GLASOVI

Glasovi se tvore prolaskom zrane struje kroz govorne organe.

Govorni organi mogu biti u razliitim poloajima, a zavisno o poloaju
govornih organa glasovi se dijele u skupine glasova zajednike po
tvorbenim obiljejima
GLASOVI OTVOR!"!
#$TVOR!"!
OTVORNICI
nastaju slobodnim prolaskom %ona&ijske struje kroz govorne organe
a, e, i, o, u, 'e
ZATVORNICI
( nastaju prolaskom %ona&ijske struje kroz djelomino ili potpuno zatvorene
govorne organe
ZVONANICI
UMNICI
#$)OR!"!
T*+,$-!"!
,.!V+!"!
ZAPORNICI
( govorni su organi priblieni toliko da stvaraju potpunu zaprjeku
/pregradu0 koja onemogu1uje prolaz %ona&ijskoj struji, a otklanja se
praskom ili eksplozijom /slu2ni dojam3 )R$,4$V! !.! +4,).O#!V!0
pregradu mogu initi usne /b, p0, jezik i zubi /d, t0, jezik i meko
nep&e /g, k0
TJESNANICI
( %ona&ijska se struja probija kroz tjesna& koji ine govorni organi, i to3
za glas f tjesna& ine usne, jezik i zubi
za glas h tjesna& ine jezik i meko nep&e /jedro0
za glasove z i s tjesna& ine jezik i zubi
za glasove i tjesna& ine jezik i nep&e
SLIVENICI
( nastaju slijevanjem dvaju govornih pokreta u jedan ( pokreta kojim se
stvara pregrada i pokreta kojim se stvara tjesna&
5 %ona&ijska struja nailazi na potpunu zaprjeku koja se ne uklanja uz prasak
nego se stvara tjesna& te zrana struja prolazi trenjem stvaraju1i 2um
,livenu zaprjeku ine3
sliveniku c jezik i zubi
sliveni&ima , , d, jezik i nepce
Ostala obiljeja
5 nosni&i /nazali03 m, n, nj
- boni&i /laterali03 l, lj
5 titrajnik3 r
5 piskav&i /sibilanti03 c, z, s
G.$,OV!
prema mjestu i nainu tvorbe
GLASOVNE PROMJENE
Nepostojano a
4ada je poluglas u jakom, a kada u slabom poloaju6
)ostanak se nepostojanog a vee uz red!"#j ili re$e!s poluglasa. Op1e
je pravilo da poluglas ja!o% po&o'aj daje 7a7, ali se vokalizirati moe i
poluglas s&a(o% po&o'aj, i to3
kada reduk&ijom poluglasa nastaje skupina te2ka za izgovor /magla,
dan, daska, staklo...0
analogijom
zbog drugih povijesnih razloga.
)#ja!ron#js!# po*&ed 3
8. a grani&i pre+!sa i osno,no* %or-e%a, poluglas je uvijek u
s&a(o% po&o'aj, ali moe dati a radi lak2ega izgovora3
obaveza / obveza
razapeti / raspeti
izagnati / izgnati
sabor / zbor
9. a grani&i osno,no* i s+!sa&no* mor%ema poluglas je bio u
ja!o% #&# s&a(o% po&o'aj te prema tomu i daje a ili .. Tako nastaju
razlike izme:u nominativa jednine i ostalih padea
#%en#"a%a sa s+!s#%a /ac0 1a!
kon5a& ; kon5<&a
ma5ak ; ma ( <ka
pr#dje,#%a sa s+!s#%a 1ak0 1an 2vitak, zgodan3
4a%jen#"a%a # 4a%jen#5!#% pr#dje,#%a3 na 1av 2sav0
ovakav3
=. > genitivu mnoine zadralo se nepostojano a suprotno pravilima
u suvremenom jeziku. Takvo je nepostojano a trad#"#js!o ( Gmn.
zavr2avao je na poluglas, a kasnije na <. 7$7 se zadralo kao re?eks jakoga
poluglasa i kada je G mn. dobio nastavak (a3
patak@ A patak. A pataka
B. 7$7 se re?ektira i na mjestima se!ndarno* po&*&asa kada bi
reduk&ijom, a ne re?eksijom poluglasa nastala skupina te2ka za izgovor3
Cmrtv,
*ognj, *mozk
,ekundarni se poluglas pojavljuje i u rijeima stranog podrijetla.
