Hrvatski studiji Filozofija LjS 2012 Preddiplomski studij, 1. god., 2.

semestar
Josip ala!ga, Platon i Aristotel
10. oujka 2012.
Josip ala!ga, "ratak kome!tar i a!aliza Fedona
Fedo! (Phaedo / Fadwn) [o besmrtnosti i uenju o idejama]
a# Proslov 57a1-5!7 (" #1$2)
$# Sokrat u zatvoru 5!%-&e5 (" #'$1()
(i) 5!%-&e5) %vod!i razgovor #'$%
[#'. *!ena i u+o,aj u -at.oru/ #(. Pjesnik /uen/ #5. 0emati-iranje seobe/ #&. 1a-2ika i-me,u radosti umiranja i
samoubojst.a/ # 7. 3ebet trai obra-2oenje/ #%. *okrato.a obrana kao lgon didnai (2o+on didonai)]
Sokrat opravdava svoje uvjere!je& za !jega je smrt ispu!je!je filozofskoga 'ivota. (efi!i)ija smrti& *Smrt je
odvoje!ost du+e i tijela*. Filozof poku+ava ve, u svojem 'ivotu oslo$oditi du+u od utje)aja tijela. o -i!i kako
u spoz!ava!ju tako i u djelova!ju ali to !ipo+to !e -i!i samou$ojstvom.
(ii) &'e%-&e5) Sokratova pologa (a4o2o+ia) #$1(
[#. 5e.idi2ji.o umiranje istinsko+a 6i2o-o6a7 od.ajanje du8e od tije2a/ #10. 9u8a susre:e samu istinu/ #11. 0ije2o
kao 4re4reka s4o-naji/ #12 5eustra8i.ost istinsko+a 6i2o-o6a 4red smr:u/ #1'. ;r2ina mno8t.a i .r2ina istinskih
6i2o-o6a]
"e$et spomi!je pretpostavku Sokratova uvjere!ja& o je teza da du+a traje. postoji i !ako! smrti. Sokrat
pristupa dokaziva!ju te teze.
P2aton< Fedon # /
= a4so2utna -abrana samoubojst.a
&2a& >nije do4u8teno> [< me hosion]< dos2o.no >bo+ohu2no je>< dak2e s.eta -abrana samoubojst.a
kao ob2ika eutana-ije
kako o4ra.da.a -abranu samoubojst.a i eutana-ije?
= 2judi su .2asni8t.o bo+o.a< 4a je -ato i na8 i.ot njiho.o .2asni8t.o
P2aton< Fedon # 0
3ebet daje -anim2ji. 4ri+o.or *okrato.oj t.rdnji da 6i2o-o6i rado na4u8taju i.ot) 4od 4ret4osta.kom
da se bo+o.i brinu -a nas< nije dobro na4u8tati tak.u skrb (therapeia)
P2aton< Fedon # 1
(@) &(!2- = pojam smrti
d.o-nanost 4ojma smrti [= Asmrt je ne8toB]
1. rastanak< od.ajanje du8e i tije2a (smrt kao proces od.ajanja)
2. tije2o samo -a sebe $ du8a sama -a sebe (smrt kao stanje nakon 4ro!esa)
te+ko,e oko pojma smrti&
a) u kojem smis2u je ne8to mrt.o? 8to je subjekt 4redikata >mrta.>?
tije2o o.jeka? (" mrt.o tije2o)
du8a o.jeko.a? (" mrt.a du8a)
b) kada +o.ori o smrti< *okrat neobra-2oeno 4ret4osta.2ja 4rei.2ja.anje du8eC
[= du8a 4ostoji od.ojeno od tije2a]
!) naj.e:i 4rob2em)
ako je smrt od.ajanje du8e od tije2a i nje-ino od.ojeno 4ostojanje< kako se moe +o.oriti o
besmrtnosti du8e< dak2e o du8i koja je be- smrti< kada je ona -a4ra.o 4ro82a 4ro!es smrti?
d) teme2jni 4rob2em)
je 2i odri.o sh.a:anje da se i.a bi:a sastoje od tije2a i du8e?
1
(D) &(e(-&5a' = filozofska !jega du+e
vi+ez!a-!ost pojma du+e
a) stanje du8e odre,uje na8e stanje uo4:e
- tije2o je sta2na 4re4reka -a nje+u du8e
- nje+a du8e je od i.otne .anosti
b) du8a je istinska osobnost< osoba u 4ra.om smis2u rijei
dak2e *okrata treba ra-2iko.ati od nje+o.a tije2aC?
(sahranjuje se nje+o.o tije2o a ne onC)
!) du8a se esto 4oisto.je:uje s umom< ra-umom< inte2ektom
(kao or+an inte2ektua2no+a .ida< inte2ektua2ne 4er!e4!ija)
d) du8a se sh.a:a kao ra!iona2ni subjekt -a ra-2iku od osje:ajnosti i tje2esnih 4ouda
(dak2e ne kao o4reka i-me,u uma i neko+a dru+o+ dije2a du8e< ne+o kao o4reka i-me,u du8e i
tije2a)
= i4ak u nekim dija2o-ima ra-2ikuje dije2o.e du8e< n4r. u Draavi i Fedru
e) du8a se o4isuje kao nutarnji re!i4ijent i2i nosite2j osjeti2nih dojmo.a i osje:aja uo4:e
6) du8a se esto sh.a:a kao 4rin!i4 i.ota< ono 8to daje i.ot tije2u
(u Timeju se s4ominje i du8a s.ijeta)
+) e2ementarna d.o-nanost)
+eneriko -naenje (.rsta +ra,e< kao 8to se -a tije2o kae da je .rsta +ra,e)
indi.idua2no -naenje (koja konstituira osobni identitet)
= ta 8aro2ikost -naenja termina >du8a> otea.a ra-umije.anje dija2o+a
no kada je +o.or o besmrtnosti du8e i-+2eda kako se u Fedonu 4rije s.e+a mis2i pre'ivljava!je
i!telekta ili ra)io!al!e du+eC
P2aton< Fedon # 10
(@) &5b1-7 = osjetil!a zamjed$a 2per)ep)ija#
P2atono.a je termino2o+ija esto nera-um2ji.aC
tako >.id> (opsis / yij) i2i >s2uh> (akoe / ko) esto -nae (i) -amje:i.anje< a2i i (ii) osjet< ono 8to je
-amje:eno7 = -naenje se dak2e mora tumaiti i- konteksta
(D) &5!2-( izraz *$iti*
+rki in6initi. >biti> (einai / enai) i nje+o.i 4arti!i4i >bi:e> (to on / t n) i >bi:a> (ta onta / t nta)
imaju d.ije e2ementarne u4otrebe)
E a4so2utna u4otreba) e+-isten!ija2no -naenje
E 4redikati.na u4otreba) 2o+ika 6unk!ija
= P2aton i-ra- >biti> ne temati-ira do dija2o+a Sofist
.r2o esto se i-ra- ta onta (t nta< >bi:a>) u Fedonu odnosi na ideje < n4r. 7%d(< %'b2< a2i jo8 e8:e je
u4otreba neodre,ena
(F) &5d(-&&e5 uvo3e!je teorije ideja
osno.na te-a) ideje su 4omis2i.e samo umom< a2i njiho.o je 4ostojanje neo.isno o 4omis2i.osti (ideje
kao a4riorni 4ojmo.i? 3ant smatra da je 4omis2i.ost bitnaC)
-a o-naa.anje ideja rabe se i-ra-i) eidos ()< idea (da)< ousia (osa)
E rani dija2o-i) A8to je G?B
E 4os2ije Menona i Fedona) teorija ideja ( u Fedonu se ideje 4onaj.i8e rabe u- k.antitati.ne i-ra-e
= 4orijek2o u matemati!i? 4ita+orejska 4o-adina?)
