Mehanicka svojstva materijala su: cvrstoca, tvrdoca, zilavost, zamor i puzanje.

Kod ispitivanja se mora voditi racuna o: vrsti naprezanja, nacin dejjstva sile,
temperatura ispitivanja.
Prema nacinu dejstva sile djele se na staticka i dinamicka ispitivanja. S obziro
m na vrstu naprezanja razlikuju se:
ispitivanja zatezanjem, pritiskom, savijanjem, uvijanjem, smicanjem...
1. Sta je granica razvlacenja materijala?
Granica razvlacenja materijala je ono naprezanje pri vlacnom opterecenju koje
izaziva znatno
istezanje epruvete bez opterecenja sile.
2. Metode bez razaranja: ispitivanje ultrazvucnim talasima, magnetnim metodama,
elektromag talasima, penetrantskim tecnostima
3. Kontrola s razaranjem je takav postupak ispitivanja materijala gdje dolazi do
otecenja materijala koji se ispituje.
Ispitivanje na kidialici, ispit. udarne zilavosti, korozijska ispit. staticka
i dinamicka ispit. metalografska ispit.
4. Sta su metalografska ispit?
Ispitivanje makrostrukture i mikrostrukture uz pripremu uzorka bruenjem, poli
ranjem i
nagrizanjem. Mikroskopska ispitivanja u cilju odredivanja mikrostukture, udj
ela pojedinih struktura,
velicine zrna, orjentacije zrna, velicine i raspodjele ukljucaka.
5. Pokazatelji cvrstoce pri ispit. zatezanjem?
Najvaniji pokazatelji cvrstoce su :
RM zatezna cvrstoca: Predstavlja maksimalni ininjerski napon koji materijal m
oe da podnese prije nego to dode do loma materijala.
Rv granica razvlacenja: Predstavlja onaj napon pri kojem pocinju intezivnije
plasticne deformacije u materijalu.
E modul elasticnosti: Predstavlja odnos izmedu napona i jedinicne deformacij
e u podrucju elasticnosti.
6. ta su normalni a ta tangencijalni naponi? Navesti primjere za oba.
Normalni naponi su naponi u materijalu ciji je pravac okomit na ravan presjek
a. Javljaju se kad god je neki element izloen zatezanju ili pritisku,
npr. potporni stubovi, podloke (pritisak) ili zategnuta uad, visece konstrukcij
e (zatezanje).
Tangencijalni naponi su naponi u materijalu ciji pravac lei u ravni presjeka.
Javaljaju se kada se element izlae smicanju,
tj. kada na njega djeluju sile suprotnih pravaca izmedu
kojih postoji izvjestan razmak, npr. zakovice, limovi prilikom njihovog prosi
jecanja (ili probijanja).
7. ta je prirodna, a ta tehnicka granica razvlacenja i kako se utvrduje ?
Prirodna granica razvlacenja je napon pri kojem pocinju intezivne plasticne
deformacije u materijalu,
a tehnicka granica razvlacenja (KONVEKCIONALNI NAPON TECENJA) predstavlja on
aj napon koji nam daje procentualno izduenje od 0,2%.
Tehnicka granica razvlacenja (R0.2) napon pri kojem trajno plasticno izduenje
iznosi 0.2% prvobitne duine, a graficki se odreduje tako to:
povucemo pravac paralelan sa Hookovim na odstojanju 0.2% mjerne duine na x-os
i
y-koordinata presjeka povucenog pravca i krive napon-jedinicno izduenje preds
tavlja traenu tehnicku granicu razvlacenja
8. Objasniti ta je granica razvlacenja nekog materijala i kako se ona utvrduje?
Granica razvlacenja nekog materijala predstavlja onaj napon pri kojem pocinj
u intezivne plasticne deformacije u materijalu.
Moe se odredivati analiticki: Rv=F/S
9. ta je modul elasticnosti i kako se graficki utvrduje ?
