Zb. Cds|oka povl|. znan. Zavoda povl|. drus. znan. Hrvat. akad. znan. um|ot., 22(2004), str.

235-296
242
Hrca!ski pocijcsni a!las, urednik: Kresimir Regan (priredili: Kresimir Regan i Tomislav Kaniski),
Leksikografski zavod Miroslav Krleza, Zagreb 2003., VII + 386 sLr.
Kra|em 2003. godine Leksikografski zavod Miroslav Krleza dovrsio |e Lisak kn|ige Hrtcts|i
pctijcsni ct|cs, ci|i su priredivaci Kresimir Regan i Tomislav Kaniski. U ALlasu |e ob|avl|eno 250 kro-
noloski poredanih zeml|ovida, poliLicke i nepoliLicke LemaLike, ko|i prikazu|u hrvaLski prosLor u
odgovara|ucim povi|esnim razdobl|ima. Svako| skupini zeml|ovida preLhodi LeksL u ko|emu su
ob|asn|ena po|edina razdobl|a hrvaLske poliLicke, gospodarske i kulLurne povi|esLi, uz upucivan|e
na odgovara|uci zeml|ovid. At|cs |e podi|el|en na sedam poglavl|a, ko|ima preLhode Prcgctcr i
Utc. Na samom se kra|u At|csc nalaze Dcctci i Scrzcj.
At|cs zapocin|e Prcgctcrcn (V-VII), u ko|emu |e izneseno nekoliko nacela prema ko|ima su
priredivaci meLodoloski prisLupili izradi d|ela, a ko|a su posli|e |asni|e naznacena u Utcu. Treba
isLaknuLi da |e Lo, na|pri|e, nacelo kulLurnoga konLinuiLeLa na hrvaLskom prosLoru od prapovi|esLi
do danasn|ih dana. Drugo nacelo bilo bi da |e u At|csu obuhvaceno c|eloviLo hrvaLsko kulLurno i
povi|esno podruc|e. Takoder |e isLaknuLa i vaznosL uL|eca|a sus|edsLva Le sukoba s n|im na razvo|
Log prosLora.
Za Prcgctcrcn sli|edi Utc (1.-16.), ko|i |e osmisl|en kao osvrL na dosadasn|e radove hrvaLske
i inozemne geografi|e i hisLoriografi|e, posebno n|emacke, madarske, bosanskohercegovacke, bri-
Lanske Le, naposl|eLku, americke (aLlasi i druge znansLvene kn|ige, zidne karLe, povi|esni zeml|ovi-
di ob|avl|eni unuLar razliciLih znansLvenih d|ela o hrvaLsko| povi|esLi). U ovom |e di|elu At|csc isLak-
nuLa i koncepci|a samog d|ela. U Lom smislu |e navedeno kako ce At|cs obuhvaLiLi prosLor Repub-
like HrvaLske, osne i Hercegovine, Le di|elove Sloveni|e, Madarske i Srbi|e i Crne Core, odnosno,
podruc|a na ko|ima danas zive HrvaLi. sim Loga, isLaknuLo |e kako At|cs vecinom sadrzi poliLicke
zeml|ovide, no nisu zanemareni niLi oni ko|i obradu|u nepoliLicke sadrza|e, popuL gospodarsLva,
promeLa ili skolsLva, kao ni graficki prilozi ko|i se odnose na po|edine presudne dogada|e iz hr-
vaLske proslosLi, popuL Krbavske biLke. AuLori su u Lom di|elu isLaknuli i dvi|e skupine Leskoca s
ko|ima su se susreli pri izradi d|ela. Irvo| skupini pripada|u one ko|e se odnose na fizicki sadrza|
zeml|ovida (odabir, oznacivan|e i imenovan|e prirodnih i osLalih ob|ekaLa, bro| ucrLanih m|esLa i
pisan|e n|ihovih imena), dok drugo| skupini pripada|u Leskoce vezane za proLur|ec|a u znansLveno|
liLeraLuri. Uvodni dio zavrsava s dva pokazna zeml|ovida na ko|ima su graficki prikazane upuLe
za korisLen|e aLlasa (14.-15.).
