RAZVI J ANJ E VJ E TI NA NVO- A

Pisanje projeknih prijedloga

REGIONALNI CENTAR ZA OKOLI
za centralnu i istonu Evropu
RAZVI J ANJ E VJ E TI NA NVO- A
Pisanje projeknih prijedloga
napisao
BESIM NEBIU
uredili
ILDIKO SIMON i CERASELA STANCU
REGIONALNI CENTAR ZA OKOLI
za centralnu i istonu Evropu
O REC-u
Regionalni centar za okoli/ivotnu sredinu za Centralnu i Istonu Evropu (REC) je nezavisna,
nepolitika, nestranaka, neprofitna organizacija sa misijom da pomogne pri rijeavanju problema
vezanih za okoli/ivotnu sredinu u Centralnoj i Istonoj Evropi (CEE). Centar ispunjava ovu misiju
time to promovie saradnju izmeu nevladinih organizacija, vlada, biznisa i ostalih uesnika u
okoliu/ivotnoj sredini, podravajuci slobodnu razmjenu informacija i promovisanjem uea
javnosti u procesu donoenja odluka vezanih za okoli/ivotnu sredinu.
REC je osnovan 1990 godine od strane Sjedinjenih Amerikih Drava, Evropske Komisije i Maarske.
Danas, REC se zakonski bazira na Povelji potpisanoj od strane vlada 27 drava i Evropske Komisije, i
na Meunarodnom Sporazumu sa Vladom Maarske. REC ima sjedite u Szentendreu, Maarska, i
lokalne kancelarije u svakoj od 15 zemalja korisnica CEE koje su: Albanija, Bosna i Herzegovina,
Bugarska, Hrvatska, eska Republika, Estonija, Maarska, Latvija, Litvanija, FYR Makedonija, Poljska,
Rumunija, Slovaka, Slovenija i Srbija i Crna Gora.
Skoranji donatori su Evropska Komisija i Vlade: Albanije, Belgije, Bosne i Hercegovine, Bugarske,
Kanade, eske Republike, Danske, Estonije, Finske, Francuske, Njemake, Italije, Japana, Latvije,
Litvanije, Holandije, Poljske, Slovenije, vedske, vicarske, Velike Britanije, Sjedinjenih Amerikih
Drava i Srbija i Crna Gora kao i ostale meu-vladine i privatne institucije.
Cijeli sadraj ovog izdanja je autorsko pravo
2002 Regionalnog Centra za Okoli za Centralnu i Istonu Evropu
Niti jedan dio ovog izdanja ne smije biti prodan ili umnoen za prodaju bez dozvole nosioca
autorskog prava
ISBN: 963 9424 51 X
Objavljen od strane:
Regionalnog Centra za Okoli za Centralnu i Istonu Evropu
Ady Endre ut 9-11, 2000 Szentendre, Maarska
Tel: (36-26) 504-000, Faks (36-26) 311-294,
E-mail: info@rec.org, Web strana: www.rec.org
Prevodilac: Asja Rasavac, Dizajn: Sylvia Magyar i Greg Spencer, Ilustracija: Laszlo Falvay
Ova i sve publikacije REC-a se tampaju na recikliranom papiru koji je proizveden bez koritenja
klorina ili hemikalija na bazi klorina.
S ADRAJ
PI SANJ E PROJ EKTNI H PRI J EDLOGA 3
Tematski Materijal 5
Pregled 7
Dizajn Projekta i Pisanje Projektnih Prijedloga 9
Kako napisati Prijedlog Projekta 12
Metode Treninga 21
Metoda 1: Ice breaker (ledolomac), Uvodna Vjeba 23
Metoda 2: Duge Rijei 24
Metoda 3: Osiguravanje prihoda 26
Metoda 4: U kojem sam pravcu otiao/la 28
Primjer Dnevnog Reda Radionice 29
PI SANJ E PROJ EKTNI H PRI J EDLOGA 4
PI SANJ E PROJ EKTNI H PRI J EDLOGA 5
Tematski Materijal
PI SANJ E PROJ EKTNI H PRI J EDLOGA 6
PI SANJ E PROJ EKTNI H PRI J EDLOGA 7
Pregled
Uvod
Bez direktnog finansiranja projekta, veina nevladinih organizacija (NVO) nee biti
u mogunosti da ispune svoje ciljeve. Pisanje jasnog, detaljnog i ciljanog prijedloga
projekta je neophodno za uspjeh NVO-a.
Da bi se savladalo pisanje prijedloga projekata, zahtijeva se jedinstven pristup
upravljanju projektom. Ovaj vodi je stoga namijenjen da poslui kao osnova za
asove treninga vezane za proces, kao i krajnji proizvod projektnog dizajna.
Prijedlog projekta je detaljan opis niza aktivnosti ciljanih ka rijeavanju odreenog
problema. Prijedlog treba da sadri detaljno objanjene vezano za:
opravdanje za projekat;
aktivnosti i raspored za implementaciju;
metodologija; i
potrebna ljudska, materijalna i finansijska sredstva.
Prijedlog projekta treba da predstavlja detaljno direktnu manifestaciju projektnog
dizajna. On predstavlja sredstvo putem kojeg se projekat prezentira vanjskom svijetu
u formatu koji se odmah prepozna i prihvati.
Cilj asova treninga za pisanje prijedloga projekta je da prue objanjenje:
uloge projektnog prijedloga i aktivnosti vezane za svaku fazu;
kako se snositi sa projektom i projektnim prijedlogom sa organizacionog aspekta;
kako se prijedlog projekta slae sa upravljanjem projekta; i
kako sastaviti dobar prijedlog projekta.
Cilj Vodia
Ovaj vodi e voditi trenere kroz asove i vjebe za pisanje prijedloga projekta. On
omoguava korisniku da:
unaprijedi uesnikove vjetine pri kreiranju kvalitetnog projektnog prijedloga;
im pokae kako da upravljaju projektom u organizaciji; i
im pomogne da shvate vrijednost projekta kao metode za ispunjavanje misije organi-
zacije.
Izazovi koji proizilaze iz ovih problema se mogu svrstati u tri grupe:
1) Unapreivanje vjetina i organizacione procedure
Uenje tehnika za pisanje prijedloga projekta, kao i razvijanje vjetina za dizajniranje
i pisanje uspjenih prijedloga projekta je cilj veine uesnika
Uspostavljanje sistema i standarda vezanih za razvijanje projekata u NVO-ima je
takoe jedan od kljunih ciljeva.
TE MATS KI MATE RI J AL
TE MATS KI MATE RI J AL
PI SANJ E PROJ EKTNI H PRI J EDLOGA 8
2) Razumijevanje uloge projektnog prijedloga pri upravljanju projektom
Prijedlog projekta je metoda- a ne cilj. On treba da se to vie prati a odstupanja treba
da se dese jedino kada je to neophodno.
Pisanje prijedloga je samo jedna faza upravljanja projektom. To je jedna od niza
aktivnosti koja formiraju loginu sekvencu dogaaja koja se obino naziva projektni
krug.
3) Pripremni rad za pisanje prijedloga
Kvalitetan prijedlog projekta je krajnji proizvod uesnickog procesa koji ukljuuje
znatno istraivanje, diskusiju i uenje iz predhodnih iskustava (Pogledaj Tabela 1).
Vjetine koje se trebaju razviti
Trening se fokusira na razvijanje odreenih vjetina vezanih za dizajniranje i izradu
dobrog prijedloga projekta.
