ZIDANE GRAEVINE U SEIZMIKIM PODRUJIMA

Nastanak potresa
Hipocentar toka u dubini Zemljine kore gdje nastaje potres.
Epicentar projekcija Hipocentra na povrinu Zemlje.
Prostorni potresni valovi
- ire se iz Hipocentra i mogu biti longitudinalni (P-valovi)
transverzalni (S-valovi)..
Povrinski potresni valovi - L-valovi i R-valovi.
Zapis potresa opisuje karakteristike potresa.
Prosjeni vremenski interval izmeu dva potresa.
Npr: potres s povratnim periodom od 100 god. se oekuje 10 puta u 1000 god.
Povratni period
Vjerojatnost da se potres s povratnim periodom R dogodi u toj godini je:
Npr: P1=1/R=1/100=0.01 (za potres s povratnim periodom 100 god.)
Vjerojatnost da se potres s povratnim periodom R ne dogodi u toj godini je:
Npr: P
1
=1-P
1
=1-1/100=0.99 (za potres s povratnim periodom 100 god.)
P1+P
1
=1.00
Vjerojatnost da se potres nee dogoditi tijekom 2 godine:
(1-P
1
)*(1-P
1
)=(1-P
1
)
2
Za dui vremenski period:
Vjerojatnost da se potres nee dogoditi tijekom T godina:
(1-P
1
)T

Vjerojatnost da se potres nee dogoditi tijekom 2 godine:
(P
T
=1-(1-P
1
)
T
Izraz za odreivanje vjerojatnosti da se potres odreene ili vee jaine dogodi u razmaku od od T godina
Npr. Vjerojatnost da se potres s povratnim periodom 100 godina dogodi u intervalu 100 godina
iznosi: P100=1-(1-1/100)
100
=0.63

Djelovanje potresa na konstrukcije
Osnovne preporuke za projektiranje u seizmikim podrujima
Izbjegavati fleksibilna meka prizemlja.
Izbjegavati fleksibilne meke vie etae.
Izbjegavati ili umanjiti mogunost uvrtanja.
Izbjegavati diskontinuitet krutosti.
Izbjegavati mjeanje sustava.
Izbjegavati sustave okvira s ispunom od zia.
Izbjegavati izmijetanje zidova ukrute.
Postii pravilnost u krutosti (poloaju) zidova u dva ortogonalna pravca.
Ukrutiti zidane graevine AB zidovima.
Dilatirati pregrade ili nenosive zidove, ali ih privrstiti.
Izbjegavati djelomino ispunjene okvire.
Izvesti dilatacije.
Osnovne preporuke za projektiranje u seizmikim aktivnim podrujima
Djelovanje potresa mora se uvaavati ve pri ranoj fazi izrade koncepta graevine;
Nosiva konstrukcija mora biti jednostavna;
Prijenos sila uslijed djelovanja potresa mora biti izravan i jasan;
Potrebno je osigurati otpornost graevine u oba glavna pravca;
Nastojati izbjei efekte uvrtanja;
Pravilno vezati elemente konstrukcije osiguratvajui im stabilnost kroz meusobnu povezanost;
Osigurati odgovarajue temelja (kruti i povezani temelji).
Osigurati pravilan raspored nosivih zidova u tlocrtu i po visini.
Osigurati pravilnost graevine po visini.
Posebna pravila za konstruiranje graevina u seizmikim podrujima.
Europska norma za graenje u seizmikim podrujima, Eurocode 8.
Razlozi ruenja:
materijal kojim se zida je krt i degradacija njegove vrstoe zbog ponavljanog optereenja je znatna;
velika teina elementa;
neujednaena vrstoa materijala za zidanje.
Tlana vrstoa prihvatljiva je za vertikalna optereenja.
Vlana nosivost nearmiranog zida je mala, duktilnost je kod vlanog sloma neznatna.
Openito
Nearmirano zie mala vlana vrstoa i mala duktilnost ogranienje uporabe u seizmikim podrujima.
Zidane graevine velika teina velika krutost mali poetni period osciliranja.
Cilj ekonominost graevine duktilnost armirana gradnja.
Razlikujemo etiri tipa zida:
a) nearmirano, b) omeeno, c) zie ispune nosivog okvira i d) armirano zie.
Izvod iz japanskih propisa:
konstrukcija mora biti tzv. sanduastog tipa, gdje nisu preporuljivi dugi ili visoki zidovi;
otvore u zidovima treba svesti na najmanju moguu mjeru. Omjer duljine nosivih zidova, u svakom smjeru, i
povrine stropa ne smije biti manji od 0.15 m/m
2
;
armiranobetonske grede (serklae) treba postaviti na vrh svakog zida na svakom stropu i u ravnini krova;
otvori u zidovima i nosivi zidovi ne ,bi trebali biti smjeteni ekscentrino u tlocrtu graevine;
zidove gornjega kata treba postavljati centrino iznad onih iz donjega kata;
da bi se osiguralo duktilno ponaanje graevine, zidove:treba armirati;
veze zida i stropne konstrukcije kao i zidova meusobno treba osigurati armaturom koju valja ugraditi u
mort ili beton da bi se zadrala cjelovitost;
visoke i vitke zidane konstrukcije, kao to su dimnjaci, treba proraunati na poveane seizmike sile;
temelji trebaju biti kruti i neprekinuti, tj. povezani armiranobetonskim gredama.
Posebne protuseizmike mjere
ponaanje konstrukcijskog sustava u cjelini valja osigurati uinkovitim vezama izmeu zidova i stropnih
konstrukcija;
graevine trebaju imati krute i povezane temelje da bi smanjili uinke nejednolikog slijeganja na
najmanju moguu mjeru.
Parcijalni koeficijenti sigurnosti materijala pri djelovanju seizmikih sila
Materijali i zidni vez
Zidni elementi
izbjegavati zidne elemente visokog postotka upljina i pretankih stijenki;
debljina vanjske ili unutarnje stjenke zidnog elementa ne smije biti manja od 15 mm;
vertikalna unutarnja stjenka saastog zidnog elementa treba biti neprekinuta na cijeloj duljini tj. cijeloj irini
elementa;
najmanja tlana vrstoa zidnih elemenata: u vertikalnom smjeru f
b
= 2.5 N/mm
2