S#n!ron#js!# po*&ed
to je nepostojano a6
7A7 !oje postoj# sa%o ne!#% o(&#"#%a r#je5# #4%e8 d,aj
4a,r9n#: s*&asn#!a0 a ne%a *a dr*#% o(&#"#%a #ste r#je5# /
a&terna"#ja 7a7 # -ono&o9!e n&e;
epostojano a ume1e se izme:u d,aj 4a,r9n#: s*&asn#!a i 7razbija7
suglasniku skupinu. Od toga pravila odstpaj3
8. ( rijei stranoga podrijetla koje zavr2avaju na suglasnike skupove 5ks,
- kt, -nt, -rt, -pt i sl.
/keks, akt, bent, koncert, koncept...0
9. ( rijei hrvatskoga podrijetla koje zavr2avaju na 5st, -t, -zd,-d
=. G mn. imeni&a koje u jd. imaju (aD nepostojano se a ume1e iako
suglasnika skupina nije zavr2na
5 nepostojano a ima &o* dodatno* %or-o&o9!o* sredst,a0
%or-ono&o*#4#rano je0 pokazuje razliku G jd. i G mn. Tomu u prilog
govore i imeni&e koje u jd. nemaju a, a u G mn. ga imaju3 koncerata,
koncepata...
Nepostojano se a poja,&jje s&jede<#% o(&#"#%a r#je5#=
>;N jd; # G %n. #%en#"a %9!o*a roda na .3 magarac, magaraca
OdstupanjaE
5 imeni&e stranog podrijetla koje u jd. imaju nepostojano a, u G mn.
mogu imati a, ali ne moraju /keks, akt, talent...0
?; G %n; #%en#"a 'ens!o*a roda na /a3 dasaka, djevojaka
OdstupanjaE
5 kod imeni&a stranog podrijetla3 sintagma, palma, forma
5 kod nekih imeni&a hrvatskoga podrijetla3 bajka, varka, sjenka
5 kod etnika3 !sjeanka, #agrepanka
@; 1 N jd; pr#dje,a %9!o*a roda3 dobar, pametan
A; 1 N jd; 4a%jen#"a # 4a%jen#5!#: pr#dje,a na -av /sav, takav,
svakakav0
B; 1 N jd; *&a,no*a (roja jedan
@.1 >; &#" pre4enta 2s,r9eno*3 po%o<no* *&a*o&a (#t#= jesam...
),o*&asn#!
Star# se *&as jat :r,ats!o% standardno% je4#! odra4#o na
ne!o&#!o na5#na=
kao dvoglasnik ije /bijelo, mlijeko0
kao kratko je /djed, vjetar0
kao dugo je /djedo, vjernost0
kao e /vremena0
kao i /ivio, vidio0
kao F /mrtav0
5ije kao odraz jata i slobodan slijed %onema3
8. lijep / lip / lep
9. k"tije, dijeta, najmilije
Osno,na pra,#&a 4a #4*o,or # p#sanje re$e!sa jata3
8. > rijeima bez vidljivog postanka, jat se pi2e kao ije ili je prema tomu je
li slog dug ili kratak3
dijete, mlijeko, bijelo
djevojka, vjetar, nedjelja, medvjed
9. > rijeima iji je postanak vidljiv, a one tijekom promjene oblika ne
mijenjaju duinu sloga koji nosi ije/je, ne mijenja se ni pisanje ije/je3
mijena, mijenjati, mijenjam
djevojka, djevojaki, djevojin
)ravila o kra1enju sloga s dvoglasnikom ( !*+ A *+3
8 ( u prednaglasnom poloaju
$ko se ije na:e ispred naglaska, kratit 1e se u je u sljede1im obli&ima3
a0 ( u svim nesvr2enim glagolima na (ivati, 5avati izvedenim od
svr2enih
dodijliti # dodjeljivati /dodijeljen0
ocijeniti # ocjenjivati /ocijenjen0
rijeiti # rjeavati /rijeen0
b0 ( u izvedeni&ama s naglaskom na suGksu -ota, 5oa, 5ina, 5"rina,