Modul elasticnosti (E) odnos napona i jedinicnog izduenja u podrucju elasticn
osti, a odreduje se:
graficki izmjerimo ugao nagiba Hookovg pravca na dijagramu napon-jedinicno i
zduenje i izracunamo tangens tog ugla,
rezultat koji smo dobili je modul elasticnosti izraen u MPa
racunski izaberemo proizvoljnu tacku na Hookovom pravcu i podijelimo vrijedn
ost njene y-koordinate (napon), sa vrijednocu x-koordinate (jedinicno izduenje) E=
s/?
10. ta je cvrstoca materijala (celika), a ta modul elasticnosti? Dati definicije i
prikazati na s-? dijagramu!
Cvrstoca celika je napon potreban da se odredeni celik pokida (slomi). Graf
icki, to je napon najvie tacke grafika,
tj. cvrstoca je osobina materijala da se odupre razaranju ili osobina mat
erijala da prenosi velika opterecenja i sile bez trajnih deformacija.
Modul elasticnosti predstavlja odnos izmedu napona i jedinicne deformacije
u podrucju elasticnosti.
11. Sta je modul klizanja i kakva veza postoji izmedu modula klizanja G i modul
a elasticnosti E?
Modul klizanja je mjera otpora materijala prema uvijanju u podrucju elastic
nosti. Definie se kao odnos napona smicanja i ugla smicanja u podrucju elasticnos
ti.
12. Kako se moe povecati cvrstoca, a kako modul elasticnosti nekog metalnog mate
rijala?
rastvarajuce ojacavanje (ojacavanje cvrstim rastvorom)
? ojacavanje granicama zrna (usitnjavanjem zrna)
? ojacavnje sekundarnim fazama (precipitaciono)
? ojacavanje dislokacijama (hladnom plasticnom deformacijom)
? ojacavanje usljed transformacija
Kako je modul elasticnosti u direktnoj vezi sa meduatomskim vezama, vece pr
omjene se mogu postici samo uz znacajnu promjenu hemijskog sastava materijala.

13. Sta su pulzatori i cemu sluze?
Pulzatori su uredaji koji nam daju pulzirajuce opterecenje a koriste se pri
dinamickim ispitivanjima krtih materijala na zamor.
14. ta je savojna cvrstoca i od cega zavisi ?
Savojna cvrstoca predstavlja kolicnik maksimalnog momenta savijanja, karakt
eristike uslova opterecenja i otpornog momenta koji karakterise poprecni presjek
ispitivane epruvete,
na osnovu izraza Rbm = Msmax/W
Moe se reci da savojna cvrstoca zavisi od zatezne i pritisne cvrstoce materi
jala, s obzirom da se prilikom opterecenja, vanjska vlakna isteu, a unutranja prit
icu.
15. ta je tehnoloko ispitivanje savijanjem? Gdje i zato se provodi ?
Tehnoloko ispitivanje savijanjem je ispitivanje u kojem se prvjerava da li j
e neki element, zavar i sl. dovoljno dobar,
tj. da li ce doci do njegovog loma. Izvodi se tako to se uzme uzorak iz kons
trukcije koji treba zavariti.
Provodi se na mjestima gdje je dovoljno utvrditi da li ce element izdrati us
love eksploatacije ili ce doci do loma
16. Koje karakteristike materijala se mogu utvrditi ispitivanjem udarnim ptere
cenjem na savijanje?
Ispitivanjem materijala udarnim opterecenjem na savijanje (tj. ispitivanjem
udarom) procjenjuje se krtost materijala,
tj. energija loma (tj. udarna ilavost), odnosno utvrduju se energija nastank
a i energija irenja pukotine.
17. ta je savojna cvrstoca i od cega zavisi ?
Savojna cvrstoca predstavlja kolicnik maksimalnog momenta savijanja, karakt
eristike uslova opterecenja i otpornog momenta koji karakterise poprecni presjek
ispitivane epruvete.
