REPUBLIKA HRVATSKA

SPLITSKO-DALMATINSKA UPANIJA
OPINA JELSA









NASELJE HUMAC
URBANISTIKI PLAN UREENJA


NACRT PRIJEDLOGA PLANA ZA PRETHODNU RASPRAVU



Travanj, 2009.




NOSITELJ IZRADE PLANA OPINA JELSA
Naelnik opine Ivo Milati, dipl.oecc




JP JURCON PROJEKT D.O.O.
consultants & engineers

STRUNI IZRAIVA PLANA JURCON PROJEKT d.o.o.
Direktor Zdravko Jurec, dipl.ing.gra.

Odgovorni voditelj Tito Kosty, dipl.ing.arh.

Struni tim u izradi Plana Tito Kosty, dipl.ing.arh.
Zdravko Jurec, dipl.in.gra.
Ljerka Jurasovi, dipl.ing.arh.
Marin Koki, prof.povijesti
Mr.sc. Slobodan Bajagi, dipl.ing.kraj.arh.
Kristina Crnekovi, ing.gra.

Konzultanti Ivan Grgievi



Konzervatorska podloga Ministarstvo kulture
Uprava za zatitu kulturne batine
Konzervatorski odjel u Splitu
SAETAK OBRAZLOENJA PLANA


Polazita

Naselje Humac je tradicionalno ruralno naselje u sredinjem dijelu otoka Hvara. Prostorno
pripada junom obalnom podruju opine Jelsa. Kao vrijedan primjer povijesne cjeline
naselje je evidentirano kulturno dobro u kategoriji zakonom zatiene ruralne cjeline.

U prolosti je Humac bio sekundarno naselja stanovnika naselja Vrisnik za potrebe njihovog
povremenog boravka povezanog sa stoarskom i poljodjelskom djelatnou na okolnim
zemljitima. Humac je sada nenastanjen, a vie od 60% zagrada je u ruevnom stanju.

Naselje Humac je smjeteno na nadmorskoj visini od 320-330 mnm. Njegova udaljenost od
sjeverne obale mora (U. Prapatna) je cca 1800 m, a od june obale mora (Moria bad) cca
1700 m. Na putu je za Grapevu pilju koja je zatieno pretpovijesno arheoloko nalazite.

Humac je jedno od 12 naselja opine Jelsa. Njegova povrina u obuhvatu ovog
Urbanistikog plana ureenja (u daljnjem tekstu: Plan) je 6,19 ha. Izgraeni dio naselja je
stambeno gospodarski sklop koji zajedno s njegovim pjeakim povrinama zauzima 2,22
ha. Neizgraene povrine naselja su dio nekadanjih povrina tradicijskog poljodjelstva.

Konzervatorski elaborat, koji je izradio Konzervatorski odjel u Splitu, utvrdio je za podruje
Humca dvije zone reima konzervatorske zatite. Zona A obuhvaa izgraeni dio naselja u
kojoj se u potpunosti titi njegovu povijesnu strukturu, oblik i tipologiju izgradnje. Zona K je
zona zatienog krajolika naselja koja obuhvaa tradicionalne poljodjelske povrine izvan
naselja sa starim otokim putovima ograenim suhozidnim meama. Naselje je kao
jedinstveni spomenik tradicijskog graditeljstva uvrten u Programa obnove raseljenih i
zaputenih sela Etno-eko Splitsko-dalmatinske upanije. Taj Program provode Opina
Jelsa i Udruga Humac" Vrisnik.

U naselju Humac je 145 graevina. To su preteito stambene, stambeno-gospodarske i
gospodarske zgrade. Uz njih su u pojedinim dvorovima funkcionalne graevine (gustirna,
turanj, kruna pe i dr.). Zajednike graevine za cijelo naselje su crkva i cisterna (barlog).

Humcu se prilazi asfaltiranom cestom, koja ga povezuje sa cca 700 m udaljenom dravnom
cestom (D 116), Vira - Hvar - Stari Grad - Suuraj. Naselje i njegov iri prostor su bez ikakve
komunalne infrastrukture. Unutar naselja su zadrani tradicionalni uski seoski putovi kamene
podloge i omeeni suhozidom. Opskrba vodom je kinicom koja se s krovova zgrada
prikupljala u gustirne. Naselje nema kanalizaciju niti prikljuka na elektrinu mreu.

