Klinasto pismo, dio Pisma iz Amarne.

Izvor: Wikipedija
Antika knjievnost ili klasina knjievnost je knjievnost koja je napisana u antiko doba, pri emu se misli
na staru Grku i na Rimsko Carstvo; mada se tu esto uraunava i prapovijesna knjievnost od razvitka
prvog pisma i knjievnosti u Mezopotamiji, Egiptu, Perzija, Indiji, i Palestini sve do srednjovjekovne
knjievnosti. S klasinom literaturom misli se esto na knjievnost napisanu na nekom od klasinih jezika:
grkom, hebrejskom i latinskom tijekom vremena koje se poklapa s antikim dobom i to je knjievnost koja
je zapisana a ne usmena.
1 Prva knjievnost, predklasino doba
2 anrovi tijekom prapovijesti i u klasinom periodu
3 Knjievnost starog Egipta
4 Hebrejska knjievnost
5 Perzijska knjievnost
6 Starogrka knjievnost
7 Helenistika knjievnost
8 Rimska knjievnost
9 Knjievnost antike Kine
10 Izvori
Najstarije poznato pismo je sumersko klinasto pismo nastalo prije oko
5000 godina. Sustav pisanja iri se i razvija u Orijentu, Indiji i Kini.
Sumerska knjievnost se uglavnom bavila praktinim stvarima - tu su
natpisi na nadgrobnim spomenicima - a kao i egipatska knjievnost
bila je uglavnom religijske naravi. U ranu egipatsku knjievnost spada
izmeu ostalog Knjiga mrtvih. Hamurabijevi zakoni i drugi svjetovni
tekstovi mogu se nai dobro ouvani, iako napisani prije nekoliko
milenija pr. Kr. Asirsko-babilonska knjievnost nastavlja sa
sumerskom tradicijom, ali daje i doprinose razvoju filozofije, prava i
astronomije.
Beletristika nastaje otprilike istovremeno u svim ovim oblastima; himne (Eknatonova Himna suncu, Rigveda,
Odena), lirika (Pjesma nad pjesmama), saga, i ep o (Gilgameu, Epovi sa sedam tabli). Mitovi o stvaranju su
bili est knjievni motiv. Knjievnost mudrosti pojavljuje se na cijelom Bliskom istoku (Mudre izreke,
Amenemopov nauk). Otprilike istovremeno nastaje i vedska knjievnost u Indiji i proroki natpisi iz kineske
dinastije Shang.
Najstariji svjetski poznati pisac rauna se Shin-Eqi-Unninni,
[1]
koji se smatra piscem epa o Gilgameu (2000
pr.Kr.), a ponekad i kerka Sargona Akaanina, Enheduana, koja je takoer bila i pjesnikinja.
[2]
Oko 500 pr.Kr. dolazi do velikih promjena u tim oblastima, to se obino rauna kao granica s klasinim
dobom. U tom razdoblju nastaje nekoliko religija i pojavljuje se nekoliko velikih filozofa. Ta trea epoha koja
Antika knjievnost - Wikipedija http://hr.wikipedia.org/wiki/Antika_knjievnost
1 od 5 18.8.2014. 21:36
Glinena ploa epa o Gilgameu na
akadskom jeziku
Papirus iz Knjige mrtvih.
se stavlja u razdoblje od 20.g do 500.g naziva se kasna antika.
Prvi tekstovi su bili praktinog znaenja i pokuali su dokumentirati
obeanja, duinu vladavina, zakone i sl. S vremenom knjievnost
dobija vjerski karakter i obrauje mitove, u obliku nastanka svijeta ili
priama o ivotu poslije smrti, kao i proroanstva. Beletristika nastaje
s vjerskim himnama i pjesmama, koje kasnije prerastaju u kazalita.
Epovi i sage nastaju u oblasti izmeu legendi i povijesti. Beletristika
je obino pisana u stihovima i izvoena uz glazbu i ples, dok su
tekstovi svjetovnog karaktera pisani u prozi. Neke prie iz Egipta
napisane su u prozi a u kasnijoj antikoj dobi poinje proza polagano
prelaziti u epiku. Uslijed razvoja znanosti dolazi do stvaranja
znanstvenih tekstova, kako u Babilonu, tako i u Indiji, Kini i Egiptu, a
kasnije i u helenizmu. Znanstvena knjievnost je jedna od najstarijih
grana knjievnosti i vaan prethodnik filozofiji. Znaaj oblika
knjievnog anra postaje ubrzo vaan. U indijskoj knjievnosti nastaju
gramatike (Jaska i Panini) i poetska zbirka, skupljena u Vedangi.
