Patina

Izvor: Wikipedija
Patina je promjena boje i teksture koja nastaje na povrini bronce ili nekog drugog metala (razvija se uslijed
oksidacije ili nekog drugog kemijskog procesa), sjaj na drvenom namjetaju koji nastaje uslijed starosti,
koritenjem i kontinuiranim poliranjem, ili bilo koja promjena nastala na nekoj povrini tijekom vremena. Na
metalima je patina sloj sastavljen od razliitih kemijskih spojeva, poput oksida ili karbonata, a nastaje uslijed
izlaganja atmosferi i oborinama. Pojam se takoer odnosi i na vremenom steene promjene u boji i teksturi
povrine, nastale uslijed normalnog koritenja predmeta poput kovanog novca ili namjetaja
[1]
.Nadalje se
pojam moe proiriti na slike,skulpture i druga djela likovne i primijenjene umjetnosti,ali i na tehnike ,te
etnografske predmete kulturne batine.
Sadraj
1 Nastajanje,te svojstva
2 Etimologija
2.1 Steene,prirodno nastale patine
2.2 Naneene,umjetne patine
3 Vrijednost
4 Repatiniranje
5 Patina u konzerviranju restauriranju
6 Izvori
7 Dodatna literatura
8 Vanjske poveznice
Nastajanje,te svojstva [uredi]
Patine su obino ograniene na izloene povrine, te stoga mogu biti osjetljive (mogu se ljutiti).Jedan od
razloga zbog kojeg je bronca visoko cijenjena kao materijal za izradu skulptura je i to to patina titi osnovnu
povrinu od daljnje korozije ( ovo je u biti tono samo u sluaju bakra ) .Prava prirodno nastala patina je
kompaktna i rijetko pokazuje sklonost ljutenju.Mjed je takoer otporna na koroziju,no patina na mjedi nije
tako atraktivna kao ona na bronci.
Etimologija [uredi]
Sama rije potie od latinskog izraza za plitku posudu,dok u talijanskom oznaava tanki sloj naknadno
poutjelog laka.Slikovito znaenje moe biti i bilo kakav vid izblijedjelosti odnosno tamnjenja uslijed
prirodnog i neizbjenog starenja. Kemijski proces stvaranja patine nazivamo patiniranjem ,a umjetnika
djela prevuena patinom nazivamo patiniranim.
Steene,prirodno nastale patine [uredi]
Zelena patina koja prirodno nastaje na bakru ili bronci,ponekad se naziva i verdigrisom, sastavljena je od
mijeavine klorida,sulfida i karbonata.Atakamit je naziv minerala koji je sastavni dio nekih patina(klorid), a
verdigris je opet vie specifian umjetni oblik te moe nastati u dodiru bakra i octa ili octene kiseline.Kako je
isti spoj vodotopiv,ne moe ga se koristi u vanjskim uvjetima i ee je koriten kao pigment. Jedan od
Patina - Wikipedija http://hr.wikipedia.org/wiki/Patina
1 of 4 1.6.2011 7:14
primjera patine je i zeleni povrinski sloj koji nastaje na bakru,gdje nastaje bazini karbonat.Ovaj se sloj
moe formirati kako na bakru tako i na njegovim slitinama,kao to su bronca i mjed. esto se na starom i
koritenom vatrenom oruju razvija na mjestima gdje se istroilo plavljenje,fosfatiranje ili nekog drugi zatitni
zavrni sloj.Takvo se oruje openito smatra vrijednijim od onog na kom je oteen zavrni sloj
obnovljen.Patina u tom sliaju titi oruje od daljnjeg hranja do kog normalno dolazi na mjestima gdje je
zatitni sloj istroen. Sloj patine obino nastaje tijekom duljeg izlaganja vanjskim uvjetima.Bakreni e krov
bre razviti patinu od recimo bakrom oploenog proelja,prije svega stoga to se na zakoenim povrinama
voda zadrava due nego na vertikalnim. Kod graevina u blizini mora patina e se razviti bre nego u
kontinentalnom dijelu. Na primjer u Londonu e za formiranje patine trebati i pedesetak godina do nastanka
za bakar tipine zelene patine. Proelja optoena broncom ili mjedi izgledati e drugaije nego ona od istog
bakra.Kod bakrenih slitina mogue je danas ak i na dulje vrijeme zadrati zlatni izgled.
