
takvi# $adataka koji s! sadr3ajnim $a#tjevima
i$a$ivali i mjerili sva ta nejednaka !"eni"ka
$nanja. ;ona"ni i$gled testa sadr3avao je tako
4 podsk!pine $adataka, s tim )to s! svi $adai
! test! bili oblikovani prema standardnom
tip! $adataka vi)estr!kog i$bora.
@e$!ltati ispitivanja !ka$!j! na to da ima
dovoljno ra$loga $a tvrdnj! da bi !potreba
testova $nanja sa $adaima kojima se ispit!j!
1aktogra1ska, interpolativna, operativna i
184
ekstrapolativna $nanja mogla $natno
!naprijediti pra6enje i mjerenje !"eni"ki#
obra$ovni# postign!6a ! )kolama.
1D. I)'*l!#*)+!$a ,-*)!ka ! )$!.o(!
(a2!$*'*'! /)a)$a
Grgin 01972.2 > ispitivanje. @e$!ltati
!ka$!j! na to da i$me?! !spje#a !"enika !
test! inteligenije i nji#ova !spje#a !
pojedinim 1rakijama testa $nanja postoji
pove$anost, ali nejednaka st!pnja. Najvi)i
st!panj ve$e !tvr?en je i$me?! inteligenije i
!spje#a ! ekstrapolativnim $adaima, $atim
interpolativnim, pa operativnim i najmanja
1aktogra1skim $adaima.
18(
III. EVALUACIJA
PROCJENIVANJE I MJERENJE
ZNANJA
E,ka+!$ska &s!.olo#!$a :S($*'la)a
Kol!<FV*.o(*+;
PROCJENJIVANJE > s!stavan proes !
kojem nastavnik prik!plja podatke, anali$ira
i# i t!ma"i kako bi odredio ! kojoj s! mjeri
!"enii svladali obra$ovne iljeve > )irok
pojam koji !klj!"!je i mjerenje $nanja i
nekvantitativne te#nike projene 0npr.
opa3anje2O pri projenjivanj! $nanja !klj!"eno
je i vrednovanje.
18*
MJERENJE > proes odre?ivanja
broj"ane mjere ne"ijeg postign!6a ili osobineO
ograni"eno na kvanti1ikaij! 0npr. 4na je
to"no rije)ila ( od 18 $adataka2 i ne !klj!"!je
kvalitativni opis $nanja niti pros!dbe ne"ijeg
!spje#a > !koliko se ovom i$mjerenom
postign!6! pridr!3i neka ojena onda
govorimo o (2*)o(a)$, i$mjerenog $nanja.
OCJENJIVANJE > !klj!"!je pros!db!
!"enikova $nanja ! odnos! na neke !naprijed
$adane kriterije ili ! odnos! na dr!ge !"enike
> pri ojenjivanj!, i$mjereno $nanje se
i$ra3ava odgovaraj!6om ojenom 0brojkom ili
slovom2 koja prenosi por!k! o koli"ini i
vrijednosti i$mjerenog $nanja 0vrednovanje2
18,
1. SVR9A PROVJERAVANJA
ZNANJA

TO@ ZA
KOGA@
M povratna in1ormaija
!"enii
M motivaija !"itelji
M selekija roditelji
M vrednovanje prosvjetne
vlasti
ravnatelji
srednje )kole
i sve!"ili)ta
187
NAPREDOVANJE UENI!A
4
5
(
V
N
(

$
V
2
6
(

*
V
(
5
U
(
7
,
)
*
PODACI NAMIJENJENI
UENICIMA
M podai o stvarnom $nanj! i
napredovanj!
