1.

poglavlje nedostajue dimenzije dravnosti

- Zagovara izgradnju drave, tj. stvaranje novih vladinih institucija i jaanje ve
postojeih.
- Drava kao institucija see 10 000 g. u prolost, u vrijeme prvih poljoprivrednih drutava
u Mezopotamiji. U Europi moderna drava nastaje s konsolidacijom monarhija (Franc,
panj, ved) = velike vojske, porezne ovlasti, centralizirana birokracija koja ima suverenu
vlast nad velikim teritorijem.
- Monopol zakonske moi!

- U podsaharskoj Africi drave nisu postojale prije kolonizacije; dekolonizacija dovela do
bujanja izgradnje drava, isto tako i propast SSSR-a

- Politika 20.st. oblikovana je kontroverzama glede odgovarajue veliine i snage drave.
- Na poetku stoljea liberalni svjetski poredak (VB) = opseg dravne djelatnosti nije
bio irok , a u SAD-u jo manji.
- Kako je stoljee prolazilo minimalna liberalna drava nadomjetena je mnogo
centraliziranijom i aktivnijom dravom jedan smjer razvoja doveo je do totalitarne
drave.
- Ali veliina, funkcije i opseg drave rasli su i u netotalitarnim zemljama. Taj rast, te
neuinkovitost i nepredviene posljedice koje je imao doveo je do do protureakcija u
obliku taerizma i reganizma. Polovicu 80ih i 90ih ponovno je okarakterizirao uspon
liberalnih ideja smanjenje veliine dravnog sektora dominantna je politika tema.
- Teza Hayeka: povezanost izmeu totalitarizma i moderne drave blagostanja


- washingtonski sporazum (90ih) = paket mjera ekonomske politike koje imaju za cilj
smanjenje stupnja uplitanja drave u privredni ivot problem je bio taj da temeljni
koncept nije vodio rauna o razliitim dimenzijama dravnosti i nije razumijevao nain na
koji su one povezane s ekonomskim razvojem.



OPSEG SNAGA

- Institucije u SAD-u formirane su tako da oslabe i ogranie provoenje dravne moi
ograniavanje dravne moi putem ustavnih vlada s nedvosmislenom zatitom prava
pojedinaca, razdvajanjem razliitih oblika vlasti, federalizmom... S druge strane
amerika je drava na nekim podrujima vrlo snana.

- Weber definira dravu = ljudska zajednica koja uspjeno za sebe prisvaja monopol
legitimne uporabe fizike sile na odreenom teritoriju. Bit dravnosti je prisila!

- SAD, dakle, imaju sustav ograniene vlade koji je tijekom povijesti ograniavao
nadlenost drave, ali u okviru tih nadlenosti mogunost donoenja i primjene
zakona i politikih odluka je vrlo jaka.


OPSEG dravnih nadlenosti odnosi se na razliite funkcije i ciljeve vlade. Opseg dravnih
funkcija dijeli na: minimalne funkcije, prijelazne funkcije, aktivnosne funkcije. Odnosno, svaka
drava mora osigurati javni poredak i obranu od invazije prije negoli osigura zdravstveno
osiguranje ili bespaltno visoko kolstvo, dakle, funkcije su podijeljene stupnjevito SNAGA
dravne moi ili sposobnost drave da jasno i transparentno planira i provodi politike odluke (tj.
dravna ili institucionalna nadlenost)

- Pitanja dravne nadlenosti ili snage bila su u velikoj mjeri zanemarena u politikim
raspravama kasnih 80ih i ranih 90ih., rasprave su bile usmjerene na opseg dravnih
nadlenosti, odnosno na smanjivanje opsega. Bilo je vrlo malo upozorenja vaingtonskih
politiara o moguim opasnostima koje liberalizacija donosi u uvjetima nepostojanja
odgovarajuih institucija.
Razmiljanja su se poela mijenjati s azijskom ekonomskom krizom (97-98) i problemima
koje su iskusile Rusija i druge postkomunistike zemlje.