Naneene,umjetne patine [uredi]
Umjetnici i obraivai metala patiniranje koriste kao integralni dio oblikovanja i ukraavanja umjetnina,te
namjetaja,kako bi kod istih stvorili dojam starosti.U obradi metala se na patiniranje moe gledati i kao na
sinonim za kemijsko ,elektrokemijsko i termiko bojenje metala,u tom sluaju bi spomenuto bilo tek suenje
prethodnog pojma na imitiranje prirodno nastalih patina. Razne kemikalije,kako one koje se koriste u
kuanstvu, ali i komercijalni proizvodi,mogu se primijeniti za dobivanje najrazliitijih patina.Umjetnici ih
koriste za ukraavanje povrine,i to za dobivanje specifinih boja odnosno teksture. Boja je ovdje izrazito
zavisna o sastavu otopine koju koristimo.Za bakrene slitine poput bronce kloridi e razviti tipino zelenu
boju dok e koritenje kalijevog polisulfida rezultirati smeom bojom.Primjena amonijevog sulfida dati e
plavo crnu,kalijev e polisulfid dati vie smee-crnu,bakar nitrat e pak dati plavo zelenu a eljezni(III)
nitrat uto smeu boju ,s naglaskom da je ovo tek pojednostavljena,osnovna paleta.Kod skulptura i drugih
umjetnina razvoj se patine moe ubrzati zagrijavanjem.Raspon boja je u tom sluaju od mat ute , poput
kamena pjeenjaka, do duboko plavih,zelenih,bijelih,crvenih,kao i raznih nijansi crne. U nekim tehnikama
patiniranja odreenu ulogu ima i koritenje pigmenata.Nadalje se povrina moe modificirati primjenom
ulja,voskova i raznih lakova. Zna se i da je Auguste Rodin,uveni francuski kipar, svoje asistente traio da
uriniraju po skulpturama u dvoritu radionice. Moramo spomenuti i japansku kolu patiniranja metala,oni za
razliku od nas koriste razmjerno mali broj patina ali su zato razvili velik broj slitina koje na prije spomenute
patine razliito reagiraju,zavisno o sastavu slitine. Patinu moemo nai i na kliznom prstenju te dijelovima
etkica elektro motora.U tom se sluaju radi o patini nastaloj uslijed korozije,zavisnoj o sastavu zraka,te
ostacima troenja ugljenih dijelova,kao i vlage,tako da njenom nastanku trebaju posebni uvjeti . Slinu
pojavu imamo i na wok-u,te drugim metalnim posudama za peenje,tu ona nastaje uz odgovarajue
odravanje.Sastoji se veinom od izgorjelog ulja,koje spreava daljnje ljepljenje hrane za posudu,te
poboljava okus hrane prireene u toj posudi.Prireivanje hrane na pari,ili koritenje sapuna moe posudu
otetiti i prouzroiti stvaranje hre.
Vrijednost [uredi]
Razdvojeno od estetskog izgleda te zatite,strunjaci za procjenu starina potvruju da kod predmeta sa
ouvanom intaktnom patinom raste vrijednost objekta,te se ovaj neporecivi trag starenja i povijesti predmeta
neposredno odraava u vrijednosti istog
[2]
.
. U smislu starine je patina svjedoanstvo svega to se tijekom povijesti desilo predmetu.Odlomljen dio noge
namjetaja,trag grebanja na ploi stola,isuenost boja,naprslina u zavrnom sloju ili u glazuri kod
keramike,njeni tragovi istroenosti na rubu ploe. Sve te stvari sudjeluju u stvaranju mekeg vanjskog
izgleda,te suptilne promjene u boji, sve to gradi karakter predmeta.Patina u sebi nosi sve ove efekte,bilo
prirodne ili uzrokovane djelovanjem ovjeka,i sve to zajedno ini pravu starinu
[3]
|Israel Sack}} .