M !vid ! vlastite strategije !"enja > daj!
li re$!ltateH
M 5tkrivanje podr!"ja ! kojem treba
!lagati dodatne napore
M 'otiviranje !"enika > povratna
in1ormaija o !ratk! mo3e djelovati
potiajno
M 5jena > ekstrin$i"na motivaija >
!"enii vide vrijednost ! dobroj
ojeni jer je ona poka$atelj nji#ova
!spje#a
189
PODACI NAMIJENJENI
UITELJIMA
M Dval!aija pred$nanja
M /5@'4TI=N4 +@5=JD@4 >
provjera $nanja !svojeni# tijekom
pod!"avanja > omog!6!je bolje
planiranje pod!ke, 1ormiranje po
pred$nanj! sk!pine !"enika,
planiranje primjereni# nastavni#
jedinia
M S.'4TI=N4 +@5=JD@4 >govori o
!"eni"kom $nanj! nakon pod!ke >
podai sl!3e $a ojenjivanje !"enika,
ali govore i o djelotvornosti
po!"avanja
118
M -IJ4GN5STIE;4 /.N;FIJ4 >
!koliko !"enik npr. kontin!irano
do3ivljava ne!spje# > potrebno je
dijagnostiirati ra$loge
PODACI NAMIJENJENI
RODITELJIMA
M +odai o napredovanj! nji#ova djeteta
0kolska ojena > naj"e)6i oblik
in1ormaije)
PODACI NAMIJENJENI
PROSVJETNIM VLASTIMA
M +odai sl!3e $a ojen! !spje)nosti
)kole ili nastavnika
111
M +odai o primjerenosti nastavnog
programa $a !"enike odre?ene dobi
M +odai o prednostima neki# metoda
po!"avanja > prepor!ke $a rad
!"iteljima
PODACI NAMIJENJENI SREDNJIM
KOLAMA I SVEUILITIMA
M ;ori)tenje podataka ! prijemnoj
selekiji
Gla()! $* +!l$ *(al,a+!$* )a&2*o(a)$*
,-*)!ka.
E(al,a+!$a )a&2*o(a)$a ,-*)!ka
(a>)a $* !/ % 2a/lo#aB
112
a2 daje in1ormaij! o postign!toj
kompetentnosti i$ pojedini# podr!"ja
po!"avanja, odnosno jes! li i ! kojem
st!pnj! postign!ti postavljeni iljevi
po!"avanja
b2 omog!6!je nastavnik! va3n!
povratn! in1ormaij! o po!"avanj!
kako bi mogao donositi obra$ovne
odl!ke i prilago?avati iljeve i
po!"avanje pred$nanj! !"enika
%. GLAVNE 8UNKCIJE
EVALUACIJE
11%
UTVR5IVANJE
PREDZNANJA
na poetku pouavanja
6ORMATIVNA 6UN!CIJA
Nadgledanje
napredovanja uenika
tijekom pouavanja
DIJA%NOSTI!A
6UN!CIJA
Utvr%ivanje teko!a u
uenju
0. PROCJENJIVANJE ZNANJA
Dval!aija postign!6a !klj!"!je projene
i mjerenje $nanja.
PROCJENJIVANJE > s!stavan proes
! kojem nastavnik prik!plja podatke,
114
SUMATIVNA 6UN!CIJA
*valuacija postignu!a
nakon pouavanja
anali$ira i# i t!ma"i kako bi odredio ! kojoj
s! mjeri !"enii svladali obra$ovne iljeve >
)irok pojam koji !klj!"!je i mjerenje $nanja
i nekvantitativne te#nike projene 0npr.
opa3anje2O pri projenjivanj! $nanja
!klj!"eno je i vrednovanje.
MJERENJE > proes odre?ivanja
broj"ane mjere ne"ijeg postign!6a ili
osobineO ograni"eno na kvanti1ikaij! 0npr.
4na je to"no rije)ila ( od 18 $adataka2 i ne
!klj!"!je kvalitativni opis $nanja niti
pros!dbe ne"ijeg !spje#a > !koliko se ovom
i$mjerenom postign!6! pridr!3i neka ojena
onda govorimo o (2*)o(a)$, i$mjerenog
$nanja.
11(
+rojenjivanje $nanja je poseban oblik
AmjerenjaB ! kojem je nastavnik
istovremeno mjerni instr!ment i mjerila.
