Upotreba rodno osjetljivog jezika pitanja i odgovori

Mirjana Vlahovi
O rodno osjetljivom jeziku, prvi put se poelo govoriti 70-tih godina 20. veka u
jedinjenim amerikim dr!avama da "i se pro#irilo na $vropu pa na ostale
djelove svijeta i postalo dru#tvena realnost i pravilnost u zemljama $vropske
%nije, .&.', (anadi, &ustraliji, )ovom *elandu, pa ak i u susjednoj +rvatskoj.
Vidljivost !ena u jeziku je veoma va!na, jer se u jeziku re,lektuju rodni odnosi
u dru#tvu. )aje#i nain da se !ena uini nevidljivom je upotre"om o"lika
mu#kog roda za oznaavanje zanimanja i titula !ena. -e#ko je razumjeti da u
dana#njem trenutku, kada !ene dijele sa mu#kar.ima gotovo sve ,unk.ije i
zanimanja, i dalje postoji ovakva konstruk.ija, da se titule u mu#kom rodu
shvataju kao op#te prihvaen rod.
Situacija u Crnoj Gori
/odno senzitivni jezik ima svoju opravdanost i zakonsku utemeljenost kroz
%stav 0rne 1ore, zakonsku legislativu 2*akon o rodnoj ravnopravnosti, &nti
diskriminatorni zakon3, kao i kroz (onven.ije %)-a i pravna dokumenta drugih
me4unarodnih organiza.ija. % na#em jeziku postoji pravilo da se su"jekat i
predikat sla!u u rodu i "roju, kao i da postoje mu#ki, !enski i srednji rod. &li, i
pored toga tih utemeljenja, rodno osjetljiv jezik se veoma rijetko mo!e uti u
praksi ili proitati u pisanim ili elektronskim medijima.
&ko su postojali radni.i i radni.e, drugovi i drugari.e, za#to je u na#em narodu
neprirodno da postoje ministri i ministarke, direktori i direktorke, tuzio.i i
tu!iteljke5
*animanja za koja je potre"na diploma osnovne ili srednje #lkole, potpuno su
odomaena u !enskom rodu, kao npr. prodavai.a, kasirka, piljarka, istai.a,
medi.inska sestra, higijeniarka, so"ari.a, kono"ari.a, #ankeri.a i sl. 6ojedina
zanimanja, koja inae spadaju u kategoriju ,eminiziranih zanimanja 2u o"lasti
o"razovanja i so.ijalnog rada3 za koja je potre"na visoka struna sprema, kao
#to su uitelji.a, nastavni.a, pro,esori.a, so.ijalna radni.a, tako4e su uo"iajene
u na#em pisanom i svakodnevnom govoru.
6ostavlja se pitanje, za#to onda postoji otpor u dru#tvu, i kod !ena i kod
mu#kara.a da pojedina zanimanja, kao #to su pravni.a, ljekarka, in!enjerka,
ekonomistkinja, prevoditeljka, ginekolo#kinja ili psiholo#kinja, zvue zastra#ujue
ili rogo"atno5 *a#to !ene a za#to mu#kar.i imaju psihiki otpor da predstavljaju
pro,esije u !enskom rodu5
6siholo#kinja, &ida 6erovi 7vanovi, smatra da8 9)a to utie tzv. sredinski
,aktor i njegov o"lik - uenje. )ajprije - 2rano3 uenje, usvajanje govora:jezika.
(ada ste odmalena izlo!eni samo jednoj varijanti, u konkretnom sluaju - samo
mu#kim nazivima pro,esija, onda je logino da ih "ez zadr#ke tako i usvojite. Ovo
jednako kao #to nauimo da govorimo nepravilno neki pade! ili ak.enat i samo
oni koji "a# to hoe - prihvate sugestije za pravilan izgovor kroz #kolovanje. a
rodno-osjetljivim jezikom je jo# drastinija situa.ija zato #to nas u #koli ne ue da
je pravilno za !enu koja je na elu nekog ministarstva rei da je
ministri.a:ministarka a ne ministar. 7pak, kada "i se ovo dosledno primjenjivalo u
#kolskom sistemu kao i u medijima, izvr#io "i se pozitivan uti.aj na na#e jezike
navike, a negativan na rodno-jezike stereotipe, "ar u nekom pro.entu.