Ovaj vodi pruza upute za:
obavljanje pripremnog rada (Pogledaj Tabelu 1);
razvijanje detaljnog i odrivog projektnog plana postavljanjem realnih ciljeva i
odreivanje potrebnih sredstava;
TABELA 1
Intervjuii prijanje i mogue korisnike. Iako je povratna informacija vjerovat-
no primljena kada se prethodni projekat zavrio, nove beneficije i uslovi su
moda proizali. Razgovarajte sa moguim korisnicima da osigurate da je ono
to planirate ponuditi poeljno i potrebno.
Pregledajte prethodne projektne prijedloge. Izbjegavajte ponavljanje greaka
i ponavljanje rezultata koja su ve ispunjena. Malo je vjerovatno da e donatori
omoguiti sredstva za neto to je ve uraeno.
Pregledaj prethodne izvjetaje o evaluaciji projekta. Ne raunajte da e se
lanovi projekta sjetiti svih greaka i podruja na kojima je potrebno
poboljanje.
Organizujte fokusne grupe. Pobrinite se da su svi ljudi u mogunosti i sprem-
ni da doprinesu.
Provjerite statistike podatke. Ne dozvolite drugima da otkriju netanosti i
nedostatke u podacima na koje se vi oslanjate.
Konsultujte se s ekspertima. Vanjska miljenja e vam pruiti ideje i kredi-
bilitet.
Izvrite istraivanja, itd. Sakupite to je vie preliminarnih informacija da
demonstrirate portvovanost za projekat i da se rafiniraju ciljevi.
Organizujte sastanke u zajednici ili forume. Kada se javnost osjea da je bila
konsultovana, onda e biti spremniji da sarauju i podre projekat.
Prije Pisanja Prijedloga
TE MATS KI MATE RI J AL
PI SANJ E PROJ EKTNI H PRI J EDLOGA 9
izrada paketa projektnog prijedloga kako bi se donatorima
pruile sve potrebne informacije;
priprema i praenje budeta projekta;
pisanje budetskih izvjetaja.
Sadraji
Ovaj vodi pokriva slijedea tematska podruja:
ta je projekat i ta nije?
Koji je projektni dizajn?
Kako su formulisani projektni elementi?
Koje metode su najbolje za planiranje projekta? .
Kako se pie prijedlog projekta? (preporueni format koji pokri-
va sve aspekte prijedloga projekta)
Dobra je ideja da se svi uesnici upoznaju sa glavnim terminima
za pisanje projektnog prijedloga koji je lociran na desnoj strani.
Pruanje Treninga
Vodi se treba koristiti u kombinaciji sa aktivnostima prezentiranim u metodama
treninga. Veina sadraja vodia je dizajnirana na takav nain da se moe koristiti kao
materijal za uesnike tokom asova treninga. Meutim, trener moe da ga prilagodi
odreenom kontekstu i trajanju aktivnosti treninga.
Osnovni Projektni Pojmovi
ta je (a ta nije) Projekat
S aspekta upravljanja projektom, bilo koji niz aktivnosti koji prolazi kroz projektni
krug SE SMATRA projektom.
Projektni krug se sastoji od projektnih faza. Organizacija treba da ve ima
definisanu organizacionu strategiju putem koje moe da ustanovi potrebe i
mogunosti u ovom polju. Nekoliko ideja e zatim usljediti i organizacija e moi da
izabere. Projektne faze potom logino prolaze kroz dizajn, finansiranje,
implementaciju i evaluacionu fazu.
NVO-i esto obavljaju aktivnosti koje ne spadaju u projektnu kategoriju. Takoe,
vano je prepoznati da projekat nije:
prethodna aktivnosti koje se periodino ponavlja na isti nain;
aktivnosti bez jasno definisanog cilja;
aktivnosti koje se mogu ponoviti ili prebaciti bilo gdje i bilo kada; ili
tekue (regularne) organizacione aktivnosti (npr. sastanak odbora).
Glavni Termini za Pisanje
Projektnog Prijedloga
Indikatori oni elementi projektnog
plana koji prevode svrhu projekta u
mjerljive jedinice (kvantitet i kvalitet)
i stoga pruaju osnovu za mjerenje
uticaja.
Input ulaganje sredstava (ljudskih,
materijalnih ili finansijskih) uloenih
u projekat.
Output postignuti rezultati
Plan aktivnosti opis perioda, ras-
poreda i odgovornosti za aktivnosti
projekta.
Gantova tabela specifini model
za planiranje aktivnosti koja pokazu-
je kako su aktivnosti povezane.
TE MATS KI MATE RI J AL
PI SANJ E PROJ EKTNI H PRI J EDLOGA 10
TABELA 2
Korak Element Razmatranje
1
Odreivanje cilja, oekivanih Pozadina projekta
rezultata i ciljane grupe Odreeni ciljevi
Drutvena vizija organizacije
Oekivani kratkoroni i dugorocni rezultati
Korisnici projekta
Projektom rjeeni problemi
2
Sadraj projekta Tema i glavni problemi koji se moraju pokriti
Odabrane metode za postizanje ciljeva
Aktivnosti koje se trebaju implementirati
Budue potrebe za nastavak projekta
3
Lokacija projekta i raspored Lokacija razliitih aktivnosti
Trajanje projekta
Poetni i zavrni datumi za projekat
Raspored individualnih aktivnosti
Vremenski raspored
4
Sredstva Ljudski resursi
Finansijska sredstva
Infrastruktura
5
Trokovi/izvori prihoda Ukupni budet projekta
Detaljan budet po aktivnostima i vrstama troka
Procenat i oblik vlastitog doprinosa
Potencijalni donatori
6
Opis implementirajue organizacije Opis implementirajue organizacije
i partnera Analiza kapaciteta i mogunosti
Opis kooperativnih partnera
Analiza partnerovih kapaciteta i mogunosti
7
Projektni tim i menadment Koordinator projekta
Komunikacioni metod projektnog tima
Komunikaciona strategija i praksa u vanjskoj okolini
8
Nadgledanje, evaluacija i praenje Kriteriji uspjenosti projekta
Metode i vremensko nadgledanje i evaluacija
Budui planovi i pregled
Uzeti u razmatranje za svaki planirani korak
TE MATS KI MATE RI J AL
PI SANJ E PROJ EKTNI H PRI J EDLOGA 11
ta je Projektni Dizajn?
Dizajn Projekta je jedna faza projektnog kruga. Sastoji se od dva
elementa:
Planiranje projekta (formulisanje projektnih elemenata); i
Pisanje projektnog prijedloga (pretvaranje plana u projektni
dokument)
Dizajn projekta je rezultat projektnog planiranja i projektnog
prijedloga. Oba koraka su eophodni za formiranje vrstog
projektnog dizajna.
Planiranje Projekta Formulisanje Projektnih
Elemenata
Prije nego to se napie projekat, trebaju se razviti njegovi pojedini elementi.
Osvrtanje na Razmatranja pri Planiranju pomae pri razvijanju projektnih elemenata
kao sto je prikazano u Tabeli 2.
Drugi nain za rijeavanje pitanja vezanih za planiranje je de se uzmu u obzir
projektne faze dizajna gdje se postavljaju ova pitanja. Na osnovu ovih kriterija, pitanja
vezana za planiranje projekta se mogu svrstati u ona koja se postavljaju tokom
planiranja projekta ili pisanja prijedloga kao sto je prikazano u Tabeli 3.
Bez obzira na model projektnog planiranja koji je ovde prikazan, kvalitetno pisanje
projekta nije mogue bez odgovarajueg planiranja.