.pravo $ato je projenjivanje optere6eno
ra$nim nedostaima. naime, "ovjek se
poka$ao kao i$!$etno lo) mjerni instr!ment.
kao i dr!ga mjerenja i ovo mora imati
$adovoljavaj!6e mjerne karakteristikeC
MJERNE KARAKTERISTIKE
PROCJENE ZNANJA
1. VALJANOST > projena je valjana
ako se ona stvarno odnosi na ono )to smo
namjeravali proijeniti, a to je $nanje
0valjanost mjerenja je !gro3ena jer odgovori
11*
"esto nis! dobri repre$entati $nanja $bog
brojni# dr!gi# "imbenika2.
%.OBJEKTIVNOST > objektivne s!
projene koje potp!no proi$la$e i$ onoga )to
projenj!jemo > objektiva je projena ona
kod koje postoji visok st!panj slaganja
ra$li"iti# projenjiva"a 0istra3ivanja
poka$!j! kako ojene ra$li"iti#
projenjiva"a $a ist! !"eni"k! $ada6!
variraj! ! ijelom raspon! skale ojena pa je
objektivnost naj!gro3enija metrijska
karakteristika pri projeni $nanja2.
0.POUZDANOST > po!$dana je ona
projena koja je kod istog projenjiva"a
jednaka be$ ob$ira na broj provedeni#
projena 0ako isti nastavnik 2 p!ta ojenj!je
11,
ist! $ada6!, mala je vjerojatnost da 6e je
jednako oijeniti, na skali )kolski# ojena od
( st!pnjeva, pogre)ka i$nosi $a 1,1, ojene >
projene $nanja nis! po!$dane2.
1. OSJETLJIVOST > odnosi se na
mog!6nost ra$likovanja odgovora ra$li"iti#
!"enika > na skali s ve6im rasponom o"ek!je
se i bolje ra$likovanje $nanja, ali doka$ano
je kako nastavnii kao mjerni instr!menti
nis! ni objektivni ni po!$dani projenjiva"i
$nanja pa je opravdano koristiti se malom
skalom projena sa )to manje st!pnjeva jer
se tada smanj!je mog!6nost pogre)ke.
POGREKE NASTAVNIKA KAO
MJERNOG INSTRUMENTA
117
Grojni s! "inioi koji !gro3avaj!
metrijske karakteristike projenjivanja
$nanja. Grgin 0197*.2
1. 1aktori oblikovanja odgovora
1. jasno6a odgovora
2. ra$vijene verbalne sposobnosti
%. vje)tine opa3anja reakija nastavnika i
prilago?avanje odgovaranja
4. emoionalna otpornost
2. s!bjektivni 1aktori nastavnika
1. Oso7)a $*)a>7a > tendenija
ojenjiva"a ka vrlo blagom ili vrlo strogom
vrednovanj!.
119
%. 9alo *?*k' > nastavnik projenj!je
$nanje !"enika ! sklad! s vlastitim
mi)ljenjem o tom !"enik!.
0. Lo#!-ka &o#2*4ka > javlja se kad
nastavnik smatra da s! neki sadr3aji n!3no
pove$ani i da !"enik ne mo3e $nati neko
gradivo be$ neki# dr!gi# $nanja 0npr. ne $na
matematik! pa ne mo3e nikako $nati 1i$ik!2.
1. Po#2*4ka s2*!)* > tendenija
nastavnika da svima daje ojene i$ sredine
ljestvie, $anemar!je i i$bjegava ojene s
kraja ljestvie 01 i (2.
3. Po#2*4ka !?*2*)+!$a+!$* > nastavnik
pok!)ava ra$likovati $nanja koja je
nemog!6e ra$likovati > nastoji tada pro)iriti
ljestvi! ojena 0L%, :42.
128
5. Po#2*4ka ko)'2as'a > $nanje !"enika
koji s! pret#odno ispitani !tje"e na projen!
$nanja !"enika ispitani# nakon nji# 0i$nimno
dobro $nanje pret#odnika !tjeat 6e na lo)ij!
ojen! !"enika koji odgovara i$a, be$ ob$ira
na $nanje koje je ! sklad! s o"ekivanim
is#odima2.