;asno je da ovo ne "i prihvatili svi, ali na ovaj nain "i do#lo do genera.ija
koje su ovako o"razovane i izlo!ene ovakvom medijskom jeziku, a koje ra4aju i
vaspitavaju nove genera.ije. -e nove genera.ije "i konano "ile potpuno
utemeljene za kori#enje i mu#kih i !enskih naziva za zanimanja.
%ti.aj sredine ogleda se i u tome da, kada neka oso"a i poku#a da primijeni
rodno osjetljiv jezik, drugi iz "li!e i dalje okoline uvijek uzimaju se"i slo"odu da
vas koriguju i to na nain da vam se smiju, izruguju vam se, a nerijetko i uz
ver"alnu agresiju dovode u pitanje va# stav i razloge da stvar nazovete svojim
pravim imenom.
(ori#enje rodno osjetljivog jezika drugim ljudima, koji ga ne koriste, esto
slu!i kao povod da ove prve etiketiraju. )pr8 nee rei8 <O, ti govori# pravilno, ili u
!enskom rodu.... )ego e rei8 a ti si neka ,eministkinja, je li5=9 )aravno, sa
agresijom u glasu. &ko ne !elite raspravu, ako ne !elite sva4u, ako ne !elite da
"udete u .entru pa!nje kao neki inovator, pogotovo u ovoj sredini gdje ljudi ne
vole >novotarije> niti promjenu, najvea je vjerovatnoa da ete se povui i
>korigovati> svoj jezik u retrogradnom smislu.
7skustvo nam govori da su u nekom zanimanjima dominirali mu#kar.i, ili ak
da su samo oni vjekovima unazad o"avljali neka zanimanja te nije "ilo ni potre"e
da se razvije !enski o"lik tog naziva. (ako su se stvari mijenjale i !ene poele da
ulaze i u ta zanimanja, na!alost, nazivi su ostali isti. Oit primjer je zanimanje
taksiste, gdje u 0rnoj 1ori imate sve vei "roj !ena koje voze taksi, ali mi ih
upravo tako i nazivamo, umjesto u skladu sa rodom - taksistkinjama.
Ovakav uti.aj jednak je i na mu#kar.e i na !ene. %koliko, pak, tra!imo razloge
za#to !ene ne koriste rodno osjetljiv jezik a za#to to ne ine mu#kar.i - razlog je
#to veliki "roj !ena, upravo z"og iskustva svoje >drugosti> kroz >!enskost> se
"ore da ne "udu druge, na taj nain #to e se pre nazvati in!enjerom umjesto
in!enjerkom, ministrom umjesto ministarkom, pro,esorom umjesto pro,esorkom,
advokatom umjesto advokatkinjom, psihologom umjesto psihologi.om :
psiholo#kinjom ... ?esto puta sam imala priliku da ujem veoma uspje#ne !ene
koje su izjavljivale da ne !ele niko da ih oslovljava u !enskom rodu u smislu
njihovog zanimanja jer se tako osjeaju manje uspje#nim u tome #to rade.
6otom, imala sam priliku da ujem da odre4eno zanimanje u !enskom rodu
ne zvui >dovoljno jako, mono> kao kada se koristi mu#ki o"lik. /adi se o
psiholo#koj asimila.iji, u kojoj uspje#ne !ene su spremne da >!rtvuju>- prikriju
svoj !enski identitet jer smatraju da, kad su ve uspjele da se o"razuju i iz"ore
za svoje mjesto pod zvijezdama - da sad to ne tre"a kvariti nekim !enskim
rodom. )jima je ve dovoljno te#ko "ilo da doka!u da su sposo"ne za taj poziv
uprkos tome #to su !ene, pa im sada ne pada na pamet da taj trud i postignue
minimiziraju govorei za se"e da su arhitekti.e, in!enjerke, hirur#kinje,
advokati.e...