TABELA 3
Pitanja koja se moraju uzeti u obzir
na poetku projektnog plana
Korisnici projekta
Projektni tim i kooperativni partneri
Kriteriji uspjenosti
Ciljevi
Odabrane metode za postizanje cil-
jeva
Trokovi i rashodi
Vlastiti doprinos
Potencijalni donatori
Elementi projektnog
prijedloga
Naziv projekta
Ciljevi projekta
Opis projektnih aktivnosti
Opis oekivanih projektnih
rezultata
Implementacioni plan projekta
Poetak aktivnosti
Raspodjela sredstava
Projektni kadar
Detaljni budet projekta
(fiksni trokovi, potrebna oprema)
Ostala tehnika sredstva (npr vozila)
Raspodjela finansijskih sredstava
(vlastiti doprinos i ostala sredstva)
Razmatranja pri Planiranju
Model Projektnog Kruga sa
est Projektnih Faza
Faza 1: Utvrditi potrebe za istrazivan-
je i mogucnosti
Faza 2: Odrediti projektnu ideju
Faza 3: Dizajniraj projekta
Faza 4: Finansiranje projekta
Faza 5: Implementirati aktivnosti
Faza 6: Evaluirajte rezultate
TE MATS KI MATE RI J AL
PI SANJ E PROJ EKTNI H PRI J EDLOGA 12
Kako Napisati Prijedlog Projekta
Kada se uspostave temelji, moe se poeti sa pisanjem prijedloga. Kljuna odluka
koja treba da se donese u ovoj fazi je vezana za strukturu projektnog prijedloga
(ukljuujui sadraj i duinu). Struktura se odreuje vrstom projekta kao i zahtjevima
donatorske agencije. Mogue je odrediti neke zajednike elemente u raznim
formatima, prijavnim obrascima, nacrtima projektnog dizajna i uputama za aplikaciju
za grant.
Predloeni Format
Naslov
Naslov treba da se pojavi na prijedlogu u duini od tri do etiri strane. Naslov treba
da ukae na naziv projekta, ime glavne organizacije (i potencijalnih partnera ako ih
ima), mjesto i datum pripremanja projekta i ime donatorske agencije kojoj se pie
prijedlog.
Naslov Projekta
Naslov projekta treba da bude kratak, saet i po mogunosti da se odnosi na
odreene kljune projektne rezultate ili na vodeu projektnu aktivnost. Naslovi
projekta koji su predugaki ili generalni nisu u mogunosti da prue itaocu efektivan
pregled onoga to se u njemu nalazi.
Sadraj
Ukoliko je ukupan prijedlog projekta dui od 10 strana, treba
uvrstiti i sadraj na poetku i kraju dokumenta. Sadraj omoguava
da itaoc na brzinu nae odgovarajue dijelove dokumenta.
Sadraj treba da sadri naslov i poetni broj strane za svaki dio
prijedloga.
Izvod iz knjige
Mnogo itaoca nema vremena da proitaju cijeli prijedlog
projekta. Stoga, korisno je da se ubaci kratki pregled projekta-
izvod iz knjige. On treba da ukljuuje:
prikaz problema;
ciljeve projekta;
implemetirajue organizacije;
kljune projektne aktivnosti; i
ukupan budet projekta.
Teoretski, izvod se treba sastaviti nakon to odgovarajue pojedinosti dobiju svoj
oblik. Za manji projekat, izvod ne smije biti dui od 10 linija (redova). Vei projekti
nude izvod dug 2 strane.
Dopuna Tekstu
Ovaj dio projekta opisuje socijalnu, ekonomsku, politiku i kulturnu pozadinu od
koje nastaje projekat. On treba da sadri odgovarajue podatke o istraivanju koje se
izvrilo u poetnoj fazi planiranja projekta ili su sakupljeni iz drugih izvora. Pisac
(projekta) treba da uzme u obzir potrebu da se nae balans izmedu duine ovog dijela
i veliine ukupnog prijedloga projekta. Velike koliine odgovarajuih podataka treba
da se smjestiti u Aneks.
Efektivni i nefektivni
projektni naslovi
Efektivni projektni naslovi
Eko-kamp Zletovica 2002
Podizanje svijesti o okoliu u
novonastalim dravama
Graani tite jezero Debar
Nefektivni naslovi
Obrazovanje o okoliu
Zatita sliva jezera Dojran od tetnih
voda koje teku kroz rijeku Dragomir
iji tok poinje u lokalnim domain-
stvima
TE MATS KI MATE RI J AL
PI SANJ E PROJ EKTNI H PRI J EDLOGA 13
Opravdanost projekta
Potrebno je omoguiti razlog (osnovu) za projekat. Zbog njegove vanosti, obino
je ovaj dio podijeljen na 4 ili vie podgrupa.
Prikaz problema
Prikaz problema omoguava opis odreenog problema koji projekat pokuava da
rijei da bi se stvorili uslovi za za projekat. Stoga, prijedlog projekta mora da naglasi
zato neko pitanje predstavlja problem za zajednicu ili drutvo u cijelini npr. koje
negativne implikacije utiu na ciljanu grupu. Takoe, ovdje treba da se nalazi i
pojanjenje vezano za potrebe ciljane grupe koje se pojavljuju kao direktna posljedica
opisanog problema.
Prioritetne potrebe
Potrebe ciljane grupe koje su usljedile zbog direktnog negativnog uticaja problema
trebaju da predstavljaju prioritet. Objanjenje vezano za donoenje ovakve odluke
mora biti ukljueno (npr koji kriteriji su se koristili). Npr, ukoliko je problem prikazan
kao loa infrastruktura u zajednici lista vezana za ovaj problem moe biti sljedea:
unaprijeeni sistem za snadbijevanje vodom i u kvalitetu i kvantitetu;
bolje ceste; i
unaprijeeno sakupljanje otpadnog materijala.
Ove tri potrebe e biti vie ili manje prioritetne ovisno o nivou vanosti za
zajednicu, a opis e biti omoguen vezan za naine kako je dolo do ove odluke (npr.
uzorak uzet od strane lokalnog stanovnitva, trokovi vezani za projektnu intervenciju
itd). Ova procedura omoguava kredibilitet odabranoj intervenciji.
Predloen pristup (vrsta intervencije)
Prijedlog projekta treba da opie strategiju odabranu za rjeavanje problema i taan
nain koji e dovesti do unaprijeenja.
Jedan nain da se opie pristup vezan za gore navedene potrebe npr. unaprijeen
sistem za snadbijevanje vodom moe biti : intervencija da se uspostave osnovni
objekti za snadbijevanje vodom u zajednici, sa opisom odreenih karakteristika
predloenih rjeenja.
TABELA 4
Nikad ne koristite jezik koji se moe shvatiti kao napad na neku drugu organi-
zaciju ili instituciju.
Napravite analizu snage (jaine) vae organizacije prije nego to pripremite
prijedlog i onda prikaite tu snagu.
Prikazite da je va proces planiranja orjentisan na uesnike to znai da
uzima u obzir i miljenja ciljane grupe.
Pripremite kratki dokument koji ce prikazati vaa prijanja iskustva (organiza-
cioni izvjestaj) i priloite ga uz prijedlog projekta.
Savjet za uspjeno prezentiranje organizacije
TE MATS KI MATE RI J AL
PI SANJ E PROJ EKTNI H PRI J EDLOGA 14
Implementirajua organizacija
Ovaj odjeljak opisuje mogunosti vae organizacije odnosei se na njene kapacitete
i predhodne projektne izvjestaje. Opisite tano zato je vaa organizacija najprikladnija
da vodi projekat, njene veze u lokalnog zajednici, izborno tijelo organizacije i koju
vrstu ekspertnog znanja moe da prui vaa organizacija. Ukoliko su drugi partneri
ukljueni u implementaciju, takoe omoguite neke informacije vezane za njihove
kapacitete.