Moe se reci da savojna cvrstoca zavisi od zatezne i pritisne cvrstoce materi
jala
18. ta je ukupna energija loma pri ispitivanju zatezanjem ?
Ukupna energija loma pri ispitivanju zatezanjem je energija (rad) potreban
da se materijal slomi.
19. Kako ispitna temperatura utice na pokazatelje cvrstoce materijala ?
Porastom temperature dolazi do pada cvrstoce, tj. granice razvlacenja, zate
zne cvrstoce i modula elasticnosti, a porasta plasticnosti i ilavosti.
20. Zbog cega se vri ispitivanje energije loma (ilavosti ) nekog materijala?
Ispitivanje udarne ilavosti je ustvari ispitivanje udarom, a vri u cilju odre
divanja plasticnih svojstava materijala.
21. ta je energija loma, od cega se sastoji, kako se utvrduje i od cega zavisi ?
Energija loma pri ispitivanju udarom je rad koji se izvri da se epruveta slo
mi.
Sastoji se od energije elasticne deformacije i od energije plasticne deform
acije.
Utvrduje se ispitivanjem udarom.
22. ta je energija incijacije, a ta je energija propagancije pukotine?
Energija inicijacije nastaje pri nastanku pukotine a energija propagacije p
ri nastanku loma.
23. ta je to koeficijent podobnosti za materijal za primjenu na niskim temepratu
rama i od cega on zavisi ?
Koeficijent podobnosti materijala za primjenu na niskim temperaturama se de
finie kao odnos: nT = (Te Tk)/Tk
Zavisi od najnie temperature ekxploatacije i tranzitne temperature.
24. ta je to tranzitna tempratura i kako se utrvduje?
Tranzitna temperatura je temperatura pri kojoj materijal prelazi is plastic
nog u krti lom.
Zavisi od vie faktora kao to su: hemijski sastav, mikrostruktura, velicina me
talnog zrna,
hrapavost povrsine, oblik epruvete, dubina zareza, brzina deformacije.
25. ta je tvrdoca po definiciji?
Tvrdoca je otpornost tijela prema prodiranju drugog, tvrdeg tijela, u njego
vu povrinu.
26. Kad ai zbog cega se vri ispitivanje tvrdoce celika?
Ispitivanje tvrdoce celika se vri kada je potrebno znati
da li je odredeni celik dovoljno tvrd da podnese uslove eksploatacije.
27. U cemu je sutinska razlika ispitivanja tvrdoce celika po metodi Brinel i met
odi Rockwell?
Sutinska razlika je u tome to se metodom Brinell indirektno izracunava tvrdoc
a, dok se Rockwell metodom direktno mjeri tvrdoca.
28. ta je mikrotvrdoca?
Mikrotvrdoca je tvrdoca vrlo malih ili tankih dijelova
(moe se odnositi i na tvrdocu mikrokonstituenata, pojedinih kristalnih zrna
ili ukljucaka).
29. ta je dinamicko opterecenje i kako moe da izgleda? ta je trajna dinamicka cvrs
toca?
Dinamicko opterecenje se odnosi na mehanicko opterecenje ciji se intenzitet
u vremenu mijenja.
Trajna dinamicka cvrstoca je najveci napon koji materijal moe izdrati bez lom
a i pri
neogranicenom broju promjena opterecenja i moe se odrediti ispitivanjem zama
ranjem.
30. ta je Velerov dijagram i cemu slui ?
Velerov dijagram je dijagram zavisnosti amplitude napona i broja ciklusa N.
Slui za odredivanje osobina materijala pri djelovanju vremenski primjenljivo
g opterecenja.
31. ta je trajna dinamicka cvrstoca?
Trajna dinamicka cvrstoca (sD) to je napon koji se sastoji od srednjeg napo
na sSR i najvece amplitude napona sA
pri kojoj nece doci do loma epruvete ni pri neogranicenom broju ciklusa.