Zakon o zatiti kulturnih dobara i Prostorni plan ureenja opine Jelsa obvezuju izradu
Urbanistikog plana ureenja naselja Humac, kojim se ocjenjuju mogunosti razvoja u
odnosu na prostorne pokazatelje i mjere zatite povijesnog nasljea i njihovog ambijenta.

Humac zahvaljujui svojim vrijednim posebnostima zasluuje osmiljenu obnovu koja mu
moe omoguiti oivljavanje povezano s privlanom turistikom ponudom otoka Hvara.
Ciljevi prostornog ureenja

Osnovni planski cilj je revitaliziranje naselja Humac uz obnovu i ouvanje povijesne tradicije
njegovih graevnih struktura i njegovog krajolika. Obnova graevina i poljodjelskih povrina
treba osigurati preduvjete za odrivi razvoj ovog naselja, to znai da sadraji i djelatnosti u
Humcu trebaju u budue biti sposobni ostvarivati koristi koji e mu omoguiti trajan
samostalan razvoj. Opremanje, ureenje i odravanje Humca mora biti takvo da ovo naselje
bude privlano za boravak i aktivnosti stanovnika opine Jelsa, posjetitelja i turista u
sauvanom prirodnom okruenju ovog tradicionalnog naselja.

Visoki stupanj zatite povijesnog naslijea, koje je dano Humcu, potrebno je povezati s
interesom vlasnika i posjednika ovog naselja, kao i s interesom svih koji e ulagati u njegovo
revitaliziranje i kvalitetan razvoj.

Cilj prostornog ureenja naselja Humac je da se, uz razgranienje javnih od ostalih povrina,
postigne njegova funkcionalna organizacija kojom e se racionalno koristiti raspoloivi
prostor i uinkovito zatititi vrijednosti koje ga obiljeavaju. Potrebno je u potpunosti zadrati
postojeu matricu naselja i osigurati da se graevine obnavljaju dosljedno u skladu s
uvjetima mjerodavne konzervatorske slube i pod njihovim stalnim nadzorom.

Cilj obnove tradicionalnih graevina je da njihovo graenje, uporaba graevnog materijala i
oblikovanje, kao i njihovi gabariti, sauvaju obiljeja ovog nekadanjeg ruralnog naselja.
Unutranjost stambenih zgrada treba po sadraju i opremi zadovoljiti potreban komfor uz
koritenje jednostavnih ruralnih elemenata. Cilj obnove gospodarskih graevina je da se,
ovisno o njihovom zateenim obiljejima, dio njih prenamijeni za turistiku funkciju, dio za
nove, a dio za tradicionalne gospodarske aktivnosti.

Funkcionalna organizacija treba obuhvatiti i kvalitetno povezivanje Humca s glavnim
prometnicama otoka Hvara i s Jelsom kao sreditem opine. Suvremena cesta i povrine za
parkiranje trebaju olakati pristup vozilima do Humca, a povijesni dio naselja osloboditi od
vozila. Sustav prometnica unutar naselja treba podrediti pjeacima i njihovom povezivanju s
povjesnim lokalitetima u irem prostortu Humca.

Plan ima za cilj opremiti naselje osnovnom komunalnom infrastrukturom. Uvaavajui
materijalne mogunosti, opremanje infrastrukturom potrebno je rijeiti u etapama i racionalno
uz mogunost koritenja obnovljivih izvora. Potrebno je predvidjeti da se opskrba vodom,
osim prikljuenja na sustav javnog vodovoda, omogui i prikupljanjem kinice, Uz prikljuak
naselja na sustav elektroopskrbe otoka Hvara, cilj je da se dio energije prikuplja i iz lokalnih
trajnih alternativnih izvora. Rjeenje prikupljanja i obrade otpadnih voda naselja jedna je od
vanijih zadaa plana unapreenja komunalnog opremanja Humca. Cilj je da se u naselju
izvede mrea kanalizacije s odgovarajuim ureajem za obradu otpadnih voda.

