olienje onoga to svaki vjernik treba da bude.

Muhammed se na miradu pribliioAllahu,

onako kako e mu se svaki vjernik pribliiti ako bude na svom putu uzeoMuhammeda za
vodia. Mali mirad svakog vjernika je njegova molitva, i tada je onnajblii Bogu, a to
pribliavanje Bogu je osnovna islamska simbolika mirada. Usuijskoj ilozoiji naglaeni su
stepeni duhovnog napretka kojima se postie konano priblienje Allahu.!animljiva bi bila i teoloka
analiza ovog djela koja bi pokazala koliko se ovajtekst poklapa sa predajama islamske tradi"ije
o miradu. #o, laiki pristup analizi
#onog putovanja $oslanika Muhammeda
o t k r i v a n j e g o v k n j i e v n i z n a a j i as"inantnu simboliku vrijednost. $oslanika
Muhammeda u ovom spisu na miradvodi %ebrail, koji kao i u drugim djelima ove tematike
predstavlja ravnoteu izme&usvjetova, vodia koji je potreban da bi se onostrano doseglo. $oslanik se
od Mekke domesdi ul'a(sa uzdie na ivotinji po imenu Burak, a latinski prevodila" za tu
rijekae da znai muko mladune patke ili malene guske. $ojava da se biima vezanimza nebesa,
koja odvode junake na nebo ili ive na nebesima daje izgled pti"olikihanstastinih bia, u
knjievnosti je esta. )ako&er, svi meleki na koje $oslanik nailazi prolazei kroz nebesa imaju perje ili
bar neki pernati dio tijela. $ero simbolie istinukoja se mora uzdii, lahkou, nebo, visinu, prostor, let u
druga "arstva, duu, bu&enjedue, duhovno uzdizanje.
*+
%ok $oslanik putuje na Buraku, dozivaju ga glasovi nakoje se on ne osvre, a ti su glasovi
predstavljaju zakone judejske i hrianske, a zatimga doziva ena obuena u lijepe arene haljine, na
koju se on opet ne osvre, a koja predstavlja ovaj svijet. ,ijepa ena kao simbol iskuenja ovog svijeta,
jedan je odnajeih simbola u orijentalnim knjievnostima, pogotovo kod suijskih
pjesnika. -vaj simbol je izraen na primjer kod .umija i Attara, ali i kod svih ostalih
suijskih pjesnika, a prihvaen je i u suvremenoj knjievnosti. Attar u djelu
/ovor pti"a
pie oejhu koji je izgubio vjeru jer se zaljubio u lijepu hrianku
*0
, a .umi u
Mesneviji
ima priu o "aru koji se zaljubio u robinju gdje robinja simbolizuje razne niske prohtjevekoje ovjek
ima u ovozemaljskom ivotu.
*1
-d mesdid ul'a(sa do prvog neba $oslanik se penje ljestvama koje 2bijahustvar ljepa
od svega to je oko ikad vidjelo3
*4
, prva preaga od rubina, druga od
*+
%. 5. 5uper,
6lustrovana en"iklopedija tradi"ionalnih simbola
, $rosveta'#olit, Beograd,*781, *97.
*0
:erididdin Muhamed Attar,
/ovor pti"a
, 5ulturni "entar 6... 6ran, ;arajevo, 9<<=, str. 47.
*1
%elaluddin .umi,
Mesnevija 6
, 9*.
*4