[3]
Neposredno prije i tijekom helenizma uvodi se gramatika,
katalogizacija, poetika, retorika i drugi metaknjievni studiji na
Bliskom istoku i Europi izmeu ostalih od strane Kalimaha iz Cirene,
sofista, Platona i Aristotela.
Najstariji ouvani tekstovi su religijske naravi s Tekstovima pirmaida
koji su najstariji poznati religijski tekstovi. Razvoj materijala za
pisanje, papirusa, otvorio je nove mogunosti pa su tako svi tekstovi
mogli biti pisani na jednostavniji i bri nain. Najstariji zapisi na
papirusu su Abusir zapisi iz oko 2400 godina pr.Kr. Kasnije dolazi do
stvaranja prvih beletristikih radova. Meu najpoznatijima su: Princ s
tri sudbine, Pria o dva brata (moe se nai i u Orbiney papirusima),
Ramzes II. i bahtanska princeza, Sunuhojeve pustolovine, Pria o
rjeitom seljaku i Venamonova plovidba.
Najstariji ouvani zapis na hebrejskom je Gezer kalendar, iz 10. stoljea pr.Kr. Drugi tekstovi na arhaikom
hebrejskom su natpisi; Mea ploa, Siloamski natpis i jedan ostrakon koji opisuje Nabukodonosorovo
osvajanje Jeruzalema 586. pr.Kr.
[4]
Sva ta knjievnost je dokumentarne naravi.
Klasini hebrejski, ili biblijski hebrejski, nastaje u 6. stoljeu pr.Kr. i koristi aramejsko pismo. Tijekom tog
perioda nastaju knjige iz Tanakhe/Starog zavjeta kao i apokrifi, koje su sainjavale prie o nastanku svijeta,
zakoni, lirika, povijesne prie, knjige mudrosti i proroanstva. Svitci s Mrtvog mora nastaju izmeu 3.stoljea
pr.Kr. i 2. stoljea., Jeruzalemski Talmud, Mina i Tosefta napisani su tijekom ranog rabinskog razdoblja 2.-4.
stoljea, kao i pismo Bar Kohbea i Bakarni svitci.
[4]
Veliki dio hebrejske knjievnosti je uglavnom anoniman,
dok je u Bibliji ponekad spomenut pisac.
Poslije unitenja Jeruzalema 70., idovska dijaspora poinje pisati i na drugim jezicima kao materinskim, npr.
povjesniar Josip Flavije koji je pisao na latinskom kao i Justus tiberijski. Novi zavjet i njegovi apokrifi
Antika knjievnost - Wikipedija http://hr.wikipedia.org/wiki/Antika_knjievnost
2 od 5 18.8.2014. 21:36
Tora kao svitak, knjievno djelo i oblik
iz antike
Jasna 28.1. - Iz zbirke Avesta oko 500.g pr.Kr.
Starogrko kazalite u gradu Elei, u
dananjoj Italiji
napisani su, kako se najvie vjeruje, na koine grkom.
Najpoznatija
perzijska
knjievnost
sabrana je u
zbirci Avesta,
napisanoj oko
500.g pr.Kr., ali
naena su i
starija djela. Kao
i druga literatura
iz ove epohe,
napisana je u
stihovima. Avesta je bilo najvanije djelo zoroastrizma, sastavljeno od
21 knjige ali veina knjiga je izgubljena kada je Aleksandar Veliki
osvojio Perziju, a danas je samo jedna knjiga sauvana. U ouvanu
knjievnost pripadaju himne. U vrijeme oko Isusova roenja dolazi do nastanka pehlevi-knjievnosti: romani
u prozi ali i religijske legende izmeu ostalog o Zaratustri. Pjesnitvo nastaje na dvoru. Klasino doba
perzijske knjievnosti predstavljaju radovi iz 10. stoljea.