Zaputene nekadanje najbolje poljodjelske povrine treba rekultivirati s ciljem da se
omogui ekoloki uzgoj visokovrijednih autohtonih proizvoda u funkciji povezivanja s
posebnom turistikom ponudom Humca. Spontano naraslo drvee i ikare treba prvenstveno
vratiti poljodjelskoj namjeni, a dio pejzano urediti kao javno zelenilo.
Plan prostornog ureenja

Unutar obuhvata Plan odreuje sve prostorne preduvjete za obnovu i budui razvoj
postojeeg zatienog povijesnog kompleksa i za koritenje dijela neizgraenih povrina
izvan postojeeg naselja predvienih za ureenje i razvoj prateih funkcija naselja Humac.

Na povrinama postojeeg povijesnog kompleksa naselja ovaj Plan odreuje mjeovitu,
preteito stambenu namjenu (oznaka M1) te u dijelu naselja povrine za drutvene namjene
(oznake D). Povrine preteito stambne namjene planom su predviene za graevine sa
sadrajima stalnog i povremenog stanovanja, prihvata i smjetaja turista te ugostiteljske
sadraje, kao i za njihove tradicionalne okunice. Povrine drutvene namjene Planom su
predviene za graevine sa sadrajima kulture (oznaka D6) i vjerske sadraje (oznaka D7).

Ovaj Plan odreuje povrine za parkiranje vozila (oznaka P). Na prilazu Humcu je povrina
ugostiteljsko-turistike namjene (oznaka T4) predviena za smjetaj informativnog turistikog
punkta. Planom je izvan stambenog dijela Humca odreena povrina komunalno servisne
namjene (oznaka K3). Uz stambeni dio naselja Plan odreuje povrinu namijenjenu sportu i
rekreaciji (oznaka R2). Na toj povrini odreuje se samo ureenje terena za male sportove i
rekreaciju, a postojea zajednika cisterna (barlog) uredit e se kao bazen za kupanje.

Ostale neizgraene povrine unutar obuhvata Plana odreuje za zelenilo. Uz rub izgraenog
dijela naselja su povrine koje se ureuju kao javni park (oznaka Z1). To su, koritenjem
autohtonog zelenila (rumarin, lavanda i sl.), hortikulturno ureene povrine uz sredite
naselja te park ureen za igru djece i povremena vjerska slavlja feste uz crkvu. Zaputene i
nekadanje vrijedne poljodjelske povrine uz povijesno naselje Plan odreuje za ureene
vrtove (oznaka Z3). Nekadanji vrtovi e se rekultivirati tradicionalnim kulturama (maslina,
loza, smokva, roga, lavanda i sl.) i povezat e se s djelatnostima stanovnika i turista u
naselju. Povrine uz javno parkiralite odreuju se za zatitno zelenilo (oznaka Z) s
autohtonim vrstama kronjatih stabala (crni hrast, alepski bor, roga i sl.).

Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu povrina
namjena oznaka povrina (ha)
mjeovita namjena M1 1,65
javna i drutvene namjena - kultura D6 0,09
javna i drutvene namjena - vjerska D7 0,05
gospodarska namjena komunalno servisna K3 0,06
ugostiteljsko turistika namjena - informativni punkt T4 0,01
sportsko rekreacijska namjena R2 0,14
javne zelene povrine - javni park Z1 0,13
zelene povrine - ureeni vrt Z3 2,43
zatitne zelene povrine Z 0,57
prilazna cesta 0,13
kolno-pjeake povrine 0,20
pjeake povrine 0,43
javni parking P 0,36
Ukupna povrina obuhvata plana 6,19
Graevine unutar povijesnog kompleksa naselja (oznaka M1) obnavljat e se pod nadzorom
konzervatora tako da se zatiti cjelovita povijesna struktura, oblik i tipologija izgradnje.
Namjena tih graevina je sukladna potrebama njihove obnove u funkciji sekundarnog
stanovanja te posebne turistike i ugostiteljske ponude. Arhitektonsko oblikovanje i graevni
materijal obvezno e potivati naslijeenu tradiciju. Kao osnovni graevni materijal koristit e
se grubo obraeni kamen, koji je i vanjski vidljivi dio graevine. Unutranjost zgrada za
boravak ljudi moe se obukati. Za meukatne konstrukcije i krovite preporuuje se drvena
konstrukcija. Pokrov krovita izvest e se na tradicionalan nain lomljenim kamenom. Za
zatvaranje otvora vrata i prozora koristit e se iskljuivo drvena graevna stolarija.