Irvo poglavl|e Hrtcts|cg pctijcsncg ct|csc nosi naziv |cpu||i|c Hrtcts|c (17.-22.). no |e, kao i
poglavl|a ko|a sli|ede, podi|el|eno na dvi|e c|eline, odnosno na LeksLualni dio i na c|elinu ko|a sadrzi
zeml|ovide. U prvo| su c|elini, ko|a nosi naslov Zcn|jcpisnc csc|itcsti nrtcts|cgc prcstcrc i ncstcnc|
cncsnjin rzctnin grcnicc |cpu||i|c Hrtcts|c (19.-20.), ukraLko naznacene osnovne zeml|opisne
karakLerisLike Republike HrvaLske, kao i povi|esni razvo| danasn|ih granica Republike HrvaLske,
odnosno prom|ene granica do 1954. godine. C|elina ko|a sadrzi zeml|ovide sasLo|i se od dva ze-
ml|ovida (Zcn|jcpisnc csc|itcsti nrtcts|cg prcstcrc, 21., Ncstcnc| cncsnjin rzctnin grcnicc |cpu||i|c
Hrtcts|c, 22.).
Sli|edi poglavl|e pod naslovom Prcpctijcst (23.-67.). U LeksLualnom di|elu (Hrtcts|i prcstcr u
prcpctijcsti, 25.-27.) priredivaci su ukraLko opisali razvo| kulLura na hrvaLskom prosLoru u
prapovi|esLi, pocevsi s paleoliLikom i mezoliLikom, preko neoliLika, ranoga, sredn|eg i kasnoga
broncanog doba, sLari|eg Le, napokon, mladega zel|eznog doba. Kad pisu o odredenom razdobl|u,
auLori uvi|ek upucu|u na bro| zeml|ovida na ko|i se odredeni opis odnosi. U drugo| c|elini, kar-
Cc|ono l prlkazl
243
Lografsko|, obuhvaceni su zeml|ovidi od bro|a 3 do bro|a 41 (29.-67.). Na razdobl|e paleoliLika i
mezoliLika se odnosi |edan zeml|ovid, a osLala razdobl|a prikazana su na vise n|ih prema arheo-
loskim kulLurama. Takoder, u legendama svih zeml|ovida donosi se i popis vazni|ih arheoloskih
nalazisLa.
Iducih nekoliko poglavl|a ko|a se odnose na po|edina povi|esna razdobl|a od sLarog vi|eka
do suvremenog doba koncepci|ski su vrlo slicna. Iodi|el|ena su u dva di|ela, kao sLo |e preLhod-
no spomenuLo, pri cemu se u di|elu ko|i sadrzi LeksL posebno obradu|u poliLicka, gospodarska i
kulLurna povi|esL odredenog razdobl|a.
Ioglavl|e pod nazivom Stcri tijc| (69.-84., zeml|ovidi br. 42.-51.) ima LeksLualni dio podi|el|en
na Lri man|e c|eline Hrtcts|i prcstcr u stcrcn tijc|u (71.-72.), Gcspccrs|i rcztcj nrtcts|cgc prcstcrc
u stcrcn tijc|u (72.-73.) i Ku|turni rcztcj nrtcts|cg prcstcrc u stcrcn tijc|u (73.-74.). Naglasak |e na
uL|eca|u Riml|ana na nase prosLore, pocevsi od n|ihova sukoba s Ilirima, za ko|im |e sli|edila pod-
|ela osvo|enog podruc|a na provinci|u Dalmaci|u i Ianoni|u, do posl|edn|ega LeriLori|alnog preus-
Lro|a na ovom podruc|u ko|i su Riml|ani nacinili u 5 sL. U di|elu o gospodarskom razvo|u hrvaLskog
prosLora priredivaci se osvrcu pona|vise na pol|od|elsLvo i cesLovnu mrezu, usporedu|uci pri Lome
Ianoni|u i Dalmaci|u. U pogledu kulLurnog razvo|a osvrnuli su se na uL|eca| Crka i Riml|ana na
urbanizaci|u na hrvaLskom prosLoru, kao i na n|ihov uL|eca| na um|eLnosL. Ionovno Lreba na-
pomenuLi da priredivaci u LeksLu uvi|ek upucu|u na odgovara|uci zeml|ovid.