#ono putovanje $oslanika Muhammeda,
*1.
+


s mar agda, t r ea od bi s er a a s vaka s l i j edea od dr agog kamenj a. -vo
us pi nj anj e simbolizuje duhovni napredak vjernika, a svaka preaga jedan stepen
duhovnoguzdizanja tj. ienja koje se postie duhovnim odgojem, koje islamska
ilozoija jasno deinie. ;vaka preaga je od dragog kamenje to treba da uputi na vrijednostovog
duhovnog uzdizanja, i svaki je naredni kamen sve vredniji, kao to je dua na odre&enom
stepenu sve uzvienija i istija.Mnoge stvari koje Muhammed vidi kada se popne na nebesa su
prekrivenedragim kamenjem. ;ve je to simbol drago"jenosti onog svijeta i upuuje da je
nanjemu jedino bogatstvo. %rago i poludrago kamenje ima znaajnu ulogu u
arapskojtradi"iji i vjerovalo se u njegovo magnetsko ljekovito dejstvo, pa je zato u orijentalnojnonji
esto dragi kamen priiven na kape ili turbane. -sim dragog kamenja, itav prostor nebesa
je ukraen zlatom, srebrom> opis nebesa je vrlo bogat, ivopisan, pomalo kitnjast. $ejzai, drvee,
"vijee tako&er su okieni draguljima. $ejza uarapskoj knjievnosti, u staroj knjievnosti, a
zatim i u kasnijim periodima, vrlo jespe"iian. -rijentalista :ehim Barjaktarevi istie
spe"iine opise ranog bu&enja pustinje, oluje, veeri i noi, kao i pojavu da se ne opisuje priroda
kao "jelina venj eni poj edi nani di j el ovi i l i s as vi m s i t ni det al j i .
*8
$ej zai u
#onom putovanju $oslanika Muhammeda
su nuno drugaiji, jer se opisuju nebesa, umjesto pustinje posvuda su draguljima i zlatom
prekriveni predjeli, ispunjeni mirisima mousa iambre, ali je to isti"anje detalja i zapostavljanje "jeline
prisutno. ;lini su u arapskojknj i evnos t i i opi s i i vot i nj a. Ar aps ki pj es ni k 6 mr u' ul '
kaj s u s voj i m s t i hovi ma opisujui konja opisuje detaljno svaki njegov dio koristei stalno
pore&enja?
;labine su mu kao u gazele, a noge kao u noja>5as mu je kao u vuka, a galop kao u lisi"e.
*7
U
#onom putovanju $oslanika Muhammeda
, opi s i nebes ki h bi a na i s t i nai n s udet al j ni i i s kazani kr oz por e&enj a, na
pr i mj er ? 2A t a i vot i nj a bi j a e t akva da s e izgledom injae vea od magar"a, a manja od
mazge. ,i"e joj bijae ljudsko, dlaka joj bijae sva od bisera, griva sva od smaragda, a rep od rubina,
dok joj oi bijahuuistinu sjanije od sun"a. #oge i kopita joj bijahu kao u kamile3
9<
ili 2A s desne straneonog velikog meleka bijae mnogo drugih meleka, svaki "rnji od "rnila,
s oima
*8
:ehim Bajraktarevi,
$ejza u staroj arapskoj poeziji
, kopija teksta, bibilioteka seminara za-rijentalnu ilologiju, :iloloki akultet Univerziteta u
Beogradu, inv. br. 944, :B 66.
*7
6sto.
9<

#ono putovanje $oslanika Muhammeda
, *9.
0


"rvenim kao vatra, s glasom jaim od grmljavine, a smrdljivi bijahu preko svake mjere.3
9*
-pisi nekih meleka na koje poslanik nailazi, izrazito su simbolini?
@A@ produih dalje te vidjeh jednoga drugog meleka ija jedna polovina bijae odvatre, a druga od
snijega. )ako bijae stvoren da vatra ne mogae istopiti snijeg nitisnijeg mogae ugasiti vatru. )aj
melek, hvalei Allaha, govorae? BBBlagoslovljen dasi, Allahu, ti koji si vatru i snijeg ovako zdruio. $a
kako si ih me&usobno zdruio,mol i m t i s e da s e udos t oj i t e da i s t o t ako zdr ui s r "a
oni h nar oda koj i s u t ebi pokorniCC.
-vaj melek simbolizuje pomirenje, sredinu, jer islam je vjera sredine. -n moliza jedinstvo razliitih
naroda, koje je teko zamislivo kao i spajanje vatre i snijega, jer Muhammedu nije primljena dova
kojom je molio za jedinstvo ummeta. 6stovremeno,ovaj melek je privlanost i sinteza suprotnih sila,
postizanje ravnotee kroz suprotno,to moe imati ilozosku ili naunu konota"iju.$oslanik prolazi
kroz sedam nebesa i na svakom od njih sree neke Boje poslanike. ;vaki od njih mu daje
neku vijest ili neki savjet, to simbolie prenoenjeduhovnog iskustva, nastavljanje poslanstva,
jer Muhammed je posljednji Boiji poslanik, onaj koji donosi konano zaokruenje vjere.Meleki
koje Muhammed dalje sree tako&e su simbolino opisani. Meleka na prvom nebu ima sedamdeset
hiljada, svaki imae sedamdeset hiljada glava, svakaglava sedamdeset hiljada rogova, svaki rog
sedamdeset hiljada vorova, svaka glavasedamdeset hiljada usta, svaka usta sedamdeset hiljada
jezika, svaki jezik znavaesedamdeset hiljada govora i svaki hvaljae Allaha sedamdeset hiljada
puta na dan.
99
)o ima za "ilj da iskae raznolikost i brojnost Allahovih stvorenja, kao i da bez obzirana nju svi slave
Allaha. -vdje je izraena i simbolika broja sedamdeset hiljada, koji seu i t a v o m d j e l u
n a j v i e p u t a k o r i s t i d a i s k a e v i e s l o j n o s t , k o mp l e k s n o s t i neizmjernost.
-pisi meleka i svih nebeskih bia na koje $oslanik Muhammed nailazi,kao da podsjeaju na Borhesovu
antastinu zoologiju. #a treem nebu meleki su poredani u povorke, zbijeni tako da se ni dlakame&u
njih ne bi mogla smjestiti, toliko pokorni da se, ako bi se neki pomakao premaistoku ili zapadu ni
jedan od njih se ne bi pomaknuo s mjesta, sve dok se taj ne bi v r a t i o , n i t i b i s e v r s t a
i z k o j e s e t a j i z ma k a o i ma l o r a z j e d n a i l a . 2 A p o v o r k e spomenute hodahu
sve ukrug hvalu iskazujui Allahu i blagosiljajui njegovo ime
9*
6sto, *4.
99

#ono putovanje $oslanika Muhammeda,
9+