Gospodarske graevine, koje nisu podesne za boravak ljudi, koristit e se kao prostori za
gospodarske namjene i kao pomone graevine. Gospodarske namjene biti e povezane s
ugostiteljskim djelatnostima i tradicionalnim poljodjelskim djelatnostima. Pomone graevine
uredit e se za pohranu alata i plodova, dranje sitne stoke i sl. Poeljno je da se turistima
omogui uenje i rad u tradicionalnim poljodjelskim djelatnostima.

U sreditu povijesnog kompleksa naselja Plan odreuje povrinu drutvene namjene (oznaka
D6) za smjetaj Etno-eko centra Humac. U tom prostoru predvia se muzej Humca,
sjedite Udruge Humac i poduavanje turista za tradicionalne zanate i tradicionalne
poljodjelske djelatnosti, trgovina suvenira i sl.

Crkva sv. Ivana i Pavla u Humcu (oznaka D7) e se graevinski sanirati, okunica uz nju
hortikulturno urediti, a sve u skladu s uvjetima konzervatora i pod njihovim nadzorom.

Informativni punkt (oznaka T4) smjeten je uz javno parkiralite na cesti kojom se prilazi
Humcu, a izvan njegovog povijesnog kompleksa. Taj punkt e se koristiti za davanje
osnovnih obavijesti posjetiteljima i turistima koji dolaze u Humac i njegovu okolicu. Ovdje e
biti i stajalite autobusa te slube parkiralita i javne sanitarije. Informativni punkt e biti
jedina novoizgraena graevina na irem prostoru naselja Humac. Veliinom, oblikovanjem i
koritenjem graevinskog materijala ova graevina e u potpunosti biti usklaena s
tradicionalnom ruralnom tipologijom gradnje u Humcu, a uz suglasnost konzervatora.

Cestovni prikljuak Humca planiran je postojeom trasom koja naselje povezuje s dravnom
cestom D116 i Jelsom. Postojea prikljuna cesta e biti proirena na 6,5 m i zavrit e
javnim parkiralitem na prilazu Humcu. Od javnog parkiralita dolazit e se do oboda
povijesnog kompleksa naselja neasfaltiranom kolno-pjeakom stazom irine 5,5 m. Ona e
biti u posebnom reimu prometa. Njom e biti dozvoljen samo povremeni prolaz interventnim
i komunalnim vozilima, vozilima invalida te lakim teretnim vozilima za opskrbu naselja.
Sauvat e se suhozidne ograde postojeeg puta. Promet unutar povijesnog kompleksa
naselja bit e iskljuivo pjeaki, a na mrei postojeih staza kamene podloge.

Parkiranje vozila planirano je na javnom parkiralitu (oznaka P1). Ovo parkiralite je
smjeteno na rubnoj povrini naselja, izvan njegovog povijesnog kompleksa. Kapacitet
javnog parkiralita omoguava smjetaj za cca 100 osobnih automobila i 3 turistika
autobusa. Izvan oboda povijesnog kompleksa Humca je manje parkiralite (oznaka P2)
namijenjeno za kratkotrajno parkiranje vozila invalida i vozila s posebnom dozvolom.
U naselju Humac se ne planira mrea telefonskih instalacija. Javna telefonska govornica
moe biti smjetena uz informativni punkt na ulazu u naselje. Bazna stanica pokretne
telefonije moe biti samo izvan vidokruga Humca.

Ovaj Plan odreuje nain komunalnog unapreenja naselja. Osigurat e se opskrba naselja
elektrinom energijom, prikljuak na javni vodovod te zbrinjavanje krutog i tekueg otpada.
Za sadraje komunalne namjene odreena je povrina (oznaka K3)

Opskrba vodom naselja Humac planirana je spajanjem na sustav javne vodoopskrbe na
pravcu Jelsa-Suuraj. Do prikljuenja na javni vodovod opskrba Humca vodom bit e iz
postojeih kunih cisterni. Nakon izgradnje javne vodovodne mree voda iz cisterne e se
koristiti i za zalijevanje vrtova.