Pogledajte Tabelu 4 na koji nain se predstavlja organizacija. Ova lista se ne smije
smatrati kao iscrpljujua.
Ciljevi projekta
Prvo pitanje sa kojima se moramo suoiti je imenovanje ciljeva. Nekoliko engleskih
termina se mogu koristiti ukljuujui projektni cilj/smijer, Svrha projekta, itd. esto,
jedan glavni cilj se izjasni pa kasnije podijeli na razne zadatke.
Kada se suoimo sa ovim pitanjem, mora se uspostaviti hijerarhija izmeu ciljeva,
kao i uspostavljanje raznih nivoa hijerarhije. U realnosti, organizacija bi trebala da rijei
ovo pitanje ve u fazi projektnog planiranja. Tabela 5 prikazuje tri tipina nivoa
hijerarhije.
Projektni cilj (ili cjelokupni zadaci)
Ovo je generalni cilj koji bi trebao da objasni ta je osnovni problem, zato je on
vaan, koja je dugorona korist za ciljnu grupu.
TABELA 5
Hijerarhija Cilja, Zadataka, Rezultata i Aktivnosti
GOAL
Osnovni Problem
Zadatak Projekta 1 Zadatak Projekta 2 Zadatak Projekta 3
Rezultat 1.1 Rezultat 2.1 Rezultat 2.2 Rezultat 3
TE MATS KI MATE RI J AL
PI SANJ E PROJ EKTNI H PRI J EDLOGA 15
Primjer projektnog cilja moe biti:
podizanje svijesti o okoliu
unapreivanje kvaliteta ivota u zajednici; i
unapreivanje drutvenog osnaivanja ena iz osiromaenih
ruralnih podruja.
Neka pravila za postavljanje projektnog su prikazana sa desne
strane. Ukoliko je teko pratiti ova pravila onda se moda i sam
projekat treba uzeti u ponovno razmatranje ili ponovno definisati.
Projektni zadaci
Zadaci treba da su vezani za osnovni problem u smislu
beneficija koje e dobiti korisnici projekta ili ciljana grupa kao
direktni rezultat projekta kao to je prikazano u Tabeli 6. Zadaci iz Tabele 5 se mogu
definisati kao:
unapreivanje sistema za snadbjevanje vodom u kvantitetu X i kvalitetu Y za
stanovnitvo sela Z; i
smanjivanje X-om stopu akutnih infekcija.
Projektni zadaci pruaju detaljano razlaganje projektnog cilja. Projekat
najvjerovatnije ima viestruke zadatke.
Pravila za utvrivanje
projektnog cilja
1. Samo jedan cilj po projektu
2. Cilj treba da bude povezan s vizijom
razvoja
3. Teko je ili nemogue mjeriti ispunja-
vanje cilja koristei mjerljive indika-
tore,ali je mogue dokazati njene
zasluge i doprinos viziji
TABELA 6
Hijerarhija zadataka sa primjerom cilja, projektnim zadacima i rezultatima
Unapreenje
kvaliteta ivota
u zajednici
GOAL
Unapreivanje snadbijevanja
vodom u kvalitetu X i
kvantitetu Z u selu
PROJEKTNI
ZADACI
Smanjivanje
akutnih
infekcija X
Broj domainstava
prikljuenog na sistem
za snadbijevanje vodom
je uvean za X%
Broj slavnika u
selu je uvean
za Z %
Broj slavnina
u selu je
uvean za Y %
TE MATS KI MATE RI J AL
PI SANJ E PROJ EKTNI H PRI J EDLOGA 16
Projektni rezultati
Rezultati opisuju usluge ili proizvode koji e se pruiti namijenjenim korisnicima.
Ovo je obeanje uprave menadmenta. Rezultati su detaljniji od zadataka i ciljeva i
trebali bi biti mjerljivi koritenjem objektivnih indikatora. Posebna panja se treba
ukazati ovom podruju. Rezultati treba da ukau na glavne uzroke problema sa kojima
se susree ciljana grupa. Da bi se osigurali odgovarajui rezultati, menadment treba
ispravno odrediti potrebe grupe. Osvrtanjem na predhodni primjer, rezultati treba da
se napiu kao:
uveani broj domaninstva povezanih sa sistemom za snadbijevanje vodom; i
uveani broj slavina za vodu u selu.
Strijelice u Tabeli 6 pokazuju kako se rezultati projekta mogu povezati sa
projektnim zadacima. Indikatori pruaju projektnom timu mjerljivu bazu na kojoj
mogu da ocijeniti uspjenost projekta pri ispunjavanju ciljeva.
Specifikacija indikatora slui kao potvrda odrivosti rezultata i
projektnih zadataka. To formira osnovu za sistem nadgledanje
projekta. Onda kada se definiu indikatori njih treba razviti na
takav nain da omogue detalje vezane za kvantitet, kvalitet i
vrijeme. Sa lijeve strane moete vidjeti pet koraka za odabiranje
indikatora i koliko dobro ste odabrali.
Ciljna grupa
Definiite ciljnu grupu i pokaite kakvu e korist oni imati od
projekta. Projekat bi trebao omoguiti detaljan opis veliine i
karakteristike ciljnih grupa, posebno direktnih korisnika. Kriteriji
za analizu ciljne grupe mogu biti etnika kompozicija (sastav),
spol, godine, itd. Kada su ove analize opirnije, mogu se priloiti
kao dodatak.
Implementacija projekta
Plan implementacije bi trebao da detaljno opie aktivnosti i
raspodjelu sredstava koliko je to mogue. Posebno je vano pruiti
dobar pregled vezano za- tko e implementirati projektne
aktivnosti, gdje i kada. Plan implementacije moe biti podijeljen na
dva kljuna elementa: plan aktivnosti i plan za sredstva.
Plan aktivnosti (raspored)
Plan aktivnosti bi trebao da ukljui odreene informacije i objanjenja za svaku
planiranu projektnu aktivnost. Trajanje projekta se treba jasno naznaiti, s posebnim
detaljima na poetku i na kraju projekta. Tabela 7 prikazuje razne korake koji su
ukljueni u pripremanje plana aktivnosti.
Generalno, koriste se dva glavna formata da se prikae plan aktivnosti: jednostavna
tabela i Ganntt-ova mapa.
Jednostavna tabela sa kolonama, kao to je prikazano u Tabeli 8, za aktivnosti, pod
aktivnosti, zadatke, vrijeme i odgovornosti, je jasna, u jednostavnom formatu za plan
aktivnosti.
Ganntt-ova mapa je univerzalan format za prikazivanje aktivnosti u odreenim
vremenskim okvirima, ukazuje zavisnost i sekvence za svaku aktivnost. Tabela 9
prikazuje primjer Ganntt-ove mape.
Plan za sredstva
Plan za sredstva treba omoguciti informacije vezane za potrebna sredstva za
projekat. Kategorije trokova se uspostavljaju u ovoj fazi da bi se sakupile i rezimirale
informacije vezane za troskove zbog budeta.
U gore navedenom primjeru, aktivnost uspostavljanja programa za obuku osoblja
e zahtijevati opremu i sredstva. Ovo su kategorije trokova povezane sa
5 Koraka za razvijanje dobrih
indikatora
Projektni zadaci: Smanjiti stopu akutnih
infekcija u zajednici.
Kvalitet (vrsta indikatora):
Smanjen nivo zarazenosti;
Ciljna grupa (Tko?):
Smanjen nivo zaraenosti izmeu
djece kolskog uzrasta;
Mjesto (Gdje?): nivo zaraenosti
smanjen izmeu djece u Selu Z;
Kvanititet (koliko?)