- Institucionalna sposobnost je sredinji problem koje su institucije kljune za
ekonomski razvoj i kako ih oblikovati?
4 dimenzije dravnosti:
1) organizacijski nacrt i upravljanje (najpodlonije formaliziranju i time prenoenju preko
drutvenih i kulturolokih granica) = podruje studija upravljanja (i poslovnih kola)
privatni sektor i javna administracija (organizacijska teorija) javni sektor
2) nacrt politikog sustava = institucionalni nacrt na razini drave kao cjeline, a ne
pojedinih agencija koje ga sainjavaju. Prije 80ih bilo je uobiajeno tvrditi da institucije
nisu vane ili da su odreene svojim ekonomskim i socijalnim temeljima. Posljednjih je
godina institucionalizam ponovno poeo dobivati na vanosti, ali kao podruje
komparativne politike.
3) temelji legitimnosti = usko povezana s pitanjem sustavnog institucionalnog projekta,
ali i ukljuuje normativnu dimenziju dravne institucije ne samo da zajedno moraju u
administrativnom smislu dobro djelovati kao cjelina ve moraju i u drutvu kojim
upravljaju biti shvaene kao legitimne. U povijesti je bilo mnogo oblika legitimnosti a
danas je demokracija jedini ozbiljni izvor. Problem reformi: autoritarna tranzicija VS
demokratska tranzicija
U posljednje se vrijeme sve vie tvrdi (Sen) da je demokracija i cilj samog razvoja i
sredstvo za postizanje ekonomskog rasta.
Empirijski podaci pokazuju da je demokracija na pozitivan nain povezana s rastom na
niim razinama razvoja, ali na srednjim razinama BNP po glavi stan postaje negativno
povezana (s rastom).
4) kulturni i strukturni imbenici = subpolitike naravi i odnose se na propise, vrijednosti
i kulturu one omoguavaju ili prijee postojanje odreenih vrsta formalnih institucija,
ali imaju i utjecaja na potraivanje za institucijama tako to generiraju odreene
institucionalne potrebe ili fobije => socijalni kapital
Formalne institucije VS neformalne norme i kulturne vrijednosti
formalne norme mogu se kao pitanje javne politike promijeniti: kulturne norme pak ne, a
premda se i one vremenom postupno mijenjaju, mnogo je tee usmjerit njihov razvoj.

- Do potranje za institucijama institucionalne reforme dovode: unutranji konflikti
(revolucije ili ekonomski kolaps) ili krizne situacije (vanjskog porijekla rat, unutarnjeg
porijekla valutna kriza, recesija, hiperinflacija)
- Do uspjene izgradnje drave i institucionalne reforme dolo je kada se u drutvu
pojavila jaka potreba za institucijama, koje su potom bile skrojene od postojeeg
materijala, uvezene iz vana ili prilagoene lokalnim uvjetima (rane moderne europske
drave, SAD nakon revolucije, Njemaka, Japan i Turska u 19 st, J Koreja i Tajvan u
60ima, ile, Novi Zeland 70ih i 80ih)

- Ako postoji domaa potranja, slijedi ponuda.
Nedovoljna domaa potranja je pojedinano najvea prepreka institucionalnom razvoju
siromanih.
- U nedostatku jake domae potranje, potranja za institucijama mora biti potaknuta
izvana.
Dva izvora:
1) se sastoji od vie uvjeta vezanih uz strukturnu prilagodbu, program ili projektnu
ponudu izvana (vanjske agencije, donatori ili keditori) => nametanje uvjeta => izgradnja
sposobnosti
2) izravno obnaanje politike moi od strane vanjskih vlasti koje su za sebe prigrabile
suverenitet u neuspjenim, propalim ili okupiranim zemljama => izgradnja nacije (Indija,
Singapur, Hong Kong)

- kontradikcije u politici donacija ili problem razaranja sposobnosti: direktno pruanje
usluga od strane donatora podriva sposobnost lokalnih vlada da ih same osiguraju jednom
kada program strane pomoi bude okonan.



2. poglavlje slabe drave i crna rupa dravne uprave

- Ne postoji optimalan oblik organizacije, globalno vaee norme organizacijskog
projekta. Dobra rjeenja za probleme javne uprave moraju biti na neki nain lokalna.
Sredinji problem: delegiranje donoenja odluka uinkovitost postavlja taj zahtjev,
ali sam in delegiranja stvara probleme kontrole i nadzora.