kako se u.ode ideje? naje8:e se 4ret4osta.2jaju kao ne8to 4o-natoC
s4e!i6inost teorije ideja u Fedonu) 4odre,eno je temi besmrtnosti (u 107b(-& *okrat i-riito kae
kako ar+umenti +2ede besmrtnosti o.ise o obrani uenja o idejama)
2
P2aton< Fedon # 14 kardi!al!e vrli!e
s4ominjanje kardina2nih .r2ina (aretai / )
hrabrost (andreia / )
umjerenost (sophrosune / )
ra-boritost (phronesis / )< u &a10
kasnije u Dravi P2aton rabi umjesto ra-boritosti >mudrost> (sophia / )
4ra.ednost (dikaiosune / )
u Menonu i Fedonu hrabrost< umjerenost i 4ra.ednost 4omo:u ra-boritosti 4ostaju istinske .r2ine
kardina2ne su .r2ine susta.no obra,ene u Dravi (27e-(((e
(osim to+a P2aton temati-ira hrabrost u Lahetu< a ra-boritost u Harmidu)
u-e!je o kardi!al!im vrli!ama u (r'avi
= teme2ji se na trodijelnosti due)
poudni dio) ako je 4ouda 4rimjerena hrabrosti koja s2u8a uma = nastaje umjerenost
strastveni dio) ako se mudrost 4rimjenjuje na strast = nastaje hrabrost
racionalni dio) nje+o. je idea2 $ mudrost
ako su dije2o.i du8e tako usk2a,eni = nastaje 4ra.ednost
(okazi $esmrt!osti &e&-107b10 (" # 1(-5&)
1. 5ikli-ki dokaz &e&-72e1 (" # 1(-17)
[#1(. 3ebet d.oji 4ostoji 2i du8a 4os2ije smrti i s4o-naje 2i u tome stanju/ #15. *okrat +o.ori o nastanku s.ih st.ari
i- o4reka/ #1&. Primjena to+a nae2a o o4rekama na i.ot i smrt te -ak2juak kako su du8e umr2ih ne+dje/ #17.
5unost da 4ostoji oi.2ja.anje mrt.o+a]
6dje postoje suprot!osti o!dje ima i prijelaza u o$a prav)a, iz jed!e u drugu suprot!ost i o$r!uto. "ada
toga !e $i $ilo, sve $i $ilo jed!oliko. 7ato postoji !e samo prijelaz od 'ivota prema smrti !ego i od smrti
prema 'ivotu. 8o to je mogu,e samo ako se du+i umrli9 pripisuje postoja!je . $itak.
Sla$ost dokaza& ime se dokazuje samo seo$a du+a, a !e $esmrt!ost.
P2aton< Fedon # 1:
(@) 70!(-% razli-ita z!a-e!ja glagola gignesthai ;*postati*
a) 4ostati7 b) nastati7 !) biti ro,en7 a) je re2ati.no< a b) H !) a4so2utno -naenje
ta se -naenja brkaju7 >biti ro,en> ima 4rije s.e+a a4so2utno -naenje< iako *okrat taj +2a+o2 u+2a.nome
rabi u re2ati.nom -naenju jer du8a samo 4ro2a-i neke 4romjene
dak2e >biti ro,en> do4u8ta -ak2juak na 4ree+-isten!iju du8e< a2i samo du8e< ne osobe s tije2omC
te8ko:e s 4redikatom >mrta.>) tono je da mrt.o 4ostaje (" nastaje) od i.o+a< a2i je ne4re!i-noC no
kako stoji s 4ostumnom e+-isten!ijom< n4r. u sudu >*okrat je mrta.>?
I. tu se ne 4ri4isuje 4redikat >mrta.> nekom 4ostoje:em subjektu
II. samo se t.rdi da je taj subjekt i.io te sada .i8e ne 4ostoji
dak2e >biti mrta.> = re2ati.no (" biti be- tije2a)
>4restati 4ostojati> = a4so2utno (" ne 4ostojati)
(D) 70!%-71a11 pojam protiv!osti
!ik2iki ar+ument treba d.ije 4ret4osta.ke)
(i) mrt.o nastaje i- i.o+a H (ii) i.o nastaje i- mrt.o+a
nejasno:e oko 4ojma 4roti.nosti)
jesu 2i mrt.o i i.o -aista 4roti.ni 4ojmo.i koji se isk2juuju i i-mjenjuju?
d.ije .rste 4roti.nosti)
1. .e:e i manje)
ako je ne8to 4osta2o .e:e< bi2o je manje7 ako je ne8to 4osta2o manje< bi2o je .e:e
'
= simetrine 4roti.nosti
no .rijedi samo u kom4arati.uC (jer ako je ne8to .e2iko< ne -nai da je 4rije bi2o ma2o i obrnuto<
ako je ne8to ma2o< ne -nai da je 4rije bi2o .e2iko)7 dak2e re2ati.na 4roti.nost
2. oenjen i rasta.2jen)
netko tko je oenjen< ne mora biti 4rije to+a rasta.2jen< no onaj tko je rasta.2jen< bio je 4rije to+a
oenjen
= asimetrine 4roti.nosti
jesu 2i mrt.o i i.o simetrine i2i nesimetrine 4roto.nosti?
4ostoje 2i uo4:e a4so2utne 4roti.nosti?
(F) 71a12-b5 dva pro)esa !astaja!ja
*okrat u.i,a 4rob2em 4rije2a-a jedne 4roti.nosti u dru+u
4roti.no @ J 4roti.no D
to su -a4ra.o d.a ra-2iita 4rije2a-a) jesu 2i ti 4ro!esi identini?
-a !ik2iki je ar+ument nuno
da su ta d.a 4ro!esa mo+u:a
da se samo ra-2ikuju 4o smjeru< a2i ne k.a2itati.no
P2aton< Fedon # 1/
70!1 vi+ez!a!-!ost pojma smrti
>ne8to i.otu 4roti.no> = smrtC ista .i8e-nanost kao u &(!2 (>smrt je ne8to>)
1. 4ro!es umiranja7 2. trenutak kada -a.r8a.a taj 4ro!es7 '. stanje koje s2ijedi i-a to+a
72a11-b5 argume!t e!tropije
ako 4ro!esi ne bi bi2i !ik2iki< s.e bi se i-jednai2o i 4resta2e bi 4romjene
= h2a,enje s.emira (entro4ijska smrt)
4rema P2atonu 4resta2o bi ra,anje i.o+a jer bi se istro8io sa. materija2
= s.e bi i.o 4re82o u mrt.oC
-a8to je -a P2atona stra8na 4omisao da bi se mo+2a istro8iti +ra,a -a nastanak i.ota?
-ato 8to 4rirodu sh.a:a kao or+ansku !je2inu (" s.emir je kao !je2ina i.o bi:e)
2. (okaz podsje,a!jem 72e2-7%b' (" # 1%-2()
[#1%. Ksno.na struktura 4odsje:anja/ #1. Ideja s2inosti/ #20. *4o-naja bi:a 4rije ro,enja/ #21. Lak2juak da je
du8a 4ostoja2a 4rije ro,enja i ima2a s4o-naju/ #22. Postojanje du8e 4rije ro,enja isto je tako nuno kao i bitak ideja/
#2'. *imijina i 3ebeto.a d.ojba 4ostoji 2i du8a -aista nakon smrti/ #2(. *trah kao dijete u nama]
(okaz iz teze da je u-e!je podsje,a!je 2anamnesis, nmnhsij#. Potak!uta osjetil!om zamjed$om du+a se
u ovom 'ivotu prisje,a ideja. e je ideje motrila u prija+!jem 'ivotu. 8o to je z!a!je !emogu,e $ez
pretpostavke $esmrt!osti.
