You are on page 1of 23

ANTIPSIHOTICI

Doc. dr Miroslav Savi


Institut za farmakologiju
Farmaceutski fakultet Univerziteta u Beogradu
Uestalost duevnih poremeaja
Shizofrenija (Clin Evid 2005;14:1-5.)
ivotna uestalost: 1 u 100 ljudi
Medijana nastupa 25 godina
Faktori rizika: porodina istorija, komplikacije pri
poroaju, problemi u intrauterinom razvoju,
infekcije CNS-a u detinjstvu, kanabis, akutni
stresni dogaaji
pati od rekurentnih relapsa i kontinuirane
onesposbljenosti
Znaajno poboljanje tokom vremena: 35.4% pre
uvoenja antipsihotika i 48.5% u eri tipinih
antipsihotika
Antipsihotici suprimiraju pozitivne simptome
(30% rezistentno), ne i negativne simptome
Svaki drugi pacijent na terapiji ne pridrava se
propisanog leenja
Simptomi
Pozitivni: deluzije, halucinacije,
poremeaji misli
Negativni (primarni i sekundarni):
Avolicija
Socijalno povlaenje
Anhedonija
Emocionalna indiferentnost
Siromatvo govora
Dodatno, esto se javljaju simptomi koji ukazuju
na kognitivno propadanje i poremeaje
raspoloenja
Primarne psihoze
Shizofrenija
Velika depresija
Bipolarni poremeaj
Shizoafektivni poremeaj
Sekundarne psihoze
Delirijum
Kratkotrajna reaktivna psihoza
Demencije
Druge...
Shizofrenija
Obino: serija akutnih epizoda sa periodima
remisije
Tri glavna podtipa: dezorganizovana (javlja se
rano, bez remisija), katatona (motorne
manifestacije dominantne, smena katatonih
epizoda i ekstremne ekscitiranosti) i paranoidna
(deluzija grandioznost, ljubomora...)
Rezidualna shizofrenija bez pozitivnih simptoma,
ali odsustvo ivotne motivacije
Receptori za neurotransmitere
Acetilholin:
Muskarinski: M1, M2, M3, M4, M5
Nikotinski: N1, N2, N3, N4, N5, N6, N7, N8, N9, N10
Noradrenalin:
Adrenalin:
Dopamin: D1, D2, D3, D4, D5
Serotonin: 5-HT
1A
, 5-HT
1B
, 5-HT
1C
, 5-HT
1D
, 5-HT
1E
5-HT
2A
, 5-HT
2B
, 5-HT
2C
, 5-HT
3
, 5-HT
4
,
5-HT
5A,
5-HT
5B
, 5-HT
6
, 5-HT
7
GABA: GABA
A
, GABA
B
Glutamat: NMDA, AMPA, kainatni, metabotropni
1, 2, 3, 1, 2, 3
Teorije shizofrenije
Dopaminska: efekti apomorfina, amfetamina;
korelacija izmeu terapijskih doza antipsihotika i
afiniteta za D2 receptore
Glutamatska: NMDA antagonisti poput
fenciklidina izazivaju psihotike simptome
Integracija teorija: glutamat ispoljava ekscitatorni,
a dopamin inhibitorni uticaj na GABA-ergike
neurone koji se iz strijatuma projektuju u talamus
i ine senzorna vrata
ukoliko nema dovoljno inhibitorne GABA-ergike
modulacije ulaznih signala u talamusu: deficit
selektivne panje
Tipini antipsihotici
fenotiazini: hlorpromazin (alifatini
boni niz), tioridazin (piperidinski),
flufenazin (piperazinski)
butirofenoni: haloperidol, droperidol
tioksanteni: zuklopentiksol
benzamidi: sulpirid*
trea intracelularna petlja
(interakcija sa G-proteinom)
D
1
, D
5
vezivanje za Gs i
stimulacija adenil
ciklaze cAMP
Multipli dopaminski receptori
vezivanje za Gi/o i
inhibicija adenil
ciklaze cAMP,