Podrobniji lanak o temi: Starogrka knjievnost
Knjievnost, ak i beletristika, preko Hetita dolazi do Grke. Grka
klasina knjievnost zapoinje s Heziodom i Homerovom Ilijadom i
Odisejom iz 8.stoljea pr.Kr. Lirika se pojavljuje u 6.stoljeu pr.Kr.
(elegija i pjesnitvo) s pjesnicima poput Arhiloha, Sapfe i Alkeja.
Dok su u kulturama Orijenta, Indije i Kine tijekom klasinog perioda
djelovali uglavnom religijski pisci, Grka postaje prvenstveno oblast
za nastanak filozofskih tekstova koje su pisali (Heraklit, Tales,
Platon, [[Aristotel]) i dr. S filozofijom dolazi do nastanka estetika, a kasnije i kanona. Nastanak antike grke
drame je nejasan. U Egiptu nastaju dramatizacije u religijskim kultovima, ali u staroj Grkoj drama postaje
literarna i izvan rituala. Velika imena grke tragedije su: Eshil, Sofoklo i Euripid, dok je najpoznatiji pisac
komedija bio Aristofan.
S Herodotom i Tukididom dolazi do nastanka povijesnih tekstova, koji su za razliku od sline tematike u
drugim kulturama to pokuali sekularno opisati. Kod zemljopisaca Androstena i Pauzanije povijest,
etnologija, religija i druge znanosti koritene su da bi se opisale geografske razlike. Klaudije Ptolomej napisao
je revolucionarna djela o astronomiji, zemljopisu, matematici, prirodnim znanostima. Prirodne znanosti bile
su dio filozofije prirode, kao kod Teofrasta. Od helenizma pa nadalje u antikom dobu, Grci su djelovali i u
drugim podrujima uz obale Sredozemnoga mora. Neki od njih su pisali na latinskom kao npr. Dioniz iz
Halikarnasa i Amijan Marcelin, koji su djelovali u Rimu.
Pod helenizmom dolazi do sinkretizma izmeu razliitih kulturnih grana. Helenistiku beletristiku su inile
uglavnom idile, epiloni i epigrami, a prepoznatljivi znak su bile imitacije. Helenistiki pisci bili su Kalimah i
Antika knjievnost - Wikipedija http://hr.wikipedia.org/wiki/Antika_knjievnost
3 od 5 18.8.2014. 21:36
Raspodjela grkih narjeja u 5. i 4. st. pr. Kr.
[5]
Zapadna grupa:
dorsko
sjeverozapadno
dorsko
ahejsko dorsko
Sredinja grupa:
eolsko
arkadociparsko
Istona
grupa:
atiko
jonsko
Dio autobiografije cara Augusta, Res
Gestae Divi Augusti, Monumentum
Ancyranum.
Teokrit. Pjesnitvo na Bliskom istoku poinje gubiti
na snazi u ovom periodu. Dok aramejski jezik
postaje poslovni jezik na Orijentu i oblasti
Sredozemnoga mora, grki je postao knjievni jezik
tamo gdje su u prvu ruku ivjeli etniki Grci koji su
podravali novonapisana literarna djela.
Istovremeno zapoinje pisanje prve knjievnosti na
latinskom. Prvi pokuaj pisanja romana dolazi,
pored ostalih, kod Longoa.
Podrobniji lanak o temi: Rimska knjievnost
Rimska
kultura je
naslijedila
grku,
uglavnom je
to bio jezik
po kojem su
se
razlikovale. U najstariju rimsku knjevnost spada komedija s
predstavnicima poput Terencija i Plauta. Lirika nastaje u prvom
stoljeu pr.Kr. s Lukrecijem i Katulom s poezijom i epikom. Vergilije
je oponaao Homera sa svojim epom Eneida a Teokrit s tzv.
bukolskim pjesmama (govedo, gr. bukolos). Druga velika imena iz
tog doba bila su: Ovidije, Tibulije i Sekst Propercije. Rimsku
knjievnost sponzorirale su mecene (patroni).
Doprinos rimske knjievnosti je proza koja se koristila u povijesnim
opisima, pisanju pisama, retorici i filozofiji. Marko Porcije Katon
Stariji je poznat po svojim opisma povijesti kao i Salustije i Livije.
Najvee ime retorike bio je Ciceron, koji je takoer pisao filozofska
djela. Gaj Julije Cezar i August (Res Gestae Divi Augusti) napisali su
djela autobiografskog karaktera.