(va mogu,a prigovora&
1. <ko se du+a zamje,iva!jem stvar!oga svijeta prisje,a ideja, iz toga !ipo+to !e proizlazi teza o pret9od!om
'ivotu.
2. =ak kada $i teza o pret9od!om 'ivotu $ila opravda!a, iz toga jo+ !e proizlazi teza o $esmrt!osti svake
pojedi!a-!e du+e od!os!o teza o oso$!oj $esmrt!osti
P2aton< Fedon # 1>
72e'-7 uenje o 4odsje:anju u.odi se kao ne8to .e: 4o-nato
osno.na struktura u Fedonu) 4er!i4ira se jedno = mis2i se dru+o
72e7-7'a' d.ije teme2jne t.rdnje kao u.jet 4renata2no+ uenja)
4ree+-isten!ija du8e M besmrtnost du8e
(
doka- besmrtnosti du8e 4odsje:anjem ima i-.jesnu s2inost s !ik2ikim doka-om)
!ik2iki doka- = du8a je 4ree+-istira2a jer se i.o ra,a i- mrt.a< a mrt.o i- i.a7
4ostoji dak2e -at.oreni kru+ nastanka< 4a je s.ako ra,anje reinkarna!ija
doka- 4odsje:anjem = ako se du8a nee+a sje:a (jer ju na to ne8to 4odsje:a)<
onda je ona .e: ranije 4ostoja2a
osno.na je ra-2ika u ar+umenta!iji?
>4ono.o ro,en>) mo+u:e samo na teme2ju 4ree+-isten!ije du8e
>4odsjetnut na ne8to>) -a to je dostatan u.jet 4rethodno iskust.o i 4ritom uo4:e nije 4otrebno
4ret4osta.iti 4ree+-isten!iju du8eC
je 2i to tako? ako jest< .r2o je nai.noC
bitno je kako Platon shvaa podsjeanje!
= jedno se 4er!i4ira< a to nas 4odsje:a na ne8to dru+o 8to se ne 4er!i4ira
n4r. .idim (" 4er!i4iram) jabuku< mis2im okru+2ost
okru+2ost jabuke 4odsje:a nas na 4ojam okru+2osti uo4:e
dak2e okru+2ost je a4riorni 4ojam (4rethodi u 2o+ikome smis2u = >4odsje:a nas>)
u 7'a2 4r.i 4ut se rabi i-ra- >besmrtno> ()
osebujnost ar+umenta 4odsje:anjem)
4renata2na e+-isten!ija doka-uje besmrtnost du8e?
to -nai da 4ree+isten!ija mora jamiti 4oste+-isten!ijuC
-ato 3ebet kasnije kae kako je doka-ana samo 4o2o.i!a (77!1-2)
po -emu se izlaga!je podsje,a!ja ovdje u Fedonu razlikuje od o!oga u Menonu?
1. u Fedonu se ne na.ode nikak.i matematiki 4rob2emi<
samo se na.odi nedostatnost osjeti2ne -amjedbe
2. o.dje u Fedonu 4odsje:anje se .ee u- sh.a:anje 4ojmo.a (dak2e a4riornih 4ojmo.a)<
ne u- sh.a:anje sudo.a (u Menonu) >.r2ina je -nanje>)
'. u Fedonu se 4odsje:anje ne u.odi u ok.iru dija2ektiko+a 4itanja >8to je G?>
(. u Menonu nema nikak.a s4omena u2o+e osjeti2ne -amjedbe u 4ro.o,enju 4odsje:anja
5. u Menonu se dodu8e temati-iraju istinita mijenja (koja jo8 nisu -nanje)< a2i nema
nikak.o+a i-ra.no+ temati-iranja ideja< dok je u Fedonu temati-iranje ideja
sredi8nje 4itanje
Uvjeti podsjeanja
04)1@2) Aako se neko+a na ne8to
1
4odsjeti
2
< nuno je da je on to jednom ranije -nao
'
.B
1

2
< 6utur 4asi.ni
'

04)/@d1)Akada netko .idi i2i uje< i2i -amijeti nekim dru+im osjeti2om< jednu st.ar [ti heteron] te time
ne s4o-na samo to ne+o 4ritom mi82jenjem sh.ati tako,er ne8to dru+o [heteron] 8to nije isto ne+o
dru+aije -nanje< -ar ne kaemo onda s 4ra.om -a to da se 4odsjetio nee+a o emu je sh.atio misao
[ennoia].B
a!am!esis u Menonu& isto.jetni objekti 4odsje:anja i 4rethodno+a -nanja
(1) >sjetiti se nee+a> = >-nati ne8to 4rije>
(2) Asjetio sam se nje-ina imenaB = A-nao sam 4rije nje-ino imeB
(') G = N
[N je nuni u.jet -a G< a2i nije dostatan u.jet]
8to je N? bi2o kak.a .rsta iskust.aC 8to -nai >4rije>? .remenski i2i 2o+iki?
a!am!esis u Fedonu& ra-2iiti objekti 4er!e4!ije i mi82jenja
(() A.idim jabuku< mis2im okru+2ostB
(5) A.idim dobro+a o.jeka< mis2im dobrotu (ideju dobra)B
(&) @ se 4er!i4ira< D se mis2i
[@ je si+urno dostatan u.jet -a D< a2i nije nuni u.jet]
8to je @? 8to je D? @ " osjeti2ne st.ari D " ideje
klju-!o pita!je) da 2i je @ u.jet da se s4o-na D?
5
da 2i je D u.jet da se s4o-na @?
kakav je odnos percepcije i miljenja?
imamo tri !a-el!o razli-ita odgovora)
(i) 4er!e4!ija @ je 4o.od da se mis2i D< 4er!e4!ija je 4o.od da se mis2e ideje
a2i D je ne samo neo.isno o @< ne+o je i ra-2o+ 4ostojanja
dak2e ideje su neo.isne o konkretnim st.arima te ine njiho. meta6i-iki teme2j
ideje su s4o-najni ra-2o+ -a konkretne st.ari< a2i istinska se s4o-naja odnosi samo na ideje
= tako obino mis2i P2aton [tako,er idea2isti]
(ii) s4o-naja @ je u.jet da se mis2i D
s4o-naja konkretno+a omo+u:uje nam mi82jenje o4:enito+a (" 4ostu2iranje o4:enito+a)
= tako mis2e em4iristi [i nomina2isti]
(iii) 4er!e4!ija @ je u.jet da se mis2i D7 @ je u.jet da se mis2i D< a D je u.jet da se s4o-na @
4er!e4!ija je nuni sadraj mi82jenja< mi82jenje se u.ijek odnosi na 4er!e4!iju
a2i 4er!e4!ija nije dostatna -a s4o-naju< nuna je sinte-a 4er!e4!ije i mi82jenja
= tako mis2i 3ant
ad (i) do koje je mjere 4er!e4!ija i s4o-naja @ u.jet da se mis2i D?
o ako je @ samo >povod> da se mis2i D< imamo tra!s)e!de!t!i plato!izam
te-a) ideje se mis2e (" i-ua.aju) neo.isno o i-ua.anju konkretnih 4ojedinanosti
ideje se mis2e neo.isno o s4o-naji rea2no+a
4er!e4!ija i iskust.o su .ar2ji.i< 4a ih treba >nadi:i> (" -anemariti)
o ako je @ >nekako> uvjet da se mis2i D< imamo real!i plato!izam
te-a) 8to se .i8e s4o-naje konkretna danost< time se .i8e s4o-naju ideje
ideje se mis2e u- 4ro.edenu s4o-naju rea2no+a (" ideje se mis2e ana2i-om rea2no+a)
P2aton< Fedon # 11
7(b2-' (1) A@ -namo 2i 8to je ne8to 4o sebi [auto ho estin]?B
dak2e >-namo 2i ideju jednakosti [auto to ison]?>
kasnije< u # 21< 7&!1-2 kae)
(2) A9ak2e< *imija< ne ini ti se da s.i to -naju? 5i4o8to.B
kako i-bje:i 4roturjeje?
