www.eMatematika.

com

www.eMatematika.com Strana 1

Rasijani matematiari
Moe se rei da je rasijanost legendarna osobina matematiara.
U svojoj knjizi Men of mathematics E. T. Bell, jedan od najpoznatijih istoriara
matematike, pie da su " ... matematiari ljudska bia kao i sva druga, osim to su moda
malo vie rasijani."
Kod velikih matematiara (kao i u nekim drugim profesijama) to je uglavnom
posljedica ogromne posveenosti matematici i enormne koncentracije na aktuelni problem, to
moe dovesti do gubitka osjeaja za vrijeme i prostor.
Navodimo neke interesantne situacije proizale iz rasijanosti koje su, istovremeno,
bitne za opisivanje karaktera velikih matematiara.
Zaboravio na veeru
Kao dvadesetogodinjak Isak Newton je esto provodio
vie od 18 sati dnevno u pisanju. Za to vrijeme je pokazivao
zadivljujuu sposobnost koncentracije, ali i znake rasijanosti.
Sljedee tri anegdote potvruju Newtonovu rasijanost u
trenucima zaokupljenosti mislima.
J ednom je Newton posjetio svoga prijatelja dr.
Stukeleya kod koga je za veeru bila pripremljena piletina.
Mada je sto bio postavljen i iznijeto peeno pile u pokrivenoj
posudi, Newton je izaao za trenutak do biblioteke, ali je
potpuno izgubio pojam o vremenu i vjerovatno zaboravio na
veeru. Nakon dueg ekanja dr. Stukeley je podigao poklopac,
poeo da jede i konano pojeo pile. elei da se naali sa Newtonom, stavio je kosti u posudu
i poklopio je. Kada se Newton konano vratio, izvinio se domainu, sjeo je za sto i podigao
poklopac. Vidjevi ostatke u posudi, rekao je: "Oh, izvinite, ja sam potpuno zaboravio da smo
ve veerali."
Druga pria je o Newtonu i njegovim makama. Newton je volio ivotinje, naroito
make. I make su vjerovatno voljele njega, jer su bile dobro uhranjene zahvaljujui obrocima
koje je zaboravljao da pojede okupiran radom.
Newtonu se pripisuje pronalazak otvora sa poklopcem
na ulaznim vratima kako bi make mogle nesmetano da ulaze i
izlaze iz kue.
Ovaj pronalazak praen je sljedeom anegdotom koja
demonstrira rasijanost velikog matematiara. Naime, Newton je
imao dvije make: malu i veliku.
Da bi omoguio svojim ljubimcima da izlaze i ulaze kad god ele, a da ga pritom ne
uznemiravaju u radu, on je napravio dva otvora: mali za malu maku i veliki za veliku maku.
U svojoj rasijanosti nije se sjetio da mu je vei otvor dovoljan za obje make.

www.eMatematika.com

www.eMatematika.com Strana 2

Sljedei dogaaj desio se Newtonu dok je jahao
kui u Woolsthorpe iz oblinjeg mjesta Granthama. U
jednom trenutku sjahao je s konja da bi se uspeo uz brdo
Spittle-gate Hill. Newton je poveo rasijano konja na ularu
ne primijetivi da se konj odvezao i ostavio prazan ular u
njegovim rukama. Ovo je primijetio tek onda kada se
uspeo uz brdo i namjeravao da ponovo uzjae konja.
Negirao tanost vlastite teoreme

Dobro je poznato da je veliki britanski matematiar Sylvester
esto bio konfuzan. Njemu nije samo bilo teko da upamti rezultate
drugih matematiara, nego je imao problema sa zapamivanjem svojih
sopstvenih. Tako je jednom negirao tanost teoreme koja je bila
njegov sopstveni rezultat.


Weierstrass, veliki njemaki matematiar se nije nikada
enio i ivio je sa svojim sestrama koje su brinule o njemu. Njegova
rasijanost zadavala im je dosta problema, naroito ako bi postao
opsjednut nekom matematikom idejom. Ako bi se zatekao bez
papira, pisao bi po bilo emu to je bijelo: stolnjaku, salvetama, ak i
po zidovima. Njegove sestre su morale da tre i sklanjaju od njega
ovakve stvari da ne bi poslije prale za njim.