Infekcije smanjenje kod djece u selu
Z za 45%;
Vrijeme: infekcije kod djece sela Z
smanjiti za 45% do 2004.
TE MATS KI MATE RI J AL
PI SANJ E PROJ EKTNI H PRI J EDLOGA 17
Korak Aktivnost Razmatranje
1
Nabrojte projektne aktivnosti Napraviti jednu listu svih planiranih aktivnosti
2
Raspodijelite aktivnosti u izvodljive Raspodijelite aktivnosti prvo u podaktivnosti a
zadatke i podaktivnosit onda u zadatke. Svaki zadatak je podijeli
pojedincu koji ga vidi kao kratkorocni cilj. Od
kljune vanosti je postici nivo potrebnog detalja
Najea greka je podjela aktivnosti na previe
detalja. Planeri trebaju da prestanu razlagati
aktivnosti onda kada dobiju dovoljno detalja za
odredivanje potrebnih sredstava.
3
Pojasnite sekvencu i zavisnost Povezite aktivnosti da bi se odredila njihova
sekvenca i zavisnost. Je li aktivnost zavisi od
pocetka ili zavrsetka aktivnosti. Npr. Izgradnja
kuce se sastoji od odvojenih, ali povezanih
aktivnosti: prvo dolazi kopanja i postavljanje
temelja, onda zidovi itd.
4
Napravite raspored vremena Svaki zadatak treba imati datum pocetka, tok za svaki
zadatak i datum zavrsetka. Onda se treba pridravati
rasporeda koliko je mogue.
5
Napravite pregled rasporeda Kada odredite vrijeme za pojedine zadatke,
glavnih aktivnosti slijedeci korak je planiranje (sumiranje) vremena
za cjelokupne glavne aktivnosti.
6
Mjerite Faze Progresa Faze progresa su kljuni dogaaji koji
omoguavaju mjerenje progresa projekta i cilja
za projektni tim.
7
Definiite ekspertno znanje Nivo i vrsta ekspertnog znanja se treba odrediti za
svaki zadatak odvojeno.
8
Raspodijelite zadatke izmeu tima Podijelite odgovornosti uz konsultaciju sa
lanovima tima.
Pripremanje plana Aktivnosti
TABELA 7
TE MATS KI MATE RI J AL
PI SANJ E PROJ EKTNI H PRI J EDLOGA 18
aktivnostima. Slijedei zadatak je identifikovanje jedinica, kvantiteta po periodu i
predvieni trokovi po jedinici. Na osnovu ovih brojki, biti e lako izraunati
trokove po periodu i ukupne trokove projekta.
Tabela 10 pokazuje ove trokove u tipinom planu za sredstva kako mogu izgledati
za Aktivnosti 1.1 (program obuke) iz prethodne tabele. Ova vrsta planiranja nam
omoguava planiranje i raunanje trokova povezanih sa projektnim aktivnostima.
Budet
Jednostavno reeno, budet je pregled oekivanih prihoda organizacije i trokova
u odreenom periodu. Oblici budeta i procedura finansijskog planiranja se razlikuju,
posebno u neprofitnom sektoru. U svakom sluaju neophodno je da finansijski
TABELA 8
TABELA 9
AKTIVNOSTI/ZADACI VRIJEME IMPLEMENTACIJE ODGOVORNOSTI
Pocetak Kraj Napomena
No. Rezultat: Vie ucesnika u odbor
za planiranje okolia
Aktivnost 1. Kampanja PIT
1.1 Pripremanje letaka za aktivnosti Juni 5, 2002 Juni 25,2000 Graficki dizajner
1.2 Podjela letaka do Jula 15 PIT
1.3 Sastanci sa grupama iz zajednice Juli 10,2000 Juli 25,2000 do Jula 15 PC
3. Prvobitni sastanak EPB do Aug.15
PIT = Projektni Tim Za Implementaciju; PC = Koordinator Projekta
Plan Aktivnosti u Tabeli
AKTIVNOST Mjesec 1 Mjesec 2 Mjesec 3 PA TA
Rezultat 1: Unaprijeen kvalitet upravljanja projektom
Aktivnost 1.1: Dizajn i program obuke za xxxxx L
implementaciju za upravu projekta XXXXX L
1.1.1 Poduzmite utvrivanje potreba XXXXX L
1.1.2 Dizajniranje modela obuke XXXXX
1.1.3 Zaponite obuku L
Aktivnosti 1.2: Unaprijedite procedure za upravu projektom XXXXX XXXXX XXXXX L
1.2.1 Poduzmite reviziju tekuih procedura u upravi XXXXX L
1.3.1 Dizajnirajte i testirajte nove procedure XXXXX L
PA = Savjetnik Programa; TA = Tehniki Savjetnik; L = Glavna Uloga
Gantova tabela
slubenici obavljaju aktivnosti tano i jasno u skladu sa budetom donatorske
organizacije i zahtijevima vezanim za izvjetavanje. Dva glavna elementa svakog
budeta su prihodi i rashodi. Prihod je koliina finansijske aktive i doprinosa koji se
koriste kao izvori podrke za projekat. Ukoliko je izvor sredstava unikatan, strana
budeta koja bi trebala pokazivati prihode se moda nee pojaviti. Meutim, mnogi
projekti imaju vie od jednog izvora podrke. Strana prihoda bi trebala da prikae udio
doprinosa svakog ovog izvora. Tabela 11 prikazuje uzorak prihodovnog lista.
Rashodi (takode se zovu trokovi) su svi trokovi koje se predviaju tokom
implementacije projekta. Bez obzira na koriteno obraunavanje i kriterija za
klasifikaciju, trokovi projekta bi trebali da predstavljaju realni odraz svih aktivnosti
predstavljenim u prijedlogu projekta.
Tabela 12 prua primjer kako moe izgledati rashod. Prikazane kategorije se
razlau u detalje onda kada se to zahtjeva. Predvianje odreenog vremena potrebnog
u razliitim fazama implementacije projekta predstavlja osnovu za raunanje utroene
dinamike u razliitim periodima projekta.
Kategorije budeta svrstavaju rashode u manje grupe po odreenim kriterijima.
Razlog tome je nadgledanje troenja i osiguravanja usklaenosti sa planom.
Dva glavna troka su direktni i operativni trokovi. Direktni trokovi su povezani
sa odreenom aktivnosu (np. organizovanje radionice). Operativni trokovi su
povezani sa unutranjim aktivnostima organizacije i smatraju se kao kratkoroni fiksni
trokovi (npr. plate osoblja, renta i komunalije itd).
Jedinice, kvantitet po periodu i predvieni jedinini trokovi su tri elementa koja su
potrebna pri raunanju trokova povezanim sa bilo kojom od ovih kategorija.
Nadgledanje i ocjenjivanje
Osnova za nadgledanje se postavlja onda kada se postave indikatori rezultata.
Prijedlog projekta bi trebao ukazati:
kako i kada e tim uprave projekta poduzeti aktivnosti nadgledanja progresa projekta;
koje e se metode koristiti za nadgledanje i ocjenjivanje; i
tko e obaviti ocjenjivanje.
