Uvod

Ljudski rod od svog postojanja tei ka lijepom i

harmoninom izgledu lica. Svi djelovi lica podjednako
uestvuju u postizanju njegove harmonije.

Oblik,veliina,boja zuba,njihov poloaj u vilici i
meuvilini odnos u tome imaju dominantnu ulogu.

Prema broju denticija ovjek spada u skupinu
difiodonta.
-Dentes decidui-mlijeni zubi
-Dentes permanentes- stalni zubi

Zubi humane denticije su heterogenog oblika.

Postoje 4 grupe zuba: dentes incisivi (sjekutii)
dentes canini (onjaci)
dentes premolares (pretkutnjaci)
dentes molares (kutnjaci)

Znaaj poznavanja anatomije i morfologije zuba je od
velike vanosti u klinikom radu kako stomatolokih tako
i medicinskih disciplina,npr.
-u preventivnoj i djeijoj stomatologiji
-u ortodonciji
-u oralnoj hirurgiji
-u dentalnoj patologiji
-u protetici
-u sudskoj medicini (forenzika)


Status i oznaavanje zuba
Postoje razliiti metodi za oznaavanje zuba,pomou
numerikih ili slovnih znakova ili njihove kombinacije.

- Metod po Palmer-Zsigmondy
Horizontalna linija dijeli gornji od donjeg zubnog niza.
Vertikalna linija predstavlja medijalnu liniju.
Nadesno upisani brojevi predstavljaju zube na lijevoj
strani gornje i donje vilice.
Nalijevo upisani brojevi oznacavaju zube da desnoj
polovini gornje i donje vilice.
Mlijeni zubi se oznaavaju rimskim brojevima od I do
V,ili malim slovima abecede. (a,b,c,d,e)




- Metod po Haderupu

Po ovom autoru uz broj zuba stavlja se oznaka (+) za
gornje zube a (-) za donje zube.
Znak (+) ili (-) ispred broja zuba oznaava zub na lijevoj
strani ,a znak iza broja zuba oznaava zub na desnoj strani
vilice.






Mlijeni zubi obiljeavaju se arapskim brojevima od 1 do
5,a ispred njih se stavlja 0.Npr.(01,02,03...),a znaci (+) i
() oznaavaju vilicu i stranu.


- Metod obiljeavanja poetnim slovima
latinskih naziva pojedine grupe zuba


Kod ovog metoda za oznaavanje stalnih zuba koristimo velika
slova,a za mlijene zube mala slova.


- Dualni nain obiljeavanja
Specijalni komitet FDI (Internacionalna federacija
stomatologa) dao je obiljeavanje zuba medjunarodno
prihvaeno.
Dualni sistem koristi 2 broja i zove se Two digit sistem
Za stalne zube broj 1 - gornji desni kvadrant
2 gornji lijevi kvadrant
3 donji lijevi kvadrant
4 donji desni kvadrant


Za mlijene zube broj : 5 gornji desni kvadrant
6 - gornji lijevi kvadrant
7 donji lijevi kvadrant
8 donji desni kvadrant

Drugi broj u dualnom sistemu oznaava broj zuba u kvadrantu.
U dualnom sistemu brojeve ne itamo kao cijele.






Stalni zubi
Kao to je ve reeno,stalnih zuba ima 32,po 16 u
gornjoj i donjoj vilici.U jednoj vilici nalaze se 4
sjekutia (dentes incizivi),2 onjaka (dentes
canini),4 premolara (dentes premolares), i 6
molara (dentes molares).

Zubi su smjesteni u kostanim jamicama(alveole
dentales) alveolarnog nastavka gornje i donje vilice
.Smjesteni su u nizu jedan do drugog i tako cine
zubni luk (arcus dentalis)

U zubnom luku gornje vilice (arcus dentalis superior,
s.maxillaris) stalni zubi su poredani u obliku
poluelipse tj. potkovice. Zubni luk donje vilice (arcus
dentalis inferior,s. mandibularis) ima oblik parabole.
Funkcije zuba
Funkcija zuba je visestruka. Medjutim osnovna
funkcija zuba je zvakanje hrane (mastikacija).

Mastikacija se sastoji od sjecenja,kidanja i sitnjenja
hrane.U gornjoj i donjoj vilici sjekutici (dentes
incisivi) sluze za sjecenje hrane,dok za mljevenje i
sitnjenje hrane sluze premolari i molari sa svojim
kvrzicama i fisurama.

Zubi imaju i vaznu fonetsku ulogu,narocito kod
izgovora dentalnih i dentolabijalnih suglasnika.
(d,t,c,z,s,f,v).

Jos jedna vazna funkcija zuba je i
estetska.Naime,pravilno postavljeni zubi u zubnim
nizovima i pravilnog oblika od velike su vaznosti za
izgled covjeka.
Svaki zub graen je od tri kalcificirana tkiva:
-cakline (substantia adamantina s.enamelum)
-dentina (substantia eburnea)
-cementa (substantia ossea)
i posebnog vezivnog tkiva:
-zubne pulpe (pulpa dentis)

CAKLINA (substantia adamantina s. enamelum)
Zubna caklina je vrsto mineralizirano tkivo koje prekriva dentin
u predjelu krune zuba.
To je najtvri dio zuba i najtvre tkivo u organizmu uope, ali je i
veoma krta.
Zbog svog sastava caklina je veoma otporna na
djelovanje enzima i kiselina , te predstavlja prvu i glavnu liniju
obrane zuba od karijesa.

DENTIN (substantia eburnea)

Dentin je vrsto (mineralizirano) tkivo koje izgrauje najvei dio zuba.
U podruju krune je pokriven caklinom a u podruju korijena dentin je
pokriven cementom.
Ima priblian oblik zuba, a u sredinjem dijelu zuba formira zubnu
upljinu (cavum dentis)
Dentin se stvara kontinuirano tokom cijelog ivota, a boja mu varira od
ukaste do bijelosive.