Za sLarim vi|ekom sli|edi poglavl|e ci|i |e naslov Srcnji tijc| (85.-178., zeml|ovidi br. 52.-125.).
Uvodni LeksL podi|el|en |e na nekoliko c|elina: Hrtcts|i prcstcr c prcpcsti Zcpcncgc |ins|cg Ccrst-
tc c csnut|c prtin nrtcts|in rzctc (87.-88.), Hrtcts|c c |X. c pc|cticc XV|. st. (88.-94.), S|ctcnijc c
|X. c pc|cticc XV|. st. (94.-96.), |stccnc c|c|c jcrcnc c |X. c pc|cticc XV|. st. (96.-98.), Du|rctni|
(Du|rctcc|c |cpu||i|c) c V|. c XV|. st. (98.-100.), |strc c V. c XV|. st. (100.-101.), Gcspccrs|i rcztcj
nrtcts|cgc prcstcrc u srcnjcn tijc|u (101.), Ku|turni rcztcj nrtcts|cgc prcstcrc u srcnjcn tijc|u (101.-
103.). Specificna za ovo poglavl|e |e cin|enica da se zbog prom|ena vladarskih kuca, odnosno, zbog
ne posLo|an|a LeriLori|alne c|eloviLosLi Slavoni|e, HrvaLske, Dalmaci|e i Dubrovacke Republike
Li|ekom ci|elog razdobl|a sredn|ega vi|eka, po|edina podruc|a obradu|u kao zasebne c|eline. Kao
sLo |e bio sluca| i s poglavl|em o sLarom vi|eku, u LeksLu se uvi|ek upucu|e na zeml|ovid ko|i se
odnosi na LeksL. Zeml|ovidi se Lakoder mogu podi|eliLi u vise skupina (hrvaLski prosLor u ranom
sredn|em vi|eku, br. 52.-60., zeml|ovidi ko|i se odnose na knezevinu HrvaLsku, kral|evinu HrvaLsku,
Le HrvaLsko-Ugarsko Kral|evsLvo, br. 61.-122., zeml|ovidi vezani za Dubrovacku Republiku, br. 123.-
125.). Treba isLaci da u navedene c|eline nisu uvrsLeni samo zeml|ovidi poliLicke LemaLike vec i oni
ko|i prikazu|u gospodarski i kulLurni razvo|.
Nakon sredn|ega vi|eka sli|edi poglavl|e ko|e obuhvaca vremensko razdobl|e od XVI. sL. do
1918. godine, a nosi naziv Ncti tijc| (179.-260.). Kao i preLhodna poglavl|a, sadrzi dva di|ela. Tek-
sLualni dio ima Lri man|e c|eline, u prvo| |e obradena poliLicka povi|esL hrvaLskog prosLora u navede-
nom razdobl|u, a nosi naslov Hrtcts|i prcstcr c pc|cticc XV| st. c 1918. (181.-185.), naslov druge |e
Gcspccrs|i rcztcj nrtcts|cgc prcstcrc u nctcn tijc|u (185.-186.), dok Lreca ima naziv Ku|turni rcztcj
nrtcts|cgc prcstcrc u nctcn tijc|u (187.-189.). U prvo| |e c|elini naglasak sLavl|en na posLupno ob-
|edin|avan|e hrvaLskoga prosLora, sLoga priredivaci nisu zasebno obradivali HrvaLsku, Slavoni|u i
Dalmaci|u. U c|elini ko|a se bavi gospodarskim razvo|em priredivaci su se pozabavili indusLri|a-
lizaci|om Le posLupnom izgradn|om promeLne mreze na hrvaLskome prosLoru, odnosno problemi-
ma ko|e |e nosila poliLicka rasc|epkanosL. Napokon, u c|elini o kulLurnom razvo|u naglasak |e na
opcem kulLurnom procvaLu na hrvaLskome prosLoru nakon oslobadan|a od osmanli|ske vlasLi. Kao
Zb. Cds|oka povl|. znan. Zavoda povl|. drus. znan. Hrvat. akad. znan. um|ot., 22(2004), str. 235-296
244
i u preLhodnim poglavl|ima, i Lu se u LeksLu upucu|e na odgovara|uce zeml|ovide (br. 126.-194.).