(a) moda je >-nati> u (1) manje stro+o ne+o u (2)
(b) moda se subjekt u (1) odnosi na istinske 6i2o-o6e koji -naju
Oanje je .jerojatno (b).
7(b7-!& ideja jed!akosti !ije istovjet!a s ko!kret!im slu-ajevima
kako se ta neisto.jetnost obra-2ae) 4o-i.a se na neko odre,eno s.ojst.o koje nije isto.jetno s idejom i
konkretnim danostima7 dak2e neisto.jetnost ideje i nje-ine konkreti-a!ije i-.odi se 4omo:u neko+a
s.ojst.a< n4r. osjeti2no (em4irijsko) jednako ima neko s.ojst.o * koje ideja jednakosti nema< -ato se
ra-2ikuju ideja i nje-ina osjeti2na danost
4osta.2jaju se dva pro$lema)
I. 8to je -a4ra.o to s.ojst.o *?
II. 8to je s P2atono.om termino2o+ijom?
ad I. >jednako kamenje< jednako dr.o> u 7(b%- moe se ra-2iito tumaiti
(a) iako ostaje jednako< nekomu se ini jednako< nekomu se ne ini jednako
(b) neemu se ini jednako< a neemu ne
(!) s jedno+a se motrita ini jednako< a s dru+o+a se ne ini
(d) jedno se vrijeme ini jednako< a dru+o se ne ini jednako
s.ako tumaenje je na82o 4obornika u ras4ra.i i ne dade se 2ako 4obiti
najmanje se .jerojatno ini tumaenje (!)
tumaenje (d) je mo+u:e< a2i nije nuno u o.ome kontekstu
tumaenja (a) i (b) ine se kao d.a mo+u:a i ra.no4ra.na tumaenja
ad (a) d.a ra-2iita motrite2ja mo+u se nes2a+ati da 2i je kamenje i dr.2je jednako<
dok tak.o nes2a+anje nije mo+u:e u odnosu na ideju jednako+a
&
ad (b) dr.o i kamenje moe imati o4rene 4redikate u ra-2iitim odnosima<
dok to ideja jednakosti ne moe imati
ad II. P2aton rabi u +rkom mnoinu >jednake st.ari> ( [ta isa]) -a konkretne danosti< obino
jedninu >ono o sebo jedanko> (auto to ison) kao o4is ideje [u 7(!1 4oja.2juje se a4straktni i-ra-
>jednakost> (< isotes< termin -a matematiku< dak2e k.antitati.nu jednakost)< dok se u 7(a7
tako,er 4oja.2juje a4straktni i-ra- >s2inost> (< homoiotes)]
7(!1'-d2 !u'!i uvjet podsje,a!ja
jedna se st.ar 4er!i4ira< a dru+a se isto.remeno mis2i
8to -a4ra.o 4otie mi82jenje ideja?
(1) na8e 4er!i4iranje st.ari? i2i (2) st.ari koje 4er!i4iramo?
.jerojatnije je (1) to -nai da je te-a trans!endentno+a 42atoni-ma .jerojatnija
7(d1 >Bbi2o ono s2ino (homoion) i2i nes2inoB (4rob2em 4romjena termino2o+ijeC?)
= va'!a misaoC P2aton -a4ra.o na+2a8a.a da se ni8ta ne ra-2ikuje (" da je ire2e.antno) jesu 2i ideje
s2ine i2i nes2ine 4ojedinanim s2uaje.ima< tj. ost.arenjima ideja
ali pod uvjetom da u.ijek kada 4er!i4iramo @< mis2imo (" moemo mis2iti?) D<
kada 4er!i4iramo ne8to osjeti2no dano< mis2imo ideje
[@ i D mo+u i ne moraju biti s2ini]
d.a -ak2juka
1. P2aton na4u8ta 4redsokrato.sko sh.a:anje da s4o-nate st.ari moraju biti s2ine -nanju
odnosno da se s2ino s4o-naje s2inim [= me,utim u # 27 4ono.o 4rih.a:a to uenjeC?]
2. P2aton odba!uje metodu a4strahiranja o4e:e+a i- konkretno+a 4ojedinano+ (= @ristote2)
7(d(-7 !edostat!ost osjetil!o da!oga
>jednake st.ari> = iskust.ene danosti
>jednako $ ono 8to -aista jest> = ideja jednakosti
>i2i im treba ne8to> = osjeti2no danomu nedostaje ne8to u odnosu na ideju
-a8to je osjeti2no jednako nedostatno?
= tradi!iona2no tumaenje)
-ato 8to ideja nije nikada sa.r8eno ost.arena u 4ojedinanim s2uaje.imaC
u-mimo d.a 4rimjeraC
(i) moemo re:i da okru+2ost jabuke nije sa.r8eno rea2i-irana okru+2ost
[to je tono< a2i to mi si+urno i ne trebamo7 do.o2jno je da 4omo:u ideje okru+2osti s4o-namo
okru+2ost jabukeC]
(ii) a) 2 M 2 " (
b) d.ije jabuke .i8e d.ije jabuke jesu etiri jabuke
-a8to bi u s2uaju a) [" ideja jednakosti] jednakost bi2a s.r8enija od jednakosti u s2uaju b)?
jo8 neke tekoe)
1. kada +o.orimo o jednakosti< tada us4ore,ujemo st.ari me,usobno7 8to bi -nai2o us4ore,i.anje
nee+a dano+a s idejom jednakosti?
2. moemo 2i re:i da d.a dr.eta nisu jednaka be- u.o,enja ideje jednakosti?
4. ako je nuno da 4rethodno s4o-namo ideju jednakosti 4rije ne+o 8to s4o-namo jednake 4redmete<
8to je onda sadraj ideje jednakosti?
A. ako su jednake st.ari jednake na teme2ju ideje jednakosti< je 2i tako,er ideja jednakosti jednaka?
samoj sebi je si+urno jednakaC a2i i konkretne su st.ari sebi samima jednakeC ako ideje nemaju
s.ojst.a ono+a e+a su ideje< -a 8to su onda ideje? o4:i 4ojmo.i?C .e2iko je -aista .e2iko< a2i 4ojam
.e2iine (" ideja) nije .e2ikC [P2aton trai rje8enje u Parmenidu]
:. je 2i ideja iemu jednaka? nesumnji.o je jednaka samoj sebi? no ako je samo jednaka samoj sebi<
moe 2i ona kao tak.a biti >u-or> (paradeigma / ) -a ono 8to je osjeti2no dano? jer ono 8to
treba imati neko s.ojst.o na teme2ju ideje s.ojst.a mora teiti da bude >jednako> (i2i barem >s2ino>)
idejiC ako je ne8to jednako (i2i s2ino) ideji< onda i ideja mora biti jednaka (i2i s2ina) tomuC jednakost
!i slinost" su tran#itivna svojstva) ako je @ jednako D< onda je i D jednako @.