6. P2!la#o=a(a)$* k2!'*2!$a sk,&!)! >
nastavnik svoje kriterije oblik!je s ob$irom
na kvalitet! odjeljenja ! kojem predaje > isti
odgovor ! dva ra$li"ita ra$reda donijet 6e i
ra$li"it! ojen!.
2. te#nike ispitivanja
121
1. NAINI PROVJERAVANJA
ZNANJA
1. USMENO ISPITIVANJE ZNANJA
G PREDNOSTI F NEDOSTACI
Nastavnik reagira na
odgovore !"enika i
primjerenija ispit!je
stvarno $nanje
=remenski
neekonomi"no
=odi se ra"!na o
kvalitativnim ra$likama
! !"eni"kom $nanj!
. jednom sat!
nastavnik provjeri
$nanje malog broja
!"enika
'og! se !o"iti
odgovori koji s!
pribli3no to"ni ili oni
koji s! potp!no
N!3no s!bjektivno
122
aps!rdni 0!smjeravanje
!"enika2
Golje se provjerava
ra$!mijevanje i
!poraba $nanja
Nastavnik je mjerni
instr!mentP
."enii "e)6e !"e s
ra$!mijevanjem ako
$naj! da i# o"ek!je
!smeno ispitivanje
5bi"no ob!#va6eno
manje gradiva nego
! pismenom
%. PISMENO ISPITIVANJE ZNANJA
P2*)os'!B
M Svim !"eniima s! postavljeni isti
$adai pa je nji#ovo $nanje me?!sobno
!sporedivo
12%
M +rilikom ispitivanja isti je re3im rada i
vrijeme odgovaranja
M 5bjektivnije ojenjivanje 0!koliko s!
kriteriji jasno odre?eni2
M 'o3e se ob!#vatiti vi)e gradiva
M =remenski ekonomi"no
STANDARDIZIRANI TESTOVI I
NIZOVI ZADATAKA OBJEKTIVNOG
TIPA
124
&ismeni ispiti znanja koje nastavnik
samostalno sastavlja
Naje!e se provode u naoj kolskoj
praksi
Upitne metrijske karakeristike
12(
M 8est znanja konstruiran prema
psi#ometrijskim naelima
M 'adaje se ispitanicima u standardiiranim
uvjetima i pojedini se uradak vrednuje s
obzirom na prosjek populacije
M 8est je cjelina1 sastavljen od niza
zadataka i ima provjerene metrijske
karakteristike
M &rimijenjen na reprezentativnom uzorku
neke populacije i na temelju toga
badaren
NORMATIVNI I KRITERIJSKI
TESTOVI
NORMATIVNI
TESTOVI
KRITERIJSKI
TESTOVI
M Sastavljeni tako da
)to bolje ra$lik!j!
ispitanike
M .sporedba re$!ltata
koje je postigao
pojedina s
re$!ltatima koje
posti3e
odgovaraj!6a
sk!pina ispitanika >
re$!ltata jednog
!"enika se
M Sastavljeni tako
da )to bolje
opis!j! ste"ena
$nanja
M Na temelj!
re$!ltata
ispitivanja
$aklj!"!je se
)to !"enik $na
be$ ob$ira na
$nanja dr!gi#
!"enika 0ana
12*
!spore?!je s
re$!ltatima dr!gi#
!"enika ! ra$red!
0npr. ana je postigla
bolji re$!ltat od 78N
!"enika ! njenom
ra$red!2
M 5dre?!je se po$iija
!"enika ! odnos! na
dr!ge, ali ne $namo
)to taj !"enik
stvarno $na
M Norme se i$ra?!j!
nakon pilot
ispitivanja > ! test se
$atim !vr)tavaj!