u horizontalnom smjeru u ravnini zida f
b
= 2.0 N/mm
2

potpuna popunjenost sljubnica mortom.
Mort i betonska ispuna
osigurati dovoljnu vrstou prijanjanja zidnih elemenata;
za nearmirano, omeeno zie i zie ispune okvira, u seizmikim podrujima M20, M15, M10 i M5;
za armirano M20, M15, M10.
Zidni vez
vertikalne sljubnice moraju biti potpuno ispunjene mortom, osim za a
g
;
kada se zahtijeva vie od jednog zidnog elementa u debljini zida, prijeklop gornjega zidnog elementa preko
vertikalne sljubnice morta donjih zidnih elemenata mora biti najmanje 1/3 duljine zidnog elementa.
Pravila izvedbe
Openito
Meusobna povezanost zidova i stropova ostvaruje se potujui sljedea pravila:
nosivi zidovi u dva meusobno okomita smjera;
krute stropne konstrukcije;
veza izmeu m-k i zidova ostvaruje se preko metalnih spona ili a-b serklaa;
minimalna debljina AB stropne konstrukcije je 4,0cm;
armiranje u dva meusobno okomita smjera;
armatura ploe sidrena u serklae;
za fert-strop koristiti preporuena pravila za dozvoljene razmake;
za predgotovljene stropne konstrukcije vrijede ista pravila kao i za AB stropne konstrukcije izvedene na licu
mjesta;
uporaba elinih i drvenih stropova uvjetovana je krutim djelovanjem meukatne konstrukcije.
Dodatni zahtjevi za nearmirano zie
debljina zida od blokova prirodnog kamena t 40 cm; h
ef
/t 9; h/l 2;
debljina zida od ostalih zidnih blokova t 30 cm; h
ef
/t 12; h/l 2;
horizontalne a-b serklae na meusobnoj vertikalnoj udaljenosti ne veoj od 4.0 m, armirati s min. 2 cm
2
;
P+1 za .
Dodatni zahtjevi za omeeno zie
Dobra povezanost vertikalnih i horizontalnih serklaa osigurava:
betoniranje serklaa treba izvesti nakon zidanja;
minimalne dimenzije horizontalnih i vertikalnih serklaa su 15 15 cm;
pretpostavljenu razinu duktilnosti;
ne veliko smanjenje vrstoe zia nakon potresa;
nisku osjetljivost na oteenje.
Za pravilno ponaanje omeenog zia potrebno je osigurati:
vertikalne serklae potrebno je izvesti oko otvora povrine A > 1.5 m
2
;
vertikalne serklae treba izvesti na svakom krianju i sueljavanju zidova;
meusobna udaljenost serklaa do 4,0m;
minimalni prijeklop 60;
debljina zia ;
vitkost zia i ;
uzduna armatura ne manja od 1% povrine poprenog presjeka serklaa i ne manja od 3cm
2
;
elik za armiranje klase B ili klase C.
Dodatni zahtjevi za armirano zie
Armatura u ziu:
osigurava duktilnost i cjelovitost zia;
osigurava da slom armiranog zia ne nastane uslijed vlanog sloma u sljubnicama i elementima zia;
izbjegavati preveliku koliinu armature;
horizontalnu armaturu treba postaviti u horizontalne fuge ili ljebove;
maksimalni vertikalni razmak horizontalne armature iznosi e 60 cm;
minimalna horizontalna armatura iznosi 0.05% od povrine vertikalnog presjeka zida;
vertikalnu armaturu treba postaviti u udubljenja ili upljine zidnih;
vertikalne ipke treba obaviti vilicama, min. promjera 4 mm na razmaku ;
minimalna vertikalna armatura iznosi 0.05% od povrine horizontalnog presjeka zida.
Armirani zidani sustavi
Armirane zidne sustave proizvode se industrijski posebnim zidnim elementima koji sadre udubljenja za armaturu
te niz pojedinosti potrebnih za postavljanje i sidrenje armature.
najvei doputeni broj etaa iznad tla:
Posebna pravila za jednostavne zidane graevine
Openito
Pravila za jednostavne graevine koja osiguravaju dovoljnu tlanu nosivost zia kao i pravilan raspored
elemenata graevine jesu:
tlocrt zgrade treba biti priblino pravokutnog oblika s omjerom ne veim od 4;
graevina mora biti ukruena nosivim zidovima sa simetrinim rasporedom u odnosu na sredite zgrade;
sredite krutosti i sredite masa zgrade trebali bi se poklapati;
razlika u masama i horizontalni presjecima zidova dvaju susjedna kata ne smije biti vea od 20%;
omjer katne visine i duljine zida (h/l) ne smije biti vei od 2 za nearmirane, niti 3 za omeene zidove;
naermiran, nepovezan zid ne smije biti dulji od 7 metara.
omjer horizontalne povrine zidova i povrine kata dat je tablino:
Seizmiki otporni elementi su nosivi zidovi te vezne grede koje uinkovito povezuju takve zidove.
Ako su zidni parapeti uinkovito povezani sa susjednim zidovima i ako su povezani s podnim serklaem ili
nadvojem pod njim, tad oni zajedno tvore vezne grede.
U stvarnosti se pri djelovanju seizmikih horizontalnih sila zidovi ponaaju kao odvojeni zidovi (vidjeti sliku a), te
kao dijafragme s otvorima gdje su slaba mjesta ili meuprozorski zidovi (vidjeti sliku b) ili vezne grede tj. preke
(vidjeti sliku c) .
Raunski modeli
Openito
Kako je rije o linearnim omjerima, faktor ponaanja je omjer graninog pomaka za silu H
E
i elastinog pomaka
idealizirane histerezne krivulje.
EC 8