7
75!1-2 kakvo z!a!je pret9odi spoz!aji osjetil!o da!oga?
je 2i doka-ana te-a da smo stek2i -nanje o idejama 4rije ro,enja? si+urno nijeC
ako je i8ta doka-ano< onda je doka-ano s2jede:e)
-nanje ideja 4rethodi na8emu 4o.e-i.anju osjeti2no dano+a i neke ideje
dak2e doka-ana je samo a4riornost -nanja o idejama
odnosno doka-ana je samo 2o+ika 4r.otnost ideja
4renata2no -nanje uo4:e nije doka-anoC
P2aton< Fedon B 20
75!7-d5 Aako smo +a dobi2i 4rije ro,enjaB
= 4ret4osta.ka koju *okrat -a4ra.o ne 4rih.a:aC
4ot.rda -a to u # 21< 7&d2-') A*i+urno se ne ra,amo s tim -nanjima<
kako smo to ma2oas 4ri-na2iB
izraz za ideju u 75d2 >ono 8to -aista jest> (to auto ho esti)
75d7-7&b' imamo d.ije hi4otetike t.rdnje [(1) H (2)]
te je 4otom 4onu,en i-bor i-me,u njiho.ih -ak2juaka
21# ako P, C [P " nismo -abora.i2i -nanje 4rije ro,enja / P " rodi2i smo se s tim -nanjem]
75d7-e1) APa ako smo ih dobi2i i nismo s.aki 4ut -abora.i2i<
u.ijek se ra,amo s tim -nanjem u u.ijek -a i.ota -namo.B
22# ako D, S [1 " -abora.i2i smo -nanje 4rije ro,enja / * " uenje je 4odsje:anje]
75e2-%) A@ ako smo +a< mis2im< 4rimi2i 4rije ro,enja< a ra,anjem i-+ubi2i< te 4os2ije s 4omo:u osjeti2a
nano.o 4rimamo -nanja koja smo jedan4ut 4rije ima2i< ne bi 2i to 8to -o.emo uenjem [manthanein]
-nai2o Qs.oje .2astito -nanje [oikeia episteme] nano.o 4rimatiR?B
dakle 24# ili C ili S
7&a(-7 A*to+a je< rekao bih< jedno od d.oje+a istinito) i2i smo se s tim -nanjem -aista s.i rodi2i i
-namo -a i.ota i2i onaj -a ko+a kaemo da ui ne radi 4os2ije ni8ta dru+o ne+o se 4risje:a< te bi
uenje bi2o 4odsje:anje.B
ali 2A# !o!@C
7&a1-' Akada netko ne8to -amijeti .idom i2i s2uhom i2i u- 4omo: neko+a dru+o+ osjeti2a< 4omis2i na
teme2ju to+a na ne8to dru+o 8to je -abora.ioB
dakle 2:# S
7&!7 Auenje je 4odsje:anjeB
no (') s2ijedi samo ako 4ret4osta.imo ('S) i2i P i2i 1 = 4rimijenio je principium exclusi tertii
t.rdnja da smo -abora.i2i ideje 4ri2ikom ro,enja .aan je e2ement u ar+umentu
no .e-an je -a d.ije st.ari)
(@) -a sh.a:anje o 4ree+-isten!iji du8e
(D) -a iskust.enu injeni!u da no.oro,eni moraju uiti
te na kon!u i4ak ne8to naue 8to se ne moe na jednosta.an nain i-.esti i- iskust.a
= dok je (@) mit i2i 2o8a meta6i-ika< (D) je mo+u:e obja8njenje nastanka teorije 4odsje:anja
P2aton< Fedon B 21
7&b(-5 opravda!je z!a!ja
ATo:e 2i o.jek ako -na< o onom 8to -na< mo:i dati obra-2oenje i2i ne :e?B
>dati obra-2oenje> [dounai (i2i didonai) logon / i2i]< tj. $dati opravdanje$
Menon %a' istinita se mijenja .eu domi82janjem ra-2o+a
Politeia 5'(b' istinski dialektikos moe o4ra.dati s.oje -nanje
= dak2e -nanje ne treba samo biti istinito ne+o i o4ra.dano [tema dija2o+a Teetet]
%
7&!11-1' A- 9ak2e< *imija< du8e su 4ostoja2e jo8 4rije ne+o 8to su bi2e u 2iku o.jeka [en anthropus
eidei]< bi2e su i-.an tije2a< a2i su ima2e ra-um [phronesis].B
dak2e du8a moe 4ostojati i -nati neo.isno o tije2u
a2i ne -na jer je -abora.i2a
$ez pretpostavke o za$oravu na8e+a -nanja o idejama< na neki bi nain s.aka du8a $ i kada je .e-ana
-a tije2o $ i-ra.no i ne4osredno mis2i2a ideje
= -a8to -abora.2ja? jer je u tije2uC? to -nai) dok je u tijelu nikada nee stei istinsko #nanje
d.ije .ane st.ari s2ijede i- to+a)
(i) i-ra- >2ik o.jeka> oito 4ret4osta.2ja da o.jek e+-istira samo kao jedinst.o tije2a i du8e
(ii) du8a se sh.a:a kao ra!iona2na du8a< kao 2judski umC
u 7&!1(-15 Simija daje jeda! za!imljiv prijedlog koji *okrat otk2anjaCCC
A*amo ako< *okrate< nismo dobi2i ta -nanja ro,enjem.
Uo8 ostaje samo to .rijeme.B
Simiji! argume!t da smo moda 4rimi2i -nanje o idejama (" a4riorno -nanje) 4ri2ikom ro,enja<
podsje,a !a moder!u evolu)ijsku epistemologiju [o.jek ima nas2jedne 4redis4o-i!ije -a
us.ajanje -nanja koje se akti.iraju 4os2ije ro,enja< a stjeu se ro,enjem]
to ima kritike 4os2jedi!e i -a *okrato.u te-u -abora.a) to #nai #aborav ideja? ako -nai da nam je
uni8tena +enetska 4redis4o-i!ija -a -nanje< onda bi to bi2o jako a4surdno7 ne bismo uo4:e mo+2i
objasniti nastanak -nanja7 ono 8to se moe -abora.iti jesu 4ojedinani sadraji< a2i ako se -abora.om
ideja uni8ti i s4osobnost sh.a:anja ideja (" +enetska 4redis4o-i!ija)< onda je te8ko objasniti 4orijek2o
-nanja
P2aton< Fedon B 21
77a 4ostojanje ideja = 4os.e jasno (Aja bar ne -nam ni8ta 8to bi mi bi2o tako bje2odanoB)
P2aton< Fedon B 22
7&d7- A@ko doista 4ostoji $ a to nam je u.ijek na je-iku [thruloumen] $ ne8to 2ije4o i dobro i s.aka
tak.a bit [pasa he toiaute ousia]B7
isto tako u # (< 100b(-& A.ra:am se na ono< o emu to2iko nak2a4amo [poluthruleta]< i 4oinjem s
4ret4osta.kom [archomai hupothemenos] da ima ne8to o sebi 2ije4o [ti kalon auto kath auto] i dobro i
.e2iko i s.e dru+o.B
= dak2e ras4ra.e o idejama bi2e su .r2o este u @kademijiC
prijepora! zaklju-ak)
ako 4ostoji ()
ako s.e i- osjeti2a s.odimo na tu bit
onda je du8a 4re-e+-istira2a
77a 4ostojanje ideja = 4os.e jasno (Aja bar ne -nam ni8ta 8to bi mi tako bje2odano bi2oB)
P2aton< Fedon B 24
77!1-
doka-ana je samo >(jedna) 4o2o.i!a>) da je du8a 4ostoja2a 4rije ne+o 8to smo se rodi2i
(doka- se .odi 4reko sh.a:anja uenja kao 4odsje:anja)
treba doka-ati >dru+u 4o2o.i!u>) da :e du8a 4ostojati 4os2ije smrti
(taj dio nije doka-an)
dak2e treba objediniti ta d.a dije2a (Ada bi doka- [apodeixis] bio !je2o.itB)
8to je teme2j jedinst.eno+a doka-a da du8a 4ostoji 4rije ro,enja i 4os2ije smrti?