TE MATS KI MATE RI J AL
PI SANJ E PROJ EKTNI H PRI J EDLOGA 19
TABELA 10
AKTIVNOSTI/SREDSTVA Jedinica Kvantitet po periodu Troak Izvor Troak po periodu Ukupni
po sredstava troskovi
jedinici
Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4
1. Dizajniraj i implementiraj
program obuke
Oprema:
Kompjuter No. 2 1,000 EU 2,000 2,000
Fotokopir No. 1 5,000 EU 5,000 5,000
Printer No. 2 500 EU 1,000 1,000
Plate i naknade:
Saradnici Nm 6 6 6 6 700 CT 10,200 10,200 10,200 10,200 40,800
Osoblje Nm 3 3 3 3 900 G 2,700 2,700 2,700 2,700 10,800
Plan Sredstava za Aktivnost 1.1
TE MATS KI MATE RI J AL
PI SANJ E PROJ EKTNI H PRI J EDLOGA 20
Izvjetavanje
Raspored projektnog progresa i finansijski izvjetaj se moe staviti u projektni
prijedlog. Obino se ove obaveze odreuju standardnim zahtjevima donatorske
agencije. Projektni izvjetaj se moe sastaviti u raznim verzijama so obzirom na ciljanu
publiku.
Menadment i osoblje
Kratak opis se treba omoguiti za osoblje projekta, individualne uloge koju
preuzimaju, komunikacione mehanizme koje postoje izmeu njih. Sve dodatne
informacije (kao CV) se trebaju priloiti aneksu.
Aneks
Aneks bi trebao da ukljuuje sve vane informacije, ali je prevelik da bi se ukljuio
u tekst prijedloga. Ove informacije se mogu kreirati u fazi planiranja ili identifikacije
projekta, ali se obino kreiraju odvojeno. Uobiajena dokumentacija koja se stavlja u
aneks projektnog prijedloga je:
analiza generalnog sadraja (npr. procjena sektora civilnog drutva);
politiki dokumenti i strateki papiri (npr. lokalni plan aktivnosti u okoliu);
informacije o implementirajuim organizacijama (npr. godinji izvjetaji, prie o
uspjehu, broure i ostala izdanja);
dodatne informacije vezane za upravljanjem strukture i osoblja projekta (curriculum
vitae za lanove projektnog tima);
mape lokacije ciljanog podruja; i
procedure i oblici upravljanja projektom (organizacione tabele, oblici, itd)
TABELA 11 TABELA 12
Ukupni Budet: 21,345
Prihod:
Osnivanje X 12,345
Doprinosi od lok.vlade 8,000
Omogueno od strane 1,000
same organizacije
Ukupni prihod: 21,345
Ukupni Budet: 21,345
Rashodi: 3,000
Plate (6 mjeseciX EUR 500)
Konsultanti (3 treneraX3 dana 2,700
X 3 treningaXEUR 100 po danu
Kancelarijski materijal 1,345
Put i smjetaj 4, 250
Direktni 3,300
Ukupni rashodi: 21,345
Uzorak prihododavnog lista (u EUR) Primjer trokovnog lista (u EUR)
PI SANJ E PROJ EKTNI H PRI J EDLOGA 21
Metode Treninga
PI SANJ E PROJ EKTNI H PRI J EDLOGA 22
ME TODE TRE NI NGA: I CE BRE AKE R ( L E DOL OMAC)
Metoda 1: Ice Breaker (Ledolomac),
Uvodna Vjeba: Manje Poznate injenice
Opis: Povezivanje manje poznatih injenica sa uesnicima
Uesnici: Bilo koji broj
Tok trajanja: 20 minuta
Materijali: Indeks kartice
Procedura
1
Raspodijelite indeks kartice svakom ucesniku. Recite im da napiu manje poznate
injenice o njima samim na karticu i da ne pokazuju nikom drugom. Sakupite sve
kartice i odloite ih sa strane.
2
Recite uesniku da ustane, proeta okolo, da se upozna s drugima i podijele 2
manje poznate injenice o njima samima. Jedna od ovih injenica bi trebala da
bude jedna od onih napisanih na karticama.
3
Nakon nekoliko minuta, recite uesnicima da se vrate na svoja mjesta. Organizujte
uesnike u timove i raspodijelite podjednak broj kartica (s injenicama) svakom timu.
4
Recite uesnicima da uklone ili sakriju kartice sa svojim imenom i da rade sa svojim
timom na povezivanju svake kartice sa osobom koja je napisala. To rade tako to
dijele informacije koje su sakupili prije dok su se upoznavali etajui okolo. (Neke
kartice mogu da pripadaju lanovima istog tima, to pojednostavljuje ovaj zadatak).
5
Poslije odgovarajue pauze, nasumice odaberite jedan tim da predstavi svoj
izvjetaj. Ovaj tim bi trebao proitati svoje kartice, jednu po jednu i identifikovati
onog koji je napisao. Tim zaradi jedan poen ako pogodi ko je napisao i jedan poen
ako zna ime onoga ko je napisao. Tim gubi jedan poen ako ukae na pogrenu
osobu ili mu pogrijei ime. Ukoliko tim prizna svoje neznanje, niko ne gubi poen
niti ga dobija.
Diskusija
Obino, ledolomac ovog tipa ne zahtijeva konani brifing. Medutim, poto postoji
nesto interesantno vezano za injenice koje ljudi otkriju o sebi, kratki brifing moe biti
koristan. Iako su pitanja o ljudima generalno, ona su dizajnirana da ohrabre uesnike
da se osvrnu na svoje ponasanje.
Koje injenice ljudi otrkiju o sebi?
Koje injenice kriju jedni od drugih?
Zato ljudi odluuju da otkriju neke injenice a sakriju ostale?
Koje injenice ljudi otkrivaju prijateljima, poznanicima i strancima?
ta je lake: napisati anoniman izvjestaj ili razgovarati o njemu lice u lice?
Hoe li neki ljudi iskriviti ili izmisliti injenice o sebi? Zato?
Kako vrste manje poznatih injenica variraju izmeu ekstrovertnih i introventnih
ljudi? Izmeu mladih i starijih?
Mislite li da bi ovaj ledolomac proizveo sline rezultate kada se radi s ljudima iz
drugih kultura?
1
PI SANJ E PROJ EKTNI H PRI J EDLOGA 23
PI SANJ E PROJ EKTNI H PRI J EDLOGA 24
Metoda 2: Duge Rijei
Opis: Naglasiti znaaj proaktivnog planiranja i predvianja problema
u budunosti nastalih zbog trenutnih rjeenja
Tok trajanja: 20 minuta ( 10 minuta sa svaku aktivnost i 10 minuta
za zavrni brifing)
Uesnici: Grupe od 5 ili 6
Materijali: Set od 15 (prepolovljene indeks kartice) za svakog igraa
ovim slovima: A, A, E, E, G, I, I, M, N, N, O, P, R, S, T
Materijal: Uputstva za Igru DUGE RIJEI
Procedura
1
Napravite materijal. Koristite uputstva iz Tabele 13 da se napravi materijal iz dva
dijela koji ce se koristiti tokom asova obuke. Biti e potrebno da individualizira
dio nazvan Tajna Strategija ma dnu svake strane za uputstvo (slijedite dati primjer).
Napravite 4 ili 5 verzija tako da svaki natjecatelj dobije razliitu strategiju. Koristite
2 ili 3 razlicite rijei iz ove liste za svakog natjecatelja: generacije, klijenje, masna
boja, pretstavljati, skriveni, ubacivanje, prekidanje, kandidati, migracija, svuda
prisutan, prezentovanje, ostavka i odvajanje.
TABELA 13
Imate 15 slova. Va cilj je da napravite najduu rije izmeu natjecatelja u
vaoj grupu koristei to je vie slova.
Sudac e vam rei kada da ponete. Imate 30 sekundi da napravite najduu
rije. Ne smijete koristite ispravne imenice (kao to su imena ljudi ili vrsta
proizvoda)
Kada istekne 30 sekundi, dajte sudcu slova koja prave rijei.
Sudac e odrediti pobjednika (ili pobjednike) koji su napravili najduu rije.
Sudac e zadrati slova i poeti drugi krug.