Zeml|ovidi su poredani kronoloski, a u pogledu sadrza|a izm|en|u|u se oni poliLicke i nepoliLicke
LemaLike. Takoder, Lreba naglasiLi kako se Lu nalazi i nekoliko karLografskih prikaza vaznih za ob-
|asn|avan|e po|edinih pri|elomnih dogada|a za povi|esL HrvaLske i hrvaLskih zemal|a, popuL mo-
hacke (br. 127.) ili sigeLske biLke (br. 131.).
IopuL osLalih, poglavl|e Sutrcncnc c|c (261.-324.) razdi|el|eno |e na dvi|e vece c|eline, |ednu
s LeksLom Le drugu sa zeml|ovidima. TeksLualni dio ima ceLiri man|e c|eline. Irva, Hrtcts|c nc|cn
1918. (263.-268.), obradu|e poliLicku povi|esL, odnosno LeriLori|alne pod|ele podruc|a HrvaLske u
drzavnim za|ednicama u ko|ima se zeml|a nalazila Li|ekom navedenoga razdobl|a, pocevsi od
Drzave SHS, preko Kral|evine SHS, Kral|evine }ugoslavi|e, NDH, soci|alisLicke }ugoslavi|e, do
osamosLal|en|a. Druga c|elina nosi naziv Gcspccrs|i rcztcj Hrtcts|c u sutrcncnc c|c (268.-269.), a
u n|o| |e pona|vise ri|ec o razvo|u Lurizma i promeLa, kao biLnih gospodarskih grana za HrvaLsku
u suvremeno doba. ZaLim sli|edi c|elina u ko|o| |e obraden kulLurni razvo| HrvaLske Ku|turni
rcztcj Hrtcts|c u sutrcncnc c|c (269.-270.) a ovd|e |e naglasak sLavl|en na osnivan|e kulLurnih
insLiLuci|a, popuL muze|a, arhiva, bolnica i sl., dil|em HrvaLske. CeLvrLa c|elina bavi se isel|enisLvom,
kao |ednom od biLnih karakLerisLika HrvaLske u suvremeno doba, odnosno razlozima isel|avan|a
iz zeml|e Le nosi naziv Hrtcts|c isc|jcnisttc (270.). Sli|ede zeml|ovidi, pri cemu se Lu nalaze oni od
bro|a 195. do 247. Kao i u preLhodnim poglavl|ima, poredani su kronoloski bez obzira na Lema-
Liku, ko|a obuhvaca razliciLe aspekLe od poliLicke povi|esLi u uzem smislu i raLnih operaci|a do
kulLurne i gospodarske slike hrvaLskog prosLora u dvadeseLom sLol|ecu. I Lo poglavl|e uza zeml|o-
vide sadrzi i nekoliko deLal|nih karLografskih prikaza popuL prikaza biLke za Vukovar 1991. (br.
228.).