= -asada samo !ik2iki doka- [i.o nastaje i- mrt.o+a< a mrt.o i- i.o+a]

'. (okaz $esmrt!osti du+e o!tolo+kom srod!o+,u 7%b(-%(b% (" # 25-'()
doka- je jednosta.an
(@) 4o2a-i8te je nara. same du8e
(D) 4oka-uje se da je du8a s2ina odnosno srodna .jenim idejama
(F) i- to+a se -ak2juuje kako je du8a neras4ad2ji.a< kako je dak2e besmrtna
[#25. 9.ije .rste bi:a< 4romjenji.a (.id2ji.a) i ne4romjenji.a (ne.id2ji.a) bi:a/ #2&. 0ije2o je s2ino .id2ji.ome< a
du8a ne.id2ji.ome/ #27. *tanje du8e kada ne8to motri 4omo:u tije2a i kada sama -a sebe motri ideje kojima je
srodna/ #2%. 3ao .2adari!a tije2a du8a je srodna boanskome/ #2. Lak2juak da du8a< ako je ista< 4os2ije smrti
od2a-i ne.id2ji.om boanskom/ #'0. *udbina du8a koje od2a-e neiste/ #'1. Pono.no ro,enje ne6i2o-o6skih du8a/
#'2. Kdre,enje i 4ut 6i2o-o6skih du8a/ #''. *4asonosno dje2o.anje 6i2o-o6ije na du8u i s4uta.anje osjeti2ne udnje/
#'(. 3ako 4rema tomu stoje du8e 6i2o-o6a]
Sokrat razlikuje ideje kao apsolut!o jed!ostav!a i !epropadljiva $i,a od osjetil!i9 stvari kao slo'e!im i
propadljivim $i,ima. "ada je du+a slo$od!a od utje)aja tijela, spoz!aje jed!ostav!e ideje kojima je srod!a.
(u+a je jed!ostav!a, !ezamjetljiva i !epropadljiva te postoji !ako! smrti. o !aro-ito vrijedi za du+e
mudri9 koji se za 'ivota oslo$a3aju utje)aja tijela.
"ritika& Pretpostavka o jed!ostav!osti du+e postala je sastav!i dio tradi)io!al!i9 dokaza o $esmrt!osti
du+e. 8o jed!ostav!ost je odlika spoz!aj!i9 o$lika, +to eo ipso !e tre$a $rkati s postoja!jem u vreme!u.
P2aton< Fedon B 2:
7%!1-
jed!ostav!o ;asuntheton . E i sastavlje!o ;suntheton . E
(i) nesasta.2jenost (" jednosta.nost) uk2juuje !eu!i+tivost
= t.rdnja da su nesasta.2jene st.ari neuni8ti.e ne moe se 2ako doka-ati<
a2i se ini kao da je intuiti.no istinitaC
= no kada +o.orimo o nesasta.2jenim st.arima i kada ih 4o.e-ujemo s neuni8ti.o8:u<
tada -a4ra.o mis2imo nesasta.2jene materija2ne st.ari
= a2i -a du8u 4ret4osta.2jamo da je nematerija2na<
a ne -namo .rijedi 2i ista t.rdnja i -a nematerija2ne st.ari
[ako su nematerijalne stvari neuni8ti.e< onda su neuni8ti.e ne -ato 8to su nesasta.2jene< ne+o -ato 8to
je njiho. onto2o8ki status dru+aiji od materija2nih st.ari / nematerija2ne st.ari mo+u biti i sasta.2jene
$ a2i moe 2i se o tak.im st.arima +o.oriti da su uni8ti.e?]
(ii) nesasta.2jenost (" jednosta.nost) uk2juuje !epromje!jivost
= s2ino +ornjoj t.rdnji (intuiti.no istinito)
= osim to+a i-+2eda kao da se neuni8ti.ost i ne4romjenji.ost me,usobno uk2juuju
[u odnosu na ideje bitan je atribut ne4romjenji.osti< 4a se moe u odnosu na ideje -amis2iti da su i
nesasta.2jene (dak2e jednosta.ne) i sasta.2jene (dak2e s2oene) ideje u nekome smis2u ne4romjenji.e<
da nisu 4od2one 4romjeni7 dak2e na ideje ne moramo 4rimijeniti atribut neuni8ti.osti / u odnosu na
duu te8ko je t.rditi da je ne4romjenji.a) 8to je kada du8a ui ne8to no.o? mijenja 2i se 4ritom?
da4ae< kada ho:emo doka-i.ati besmrtnost< onda 4rimarno mis2imo na neuni8ti.ost< ne na
ne4romjenji.ostC]
P2aton< Fedon # 2&meta6i-iki dua2i-am
7a5-& Ad.ije .rste ono+a 8to jestB (>d.ije .rste bi:a> = ] .id2ji.o i ne.id2ji.o
7a1&-17 du8a je >s2inija> (homoioteron) ne.id2ji.ome< a tije2o .id2ji.ome
10
P2aton< Fedon B 20 spoz!aja per)ep)ijom i -istim mi+lje!jem
d.a ko+niti.na stanja du8e [rabi i-ra- skopein / >istrai.ati< motriti< smjerati>]
(1) kada se s2ui tije2om -a motrenje
(2) kada sama -a sebe motri) Atada se -anese...jer je srodna tomuB
o.o dru+o stanje (2) 4rema P2atonu je >s4o-naja> (phronesis / )
dvije te+ko,e iskrsa.aju o.dje)
temati-ira 4itanje 4er!e4!ije i nje-ine u2o+e u s4o-naji< a2i nam ne daje nikak.o rje8enje
P2aton 8utke u (2) 4ret4osta.2ja 4redsokrato.sko< /m4edok2o.o uenje da Ase s2ino s4o-naje
s2inimB (93 D 10)) da bi du8a mo+2a s4o-nati ideje mora im biti i u onto2o8kome smis2u srodna
[ar+ument u Menonu %1d2 o tome Ada je s.a 4riroda srodnaB]
P2aton< Fedon B 2> atri$uti tijela i du+e
tije2o treba s2uiti i s2u8ati< a du8a treba .2adati i +os4odo.ati
= kaka. je to ar+ument? mora2ni? kaka. bi bio e4istemiki smisao?
du+a je
najs2inija
boanskom besmrtnom
umnom
[noeton
>misaono>]
jednosta.nom neras4ad2ji.om
onomu 8to je
u.ijek o sebi
jedno isto
tijelo je
najs2inije
2judskom smrtnom
be-umnom
[anoeton
>nemisaono>]
mno+ostrukom ras4ad2ji.om
onomu 8to
nikad nije o
sebi isto
me,u o4renim atributima ne rabe se >sasta.2jeno> i >nesasta.2jeno>
= to :e 4os2ije u # '& biti 4redmet *imijine kritike
= no *okrat i-+2eda namjerno ne koristi te atribute jer u # (1< 2a% odba!uje *imijin 4rijed2o+ da se
du8a sh.ati kao sk2ad (harmonija)< sk2ad je naime ne8to s2oeno (" sasta.2jeno)
P2aton< Fedon B 21 u %0d5-7 i+ra rijei) Haides / / Tad / A4ra.i TadB
aides / / ne.id2ji.o / Ane.id2ji.i s.ijetB
P2aton< Fedon B 40 %1!(-5 du8a je A4roeta onim< 8to je tje2esno.