Ca
2+
, K
+
D
2
, D
3
, D
4
Farmakoloki efekti
Antagonizam D2 receptora
A) U mezolimbiko/mezokortikalnom putu: a) supresija
pozitivnih simptoma psihoze: jedino kliniki korisno dejstvo
(uz antiemetiko); b) apatija, smanjenje inicijative
negativni simptomi!
B) U nigrostrijatnom putu: ekstrapiramidalni efekti
C) U tuberoinfundibularnom putu: poveanje sekrecije
prolaktina iz hipofize galaktoreja, amenoreja,
ginekomastija, neplodnost
Antagonizam: 1 receptora hipotenzija; M receptora
poremeaj vida, suvoa usta, retencija mokrae,
konstipacija; H1 receptora sedacija; 5-HT receptora
poveanje telesne mase; antiemetiko dejstvo (D2 i H1*)
Dopamin
limbiki sistem/korteks
D
1
, D
2
, D
3
, D
4
, D
5
strijatum
D
1
, D
2
hipofiza
D
2
Lokalizacija dopaminskih receptora
Ekstrapiramidalni neeljeni efekti
Akutne distonije
Akatizija
Parkinsonov sindrom
Tardivna diskinezija najvaniji neeljeni
efekat: kod 20-40% pacijenata hronino
leenih klasinim antipsihoticima
Neuroleptiki maligni sindrom:
hiperpireksija, rigiditet
Farmakokinetika
Velika varijabilnost odnosa: doza-
koncentracija u biolokim
tenostima-kliniki odgovor
Depo preparati (estri u uljanom
vehikulumu) kod slabe saradnje
pacijenta
Indikacije
Shizofreni poremeaji
Manija
Akutne psihotine reakcije
Poremeaji raspoloenja sa
psihotikim simptomima
Delirijum/demencija
Bihejvioralni efekti
Svi antipsihotici antagonizuju
hiperaktivnost i stereotipno ponaanje
ivotinje izazvano amfetaminom i
apomorfinom, kao i hiperaktivnost
izazvanu fenciklidinom mera
antipsihotikog dejstva
Klasini antipsihotici izazivaju katalepsiju
mera ekstrapiramidalnih dejstava
Atipini antipsihotici
Klozapin, olanzapin, kvetiapin, risperidon,
sertindol, amisulprid, aripiprazol, ziprasidon,
zotepin (sulpirid?)
Izazivaju znaajno manje ekstrapiramidalnih
simptoma od tipinih antipsihotika, s manjim
rizikom od tardivne diskinezije, pri dozama kojima
se postie komparabilna kontrola psihoze
U poreenju sa tipinim antipsihoticima: relativno
vei afinitet za 5-HT2 receptore u odnosu na D2
receptore
Povoljniji efekti na negativnu simptomatologiju i
kognitivne funkcije?
Za klozapin: potvrena efikasnost kod
rezistentnih shizofrenija, u poreenju sa tipinim
antipsihoticima
Neeljeni efekti atipinih
antipsihotika
Profili neeljenih efekata atipinih antipsihotika
se izuzetno razlikuju
Klozapin: agranulocitoza kod 1-2% tokom prve
godine
Metaboliki: dobijanje na telesnoj masi,
hiperglikemije, novonastali dijabetes melitus,
poveanje lipida plazme
Kardiovaskularni: produenje QT intervala,
iznenadna srana smrt
Farmakoekonomski aspekt
(Schizophr Res 2005;79:145-155)
13 milijardi dolara godinji promet u svetu
atipini antipsihotici 1/3 recepata, 92% trokova
7% svetske potronje u SAD, a 60% prometa
Pitanja i komentari?
Kontakt
objekat B ulaz 001
Tel. 3970379 lok. 680
e-mail: miroslav@pharmacy.bg.ac.yu

You might also like