Iosli|edn|e poglavl|e nosi naslov Dincni|c prcstcrc (325.-348.). Tu su se priredivaci pozabavili
HrvaLskom, Slavoni|om i Dalmaci|om Li|ekom sLol|eca, odnosno uL|eca|em velesila i rel|efa na n|i-
hov razvo|, kako i sami ob|asn|ava|u: Tako |e HrvaLska bila vec u IX. sL. samosLalna drzava, dok su
se Slavoni|a i Dalmaci|a, zbog oLvorenosLi ravnicarskog, odnosno primorskog podruc|a na ko|em
su nasLale, oduvi|ek nalazile u sklopu drzavnog opsega povi|esnih europskih velesila (327.). To
se poglavl|e, u skladu s preLhodno navedenim, sasLo|i od Lri man|e c|eline (Hrtcts|c |rcz stc|jccc,
327.-330., zeml|ovid br. 248., S|ctcnijc |rcz stc|jccc, 330.-332., br. 249., Dc|nccijc |rcz stc|jccc, 332.-333.,
br. 250.). Zeml|ovidi o razvo|u opsega HrvaLske obuhvaca|u razdobl|e od VII.-VIII. sL. do 2003. go-
dine, oni o Slavoni|i razdobl|e od 814. godine do 2003., a oni o Dalmaci|i od 10. godine posli|e Kris-
La do, kao i preLhodne skupine, 2003. godine.
Nakon Loga sli|ede Dcctci (349.-386.). Iodi|el|eni su na |z|cr iz |i||icgrcjijc (351.-380.) i Pcpis
zcn|jctic (381.-386.). Izbor iz bibliografi|e podi|el|en |e na |ztcrc (351.-356.) i Iitcrcturu (356.-379.),
pri cemu se |ztcri di|ele na Zcn|jctic (351.-355.), Z|ir|c (355.-356.), i, naposli|eLku, Autcrc (356.).
Iitcrcturc obuhvaca vise c|elina. Irva od n|ih nosi naziv Hrtcts|i pctijcsni ct|csi (356.-357.) od d|ela
AnLe el|e do Ivana SLeklase. Za n|om sli|ede c|eline Mcuncrcni pctijcsni ct|csi (357.) i Hrtcts|i
zcn|jcpisni ct|csi (357.). Nakon n|ih sli|ede c|eline pod nazivima: Knjigc (357.-364.), |csprctc i c|cnci
(364.-378.) Le |nci||cpcijc i |c|si|cni (378.-379.). Iopis zeml|ovida podi|el|en |e u skladu s pod|elom
kn|ige na sedam c|elina, od c|eline |cpu||i|c Hrtcts|c do Dincni|c prcstcrc. Na kra|u kn|ige nalazi
se Scrzcj (387.).
Kao svo|evrsLan zakl|ucak navela bih recenicu ko|u su sami priredivaci napisali u Prcgctcru:
HrvaLski povi|esni aLlas prvo |e izdan|e Le vrsLe opce susLavno i pregledno karLografsko Lumacen|e
povi|esne zaokruzenosLi hrvaLskoga prosLora u enciklopedisLickom nizu Leksikografskoga zavoda
Cc|ono l prlkazl
245
Miroslav Krleza, pa i hrvaLsko| publicisLici uopce (V.). Mo| |e do|am kako La| At|cs moze biLi od
velike korisLi sLrucno| |avnosLi, kao i osLalim korisnicima, Le |e vri|edan doprinos hrvaLsko| kar-
Lografi|i i povi|esno| geografi|i opceniLo. Takoder, mislim da |e poLrebno isLaknuLi, kako |e La| At|cs
i poLica| dal|n|em razvo|u spomenuLih disciplina u HrvaLsko|, Le da ce kao Lakav urodiLi bro|nim
novim slicnim poLhvaLima.
Ana Cofek
Miroslav erLosa, |zazoci pocijcsnog zana!a ~ lokalna pocijcs! i sccopci modcli AnLibarbarus,
Zagreb, 2002., 415 sLr.
U izdan|u zagrebacke izdavacke kuce AnLibarbarus Liskana |e kn|iga uglednog hrvaLskog
pov|esnicara Miroslava erLose, auLora bro|nih sLudi|a iz novov|ekovne povi|esLi IsLre. Naslov
kn|ige, prema auLorovu misl|en|u, ni|e mogao biLi drugaci|i s obzirom na sarolikosL Lema u kn|izi.