0o joj je duboko u!ije4i2o o4:enje i druenje s tije2omB
P2aton< Fedon B 44 %2d-e' du8a je s4utana u tije2u i motri kro- tije2o
= ni o.dje se dub2je ne temati-ira odnos tije2a i du8e< 4er!e4!ije i mi82jenjaC
P2aton< Fedon B 4A u %(a 7 >utiha>< >bona!a> = < kasnije u # '5< %(!1 >8utnja> []
to su s.e naja.e -a >dru+u 42o.idbu> [# (7< !-d1 deuteros plous / ]< deta2j i-
*okrato.e inte2ektua2ne autobio+ra6ije< a2i -a4ra.o P2atono.e naja.e da u.odi no.u metodu]
(. Simiji!i i "e$etovi prigovori %(!1-%%b% (" # '5-'7)
11
[#'5. *imijino i 3ebeto.o ne:kanje da i-nesu 4ri+o.ore/ #'&. *imijin 4ri+o.or) ako je du8a ne8to kao sk2ad tije2a<
onda je ne.id2ji.a i boanska< a2i mora 4ro4asti 4rije tije2a/ #'7. 3ebeto. 4ri+o.or) du8a moe biti 4ostojanija od
tije2a< no nje-ina 4ot4una ne4ro4ad2ji.ost ni4o8to ne s2ijedi i- to+a]
Simiji! prigovor& (u+a je mo'da 9armo!ija )jelovitoga 'ivota i propada zajed!o s !jim, kao +to 9armo!ija
i!strume!ta propada zajed!o s i!strume!tom.
"e$etov prigovor& (u+a mo'da mo'e !ekada !ad'ivjeti tijelo, ali mo'da !ekada propad!e prije tijela, kao
+to kroja- mo'e !ad'ivjeti m!oga odijela, ali kada jed!om umre, m!oga ga !jegova odijela !ad'ive.
P2aton< Fedon # 4/ *imija) ako je du8a ne8to kao sk2ad [harmonia< rmona >(+2a-beni) sk2ad>]S
tije2a< onda je ne.id2ji.a i boanska< a2i mora 4ro4asti -ajedno s tije2om
S -a ra-2iku od sumphonia< sumfwna (sk2ad uo4:e]
P2aton< Fedon # 40 3ebet) du8a je moda 4ostojanija od tije2a< no nje-ina 4ot4una ne4ro4ad2ji.ost
ni4o8to ne s2ijedi i- to+a
5. Fdgovor Simiji %%!1-5a' (" # '%-(')
[#'%. Vinak 4ri+o.ora na *okrata i osta2e 4risutne/ #'. *okrato.a o4omena da se ne odustane od traenja
obra-2oenja/ #(0. *okrato.a s4remnost da da2je istrauje/ #(1. Pobijanje *imijina 4ri+o.ora) nije u sk2adu sa
si+urno uteme2jenim uenjem o 4odsje:anju/ #(2. 9u8a sh.a:ena kao sk2ad ne do4u8ta stu4nje.e sk2ada/ #('. 9u8a
kao sk2ad ne bi mo+2a .2adati tije2om]
= # (2. Pobijanje 4ret4osta.ke) @) *.aki je sk2ad odre,en onim od e+a je sasta.2jen / D) *k2ad ne do4u8ta
stu4nje.e
Sokratovo po$ija!je Simiji!a prigovora& Simiji! prigovor !ije primjere! pri9va,e!om u-e!ju o idejama ;
dogmatski, ideolo+ki odgovorE. Prema tome u-e!ju du+a pret9odi tijelu dok 9armo!ija !astaje tek !ako!
!asta!ka dijelova. (alj!ja te+ko,a je za Sokrata da je o!da vrli!a samo 9armo!ija 9armo!ije.
*okrat i-ra.no od+o.ara na *imijin 4ri+o.or< no na 3ebeto. 4ri+o.or ne od+o.ara i-ra.no< ne+o +a ta
kritika na.odi na to da u.ede s.oj 4os2jednji doka- besmrtnosti
P2aton< Fedon B4> %%!1-%!10
%%d% o.dje QumrijetiR dobi.a -naenje Q4restati 4ostojatiR [ranije je bi2o neodre,enije< ak sed +o.ori2o
kako du8a umire u.ijek i-no.a (" od.aja se od tije2a)]
%b-!1= doka- besmrtnosti dobi.a osobno obi2jeje
P2aton< Fedon B41
%d5 nedostatak metodeC tako,er u %e7< 0b7< 7d'
0! = sau.ano dje2o tak.a karaktera
nasta2o 4od utje!ajem Prota+ore [u.ijek 4ostoje d.a logoi ( o s.emu]
P2aton< Fedon #A1 *okrat 4r.o saim2je *imijinu i 3ebeto.u kritiku
4roti. *imijine i-nosi tri ar+umenta)
1. nije kom4atibi2no s teorijom 4odsje:anja
2. .odi do ne4rih.at2ji.ih 4os2jedi!a
'. du8a moe kontro2irati 8to ne bi bio s2uaj da nastaje sk2adom
1d2- Q4ro4ad2ji.ostR du8e 4ostaje +2a.ni 4rob2em
12
*okrato. je +2a.ni 4ri+o.or jednosta.an)
2a7-% Ask2ad je ne8to sasta.2jenoB
(suntheton pragma / snqeton prgma >sasta.2jena st.ar>)
2!11-e' *imija se odrie s.oje+a sta.a da je du8a sk2adC
2d&-7
*okrato.a ar+umenta!ija sadrana je 4rije s.e+a u # (2 i # ('
= u tim se 4o+2a.2jima is4ituje >4ret4osta.ku> - hupothesis [pqesij]
4ret4osta.ka +2asi >du8a je sk2ad>
P2aton< Fedon BA2@A4 9a2jnje 4obijanje teorije sk2ada
(1) 12eA@14a10 premisa za argume!t <
>sk2ad se ne ra-2ikuje od ono+a od e+a je sasta.2jen>
[= je 2i !je2ina .i8e od dije2o.a?]
(2) 14a11@)10 premisa za argume!t G
>du8a nije ni na najmanji nain .i8e i2i manje du8a>
D1. @ko se .i8e usk2adi< ima .i8e sk2ada.
D2. Vsk2a,ena du8a nije .i8e du8a od neke dru+e du8e.
D'. 5eke du8e imaju .r2ine< 4a su -ato dobre< a neke nisu.
D(. 9obre du8e sadre sk2ad< 2o8e ne.
u '!-10 istie da koristi 4ret4osta.ku >du8a je sk2ad>
[po$ija!je da je du+a sklad& 4ret4osta.ka +2asi >du8a je sk2ad>7 no du8a moe biti dobra i 2o8a7 dobra
du8a ima u sebi sk2ad< 2o8a nesk2ad7 ako je du8a sk2ad< onda loa dua u sebi ima i sklad i nesklad]
(') 14d1@1A$4 argume!t G
D5. *k2ad nije .i8e i2i manje sk2ad.
D&. ;i8e sk2ada ne -nai da je .i8e usk2a,eno.
D7. Kno 8to nije .i8e i2i manje usk2a,eno ima jednak udje2 u sk2adu.
D%. 9u8a nije .i8e i2i manje usk2a,ena.
D. 9u8a nema .i8e udje2a u nesk2adu i2i sk2adu.
D10. 9u8a nema .i8e i2i manje udje2a u dobroti i -2o:i.
D11. 9u8a nikada ne moe umati udje2a u -2o:i.
D12. *.e du8e i.ih bi:a jednako su dobre. [= (a7-%) A4od 4ret4osta.kom da su du8e 4o 4rirodi na
jednak nain ono 8to jesu< tj. du8e< moemo -ak2juiti da :e s.e du8e i.ih bi:a biti na jednak nain
dobreB]
1'
D1'. D12 i D' isk2juuju se.
D1(. 9ak2e teorija du8e kao sk2ad nije odri.a.
+2a.na te8ko:a -a *imiju) unde malum! unde "onum?
