EKONOMSKE POLITIKE

1.DEFINICIJA EKONOMSKE POLITIKE.

Ekonomsku politiku moemo definisati kao disciplinu koja izuava javne
ekonomske akcije i to na tri razine: tekua razina izbora vlade, izbor viih
institucija i identifikacija drutvenih preferencija ili ciljeva.
Ekonomska politika na taj nain nadopunjava analizu ponaanja ekonomskih
agrenata i funkcioniranje sustava koju provodi ekonomska analiza.
2.DEVIZNI K!S.
D"#i$ni ku%s je cijena valute jedne zemlje izraena u valuti druge zemlje.
reko deviznog kursa se uspostavlja veza izme!u cijena u zemlji i u
inostranstvu. "avisno od toga u kojoj mjeri centralna banka neke zemlje utie
na devizni kurs postoji nekoliko vrsta deviznih kurseva: fiksni, fleksibilni,
vo!eni, puzajui i viestruki.
#$%&' (.)$$*+* E,- ili E,- ' $.+))./( %&
&.MONETA!NI SSTAV.
"asniva se na postavci o tijesnoj povezanosti izme!u rasta koliine nnovca u
opticaju i porasta cijena. 0a bi se suzbila inflacija, monetarna vlast ne smije
dopustiti poveanje koliine koliine novca u opticaju preko prirodne stope
rasta monetarne mase od oko / 1 godinje, dok ponudu i potranju na tritu
novca i kapitala treba odrati reguliranjem visine kamatne stope.
2a poetku ovakva politika izazvat e poveanje nezaposlenosti, ali i pad
inflacije.
'.MONETA!NA POLITIKA.
&onetarna politika 3 zadatak drave jeste da osigura ambijent za potvr!ivanje
punih ekonomskih sloboda i funkcioniranje trinih mehanizama.
(. T!)I*NA MANJKAVOST K!OZ MIK!OEKONOMSKI ASPEKAT SA
MAK!OEKONOMSKO+ ASPEKTA.
M,n-k,#osti n, mik%o"konomskom t%.i/tu moraju biti povezane s:
a4 razlikom izme!u trita stvarnog ivota i onih postuliranih prvim teoremom
ekonomike blagostanja #konkurencija trita, potpuna trita4
b4 odbacivanje postulata etikog individualizma koje naglaava aretovo
naelo
c4 odbacivanjem postulata ne5usporedivosti korisnosti izme!u osoba koje
naglaava aretovo naelo.
0. EKONOMIKA 1LA+OSTANJA.
, pokuaju definiranja glavnog kriterijuma ili cilja ekonomske politike,
"konomik, 2l,3ost,n-, nam omoguava ponuditi sistematski sklad same
ekonomske politike te nudi referencu za suoavanje sa specifinim
problemima. Ekonomik, 2l,3ost,n-, se prvenstveno bavi definiranjem
kriterija drutvenog izbora, odnosno, ona koristi te kriterije kako bi procijenila
gospodarstva utemeljena na razliitim institucijama, te utvrdila koje su
najpoeljnije.
14.!AVNOTE)A 1ILANSE I PLA5ANJA.
%od ravnotee bilance plaanja mislimo na situaciju u kojoj je zbroj tekueg
rauna i kapitalnog rauna jednak nuli.
-avnotea bilance plaanja je dugoroni cilj ekonomske politike, u smislu da
neka zemlja mora obino nastojati poravnati deficit koji ima u mekom periodu
s vikom iz drugih perioda. "animanje za pojavljivanje neprekidnih vikova je
doputeno, dok postojanje deficita nije jer bi oni konano iscrpili strane
rezerve zemlje i uinili nemoguim daljnje plaanje inozemstvu.
1&.FISKALNA POLITIKA.
6iskalna politika ukljuuje mjere oporezivanja i izdataka za potronju.
,obiajeno nastoji ostvariti ciljeve zaposlenosti i dohotka. 7porezivanje moe
biti paualno, proporcionalno i progresivno, te slui kao automatski
stabilizator.
rihod od poreza se poveava ako se poveavaju cijene u prisutnosti
progresivnog oporezivanja , te se stabilizirajui uinak progresivnog
oporezivanja moe pojaati prociklinim kretanjima cijena.
1'.CENT!ALNA 1ANKA6
ostoji opasnost da rezerve banaka moda nisu dovoljne da se suoe sa
neoekivanim povlaenjem novca. 2esolventnost se moe izbjei ako
izdavaka institucija omogui bankama likvidnost, ponaajui se kao
zajamodavac u nudi ili bankarova banka. C"nt%,ln" 2,nk" u vodeim
zemljama obnaaju ovu funkciju. 6unkcije centralne banke tako!e ukljuuju
regulaciju i nadzor kako bi se osigurala sukladnost sa zdravim pravilima
menadmenta i tako jamila stabilnost finansiskog sustava. -egulatorna
funkcija nadopunjava ulogu centralne banke kao zajmodavca u nudi.
1(.INFLACIJA.
0obro je poznato da se pojam in7l,8i-" odnosi na #odravani4 rast ope
razine cijena i, prema tome, na pad vrijednosti novca. ostoje mnoge vrste
inflacije koje se mogu razlikovati prema:
5trenutnim uzorcima:inflacija potranje, finansijska inflacija, kreditna inflacija,
inflacija ponude, inflacija trokova, inflacija profita i uvezena onflacija8
5brzini poveanja cijena: puzajua inflacija, umjerena inflacija, galoprajua
inflacija, hiperinflacija.
9nflacija se moe mjeriti s jednim od razliitih raspoloivih cjenovnih indeksa:
implicitni :0 deflator ili njegove komponente, cijene na veliko, proizvo!ake
cijene, potroake cijene itd.
19. TEO!EM NEVIDLJIVE !KE
T"o%"m n"#i:l-i#" %uk" moemo najbolje opisati kao sposobnost trita da
osigura da ekonomske odluke koje donosi agent slijedei vlastite interese i
zadovoljstvo imaju korisne uinke za drutvo u cijelini. ;vaki pojedinac
zapravo tei da uposli svoj kapital, i tako usmjeri tu industriju da njegov
proizvod bude od najvee vrijednosti, on pazi na svoju vlastitu dobit i u tome
stvara uinke koji mu nisu bili namjera.
24.NEZAPOSLENOST.
od n"$,posl"no/;u openito smatramo nedobrovoljnu nezaposlenost. 7na
se javlja kada postoje radnici spremni prihvatiti zaposlenje na, ili blago ispod,
stvarne stope nadnice, ali je potranja za radom nedovoljna da bi svima
omoguila posao: ponuda rada je, prema tome, racionirana.
ored uzrokovanja gubitka efikasnosti, nezaposlenost obino poveava
nejednakost raspodjele dohotka. 7na predstavlja ekonomski troak drutvu u
cjelini s obzirom na gubitak outputa.