Za nearmirano zie faktor ponaanja valja uzeti s vrijednou q=1.5;
za omeeno zie q=2.0;
za armirano zie q=2.5.
Proraun seizmike otpornosti
Ocjenu sposobnosti zidane zgrade za prijenos seizmikog optereenja valja temeljiti na njenom nelinearnom
ponaanju, tj. na krivulji koja prikazuje histereznu anvelopu sila-pomak kritinog kata.
Dovoljan kapacitet nosivosti i odgovarajua duktilnost.
Faktor ponaanja predstavlja omjer sile sloma H
E
kada bi se konstrukcija ponaala elastino i sile H
tot
,
u
(seizmika
otpornost kritinog kata zgrade).


Pretpostavke prorauna
zidovi su povezani horizontalnim serklaima i stropnim konstrukcijama koje su krute u svojoj ravnini;
zidovi su uklijeteni na gornjem i donjem rubu u stropne konstrukcije ili nadvoje ili vezne grede tj parapete
(ova pretpostavka nije potpuno tona ali se njome pojednostavnjuje proraun);
krutosti i nosivosti zidova sastavljenih presjeka (L, T, H ili +) proraunavaju se tako da se krutosti tj. nosivosti
pojedinih dijelova zidova zbroje;
doprinos zidova otpornosti cijeloga kata ovisi o njihovoj krutosti i nosivosti ali i o njihovom pomaku. Pomak
zida ovisi o poloaju zida u katu;
pojedini zidovi mogu preuzeti svoj dio optereenja, u linearnom i nelinearnom podruju ponaanja, samo dok
ne dosegnu deformaciju nakon koje slijedi slom i ruenje.
Ukupna poprena seizmika katna sila raspodjeljuje se na pojedine
zidove u omjeru njihove krutosti i zbroja krutosti svih zidova kata.


pomak zida
e
na idealiziranoj granici elastinosti odreuje se kao:
e
= H
i, max
/ K
e
;
pomak na granici sloma
u
na idealiziranoj granici elastinosti odreuje se kao:
u
=
e
D
i
;
krutost zidova u nelinearnom podruju se smanjuje ovisno o pomacima: K
e
= H
i, max
/
i
.
Raunski postupak odreivanja seizmike otpornosti
Ako je pomak zida
i
manji od pomaka na njegovoj idealiziranoj granici elastinosti
e
, tada je doprinos ukupnoj
sili kata proporcionalan njegovom pomaku i krutosti:
Ako je pomak zida
i
vei od pomaka na njegovoj idealiziranoj granici elastinosti
e
, tada je doprinos ukupnoj sili
kata jednak njegovoj najveoj sili nosivosti H
i, max
:
Ako je pomak zida
i
vei od pomaka na granici sloma
u
tada je doprinos ukupnoj sili kata jednak nuli tj. zid se
iskljuuje iz nosivosti:






Zbog horizontalnih seizmikih poprenih sila mogu nastati sljedee vrste sloma:

a) od savijanja,
b) od klizanja po horizontalnoj sljubnici morta;
c) od otvaranja dijagonalne pukotine u vertikalnim i horizontalnim sljubnicama;
d) od dijagonalnog raspucavanja po zidnim elementima;
e) od drobljenja zidnih elemenata u dijagonalnim uglovima.
Redoslijed pojedinih faza prorauna histerezne anvelope kata je:
izraunaju se idealizirane histerezne anvelope svakog pojedinog zida u katu;
izrauna se poloaj teita masa i teita krutosti kata, te poetni kut rotacije zbog torzije;
izrauna se veliina pomaka teita masa kata za pomak kada prvi zid u katu dosegne pomak na idealiziranoj
granici elastinosti;
u sljedeem koraku povea se pomak teita krutosti za jednu odreenu vrijednost i raunaju se nove
vrijednosti pomaka i novi poloaji teita masa i teita krutosti kata, te novi kut rotacije zbog torzije;
raun se ponavlja korak po korak sve dok se ne postigne najvea vrijednost ukupne poprene sile, tj. nosivosti
kata, a zatim se proraun nastavlja da bi se mogla provjeriti i njena duktilnost.
Seizmika otpornost graevine odreuje se na temelju nosivosti i duktilnosti kritinog kata.
Radi ocjene seizmike otpornosti kata, stvarna se katna histerezna anvelopa idealizira, pri emu trebaju biti
ispunjena dva uvjeta:
Energetski uvjet - povrine ispod dijagrama stvarne (izraunane) i idealizirane anvelope trebaju biti
jednake;
Uvjet duktilnosti - poto je propisano seizmiko optereenje odreeno uz pretpostavku odreenog stupnja
duktilnosti konstrukcije, jednaku sposobnost duktilnog ponaanja mora imati i promatrana konstrukcija.
Faktor duktilnosti odreen je omjerom pomaka kata i pomaka pri idealiziranoj granici elastinosti D
i
=
u
/
e

Seizmika otpornost zgrade koja predstavlja nosivost idealizirane anvelope kata, jednaka je :



JEDNOSTAVNA PRAVILA PROJEKTIRANJA ZIDANIH ZGRADA



Openito
Jednostavna pravila sadre opis postupaka za izvedbu manjih zgrada za koje, ako ih se pridrava, nije potrebno
provesti raunski dokaz nosivosti.
Ovim pravilima nije obuhvaeno:
a) slobodnostojei zidovi;
b) potporni zidovi;
c) podrumski zidovi izloeni hidrostatikom tlaku;
d) zie u seizmikim podrujima - .
Ova jednostavna pravila vrijede za zgrade koje uz podrum i potkrovlje imaju najvie jo dvije etae, (P+1).
Pravila za seizmika podruja


najvei razmak meu ukruujuim zidovima treba biti 5 m;
valja rabiti zidne elemente Grupe 1;
najmanja normalizirana tlana vrstoa zidnih elemenata treba biti 10 N/mm
2
;
najmanja klasa morta mora biti M10;
najvea visina kata smije biti 3 m;
debljina zida mora biti vea ili jednaka 20 cm;
najmanja duljina zida izmeu otvora i najmanja duljina zida izmeu sredita ukruujueg zida i ruba otvora
treba biti 50 cm;
razmak izmeu otvora u unutarnjem zidu i zida s kojim se spaja ne smije biti manji od dvije debijine
unutarnjeg zida;
stropne konstrukcije trebaju biti od armiranog betona ili moraju postojati armiranobetonski serklai na vrhu
zidova svake etae;
sve stropne konstrukcije i krovne dijafragme trebaju biti dobro sidrene u zidove na koje nalijeu;
zgrade moraju biti podijeljene na nezavisne dijelove odvojene neispunjenim razdjelnicama irine 5 cm,
sredita masa nezavisnih dijelova trebaju biti to je mogue blii sreditu krutosti;
zbroj irina otvora ne smije biti vei od polovice duljine zida u bilo kojem smjeru, i ne vie od jedne treine
ukupnog opsega;
nezavisni dijelovi trebaju biti simetrini u tlocrtu.