(() 1A$A@1:a4 argume!t <
= 4remisa je .e: dana na 4oetku #(2< 2e(-'a10) >sk2ad se ne ra-2ikuje od ono+a od e+a je
sasta.2jen>
@1. 9u8a moe kontro2irati i su4rotsta.iti se tje2esnim osje:ajima.
@2. = 2e(-'a'. *k2ad se ne ra-2ikuje od s.ojih dije2o.a.
@'. *k2ad nikada ne moe dje2o.ati su4rotno s.ojim dije2o.ima.
@(. = 'a&-. *k2ad ne moe kontro2irati s.oje dije2o.e.
@5. 9ak2e du8a ne moe biti sk2ad.
kritika *imijina sta.a je -a4ra.o reductio ad a"surdum
&. Sokratova pri-a [nje+o. 6i2o-o6ski ra-.oj] 5a(-102a (" # ((-()
[#((. *okrat se i-no.a .ra:a 3ebeto.u 4ri+o.oru/ #(5. *okrato.o ne-ado.o2jst.o obra-2oenjem
nastanka i nestanka u 6i2o-o6iji 4rirode/ #(&. 5je+o.e nade u s.e-i s @naksa+orinim umom (no!j
"nous#) kao u-rokom koji ono 8to je najbo2je u s.akoj st.ari ini teme2jem obra-2oenja/ #(7. *okrato.o
ra-oaranje @naksa+orom7 ra-2ika i-me,u u-roka i suu-roka7 >dru+a 42o.idba> (deteroj plo!j
[deuteros 42ous]) / #(%. *okrato. bije+ e$j to%j lgouj [eis tous logous# da u njima motri istinu/ #(.
*okrato.o istrai.anje u-roka) obra-2oenje 4ret4osta.2jenim udioni8t.om u onome 8to je istina]
% svojemu filozofskom razvoju Sokrat je podr'avao !eko vrijeme filozofe prirode, pa poslije
<!aksagoru. Da!iji fiziologi ga !isu zadovoljili svojim tra'e!jem materijal!oga i efi)ije!t!og
uzroka, a <!aksagori!o u-e!je o fi!al!om uzroku tako3er ga je razo-aralo. 7ato je pri$jegao
jed!oj drugoj metodi 2ej toj lgouj ;eis tous logous]# pomo,u koje motri isti!u i dolazi do
ideja kao uzroka.
P2aton< Fedon BAA *okrat 4r.o daje jasni saetak 3ebeto.a 4ri+o.ors
P2aton< Fedon BA: autobio+ra6ska di+resija o no.oj metodi
= autenntinost *okrato.e autobio+ra6ske ski!e?
P2aton< Fedon BA0 7e @ristote2 tako,er 4ot.r,uje @naksa+orina 6ina2i-am
b2-( razlikuje uzrok i condicio sine %ua non (APa da ne moe8 ra-2iko.ati da je ne8to dru+o
4ra.i u-rok [to aition to onti]< a dru+o ne8to be- e+a ne moe u-rok nikad biti u-rok [aneu hou to
aition ouk an poteie aition]CB)
d1 ne rabi ironinoC
1(
P2aton< Fedon BA>@A1 d-102a !ova metoda je metoda pretpostavke
tri e2ementa 4rika-a
(1) *okrato.a od2uka o 4rih.a:anju no.e metode
(2) 4rika- no.e metode
(') 4rimjer koji uk2juuje ideje kao u-roke nastanka i nestanka
ad (1) su +rije8i2i u 4rih.a:anju osjeti2ne -amjedbe
ad (2) u2o+a najjae 4ret4osta.ke
7. "o!a-a! dokaz 102a10-107b10 (" 50-5&)
[#50. Oo+u:nost istodobno+ udioni8t.a u o4renim idejama< a2i isto.remeno nemo+u:nost da sama
ideja 4ostane .2astita su4rotnost/ #51. 1a-2ika to+a uenja o o4rekama od 4rija8nje+a u 4r.ome i2i
!ik2ikome doka-u/ #52. 5i konkretne st.ari ni ideje nikada ne do4u8taju s.oju o4reku/ #5'. Ideja
uk2juuje neku 4roti.nost/ #5(. Primjena to+a uenja na du8u koja u.ijek sa sobom nosi i.ot/ #55.
Lak2juak da je du8a besmrtna i ne4ro4ad2ji.a/ #5&. Pot4uno u.jerenje 3ebeta i nesi+urnost *imije]
Sokrat 9o,e dokazati $esmrt!ost du+e samo pod pretpostavkom da postoje ideje. Hz te
pretpostavke o idejama proizlazi teza o udjelu $i,a& udjelom u ideji svako je $i,e o!o +to jest.
Fd!os udjela !e vlada samo izme3u stvari, sta!ja i pro)esa, !ego i izme3u sami9 ideja. 8i'e ideje
imaju udjela u vi+im. ako ideja du+e ima udjela u ideji 'ivota. Ie3u idejama vrijedi jo+ jed!o
pravilo& 8ijed!a ideja !ema udjela u !joj suprot!oj ideji, primjeri)e ideja par!oga !ema udjela u
ideji !epar!oga, ideja 'ivota !ema udjela u ideji smrti. Gudu,i da ideja du+e ima udjela u ideji
'ivota, !u'!o je da isklju-uje ideju smrti. 7ato je du+a $esmrt!a.
Prigovor& aj dokaz vrijedi za ideju du+e, ali to !e z!a-i da ujed!o vrijedi za i!dvidual!u du+u.
P2aton< Fedon B:0 102b-105b isk2juenje o4reka
= intrin-ino obi2jeje ideja da isk2juuju o4reke
102d5-10'a' su4rotne ideje nisu odre,ene s.ojim o4rekama
P2aton< Fedon B:2 10'!10-e5 4oinje no.a 6a-a doka-a
10'e5-10(!& u.odi se broje.ni 4rimjer
P2aton< Fedon B:4 10(!11-12 neka .rsta 4roti.nosti
10(d1-' ideje se me,usobno uk2juuju) Akad+od ne8to -aoku4i< to ne si2i samo
da -adri s.oju ideju< ne+o mu name:e i ideju nee+a 8to je 4roti.no.B
10(e7-105b( odre,i.anje s4omenute 4roti.nosti
P2aton< Fedon B:A -ak2juak da je du8a besmrtna i neuni8ti.a
105b5-!% no.i ob2ik od+o.ora
105!11-e& Qdu8aR je u +rkom be- 2anaC
kada je be- 2ana -nai 4rije s.e+a du8u kao materija2< ne 4ojedinanu du8u
15
P2aton< Fedon B:: 105e ADesmrtna je dak2e du8aB ()
P2aton< Fedon B:/ 10&e-107a1 *okrat 4re2a-i od t.rdnje da je du8a besmrtna
na t.rdnju da je Qna8a du8aR u Tadu
%. Iit 107!1-115a% (" 57-&')
[#57. Put mora2ne i 4ut neiste du8e u 4od-emni s.ijet/ #5%. Po2oaj i .e2iina Lem2je7 kak.o:a naseobina/ #5.
I-+2ed istinske Lem2je i b2aenst.o nje-inih stano.nika/ #&0. *usta. 4od-emnih .oda/ #&1. Wetiri +2a.ne rijeke/
#&2. *udbina ra-2iitih du8a 4rema njiho.oj -as2u-i/ #&'. Pou-danje u na.edeni mit je 4itanje od.anosti]
. Sokratova smrt 115b1-11%a17 (" # &(-&7)
[#&(. *okrato. 4os2jednji na2o+ 3ritonu i 4rijate2jima/ #&5. 5je+o.a si+urnost +2ede od2aska du8e/ #&&. Is4ijanje
otro.a< -adnje rijei i smrt *okrato.a]
1&