CEMENT (substantia ossea)
Cement je mineralizirano tkivo koje prekriva dentin u predjelu korijena
zuba.
Najdeblji je u podruju vrha i ravanja (bifurkacija i trifurkacija)
korjenova.
Cement se, slino dentinu, stvara tijekom cijelog ivota a ima i veliki
reparatorni potencijal.





Zubna pulpa (pulpa dentis)

Zubna pulpa ispunjava unutranju upljinu zuba (cavum
dentis), a sastoji se od rastresitog vezivnog tkiva. Osnovni
strukturni elementi pulpe su :vezivno-tkivne stanice,
vlakna i
osnovna supstanca

Kod starijih osoba se pulpa postupno smanjuje zbog slabije
prokrvljenosti, ali se zbog stvaranja novih slojeva dentina
smanjuje i zubna upljina (cavum dentis).



Grana stomatologije koja se bavi terapijom oboljele pulpe naziva
se endodoncija.


Anatomske karakteristike svakog zuba su:




-Kruna zuba (corona dentis)

-Vrat zuba (colum, s.cervix dentis)

-Korijen zuba (radix dentis)

-Komora pulpe (cavum pulpae)



Na kruni svakog zuba opisuje se:
1. Anatomska kruna
2. Klinicka (funkcionalna)kruna

1. Anatomska kruna predstavlja dio zuba koji je pokriven
gledju.

- Protee se od incizalnog brida (okluzalne povrsine) do gledjno-
cementne granice.

-Anatomska kruna zuba se ne vidi uvjek cijela,jer manje-vise
moze biti pokrivena gingivom.

- Takodjer,anatomska kruna moze biti i skracena usled trosenja
tj.abrazije zuba ili pak preloma.


2. Klinicka (funkcionalna) kruna zuba je vidljivi dio zuba koji
se nalazi u usnoj supljini.

Klinicka kruna zuba moze da odgovara velicini anatomske krune
kada se rub gingive nalazi na gledjno-cementnoj granici.

Moze da bude kraca usled:

-hipertrofije gingive
-za vrijeme nicanja zuba kad zub nije kompletno iznikao

A moze da bude i duza od anatomske krune zuba usled:

-atrofije gingive i
- resorpcije alveolarne kosti (kod starijih ljudi)

predstavlja prelaz anatomske krune u korijen zuba

To je mjesto gdje zavrsava gledj koja prekriva krunu zuba,a
pocinje cement koji pokriva korijen zuba.
Zato se vrat zuba jos naziva i gledjno-cementni spoj.

Kontakt gledji i cementa na vratu nije isti kod svih zuba:

-U 60% slucajeva cement prelazi preko gledji.
-U 30% slucajeva gledj i cement se dodiruju u jednoj
tacki.
- 10% slucajeva gledj i cement se ne dodiruju

Korijen zuba je dio zuba koji je pokriven cementom i
smjesten u zubnoj alveoli.(alveola dentis)

Vrh korjena naziva se apex radicis dentis i na njemu se
nalazi otvor kojenskog kanala foramen apicis dentis preko
kojeg kr.sudovi i zivci ulaze i izlaze iz zuba.

Broj i veliina korjenova varira od zuba do zuba.
-Jednokorjeni zubi su:sjekutii,onjaci i premolari,sa
izuzetkom gornjeg 1. premolara koji moze imati i 2 korjena

-Dvokorjeni zubi su gornji prvi premolar i svi donji molari.

-Trokorjeni zubi su gornji molari (prvi i drugi)

Na svakom zubu mozemo razlikovati 5 povrsina:

Facies mesialis je povrsina zuba okrenuta prema srednjoj (
medijalnoj ) liniji lica.
Facies distalis je povrsina zuba postavljena suprotno od
mezijalne povrsine
Zajednicki naziv za ove dvije povrsine je Facies aproximalis

Facies labialis je povrsina karakteristina za zube
interkaninog sektora.To je povrsina koja je okrenuta prema
usnama.
Facies buccalis -je povrsina karakteristicna za zube
transkaninog sektora i okrenuta je prema obrazima (buccae)

Zajednicki naziv za ove dvije povrsine je Facies vestibularis


Facies palatinalis- je povrsina karakteristicna za gornje zube i
okrenuta je prema nepcu (palatum)


Facies lingualis je povrsina zuba karakteristicna za donje
zube i okrenuta je prema jeziku.


Zajednicki naziv za palatinalnu i lingvalnu povrsinu zuba je
Facies oralis.


Facies occlusalis s. masticatoria je grizna povrsina zuba
transkaninog sektora (bocnih zuba)


Margo incisalis incizalni brid je sjecivna ivica zuba
interkaninog sektora (prednjih zuba)
Orjentacione linije i ravni

U stomatologiji radi bolje orjentacije koristimo nekoliko
orjentacionih linija i ravni:
Medijalna linijato je linija koja prolazi vertikalno izmedju
centralnih sjekutica i koja uglavnom dijeli lice na 2 jednaka
dijela.
SAGITALNA (SREDINJA, MEDIJALNA) RAVAN prolazi
kroz tijelo tako da ga dijeli na dvije jednake polovice desnu i
lijevu.
FRONTALNA (EONA) RAVAN prolazi kroz tijelo u smjeru
lijevo-desno (paralelno sa elom), te je okomita na sagitalnu
ravninu, i dijeli tijelo na prednji i stranji dio.

TRANSVERZALNA ( HORIZONTALNA) RAVAN
postavljene su vodoravno, pri osnovnom anatomskom poloaju
prolaze kroz tijelo usporedno sa tlom.