- Izvori organizacijske neodreenosti:
1) neodreenost ciljeva = ciljevi nisu jasno postavljeni nego su rezultat interakcije
razliitih aktera u organizaciji. Jedan od nedostataka sustava vlasnik upravitelj je
pretpostavka da vlast tee u jednom pravcu: prema dolje. Znaajan broj sukoba i
loeg funkcioniranja tie se upravo neslaganja glede ovlasti.
2) problem kontrole upravitelja (propisi i aktivno oblikovanje korisnosti funkcija
upravitelja), tj diskrecioni karakter donoenja odluka = prosudba nesavrene ili
nepotpune informacije od strane iskusnog profesionalca nasuprot odluci koja moe
biti rutinska => kategorija specifinosti (sposobnost da se prati obavljanje posla)
=> intenzitet djelovanja (transakcijski obujam) je druga dimenzija usluga
javnog sektora

- Legalni sustavi su zapravo aktivnosti niske do srednje specifinosti i s velikim
tranzicijskim obujmom.

- Problem nadzora aktivnosti ovakvih karakteristika:
a) natjecanje ili opcija "izlaza" (obino nije dostupno organizacijama u javnom sektoru)
= kampanja privatizacije kompetitivni pritisci
b) opcije "glasa" (idu za tim da vlasnicima/graanima omogue bolji pristup
informacijama o ponaanju upravitelja/politiara, te mehanizme za njihovo pozivanje
na odgovornost = federalizam, decentralizacija i NGO sektor politika mo nad
javnim institucijama je prenesena na lokalne zajednice u kojima ove djeluju
problem: mnoge organizacije ne rijeavaju problem vlasnik upravitelj putem
formalnog nadzora i pozivanja na odgovornost nego se vie oslanjaju na mjeavinu
formalnih i neformalnih normi to je bolji nain za poboljanje kvalitete u
djelatnostima niske specifinosti. Kontrola i striktno pozivanje na odgovornost lake
je izvedivo u djelatnostima visoke specifinosti (tejlorizam i znan upravljanje). Ali
drutveni kapital proima organizacije i od kritikog je znaaja za njihovo dobro
funkcioniranje, pa se sve vie vremena troi na razvijanje "organizacijske kulture".
Najekstremniji primjer norme+drutveni kapital u vojnim organizacijama.
Posljedica vanosti normi ogleda se u tome da se velika koliina ponaanja u
organizacijama ini neodreena.

3) stupanj diskrecionog prava (koji se moe dati upraviteljima na razliitim
hijerarhijskim razinama = decentralizacija i sloboda odluke) = podruje
odgovornosti dano odreenoj razini hijerarhijske ljestvice treba odgovarati
problemima koji su jedinstveni za podruje pod njenom kontrolom <= naelo
subsidijarnosti odluke ne treba donositi na vladinim razinama viim od onih
koje su neophodne da bi se odreene funkcije obnaale.

- Rastua tehnika sloenost suvremenih ekonomija namee vii stupanj
decentralizacije pri donoenju ekonomskih odluka. Velika koliina informacija je
lokalne naravi.
- Hayek tvrdi da to objanjava neprimjenjivost socijalistikog modela centralnog
planiranja u uvjetima tehnike sloenosti. Nijedan planer ne moe usvojiti svo
lokalnio znanje.

- Ali decentralizirane organizacije esto generiraju visoku unutranju cijenu poslovanja
i mogu biti sporije i neodlunije od centraliziranih.
Najvaniji nedostatak decentralizacije tie se rizika delegiranje ovlasti vodi
neminovno i delegiranju rizika na nie razine organizacije.
- Delegiranje ovlasti na dravnu i lokalnu vladu u zemljama u razvoju esto znai
jaanje lokalnih elita i klijentelistikih mrea to im omoguava da zadre kontrolu
nad svojim poslovima. Jedan od glavnih razloga za ponovnu centralizaciju politike
vlasti jest osiguranje minimalnih standarda nekorumpiranog ponaanja u javnoj
upravi.