Repatiniranje [uredi]
Patina - Wikipedija http://hr.wikipedia.org/wiki/Patina
2 of 4 1.6.2011 7:14
Kod starina se na vie naina moe gledati na vrijednost patiniranja,kao i na nadomjetanje odnosno
obnavljanje istog u sluaju oteenja. Ouvanje izgleda i karaktera nekog predmeta vrlo je vano i kod
uklanjanja ili izmjene moe doi do drastinog pada vrijednosti istog.Ukoliko je patina otpala ili se oljutila
moe se preporuiti obnavljanje patine - repatiniranje
[2]
. Predmet sa obnovljenom patinom biti e vrijedniji
nego onaj kod kojeg je patina tee oteena,ali treba istai i da e mu vrijednost biti manja od one primjerka
koji ima ouvan izvorni zavrni sloj
[2]
.
Patina u konzerviranju restauriranju [uredi]
U suvremenom konzerviranju-restauriranju patina se smatra izvornom supstancom, posebnim slojem koji u
sebi dobro odraava povijest samog objekta.Dananja se zatita spomenika distancirala od bljetavo
obnovljenih predmeta ( barem u svijetu ), i to uprkos toga to je ienje istih i dalje nezaobilazan
postupak.Uvijek je potrebno dobro promisliti o mogunostima ouvanja patine kao takve, te je shodno
reenom sauvati kada je to mogue.
Izvori [uredi]
Gaffney, Dennis (May 19, 2009.) "What Patina Really Means" 1.

2,0

2,1

2,2
Gaffney, Dennis (May 19, 2009). What "Patina" Really Means (http://www.pbs.org
/wgbh/roadshow/fts/lasvegas_200706A35.html) .
2.
History Detectives . Investigative Techniques . Geological Analysis | PBS (http://www.pbs.org
/opb/historydetectives/techniques/geology.html)
3.
Dodatna literatura [uredi]
Hughes, Richard; Rowe, Michael "The Colouring, Bronzing and Patination of Metals", London 1991. 1.
LaNiece,Susan; Craddock,Paul "Metal Plating and Patination: Cultural,Technical and Historical
Develpoments",Boston 1993.
2.
Deutsches Kupfer Institut "Chemische Faerbungen von Kupfer und Kupferlegirungen", Berlin 1974.(
moe se besplatno preuzeti sa stranice http://kupfer-institut.de/front_frame/pdf/chemische-
Faerbungen.pdf )
3.
Fishlock, David "Metal Colouring", Teddington 1962. 4.
Hiorns, Arthur "Metal Colouring and Bronzing", London 1907. ( moe se besplatno preuzeti sa
stranice: http://www.archive.org/details/metalcolouringa00hiorgoog )
5.
Georg Buchner: Die Metallfrbung und deren Ausfhrung. Mit besonderer Bercksichtigung der
chemischen Metallfrbung., Berlin 1901 (moe se besplatno preuzeti sa stranice
http://www.archive.org/details/diemetallfrbung00buchgoog ).
6.
Brachert,Thomas "Patina-von Nutzen und Nachteil der Restaurierung", Muenchen 1985. 7.
Budija, Goran "Zbirka receptura za kemijsko, elektrokemijsko i termiko bojenje metala, te dobivanje
metalnih prevlaka utrljavanjem, uronjavanjem i elektrolitskim putem", Zagreb 2010.( moe se
besplatno preuzeti sa stranice /potrebna registracija!/: http://e-insitu.com/forum/10-razmjena
/699-patiniranje-metala?lang=hr )
8.
Sugimori,Eitoku "Japanese Patinas",Brunswick 2004. 9.
Vanjske poveznice [uredi]
Rene Hollos:Informacije o patinama na bakru i bakrenim slitinama (http://antikviteti.net/cms/modules
/articles/article.php?id=53)
Dobavljeno iz "http://hr.wikipedia.org/wiki/Patina"
Kategorije: Likovna umjetnost | Tehnologija
Patina - Wikipedija http://hr.wikipedia.org/wiki/Patina
3 of 4 1.6.2011 7:14
Datum zadnje promjene na ovoj stranici: 16:23, 7. svibnja 2011.
Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima; dodatni
uvjeti se mogu primjenjivati. Pogledajte Uvjete koritenja za detalje.
Patina - Wikipedija http://hr.wikipedia.org/wiki/Patina
4 of 4 1.6.2011 7:14