7nteresantno je da ovaj pro"lem nemamo kod ni!e rangiranih, to jest ni!e
plaenih zanimanja, za koja nije potre"na visoka struna sprema. )pr, ljudi "ez
pro"lema govore da je neko istai.a, uitelji.a, sanitetka, kuvari.a, slu!"eni.a...
Mislim da je to stoga #to su ova ni!e plaena zanimanja kroz istoriju i "ila
uglavnom >rezervisana> samo za !ene te se upotre"a mu#kog o"lika nije
adekvatnorazvila.9
Odjeljenje za poslove rodne ravnopravnosti, !enske nevladine organiza.ije i
%) agen.ije su odr!ale "rojne seminare i okrugle stolove na ovu temu u pro#lih @
godina. 6ose"no su edukovane novinarke i novinari, ali i njihova iskustva govore
da u pojedinim sluajevima same !ene zahtijevaju da "udu predstavljene u
mu#kom rodu.
6ro,esori.a doktori.a venka avi u svom tekstu </odna perspektiva jezika8
predlog za standardiza.iju9 2avi, venka <On je rekla A upotre"a rodno
senzitivnog jezika9 (an.elarija za ravnopravnost polova Vlade /epu"like 0rne
1ore, 6odgori.a, 200B3 dala je korisna uputsva kako da se ovaj pro.es u"rza
radi adekvatne upotre"e rodno osjetljivog jezika. venka avi smatra da tre"a
<oda"rati ,ormu !enskog roda po sopstvenoj jezikoj intui.iji 2...3 pro,esorka:
pro,esori.a, dekani.a:dekanka, asistentkinja:asistenti.a 2200B87C3 2...3 )a taj
nain podstiemo svaku oso"u da se kreativno odnosi prema sopstvenom jeziku,
iz uverenja da je jezik svojina svih nas 2...3 ne ekajui re#enja jezikoslova.a.9
2200B87D3. venka avi dalje smatra da <(riterijum da Ene#to ne zvui lepo ili
do"roF nije nauni kriterijum9 27"id3. &ko za ne#to ne postoji o"lik onda <)apraviti
o"lik u duhu maternjeg jezika9 27"id3.
% naunom diskursu venka avi sugeri#e da se pi#e <puno ime i prezime
oso"e ije se delo .itira unutar teksta 2...3 i u listi navo4ene literature na kraju
teksta, ime se ini vidljivim doprinos !ena u datoj naunoj 2inter3dis.iplini9
2200B8773. -ako4e, < 7z"egavati upotre"u imeni.a koje se odnose samo na
mu#kar.e 2ovek3 kada se govori o pripadni.ima o"a pola i koristiti izraze kojima
se neutrali#e samo jedna polna odredni.a 2ljudska vrsta3 27"id3.
Zakljuak
%vo4enje rodno osjetljivog jezika u 0rnoj 1ori predstavlja jedan dugoroan
pro.es koji podrazumijeva planirano i .iljano djelovanje da sve dru#tvene
strukture. -re"a raz"ijati predrasude i za"lude du"oko ukorenjene u na#em
dru#tvu, kreativnim kori#enjem raznih ,ormi rodno osetljivog jezika u
svakodnevnoj komunika.iji, kako "i data ,orma odomaila i postala uo"iajena.
Literatura:
avi, venka, <On je rekla A upotre"a rodno senzitivnog jezika9 (an.elarija za
ravnopravnost polova Vlade /epu"like 0rne 1ore, 6odgori.a, 200BG