- Ne postoje optimalne organizacije i iroko primjenjiva pravila ili lekcije koje se mogu
primjeniti na reformu javnog sektora, voenje projekata i davanje usluga.
- Uspjeni programi esto su svojstveni odreenom dijelu svijeta i ukljuuju ono to je
James Scott (98) oznaio kao metis sposobnost uporabe lokalnog znanja pri
pronalaenju lokalnih rjeenja.
- Vanost i prodornost normi u upravljanju i javnoj upravi podrazumijeva da e na
institucionalni razvoj snano utjecati socijalna struktura, kultura i druge varijable koje
nisu pod izravnom kontrolom javne politike.





3. poglavlje slabe drave i meunarodna legitimnost

- Suverenost i nacija drava, kameni temeljci vestfalskog sustava erodirali su i napadnuti
u svom naelu budui da unutranje vladanje (ono to se dogaa unutar drava) esto ima
veliko znaenje za druge lanice meunarodnog sustava.

- Nakon zavretka Hladnog rata slabe i propale drave postale su najvaniji problem za
meunarodni poredak. One kre ljudska prava, izazvaju humanitarne katastrofe, dovode
do golemih imigracijskih valova i napadaju svoje susjede dovode do meunarodne
nestabilnosti.

- Slabo vladanje podriva naelo suverenosti na kojem je izgraen post vestfalski
meunarodni poredak. Do toga dolazi zato to problemi koje slabe drave generiraju za
sebe i druge, u golemoj mjeri uveavaju mogunost da e netko drugi u meunarodnom
sustavu, mimo njihovih elja, pokuati intervenirati u njihovim poslovima kako bi iznudio
rijeenje problema.
- Slabe se ovdje odnosi na snagu drave nepostojanje institucionalne sposobnosti da se
provede odreena politika, esto izazvana nedostatkom legitimnosti cjelokupnog
politikog sustava.

- Temelji erozije suverenosti bili su poloeni ranijim humanitarnim intervencijama 1990ih.

- Rasprave o humanitarnoj intervenciji vodile su se oko tvrdnje da vestfalski sustav vie
nije odgovarajua okosnica meunarodnih odnosa. Vestfalski sustav bio je izgraen oko
namjernog skepticizma glede pitanja legitimnosti.
- Kraj Hladnog rata, tvrdilo se, donio je mnogo vei konsenzus oko naela politikog
legitimiteta i ljudskih prava.
Suverenost i legitimnost vie nisu mogli automatski biti priznati onome koji je u nekoj
zemlji de facto imao vlast.
U tim uvjetima vanjske sile imale su ne samo pravo nego i obvezu da interveniraju (u ima
ljudskih prava i demokratske legitimnosti).
- Humanitarne intervencije 90ih vodile su proirenju de facto imperijalne meunarodne
moi nad zemljama u dijelu svijeta propalih drava, a meunarodna zajednica je prestala
biti apstrakcija i postala osjetljivom nazonou kao djelatna vlada u tim zemljama. U tim
zemljama suverenost je prestala postojati, a funkcije vladanja prenesene su na UN ili
druge agencije ili NGO.

- Kako promicati upravljanje u slabim dravama, kako unaprijediti njihovu demokratsku
legitimnost i ojaati samoodrive institucije sredinji projekt suvremene meunarodne
politike.