$na $brajati do
182
M Govori i !
kojem je
st!pnje $nanje
!svojeno 0ana
je !spje)no
rije)ila 78N
$adataka
$brajanja2
M .naprijed
odre?eni
obra$ovni
iljevi kao
apsol!tna mjera
postign!6a
12,
$adai koje !spijeva
rije)iti oko (8N
!"enika, ne)tomanje
te3i# i lak)i# pitanja
0$adai koje rje)eva
manje od 2(N i vi)e
od ,(N !"enika2, ne
!vr)tavaj! se pitanja
koja s! !spjela
rije"iti svi !"enii i
koja nije !spio
rije)iti nitko >
ovakvi $adai
prod!iraj! re$!ltate
koji se raspore?!!
po pravilnoj kriv!lji
M .sporedba s
vr)njaima nije
mog!6a

127
M 5grani"ava se
koli"ina !spje#a i
ne!spje#a
M Ne pokriva se ve6ina
obra$ovni# iljeva
94JD-NIE;D 5S5GINDC
M !dovoljavaj! psi#ometrijskim $a#tjevima
> valjanost, po!$danost, objektivnost,
osjetljivost
M $a#tijevaj! jasno odre?enje podr!"ja
$nanja koje 6e biti ispitano
M tra3e repre$entativan !$orak primjereni#
$adataka
M sadr3e iste vrste $adataka
129
M $adai ! testovima konstr!iraj! se prema
istim pravilima
OBILJEJE NORMATIVNI
TESTOVI
KRITERIJSKI
TESTOVI
G2a!(o ko$*
s* !s&!',$*
=e6e jeline
0d!3i testovi2
-etaljnija
provjera manji#
jelina
T*>!)a
/aa'aka
Najvi)e $adatak
prosje"ne te3ine,
a sve manje oni#
lak)i# i te3i#
9adai
prilago?eni
karakteristikama
gradiva
I)'*2&2*'a+!$a
2*/,l'a'a
. odnos! na
dr!ge !"enike 0!
ra$red! ili
pop!laiji2
. odnos! na ilj
i $adatke
nastave
1%8
Oso7!)* 2a/l!-!'!. (2s'a /aa'aka ,
!s&!'!"a /)a)$a
ZADACI
ESEJSKOG
TIPA
OBJEKTIVNO
G TIPA
RJEAVANJE
PROBLEMA
'o "$*2*
@a$!mijevanje
, rje)avanje
neki# vrsta
problem,a
kompleksne
vje)tine,
organi$aij!
ideja, vje)tin!
i$ra3avanja
Einjeni"no
$nanje,
ra$!mijevanje
@a$!mijevanje
problema,
vje)tin!
rje)avanja
problema
O7,.(a'
#2a!(a
5grani"en
ob!#vat
=elik ob!#vat =elik ob!#vat
U'$*+a$ )a
,-*)$*
+oti"e !"enje
ve6i# jedinia,
+oti"e !"enje
spei1i"ni#
+oti"e !"enje
spei1i"ni#
1%1
organi$aij! i
integraij!
ideja
"injenia, mo3e
potiati
ra$!mijevanje
"injenia, mo3e
potiati
ra$!mijevanje
Sas'a(l$a)$*
&!'a)$a
+otrebno malo
pitanja,
relativno laka
priprema
=eliki broj pitanja
"ije je sastavljanje
te)ko i vremenski
$a#tjevno
5srednji broj
pitanja,
sastavljanje
te)ko i
vremenski
$a#tjevno
Ko)'2ola
o#o(o2a
5nemog!6ava
varanje,
poga?anje
svedeno na
minim!m
'og!6e
prepisivanje i
poga?anje
poga?anje
svedeno na
minim!m
Is&2a(l$a)$*
!
o+$*)$!(a)$*
S!bjektivno,
sporo, te)ko i
nekon$istentno
5bjektivno i br$o,
lako
5bjektivno,
br$ina $avisi o
kriterij!
1%2
3. OCJENJIVANJE URATKA NA
ISPITU ZNANJA
1. 2*la'!()! :ko"&a2a'!()!; k2!'*2!$ A
&2*'&os'a(ka o )o2"al)o$ !s'2!7,+!$!