S vremena na vrijeme istaknuti francuski matematiar Henri
Poincare pokazivao je izvjesne oblike rasijanosti. Naprimjer, esto je
zaboravljao da jede, a rijetko kada je pamtio da li je uopte dorukovao
ili nije. Meutim, u trenucima kada je bio okupiran nekim
matematikim problemima, koristio je svoju "rasijanost" da se izoluje od
drugih. Tako se desilo da je jedan istaknuti matematiar prevalio dug
put, ak iz Finske do Pariza, da bi se s njim konsultovao oko nekog
problema. Mada je sluga najavio posjetioca koji je strpljivo ekao pred
profesorovom radnom sobom, Poincare je nastavio da eta po sobi (to
je bila njegova uobiajena navika kada je duboko razmiljao) cijela tri sata. Konano,
Poincare je otvorio vrata, proturio glavu, i uzviknuo: "Vi me veoma uznemiravate!" Potom se
vratio u sobu. Posjetiocu nije preostalo nita drugo ve da ode, ba kao to je rasijani profesor
i elio.

www.eMatematika.com

www.eMatematika.com Strana 3

Jedne veeri veliki njemaki matematiar David Hilbert imao
je goste u svojoj kui. Njegova ena je primijetila da njen mu ima na
sebi pohaban kaput, pa mu je predloila da ode u spavau sobu i obue
noviji. Hilbett je prihvatio savjet i otiao u sobu. Kako se nije vratio ni
poslije pola sata, ona je otila do spavae sobe i nala ga kako spava u
krevetu. Ova neobina situacija je bila posljedica sljedeeg niza
dogaaja: Hilbert je skinuo sako, okaio ga na vjealicu, a zatim
obukao pidamu i legao da spava.

Zbog ega idem u Njujork?
J ednog dana John von Neumann, uvani matematiar i
profesor na Univerzitetu u Princetonu, krenuo je kolima iz Princetona
u Njujork na neki sastanak. Kada je stigao na polovinu puta,
telefonirao je supruzi Klari i pitao je: "Zbog ega ja idem u Njujork?"
Druga anegdota govori o Neumannu kada je davao uputstvo
prijatelju kako da nae njegovu kuu. "Veoma je lahko, to je kua sa
golubom koji sjedi na ivinjaku ispred kue", objasnio je Neumann.
(Prema navodu matematiara Paula Halmosa, Neumannovog
prijatelja.)

Sljedee dvije prie su o Norbertu Wieneru, a prema pisanju
Howarda Evesa, istoriara matematike.
Zna se da je Wiener bio jedan od najistaknutijih naunika dvadesetog
vijeka, udo od djeteta, koji je odbranio doktorsku disertaciju iz
matematike logike sa samo 18 godina, "otac" kibernetike i kreator u
mnogim oblastima ukljuujui stohastike procese, kvantnu teoriju i
harmonijsku analizu.

Wiener je otputovao kolima na neku matematiku konferenciju na Yale univerzitetu,
udaljenom 150 milja.

Kada je konferencija bila zavrena zaboravio je na kola i doao kui autobusom.
Sljedeeg jutra otiao je do garae i ustanovio da mu nema kola. Zatim je pozvao policiju da
intervenie, jer mu je neko ukrao kola dok je bio odsutan.
Norbert Wiener je trebalo da se sa porodicom preseli u novu kuu u istom gradu. Ali
ne samo da on lino nije uestvovao u cijeloj toj stvari ve je njegova ena, dobro znajui
www.eMatematika.com

www.eMatematika.com Strana 4

njegovu rasijanost, preuzela korake da mu da napismeno instrukcije kako da dode do nove
kue. Uprkos tome, te veeri Wiener se sa posla vratio na staru adresu. Takoer je ustanovio
da niti se sjea nove adrese, niti moe da pronae biljeku koju mu je ena dala. Stojei
bespomono na ulici i ne znajui ta da radi, primijetio je djevojku koja mu je ila u susret, pa
ju je upitao: "Zdravo djevojko, da li bi moda mogla da mi kae gdje su se Wienerovi
preselili?" "Da, tata", stigao je odgovor. "Mama je pretpostavila da e vjerovatno biti ovdje,
pa me je poslala da te dovedem kui."
Sam Wiener je negirao tanost posljednjeg dijela prie tvrdei da je uvijek bio u stanju
da prepozna svu svoju djecu.
PROSVJETNI LIST, novembar 2002. godine