Stabilnost i robusnost
Za robusne i stabilne graevine nuno je da zidovi koji preuzimaju sve bone sile budu postavljeni u dva glavna
pravca. To se moe postii na zadovoljavajui nain tako da se zidovi postave u tzv. elijastom obliku u kojem su
nosivi zidovi poduprti poprenim zidovima.
Spojevi izmeu zidova koji se kriaju ili sueljuju, izmeu zidova i krovne konstrukcije i zidova i stropnih
konstrukcija moraju biti u mogunosti prenijeti bone sile na temelje. Jedan od naina da se to postigne jesu
serklai.
Optereenja, vrstoe i ogranienje dimenzija
Optereenje krova, npr. snijeg, ne smije prijei 0.9 kN/m
2
, iskljuujui optereenje vjetra.
Optereenje stropa, iskljuujui optereenje od pregradnih zidova, ne smije prijei 2.0 kN/m
2
.
Optereenje stropa pregradnim zidovima ne smije prijei 1.2 kN/m
2
,
Optereenje vjetrom, ukljuujui i unutarnje tlakove, ne smije prijei 1.2 kN/m
2
.
Stropovi i krovovi ne bi smjeli imati masu veu od 550 kg/m
2
.
U seizmikim podrujima s ubrzanjem tla manjim od 0.065 g, najmanja normalizirana tlana vrstoa zidnog
elementa treba biti 4.0 N/mm
2
.
Ako je najmanja debljina zida od 10cm poveana na 24 cm, tada se najmanja normalizirana tlana vrstoa
zidnog elementa moe smanjiti na 3.0 N/mm
2
.
Najmanja klasa morta treba biti M2, osim gdje debijina hrpta upljeg zidnog elementa, koji ima vie od 50%
upljina, iznosi 20 mm ili manje. U tom sluaju najmanja klasa morta mora biti M10.
Svijetli raspon drvenih krovova ne treba prijei 12m (reakcija postavljena centrino), ne bi smio biti vei od 9 m
(reakcija nije postavljena centrino).
Svijetli raspon nadvoja iznad otvora ne bi trebao biti vei od 3 m.
Ako se ne provodi proraun, duljina leaja nadvoja ne bi smjela biti manja od sljedee dvije, za zie od zidnih
elemenata Grupe 1:
a) za drvene stropove koji nose pod pravim kutom na nadvoj, S/10, gdje je S duljina otvora; ili
b) za betonske stropove koji nose pod pravim kutom na nadvoj, S/6.
Optereenja
vrstoe
Ogranienje dimenzija
Ako optereenja ili dimenzija padaju izvan granica ovdje navedenih, tada nosivost treba provjeriti proraunom.
Za zie izvedeno od zidnih elemenata Grupe 2 ili 3, duljina leaja nadvoja, treba biti poveana za treinu:
- Leaji za stropove koji lee na zidovima ne bi smjeli biti manji od 8.5 cm
- Da bi se osigurao pravilan zidni vez, zidni elementi trebaju se preklapati na duljini od
u > (40% visine zidnog elementa h), gledajui lice zida,
ili u > 4.5cm, a mjerodavna je vea vrijednost.
Ogranienje veliine otvora
l
1
+ l
2
ne smije biti vee od 2L/3
l
1
ili l
2
ne smiju biti vei od 3 m
a
1
, treba biti vei ili jednak l
1
/X
a
2
treba biti vei ili jednak (l
1
+ l
2
)/X
a
3
treba biti vei ili jednak l
2
/X,
Ogranienje poloaja otvora
Otvor u zidu ne smije biti udaljen manje od 55cm od zida s kojim se spaja
Debljina zidova
Nosivi jednoslojni zidovi
Nosivi dvoslojni zidovi
Unutarnji zidovi
Vanjski zidovi
Nosivi unutarnji dvoslojni zidovi
Debljina nosivih unutarnjih jednoslojnih zidova s bonim pridranjem na vrhu svake etae treba biti
ne manje od 1/27 visine etae, ali nikad manje od 9 cm.
Debljina unutarnjih zidova podruma koji je ukopan za vie od 1 m ispod razine prizemija 2-etane
graevine ne smije biti manja od 14 cm.
Zidovi podruma
Najmanja debljina, t (u metrima), vanjskog podrumskog zida, u odnosu na visinu tla iznad razine poda podruma,
h
e
, dana je izrazom:

t = 0.314 h
e
- 0.30

Ovaj izraz vrijedi za visinu tla iznad razine poda podruma, h
e
>1.6m,ako su za podrumske zidove zadovoljeni ovi
uvjeti:
a) svijetla visina podruma nije vea od 2.60 m;
b) zid podruma podupire betonsku ili zidanu konstrukciju stropa najmanje mase od 300kg/m
2
najmanjega
raspona od 4m koji osigurava uinkovito bono ukruenje;
c) zid podruma podupire daljnji strop ili krov najmanje mase od 300 kg/m
2
najmanjeg raspona od 4m;
d) povrina tla uz zid je izravnana i nije optereena s vie od 5 kN/m
2
;
e) zid nije izloen hidrostatikom tlaku.
Pravila za ukruujue zidove, zidne stupce i dimnjake
Krajevi svakog nosivog zida trebaju biti vezani zidnim vezom ili bilo kakvim drugim sigurnim nainom povezani
du svoje cijele visine za ukruujui zid, zidni stupac ili dimnjak.
Openito
Unutarnji ukruujui zidovi
Ukruujui zidovi trebaju biti vezani zidnim vezom ili bilo kakvim drugim sigurnim nainom za zid, ili nosivi sloj
upljeg zida, koji ukruuju.
Debljina zidnog stupca = 3T, irina zidnog stupca min
19cm.
Zidni stupci i dimnjaci koji osiguravaju krutost
Debljina dimnjaka = 2T
Visina otvora ne smije biti vea od 90% visine kata.
Visina nadvoja ne smije biti manja od 15cm.
Duljina ukruujueg zida treba biti najmanje 1/6 visine
ukruenog zida.
Otvor ili nia trebaju biti udaljeni minimalno 55cm od
ukruenog zida.
Zidovi izloeni uglavnom optereenju vjetra
Za graevine s visinom etaa do 3.5 m, najvea povrina vanjskog zida izloenog uglavnom optereenju vjetra
treba biti:
Nenosivi unutarnji zidovi
Visina H ne bi trebala biti vea od 6 m, a L ne vee od 12 m.
Ogranienje visine i duljine u odnosu na debljinu nenosivih zidova, za osiguranje stabilnosti
Najmanja debljina pregrada je 5 cm,to ne ukljuuje debljinu
buke.
a) Nenosivi unutarnji zidovi pridrani na sva etiri ruba
za: 0 <_ L/t <_ 40, H/t = 70.
za: L/t = 40, H/t = 70; za L/t = 50, H/t = 50; mogua linearna interpolacija
za: L/t = 50, H/t = 50; za L/t =120, H/t = 30; mogua linearna interpolacija
d) Nenosivi unutarnji zidovi pridrani na donjem i oba vertikalna ruba dok je gornji rub nepridran
za: 0 < L/t <_ 40, H/t = 60.
za: L/t = 40, H/t = 60; za L/t = 55, H/t = 20; mogua linearna interpolacija
za: L/t = 55, H/t = 20; za L/t =120, H/t = 15; mogua linearna interpolacija.
b) Nenosivi unutarnji zidovi pridrani na donjem, gornjem i jednom vertikalnom rubu dok je jedan vertikalni rub
nepridran
za: 0<L/t <20, H/t = 70.
za: L/t = 20, H/t = 70; za L/t = 60, H/t = 30; mogua linearna interpolacija
za: 60< L/t <_ 120, H/t = 30.
c) Nenosivi unutarnji zidovi pridrani na donjem i gornjem rubu dok su oba vertikalna ruba nepridrana
za: 0 <_ L/t <_ 120, H/t = 30.
a) Nenosivi unutarnji zidovi pridrani na sva etiri ruba (granine vrijednosti H/t).
za: 0 <_ L/t <_ 40, H/t = 70.
za: L/t = 40, H/t = 70; za L/t = 50, H/t = 50; mogua linearna interpolacija
za: L/t = 50, H/t = 50; za L/t =120, H/t = 30; mogua linearna interpolacija
d) Nenosivi unutarnji zidovi pridrani na donjem i oba vertikalna ruba dok je gornji rub nepridran (granine
vrijednosti H/t)
za: 0 < L/t <_ 40, H/t = 60.
za: L/t = 40, H/t = 60; za L/t = 55, H/t = 20; mogua linearna interpolacija
za: L/t = 55, H/t = 20; za L/t =120, H/t = 15; mogua linearna interpolacija.
b) Nenosivi unutarnji zidovi pridrani na donjem, gornjem i jednom vertikalnom rubu dok je jedan vertikalni rub
nepridran (granine vrijednosti H/t)
za: 0<L/t <20, H/t = 70.
za: L/t = 20, H/t = 70; za L/t = 60, H/t = 30; mogua linearna interpolacija
za: 60< L/t <_ 120, H/t = 30.
c) Nenosivi unutarnji zidovi pridrani na donjem i gornjem rubu dok su oba vertikalna ruba nepridrana (granine
vrijednosti H/t).
za: 0 <_ L/t <_ 120, H/t = 30.
Zidni kanali i nie
Zidni kanali trebaju biti to je mogue manjih dimenzija i ne smiju biti postavljeni tako da tete stabilnosti zida.
Ako se koriste uplji zidni elementi, tada nakon izbijanja zida za niu treba ostati najmanje 15mm unutarnje
stjenke zidnog elementa.
irinu vertikalnih zidnih kanala i nia treba ograniiti na 30 cm, dok im dubinu valja ograniiti na 3 cm.
Horizontalne i dijagonalne zidne kanale valja izbjegavati.
Vanjski zidovi jednoetanih kua i prigradnji