Kako napomin|e u uvodu, drusLvene po|ave na podruc|u sredn|ov|ekovne i novov|ekovne IsLre
mogu se opisaLi samo u okviru rcznrt|jcnc nistcricgrcjijc. Irilozi, ko|i su sada sLavl|eni u |ednu kn|igu
i upoLpun|eni, ob|avl|eni su u razdobl|u izmedu 1982. i 2000. u raznim znansLvenim i sLrucnim
edici|ama. Iunkci|a |e umeLnuLih slikovnih priloga da ciLaLel|ima vizualno docara|u aLmosferu
vremena ko|e se nalazi u sredisLu doLicnog clanka ili rasprave.
Kn|iga |e LemaLski podi|el|ena u Lri velika poglavl|a: |zncu pctijcsti i |u|turnc cntrcpc|cgijc (17.-
254.), 1rccc c|c (255.-280.) i U czrccju "Nctc pctijcsti (281.-398.). Svako od navedenih poglavl|a sa-
sLo|i se od zasebnih LemaLskih c|elina.
AuLor posLavl|a mnoga piLan|a na ko|a nasLo|i daLi odgovore uLemel|ene na analizi vrela i prema
svo|em isLrazivackom iskusLvu. U prvome poglavl|u opisu|e podruc|e danasn|e IsLre Li|ekom
razdobl|a sredn|ega i novoga vi|eka sLo mu |e osnovica ko|a ce se provodiLi kroz ci|elu kn|igu.
SmaLra|uci kako |e malo povi|esnih izvora o mirnome riLmu svakidasn|ega zivoLa i kako do po-
v|esnicara dolazi pisana |cnj|i|tnc stc|cncticc, uz opis poliLickih zbivan|a ko|i su podloga, svo|u
pazn|u posvecu|e upravo Lo| svakidasn|ici. Tako |e erLosa opisao prehrambene navike u IsLri popuL
rucka |edne pros|ecne obiLel|i ili po|avu gladi i Lifusa od 1815. do 1818. godine. Kako povi|esna
zbivan|a ne cine samo veliki dogada|i, Vcnjcns|i puc|i ni|rc|czncs izncu ncrczc i suzitctc dio |e
ko|i se bavi v|erskom problemaLikom i svakidasn|om poboznoscu u IsLri na Lemel|u povi|esnih vrela.
Zaniml|ivi su opisi kazni ko|e su morali podni|eLi hereLici popuL nosen|a nc|jct|c pc|cjni|c (plaLna
s krizom na prsima i ledima, u znak pomiren|a), nc|jct|c rcciitistc (hereLika ko|i su isli na spal|i-
van|e) ili |avnog odrican|a krivov|ersLva na dan m|esLa (npr. u Vodn|anu na dan sv. laza).
Na ko|i nacin LoponomasLika moze daLi pov|esnicaru/isLrazivacu podaLke erLosa |e zorno
predocio u prim|eru imena m|esLa Livade i Rusn|ak, zakl|ucivsi kako su |ezicne sLudi|e neizb|ezni
pomocni alaL svakog pov|esnicara. Naime, .nccrni pctjcsniccr (.) trczi rugc nctcc, u rugin
iscip|incnc, trczi nctc srcsttc, nctc pcncgc|c, |c|c |i sc stc uspjcsnijc pri||izic prcs|csti. Raznolike
Leme iz svakidasn|eg zivoLa, od li|ecnickih recepaLa, sumskih razbo|nika, bracnih pri|evara, odlas-
ka u gosLionice i korisLen|a duhana, auLor |e prikazao preko povi|esnih izvora (Vizitccijs|i zcpisi
pu|s|cgc |is|upc ||ccncrc Pcgc||c iz gcinc 1690.) Le komenLirao.
U razdobl|u kasnoga sredn|ega vi|eka pocin|e proces sLvaran|a nacionalnoga idenLiLeLa naro-
da u Luropi. Nacin na ko|i |e sLanovnisLvo IsLre dozivl|avalo samo sebe Le kako |e posLupno prih-
vacalo hrvaLski, slovenski ili Lali|anski idenLiLeL ni|e dovol|no isLrazen Le po auLorovu misl|en|u
zavredu|e vise pazn|e.