- U SAD-u ta su nastojanja poznata kao izgradnja nacije terminologija odraava njihovo
nacionalno iskustvo u kojemu je kulturni i povijesni identitet bio snano oblikovan
politikim institucijama kao to su ustavnost i demokracija.
- Europljani su skloniji razlikovaju drave i nacije i istiu da je izgradnja nacije daleko
izvan dosega bilo koje strane sile.
-
- 3 faze izgradnje nacije:
1)post konfliktna obnova (odnosi se na zemlje koje su izale iz estokih sukoba) =
dravne vlasti su propale i treba ih iz temelja ponovno izgraditi. Vanjske sile na kratki rok
trebaju osigurati stabilnost putem dovoenja snaga sigurnosti, policije, humanitarne
pomoi, tehnike podrke za obnovu elektrine i vodovodne mree.
2) kad se ostvari barem neto stabilnosti zapoinje kreiranje samoodrivih dravnih
institucija koje mogu preivjeti povlaenje strane pomoi. Mnogo tee ostvariva od prve
faze, ali od kritinog znaaja.
3) preklapa se u znatnoj mjeri s drugom. Jaanje slabih drava u kojima su dravne vlasti
relativno stabilne, ali ipak ne mogu obavljati neke neophodne dravne funkcije kao to su
zatita vlasnitva ili osiguranje osnovnog obrazovanja. Vrlo iroka kategorija, ide od
drava koje imaju neka podruja institucionalne strunosti (npr centralno bankarstvo) ali
imaju problema s djelatnostima niske specifinosti (npr obrazovanje) do zemalja u kojima
su sve institucije slabe.

- Fundamentalne naelne razlike izmeu SAD i europskih zemalja glede izvora
demokratske legitimnosti na meunarodnoj razini:
SAD nema jaeg izvora demokratske legitimnosti od ustavne i demokratske nacije
drave. Bilo koja meunarodna organizacija legitimna je zato to su tu legitimnost
pregovorima i suradnjom meu vladama na njih podigle po svim pravilima utemeljene
demokracije. Strane koje su im tu legitimnost dale mogu je i u bilo kojem trenutku
povui. Meunarodno pravo i organizacije ne mogu postojati neovisno o tom tipu
dobrovoljnog sporazuma meu suverenim nacijama dravama.

Europa demokratska legitimnost proistjee iz volje meunarodne zajednice mnogo vee
od bilo koje pojedine nacije drave. Ta meunarodna zajednica nije konkretno
utjelovljena u jednom jedinom globalnom demokratskom ustavnom poretku, ali ipak
sputa legitimnost na postojee meunarodne institucije za koje se dri da je dijelom i
utjelovljuju. Slino tome drava na nacionalnoj razini ima znaajnu autonomiju u
donoenju odluka za ope dobro.

U SAD-u delegiranje ovlasti na nacionalnoj i meunarodnoj razini je mnogo ogranienije.

- Razlog te normativne razlike nalazi se u samom srcu poratnog europskog projekta.
Drave Z Europe zakljuile su da je problem nastao upravo zbog neobuzdane primjene
nacionalnog suvereniteta. EU je bila namjerno namijenjena za ugradnju tih suvereniteta u
vie slojeva pravila, normi i propisa kako bi se sprijeilo te suverenitete da ponovno
izmaknu kontroli eliminiranje same sri dravnosti.
Europljani, ali i visoko razvijena azijska drutva (Japan) su bili narodi koji su stvarali
povijest mnogo prije negoli su njihove zemlje postale demokracijama. Oni osim politike
imaju i druge izvore identiteta. Malo je europskih zemalja koje na svoje vlastite politike
institucije gledaju kao na univerzalne modele koje bi ostatak svijeta trebao slijediti.
Zapravo, dre da njihove vlastite nacionalne institucije imaju mnogo nii stupanj
legitimnosti od onih meunarodnih, pri emu EU zauzima mjesto negdje u sredini.

Ameriki pogled na dravnost i suverenost je posve drukiji. SAD je konzistentno vie
antidravna, individualistika, laissez faire i egalitarnija od ostalih demokracija. Taj
osjeaj izuzetnosti iri se i na njihove vlastite demokratske institucije i legitimnost. SAD
su osnovane na temelju jedne politike ideje. Nije postojao narod ili nacija prije negoli je
utemeljena zemlja nacionalni identite je prije graanski nego vjerski, rasni, kulturni ili
etniki. Postoji samo jedan ameriki reim, kojeg se kao najstariju i neprekidnu postojeu
ustavnu demokraciju na svijetu, ne smatra privremenim politikim kompromisom.
Deklaracija neovisnosti i ustav nisu samo temelji zakonsko politikog poretka
sjevernoamerikog kontinenta; oni su univerzalnih vrijednosti i znaaja za ovjeanstvo.