OJAANJE ZIA


Uvod
Veliki broj starijih zidanih zgrada, graenih u podruju vee seizmike aktivnosti.
Ojaanja zgrada moraju se izvesti tako da potres najjaeg intenziteta moe uzrokovati oteenja, ali ne i ruenje
graevine.
Ojaanje u sebi ukljuuje i obnovu i postizanje vee nosivosti od one koju je graevina imala prije oteenja.
Osnovni postupci za utvrivanje karakteristika ugraenog materijala:
nerazorni postupci;
ispitivanje pojedinih dijelova graevine do sloma;
Suvremeni koncept sanacija i ojaanja graevina u seizmikim podrujima ukljuuje:
Sva optereenja ija se pojava oekuje u trenutku potresa;
Mehanika svojstva konstrukcije: krutost, priguenje, mase, duktilnost, sposobnost troenja energije.
ispitivanje uzoraka izvaenih iz konstrukcije.
Predvidivi radovi
Predvidivi radovi na zidanim konstrukcijskim sustavima koje ne udovoljavaju zahtjevima seizmikih propisa su:
sanacija i/ili ojaanje postojeih zidova, ukljuujui i prezidavanje ako je potrebno;
izvedba, tj. uvoenje novih zidova u nosivi konstrukcijski sustav;
meusobno povezivanje zidova, te zidova i stropnih konstrukcija.
Predvidivi radovi na ojaanju zidanih graevina
injektiraju se pukotine ili upljine cementnom emulzijom;
zidovi se oblau s jedne ili s obiju ploha armaturom i cementnom bukom ili trokret-betonom;
armatura se privruje za zid sidrima provuenim kroz zid;
izvode se vertikalni i horizontalni armiranobetonski serklai i povezuju s osnovnom konstrukcijom;
ako je potrebno, zidovi se prednapinju;
Ojaanje zia:
Dislokacija zidova zahtijeva prezidavanje ili ojaanje serklaima.
uvoenjem elinih zatega s obje strane zidova;
uvoenjem dijagonalnih elinih zatega za drvene m-k konstrukcije;
zamjenom cijele ili dotrajalih dijelova m-k konstrukcije.
Ako m-k konstrukcije nemaju dovoljnu krutost u svojoj ravnini ili ne povezuju nosive zidove, pojaavaju se:
Graevine oteene potresom
Nestruno adaptirane zgrade prve se rue u potresima.
Graevine oteene potresom treba sanirati tako da im se osigura ista ili vea nosivost od one koja je bila prije
potresa.
zamjena oteenih s novim elementima;
podebljanje, poveanje ili pojaanje elemenata;
dodavanje novih nosivih zidova;
smanjenje mase graevine zamjenom pojedinih materijala ili skidanjem najgornjega kata.
Vrste postupaka obnove i ojaanja :
Graditeljska batina
Veina graevina kulturne i graditeljske batine su zidane zgrade.
U obnovu su ukljueni strunjaci raznih profila.
Pronai ravnoteu izmeu propisa, mogunosti i uporabe novih konstrukcijskih elemenata.
Izvesti istrane radove i izraditi tehniku dokumentaciju.
Povezanost elemenata zidane konstrukcije
Nedostatak armature predstavlja glavnu opasnost za stabilnost graevine i sigurnost ljudi.
Nosivo zie starih zidanih nearmiranih konstrukcija proraunato je samo na vertikalno djelovanje.
vrstoa prianjanja morta i trenje osnovni su elementi kojima se zidane graevine odupiru horizontalnim silama.
Da bi se ostvarilo prostorno djelovanje zgrada u potresu, nuno je da su ispunjeni uvjeti:
pravilnog tlocrtnog rasporeda nosivih zidova;
meusobno dobre povezanosti nosivih zidova;
dobre povezanosti nosivih zidova i stropnih konstrukcija.
Zahvati koje treba odabrati u svrhu ojaanja graevina na sile potresa ovise o:
razmjetaju nosivih zidova u zgradi;
kakvoi materijala;
razini seizmike zatite koja se eli, ili propisima mora, postii;
poloaju zgrade s obzirom na oekivanu jainu potresa.
Istrani radovi
Prije izrade projekta sanacije i ocjene o tome treba li graevinu ojaati ili ne, valja istraiti kakvou gradiva i ostale
karakteristike postojee graevine
Najznaajnije su tlana i vlana vrstoa te moduli elastinosti i posmika.
tlane vrstoe zidnih elemenata;
vrsta morta i njegova vrstoa;
tlana vrstoa zia;
vlana vrstoa zia;
posmina vrstoa zia;
Postojeu otpornost zgrade mogue je raunski utvrditi ako su poznate:
tlana vrstoa zia pri djelovanju koncentriranog optereenja.
Nerazorni postupci i postupci s ogranienim razaranjem
odreivanje tlane vrstoe Schmidtovim ekiem;
odreivanje tlane vrstoe i modula elastinosti i deformabilnosti zia plosnatom preom;


odreivanje posmine vrstoe horizontalnom preom;
kombinacija plosnate i horizontalne pree;
odreivanje tlane vrstoe mjerenjem brzine prolaska zvuka.