Igrajte dva ili vie krugova igre.
Tajna Strategija (primjer)
Zapamtite da trebate da igrate tri runde. Slova koja koristite u prvoj rundi se ne
mogu koristiti u drugim rundama.
Za prvu rundu, dajte sudcu rije od jednog slova: I. Izgubiete u ovoj rundi ali
e te sauvati 14 vaih slova.
Tokom druge runde, koristite rije MENADZERI, rije od devet slova.
Tokom tree runde, koristite rije TAKA, rije od 5 slova. (ostalo vam je
neiskoriteno slovo, E.)
Upute za igranje DUGIH RIJEI
ME TODE TRE NI NGA: DUGE RI J E I
2
ME TODE TRE NI NGA: DUGE RI J E I
2
PI SANJ E PROJ EKTNI H PRI J EDLOGA 25
2
Formirajte grupu i podijelite uloge. Podijelite igrae u grupe od pet ili est ljudi. U
svakoj grupi, pitajte igrae da odrede osobu koja ima najotmeniji digitalni sat. Dajte
ovom igrau ulogu sudca. Ostali igrai su natjecatelji koji se natjeu jedni s drugi-
ma unutar grupe.
3
Izvjestite igrae. Napravite kopije uputa za Igru DUGE RIJEI svakom igrau. Recite
igraima da proitaju upute. Ukoliko igrai imaju nekih pitanja, recite im da
ponovno proitaju upute.
4
Izvrite prvu rundu. Zamolite sudce svake grupe da ponu sa prvom rundom.
Recite igraima da ponu kreirati duge rijei. Nakon 30 sekundi, recite sudcima da
zaustave prvu rundu i da sakupe rijei.
5
Pronaite pobjednika prve runde. Recite sudcu da odredi pobjednika u svakoj
grupi koji je kreirao najduu rije. Ukoliko je vie osoba kreiralo rijei iste duine,
onda su svi pobjednici.
6
Pripremite se za slijedeu rundu. Recite sudcima da sakupe sva slova koja su prim-
ila od natjecatelja i da ih ostave na stranu. Naglasite da se ova slova nee koristiti u
slijedeoj rundi. Ukoliko se natjecatelji budu alili, neka se opet osvrnu na upute.
7
Izvrite jos dvije runde. Zamolite sudce da zaponu rundu, prekinite je nakon 30
sekundi i sakupite duge rijei kreirane od strane natjecatelja. Kao i prije, recite
sudcu da odrede pobjednika.
8
Nadite cjelokupnog pobjednika. Recite sudcu da odredi natjecatelja koji je pobije-
dio u veini rundi. Vrlo je vjerovatno da je natjecatelj koji je primio (i pratio) tajnu
strategiju vezanu za igranje rijei od jednog slova tokom prve runde cjelokupni
pobjednik u svakoj grupi.
Diskusija
Prvo, recite igraima da rekonstruiraju pobjedniku strategiju. Naglasite da je ova
strategija ukljuivala proaktivno planiranje dugorone strategije i implementirajte je.
Onda, recite igraima da se osvrnu na njihova iskustva i da podijele miljenja.
Koristite odgovarajua pitanja da bi pomogli igraima da naue slijedee:
Dananja rijeenja mogu kreirati probleme sutra. Uvijek predvidite budue posljedice
dananjih rijesenja.
Neprihvatajte rjeenja samo zato to mislite da su brilijantna ili to drugi misle da su
brilijantna.
Uvijek se pitajte, ta treba da ponovim?
Planirajte da koristite sva dostupna sredstva na najefektniji i odrivi nain.
ME TODE TRE NI NGA: OS I GURAVANJ E PRI HODA
PI SANJ E PROJ EKTNI H PRI J EDLOGA 26
Metoda 3: Osiguravanje Prihoda
Opis: Pripremanje plana aktivnosti, plana za sredstva i budet
Uesnici: Grupe od 4 do 6
Tok trajanja: 40 minuta
Materijali: Zelena Planeta
Procedura
1
Podijelite uesnike u velike grupe
2
Objasnite da e koristiti ono sto su nauili pri pripremanju plana aktivnosti, plana
za sredstva i budet za osiguravanje prihoda za unaprijeenje prirodne rezerve
Jasen.
3
Podijelite materija Zelena Planeta.
4
Odredite ili zahtijevajte lidera grupe koji e predati konane dokumente.
5
Dajte grupama 30 minuta da urade vjebu.
6
Zamolite lidera grupe da vam prui kratki pregled njihovog pristupa.
Diskusija
Da li postoji najbolji pristup ovoj aktivnosti?
Koji budet je najrealniji?
Gdje su ukljueni indirektni troskovi kao to je administracija?
Ako se fondovi podijele na osnovu konkurentnosti, koja e grupa vjerovatno dobiti
novac?
Kako donatori vide ove vrste trokova?
Da li e pojavljivanje prijedloga imati uticaj na donoenje odluka od strane donatora
ili samo na sadraj?
3
ME TODE TRE NI NGA: OS I GURAVANJ E PRI HODA
3
PI SANJ E PROJ EKTNI H PRI J EDLOGA 27
MATERIJAL
Zamislite da ste svi clanovi udruenja Zelene Planete. Ova organizacija je
uspostavljena prije dvije godine i do sada ste upravljali finansiranjem projekta u
dva navrata. Nauili ste da je osnivanje U Potrazi za Dobrim Projektima objavila
javno nadmetanje za kvalitetne projekte koju su "bazirani na aktivnosti zajednice
za pruanje odrivih beneficija u okoliu. Koliina novca je ogranicena na EUR
80,000.
Va Projekat je: Upravljanje Prirodnom Rezervom Jasen
Optinsko vijee je odredila mandat vaoj organizaciji da upravlja ovom
malom prirodnom rezervom lociranom na obalama Rijeke Tomas, susjednim
kanjonom sa mnogobrojnim spiljama i vjetackim jezerom koji se primarno koristi
za proizvodnju elektrine energije ali je isto i popularno mjesto za izlete tokom
ljeta. Posjedujete planinsku kuu sa pet soba i dvije male kolibe koje se trenutno
ne koriste. Planirate napraviti prirodni muzej sa izlobom rijetkih vrsta koje se tu
uzgajaju u prvoj kolibi. Planirate takoe da preuredite drugu kolibu, pretvarajui
je u radnju sa suvenirima za prodaju proizvoda od strane vae NVO (majce, olje
za kafu, itd).
Sa prihodom koji prikupite od muzeja i radnje, kao i postojeih objekata,
planirate da napravite kante za otpad, ograde i klupe u rezervatu, na napravite
rampu za pristup invalidskim kolicima, i da izvrtite aktivnosti vezane za
odravanje i infrastrukturu. Takoe elite da oznaite put planinarima i da
organizujete obrazovne obilaske za planinare koji dolaze vikendom. Dodatni vam
je zadatak da upravljate umarstvom, pa planirajte da organizujete godinje
kampanje za umarstvo. Koristiti ete muzej da organizujete redovne konferencije
za tampu, video prezentacije i ostale obrazovne aktivnosti za raznovrsnu
publiku. Takoe planirate da oranizujete eko patrolu, koja e registrovati
prekraje zakona i odredbi i da uloite albe nadlenim u rezervatu.
Imate raznovrsne opcije za uvoenje kvalitetnog upravnog sistema okolia u
rezervatu. Finansijska podrka je od kljunog znaaja za implementrianje ovih
ideja.
Vai Zadaci su:
1) Pripremite plan aktivnosti baziran na modelu predstavljenom u priruniku;
2) Pripremite plan za sredstva koristei odgovarajui model predstavljen u
priruniku; i
3) Sastavite budet.