U tzv. rimskoj srebrnoj dobi (kasna antika) nastaju dramska djela i epika, s piscima Senekom i Lukanom;
prepoznatljiva po estetici mjeanja nasilja i stoicizma. Juvenalove satire su tipine za ovaj period. Stacije je
stvorio tzv. sluajnu poeziju, a pojavljuje se i kao jedan od likova Danteove Boanstvene komedije u
istilitu. Proza tog doba odlikuje se "modernizmom"; s djelima pisaca Tacita, Svetonija, Plutarha i Seneke
mlaeg. Petronije i Apulej nastavljaju s razvojem satirinih i pikarskih romana. Lukijan razvija fiktivni nain
prianja. Znaaj lirike opada u ovom dobu mada su je neki nastavili pisati; car Hadrijan, Auzonije i
Klaudijan.
S kranstvom dolazi do razvoja novoplatonizma na osnovi uenja filozofa Plotina, ali istovremeno se
pojavljuju pisci ne-religijskih knjiga, npr. Marko Aurelije. Zapisi crkvenih otaca pripadaju antikom dobu.
Povijest kineske knjievnosti zapoinje s prorokim zapisima iz dinastije Shang. Iz razdoblja dinastije Chou
potjeu povijesno djelo Dokumenti (Shjng, ) i proroka knjiga Pretvorbe (Knjiga promjene, I Ching,
Antika knjievnost - Wikipedija http://hr.wikipedia.org/wiki/Antika_knjievnost
4 od 5 18.8.2014. 21:36
Daodejing je kineska zbirka kratkih
aforizama; taoistiki najstariji i
najpoznatiji dokument
). Prvu zbirku s 305 pjesama iz razdoblja od 11. st. do 7. st. pr.
Kr. (Knjiga pjesama, Shjng , i ili odena, kineski izrazi za
poeziju ili pjesmu) prikupio je Konfucije. Zbirku su sainjavale
narodne i dvorske pjesme, ali i religijske himne. Dinastija Han
nastavlja sa slinim razvojem proze kao rimska knjievnost, s
povijesnim djelima i filozofijom; najstarije djelo u 24 knjige "Opa
povijest" pripada antikom dobu, a napisao ga je Sima Qian. Za
vrijeme iste dinastije dolazi do pojave stihovne proze, fu.
Od 722. to 481. pr. Kr. nastaju Proljetni i jesenji anali (Chnqi,
), slubena kronika drave Lu. Konfuciju se pripisuje Lny (
) ili Dijalozi, zbirku izreka i ideja, a tradicionalno se vjeruje da su
ih zapisali njegovi sljedbenici. Smatra se da su nastali za vrijeme
Razdoblja zaraenih drava (475. pr. Kr. 221. pr. Kr.), a vjerojatno
su konano oblik poprimili sredinom vladanja dinastije Han (206. pr.
Kr. 220.). U Pet klasika kineske knjievnosti pored navedenih
spada i Knjiga obreda (Lj).
Oko 100. godine nastaje peterac u etiri strofe, koji se koristi za
pjevanje pjesama uz pratnju frule i bubnja. Primjer ove knjievnosti
je taoistiko djelo Daodejing.
http://www.clt.astate.edu/wnarey/Religious%20Studies%20Program/Religion%20Studies%20Program
/Religious%20Studies%20Program%20Files/the_epic_of_gilgamesh.htm
1.
http://womenshistory.about.com/od/womenwritersancientworld/p/enheduanna.htm 2.
http://www.hinduwebsite.com/hinduism/concepts/vedangas.asp 3.

4,0

4,1
Hebrew 101languages.net (http://www.101languages.net/hebrew/history.html) 4.
Roger D. Woodard (2008), "Greek dialects", in: The Ancient Languages of Europe, ed. R. D. Woodard,
Cambridge: Cambridge University Press, p. 51.
5.
Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Antika_knjievnost&oldid=4307757"
Kategorija: Knjievna povijest
Vrijeme i datum posljednje promjene na ovoj stranici: 19:34, 1. svibnja 2014.
Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima; dodatni
uvjeti se mogu primjenjivati. Pogledajte Uvjete koritenja za detalje.
Antika knjievnost - Wikipedija http://hr.wikipedia.org/wiki/Antika_knjievnost
5 od 5 18.8.2014. 21:36