Razorni postupci
Odreivanje posmine vrstoe i kuta unutarnjeg trenja




Eksperimentalno odreivanje vlane vrstoe zia na mjestu (in situ)

+
Izmjere graevina
Ojaanje zidanih graevina
Postupak injektiranja:
Ojaanje injektiranjem pukotina
sa svake strane zida uzdu pukotine odstrani se buka po 30 cm lijevo i desno od pukotine;
uzdu pukotine na razmacima od 30 do 50 cm izbue se rupe u koje se postave plastine ili eline cjevice;
pukotina se zatvori cementnim mortom s obje strane zida po cijeloj duljini;
cjevice se zatvore, a zatim se otvaranjem epova u parovima, pukotina izmeu susjednih cjevica ispere
vodom i ispue zrakom;
injektira se cementnim mortom, odozdo prema gore, pod malim tlakom od 0.03 Mpa.
Postupak injektiranja:
Ojaanje injektiranjem upljina u dvozidu
injektira se smjesom od 90% portlandskog cementa i 10% pucolana, ;
voda se dodaje suhoj smjesi u omjeru 1:1 do 1:0.9;
rupe se bue na razmaku 50 do 100 cm u horizontalnom i vertikalnom
smjeru, a duboke su najmanje do polovine debljine zia;
injektiranje jedne rupe zavrava se kada iz cjevice susjedne rupe pone
izlaziti injekcijska masa;
Postupak ojaanja:
Ojaanje kutova ili presjeka zidova
izvade se susjedni kameni zidni elementi u istoj razini, a umjesto ta dva elementa postavi se jedan novi, kutni;
novi elementi postavljaju se na razmaku od 60 do 70 cm;
pukotina se treba naknadno injektirati;
Vertikalni serklai bitno poveavaju duktilnost
zia.
Ojaanje vertikalnim serklaima
Potrebno je izbiti vertikalno i zid i horizontalni
serkla, pratei da se pri tome ne oteti
armatura u horizontalnom serklau. Nakon to
je postavljena armatura pristupa se betoniranju
tih serklaa.
Postupak ojaanja:
Ojaanje zidnih cjelina
torket, 3-8 cm debljine postavlja se samo s jedne strane ili s obje strane zida, a kakvoa mu je obino M30;
obloge od torket betona armiraju se mreastom armaturom;
za povezivanje dva sloja torkreta postavljaju sidra i to 4 do 6 komada na kvadratni metar zida;
ova veza se moe postii i armiranobetonskim epovima
usjeenim u zid;
granina nosivost zida na silu potresa:

koliina potrebne armature:

Ojaanje moe biti u obliku ugradnji specijalnih armiranobetonskih x-umetaka tj. modanika uzdu pukotine s
obje strane zida naizmjence na udaljenosti 50 do 100 cm .
Ojaanje zia modanicima uzdu pukotine
Novi zid povezuje se s postojeim ziem pomou etiri ipke na kvadratni metar zida. ipke se postavljaju u
prethodno izbuene rupe u postojeem ziu a prostor izmeu ipke i rupe injektira se cementnom emulzijom.
Ojaanje postojeeg zia dodavanjem novog armiranobetonskog zida
Osnovna zadaa serklaa ili zidnih spona je da sprjeavaju odvajanje zidova i osiguravaju da se zgrada za
vrijeme potresa ponaa kao prostorna konstrukcija s meusobno dobro povezanim elementima.
Povezivanje zidova i stropnih konstrukcija
Ako su stropne drvene grede dotrajale, treba ih zamijeniti novom stropnom konstrukcijom.
Ako strop mora ostati drven, tada se zamijene dotrajali dijelovi.
Za prijenos sila potresa stropove najprije treba ukrutiti u njihovoj ravnini, a potom ih povezati elinim sidrima s
nosivim zidovima.
Niz modelskih ispitivanja na potresnoj platformi pokazala su da se ruenje zia izvan ravnine moe uinkovito
sprijeiti spajanjem nasuprotnih paralelnih zidova horizontalnim prednapetim elinim sponama, u razini stropova,
tako da spone uteu cijelu zgradu.
Pomaci tekih krovnih konstrukcija jedan su od glavnih uzroka velikih teta zidanih zgrada u potresima.
Ojaanja krovnih konstrukcija
Uslijed velikih ubrzanja koja se javljaju na gornjim dijelovima zgrade, masivni krovovi stvaraju velike inercijske
horizontalne sile.
Prijenos sila na zidove na kojima lei krovna konstrukcija najvanija je zadaa dobre veze krov zid.
Dimnjake, kipove i ornamente treba povezati s nosivim zidovima posebnim elinim sidrima.
Nekonstrukcijski i ukrasni elementi
Dimnjake veih visina na zgradama treba obloiti armiranom betonskom oblogom, a armaturu treba sidriti u nosivi
zid ili stropnu konstrukciju.
Svrha ojaanja temelja je stvoriti monolitni, kruti rotilj koji e osigurati sinkrone vibracije svih zidova zgrade.
Ojaanje temelja
Ojaanje nearmiranog zia platnom od staklenih vlakanaca povezanog s postojeim zidom pomou epoksidnog
ljepila.
Ojaanje zia platnima od staklenih vlakana
Vlakna u platnu su elementi koji preuzimaju optereenje dok ljepilo osigurava raspodjelu optereenja izmeu
vlakana.
Izvrstan uinak i dobar odnos vrstoe i teine materijala, otpornosti na kemijske utjecaje, koroziju, mogunost
stvaranja sloenih oblika i relativno male cijene.