32. ta je zamor, a ta puzanje materijala?
Zamor materijala predstavlja proces postepenog razaranja putem nastanka i r
azvitka prskotine do loma dijela u eksplotaciji pod dejstvom promjenjivog optere
cenja.
Puzanje je proces sporog plasticnog deformisanja metala koji su izlozeni du
gotrajnom dejstvu statickog opterecenja,
cak i nizim od vrijednosti napona tecenja, tj. zavisnost vrijeme deformacij
a.
33. Sta utice na pojavu zamora?
Na pojavu zamora utice kvalitet i stanje povrsine, eventualna koroziona ost
ecenja, frekvencije opterecenja, temperatura, dimenzija, oblik.
34. Sta je zamorni lom, kako nastaje_
Zamorni lom predstavlja deformaciju (lom) materijala usljed zamora.
Nastaje tako sto pri relativnom malim amplitudama napona nastaju izvjesne
plasticne deformacije koje se manifestuju kao linija klizanja.
35. U cemu je osnovna razlika izmedu zamornog loma i loma usljed puzanja?
Lom uslijed puzanja nastaje promjenom dimenzija odredenog masinskog dijela
usljed statickog opterecenja,
dok zamorni lom nastaje nagomilavanjem linija klizanja usljed djelovanja di
namickih opterecenja (vanjskih sila).
36. ta je zamor materijala po definiciji po definiciji i kako se dijeli?
Zamor materijala predstavlja proces postepenog razaranja putem nastanka i r
azvitka prskotine do loma dijela u
eksplotaciji pod dejstvom promjenjivog opterecenja i dijeli se na visoko-ci
klicni i nisko-ciklicni zamor.
37. ta je visko-ciklicni a ta nisko-ciklicni zamor?
Visoko-ciklicni zamor je zamor sa opterecenjm ispod granice tecenja, a broj
ciklusa do loma je veci ili jednak od 10000.
Nisko-ciklicni zamor je zamor sa opterecenjem iznad granice tecenja, a broj
ciklusa do loma je manji ili jednak od 10000.
38. ta je puzanje?
Puzanje je proces sporog plasticnog deformisanja metala koji su izlozeni du
gotrajnom dejstvu statickog opterecenja
Javlja se kod masinskih dijelova koji su u eksplotaciji izlozeni povisenim
temperaturama.
39. ta je brzina puzanja, a ta vremnska granica puzanja?
Brzina puzanja predstavlja deformaciju svedenu na jedinicu duine u jedinici
vremena.
Vremnsku granicu puzanja predstavlja konstantni napon pri odredenoj tempera
turi,
poslije isteka odredenog vremena, koji prourokuje odredeni iznos puzanja.
40. Sta su to jonizirajuce zrake, kako se dobivaju i gdje se koriste?
X i ? zraci su elektromagnetne prirode slicne svjetlosti od koje se razliku
ju po nizu osobina.
X-zrake se dobivaju u rengenskoj cijevi pod visokim naponom, a ?-zrake nast
aju emisijom zracenja male kolicine radioaktivni materijala.
41. Sta je ultrazvuk, kako se dobija?
Ultrazvuk je mehanicki talas (pojava oscilacija gustoce) cija je frekvencij
a veca od 20 000 Hz.
Ultrazvucni talasi se dobivaju pomocu piezoelektricnog provodnika koji elek
tricne oscilacije pretvara u mehanicke vibracije i obratno.
42. U kojim dimentzijama se izrazavaju sljedece velicine?
? modul elasticnosti GPa (giga paskal)
? tehnicka granica razvlacenja R0.2 MPa (mega paskal)
? kontrakcija presjeka bezdimenzionalno ili u procnetima
? energija loma J (dul)
? prelazna temperatura K (kelvin) ili eventualno stepen celzijusa
? vremenska dinamicka cvrstoca MPa (mega paskal)
? trajna dinamicka cvrstoca MPa (mega paskal)