Zelena Planeta
PI SANJ E PROJ EKTNI H PRI J EDLOGA 28
Metoda 4: U kojem pravcu je otilo?
Opis: Odredite prioritete i upravljanje vremenom
Tok trajanja: 40-60 minuta
Uesnici: Svi uesnici
Materijali: Kopija Materijala Jueranjih Aktivnosti za sve uesnike
Procedure
1
Ponite s vjebom tako to cete rei uesnicima da se sjete onoga to su uradili jue
(24 sata). Podijelite materijal Jueranje Aktivnosti svim uesnicima.
2
Dajte uesnicima 10 minuta da razmisle o onome sto su radili jue i da to napiu.
Sve to napiu mora iznosti 24 sata.
3
Nakon to se sve napie, recite im da postave prioritetne
aktivnosti. Prioritete moete sa A, B, ili C. A znai da je
povezan sa glavnim ivotnim ciljem ili glavni prioritet osobe.
B znai da je neto to mora biti uraeno ali nije povezano
sa glavnim ivotnim ciljem. C znai da je neto to moe biti
odloeno na neko vrijeme ili moda ne mora biti obavljeno od
strane same osobe.
4
Nakon to se sastavi lista, pitajte koliko vremena ljudi troe na
A prioritet. Diskusija bi trebala usljediti, naglaavajui
vanost rada na A prioritetima svaki dan i odstranjivanje
veine C prioriteta.
Diskusija
1) Ko provodi najvie svog vremena na C prioritete?
2) Ko provodi najvie svog vremena na B prioritete?
3) Ko provodi najvie svog vremena na A prioritete?
4) Koliko su vane ove grupe?
5) Da li ljudi imaju ravnoteu u vremenu izmeu posla i privatnog ivota?
6) Da li se mogu ljudi sjetiti svega to su radili jue? Ako ne, da li je mogue da je vri-
jeme potroeno na ne produktivan nain?
7) Da li je vrijeme odmora prioritet A?
ME TODE TRE NI NGA: U KOJ E M PRAVCU J E OTI L O?
4
Jueranje Aktivnosti
VREMENSKI PRIORITETI ZA ZADATKE
Ukupno vrijeme potroeno na "A"
zadatke:
Ukupno vrijeme potroeno na "B"
zadatke:
Ukupno vrijeme potroeno na "C"
zadatke:
PI SANJ E PROJ EKTNI H PRI J EDLOGA 29
Primer dnevnog reda radionice
PI SANJ E PROJ EKTNI H PRI J EDLOGA 30
PI SANJ E PROJ EKTNI H PRI J EDLOGA 31
Kako Pruiti Trening
Ovaj Primjer dnevnog reda je namjenjen da vam pomogne da proete obuku za
pisanju raznih elemenata ovog prirunika i metode. Ispravna upotreba, uz
kombinaciju sa ostalim aktivnostima treba da bude bazirana na onome to znate o
oekivanjima i iskustvima vaih uesnika i na dostupnom vremenu za izvoenje
aktivnosti treninga. U dodatku trening temama, primjer dnevnog reda predlae
aktivnosti koje mogu pruiti interaktivne elemente vaem treningu.
PRI ME R DNE VNOG RE DA RADI ONI CE
Dio 1 Uvod
KATEGORIJA SVRHA PREDLOENE AKTIVNOSTI
Uvod Upoznavanje uesnika jedne Metoda1 Manje Poznate
s drugima injenice
Pregled Dnevnog Reda/ Pogledajte dnevni red i podstaknite Indeks kartice sa oekivanjima
Oekivanja uesnike da podijele svoja od strane uesnika i
oekivanja azmatranja vezana
za kurs.
Upoznavanje sa Pojasnite principe/osnove projekta Razmjena miljena: ta je
projektima projekat? Koji elemente
posjeduje? ta je dobar
projekat?
Dio 2 Dizajn Projekta i Pisanje Prijedloga
KATEGORIJA SVRHA PREDLOZENE AKTIVNOSTI
Uvod Naglasite vanost proaktivnog Metoda 2 Duge Rijei
planiranja i predvidite probleme
u budunosti.
Dizajn Projekta i Omoguite okvire za proces pisanja Prezentacija
pisanje prijedloga prijedloga i kontekstu upravljanja
projekta
Praksa pri Razmjenite iskustva vezana za Grupna diskusija
Dizajniranju Projekta dizajniranje projekta
Dio 3 Kako Napisati Prijedlog Projekta
KATEGORIJA SVRHA PREDLOENE AKTIVNOSTI
Uvod Pocnite as projekta sa Predavanje/Prezentacija
perspektive rijesavanja problema
Pregled pisanja Napravite format za prijedlog Prezentacija
prijedloga projekta projekta i prezentaciju glavnih
elemenata
Pisanje projekta Proite kroz proces pisanja Metoda 3: Sluaj Grupna
prijedloga projekta korak po korak Vjezba prezentacija stavki
projekta popracena sa malim
grupnim radom
Primjer dnevnog reda radionice
PI SANJ E PROJ EKTNI H PRI J EDLOGA 32
PRI ME R DNE VNOG RE DA RADI ONI CE
Zavrna aktivnost Naglasite vanost vremena i tanosti Metoda 4: U kojem sam
pravcu je pri razvijanju projekta i otilo?
implemetacije
Dio 4 Kratki Pregled i Ocjenjivanje
KATEGORIJA SVRHA PREDLOENE AKTIVNOSTI
Kratki sadraj Pregledajte sadrzaj kursa i Diskusija
testirajte kljune take
Ocjenjivanje Ocijenite i poboljajte Koristite evaluacioni upitnik i
budue radionice metode koje ste koristili da
izrazite oekivanja uesnika
Primjer dnevnog reda radionice nastavak
Pisanje projeknih prijedloga
Regionalni centar za okoli/ivotnu sredinu za Centralnu i Istonu Evropu (REC)
je nezavisna, nepolitika, nestranaka, neprofitna organizacija sa misijom da
pomogne pri rijeavanju problema vezanih za okoli/ivotnu sredinu u Centralnoj
i Istonoj Evropi (CEE). Centar ispunjava ovu misiju time to promovie saradnju
izmeu nevladinih organizacija, vlada, biznisa i ostalih uesnika u okoliu/ivot-
noj sredini, podravajuci slobodnu razmjenu informacija i promovisanjem uea
javnosti u procesu donoenja odluka vezanih za okoli/ivotnu sredinu.
REC je osnovan 1990 godine od strane Sjedinjenih Amerikih Drava, Evropske
Komisije i Maarske. Danas, REC se zakonski bazira na Povelji potpisanoj od
strane vlada 27 drava i Evropske Komisije, i na Meunarodnom Sporazumu sa
Vladom Maarske. REC ima sjedite u Szentendreu, Maarska, i lokalne kancelar-
ije u svakoj od 15 zemalja korisnica CEE koje su: Albanija, Bosna i Herzegovina,
Bugarska, Hrvatska, eska Republika, Estonija, Maarska, Latvija, Litvanija, FYR
Makedonija, Poljska, Rumunija, Slovaka, Slovenija i Srbija i Crna Gora.
Skoranji donatori su Evropska Komisija i Vlade: Albanije, Belgije, Bosne i
Hercegovine, Bugarske, Kanade, eske Republike, Danske, Estonije, Finske,
Francuske, Njemake, Italije, Japana, Latvije, Litvanije, Holandije, Poljske,
Slovenije, vedske, vicarske, Velike Britanije, Sjedinjenih Amerikih Drava i
Srbija i Crna Gora kao i ostale meu-vladine i privatne institucije.