&os'!#),<a F re$!ltati !"inka na ispit!
dijele se prema normalnoj distrib!iji !
kategorije kojima se pridaj!
odgovaraj!6e ojeneC
18N najlo)iji# > nedovoljan
sljede6i# 28N : dovoljan
sljede6i# 48N : dobar
sljede6i# 28N : vrlo dobar
sjede6i# 18N : odli"an
M 2 na"inaC nastavnik !n!tar ove
distrib!ije podijeli svi# ( ojena ili
1%%
mo3e !naprijed odrediti da je $a
prola$nost potrebno (8N, a $atim na
re$!ltate i$nad grani"nog re$!ltata
primjenj!je prin!dn! distrib!ij!
M pretpostavka o normalnoj distrib!iji
postign!6a o)tro kriti$irana
M ovi standardi ne govore )to !"enii
stvarno $naj!, ve6 samo koliko $naj! !
odnos! na dr!ge !"enike > tako npr.
najbolji !"enik, iako $na vi?e od svoji#
vr)njaka, mo3e imati $na"ajne r!pe !
$nanj! pojedini# dijelova po!"avanog
sadr3aja
%. a&sol,')! k2!'*2!$
1%4
M nastavnik !naprijed odredi koja
koli"ina poka$anog $nnja odgovara
kojoj ojeni > ! tom sl!"aj! re$!ltat
!"enika ne ovisi o njegovom polo3aj!
!n!tar ra$reda, ve6 o postign!6! na
skali koja je !naprijed odre?ena, npr.C
dovoljan > *1 do ,8N $adataka
dobar > ,1 do 78N $adataka
vrlo dobar 71 do 98N $adataka
i$vrstan 91 do 188N $adataka
M svaki !"enik dobiva ojen! temeljen!
na koli"in! vlastiti# to"ni# odgovra >
!"enik ne dobiva lo)! ojen! $ato )to
je lo)iji od dr!gi# 0nastavnik mo3e
postro3iti krterije ako je oli"ina
visoki# ojena prevelika2
1%(
5. PRISTUPI EVALUACIJI NASTAVE
I NJEZINE VRSTE
2 temeljna prist!paC
a; *(al,a+!$a &2o+*sa )as'a(* A provodi
se $bog str!"nog ra$voja nastavnika i
pobolj)anja rada, radi njegova !napre?enja
! vi)e $vanje, vrlo rijetko s iljem
premje)tanja i otp!)tanja
7; *(al,a+!$a !s.oaH&osl$*!+a &2o+*sa
1. KORIST PODATAKA EVALUACIJE
M Nastavnii > podatke o tome )to
doista rade mogli bi !sporediti s
onim )to oni misle da rade
M +laniranje rada ! )koli
1%*
M ;reiranje nastavni# planova i
programa
%. TRI TEMELJNE VRSTE
EVALUACIJE
a; !$a#)os'!-ka *(al,a+!$a A koristi se
! ilj! snimanja postoje6eg stanja !
nastavi, a osobito prije !vo?enja bilo
kakvi# promjena 0naj"e)6i oblik eval!aije
! na)im )kolama, do3ivljava se kao
kontrolirano promatranje2
7; ?o2"a'!()a *(al,a+!$a A provodi se
tijekom samog i$vo?enja programa s
iljem !klanjanja event!alni# nedostataka i
op6enito pobolj)anja kvalitete nastave 0kod
nas analogna pojm! #ospitaije ! nastavi2
1%,
+; s,"a'!()a :?!)al)a; *(al,a+!$a A
obavlja se pri $avr)etk! )kolske godine,
$avr)etk! ostvarivanja programa ili nakraj!
perioda probnog rada nastavnika > provodi
se ! tren!tk! kada treba donijeti neke
d!goro"ne odl!ke glede programa ili glede
osobe koja 6e ga 0nadalje2 osvarivati
0. TO SE PRATI I OCJENJUJE U
RADU NASTAVNIKA
M nastavna !mije6a !"itelja 0!spje)nost !
rad! s !"eniima2
M i$vannastavni str!"ni rad
M str!"no !savr)avanje
1%7
1%9