U naselju e se izvesti prikupljanje otpadnih voda s odjelnom kanalizacijskom mreom koja
e se povezati na ureaj za proiavanje smjeten u rubnom dijelu naselja (oznaka K3). U
istom prostoru Plan odreuje i smjetaj trafostanice, postavljanje solarnih elija za
snabdijevanje naselja vlastitom elektrinom energijom te prostor za privremeno prikuplanje
krutog otpada. Instalacije i tijela javne rasvijete u naselju bit e ugraeni u suhozidne ograde
putova i s niskom razinom osvjetljenja.

Plan odreuje dvije osnovne zone reima koritenja, ureenja i zatite povrina. Sredinja
zona obuhvaa povrine tradicionalno izgraenog povijesnog naselja Humac, a zona
proirenja je prostor obuhvata plana izvan povijesnog naselja.

Uvjeti i nain gradnje, za sve povrine i graevine unutar izgraenog povijesnog naselja, su
odreeni Konzervatorskim elaboratom, koji je za naselje Humac izradio Konzervatorski odjel
u Splitu 2006. godine. Za svaku graevinu i njezin sastavni dio ili njihove ostatke, a ovisno o
njihovom zateenom stanju, odreene su konzervatorske smjernice za sanaciju, adaptaciju ili
rekonstrukciju. Za sve te radove obvezna je suglasnost mjerodavne konzervatorske slube.

Ovaj Plan odreuje mjere kojima se uva i titi posebnost povijesne i ambijentalne cjeline
naselja Humac. Unutar granica povijesnog naselja obvezno je dosljedno potovati ovim
Planom i po konzervatorima utvreni reim zatite graevina i povrina naselja te sprijeiti
intervencije u krajoliku koje bi ugrozile krajobrazni sklad cjeline. U provedbi ovim Planom
odreenih mjera osigurat e se suradnja i nadzor konzervatora i drugih slubi.

Nepovoljan utjecaja na okoli sprjeavat e se unapreenjem komunalne opremljenosti
naselja, uvoenjem tradicionalnih i ekoloki prihvatljivih materijala i djelatnosti.

Ureenje i odravanje Humca, kao naselja s vrijednim posebnostima i s posebnim reimom
zatite, zahtijeva znaajnija ulaganja u njegovo obnovu, funkcioniranje i odravanje, nego to
su to zahtjevi standardnih naselja. Vano polazite za provedbu ovog Plana je iznalaenje i
primjenjivanje mjera, koje e poduzimati Opina Jelsa uz pomo Splitsko-dalmatinske
upanije i nadlenih dravnih tijela, a kojima e se pojaati poticaji i zanimanje ulagaima u
obnovu i ulagaima u djelatnosti koji su preduvjet trajnog odrivog razvoja naselja Humac.

Prilog 1. Iskaz stanja graevina u naslju Humac

vrsta i namjena graevine dobro loe ruevno ukupno udio
%
udio u
svemu
stambena 13 9 28 50 37,6 34,5
stambenogospodarska 13 5 10 28 21,1 19,3
gospodarska - - 3 3 2,2 2,1
gospodarska i tala - 1 6 7 5,3 4,8
a
tala 4 6 35 45 33,8 31,0
ukupno a 30 21 82 133 100,0 91,7
udio u a 22,6% 15,8% 61,6% 100%
dvor - 1 1 0,8 0,7
crkva 1 - - 1 0,8 0,7
gustirna 1 7 1 9 7,6 6,2
b
cisterna (barlog) - - 1 1 0,8 0,7
ukupno b 2 7 3 12 100,0 8,3
udio u b 16,7 58,3 25,0% 100%
Svega a+b 32 28 85 145 100,0

Izvor: Konzervatorski elaborat podloga za Urbanistiki plan ureenja naselja Humac, Ministarstvo kulture,
Uprava za zatitu kulturne batine, Konzervatorski odjel u Splitu, 2006.









Prilog 2. Naselje Humac - Plan namjene povrina