-ovit
lijep ( ljepotaD slijep- sljepoaD bijel # bjelinaD zvijezda # zvjezd"rinaD
lijek ( ljekovit
&0 ( u sloeni&ama s naglaskom na spojniku3
zvijer # zvjerokradica$ bijes # bjesom"an
svijetlo-plav, svjetloplav
Hoe se kratiti i ije u zanaglasnom poloaju3 dragocjen
9. 4od tri uzastopna duga sloga, prvi slog se krati, i to u sljede1im
obli&ima3
a0 ( u genitivu mnoine imeni&a3
Ckolijevaka koljevaka
kolijevki
pripovjedaka pripovijetki
b0 ( u popridjevljenim glagolskim prilozima sada2njim
slijediti # slijedei # sljedei
slijediti kogaD sljedei st"dent
svijetliti # svijetlei -svjetlei
%lijedei st"dente dolazimo do fak"lteta
&reba ispitati sljedee st"dente
=. Io kra1enja dolazi i u komparativu i superlativu pridjeva3
lijep ( ljep2i ( najljep2i

4ra1enje ije u nekim pridjevima podlijee i pravilu o prednaglasnom
poloaju3
razgovijetan # razgovjetniji # najrazgovjetniji
PRIJEGLAS
Jto je prijeglas6
promjena jednog samoglasnika u drugi pod utje&ajem glasa ispred
njega
povijesno gledano, postoje tri prijeglasa
sa suvremenoga je gledi2ta najznaajniji prviD
samoglasnik o prelazi u e iza nepanika, c, t, d i r
more, pritevi, dadev, mievi, noevi
Irugi se prijeglas odnosi na zamjenu staroga jata glasom i ispred o i j'
htio, smio... Ondje gdje ne dolazi o iza jata ostaje je3 htjela, smjela
Glasovna promjena koja je nastala zbog %onotaktikih pravila u starijim
razdobljima hrvatskoga jezika.
> suvremenom se jeziku prijeglas zadrao samo u /nekim0 obli&ima nekih
rijei pa vi2e nema vrijednost %onotaktikoga zakonaD zadrao se u nekim
padenim obli&ima imeni&a mu2kog i srednjeg roda, u nekim padeima
zamjeni&a i pridjeva mu2kog i srednjeg roda
Obli&i rijei u kojima se prijeglas ostvaruje u suvremenom hrvatskom
jeziku3
>; 1 #nstr%enta& jedn#ne #%en#"a %9!o*a roda
maem momkom
panjem nosom
novcem zecom
morem arom
Odstupanja3
8. ( imeni&e na -ar mogu imati dva nastavkaD 5om i (em /gospodar,
novinar...0
9. !meni&a p"t moe glasiti p"tom i p"tem
9.8 - !ada stoj# (e4 pr#jed&o*a / p"temD !n mirno ide svojim p"tem.
1 !ada je #%en#"a s pr#jed&o*o% - p"tomD (esta ide "sporedo sa
starim p"tom.
9.9. / !ada je 4na5enje !on!retno= -om/-em
- !ada je 4na5enje preneseno= - em
9.=; 1 %no'#n#= 1ovima
=. Razjednaenje ili disimila&ija samoglasnika
5 nije kontaktna nego distaktna promjena ( samoglasni&i nisu u dodiru
5 ako je ispred nepanika e, iza nepanika je nastavak (om, ve1inom u
dvoslonih imeni&a
*jeem ) jeom
*padeem ) padeom
**eem ) *eom
*zecem ) zecom
- imeni&e na (te&j ne podlijeu razjednaenju +neprijateljem,
"iteljem 0
Io razjednaenja ne dolazi niti ako je ispred nastavka vi2e od dvaju
slogova3
petrolejem, ravnateljem
?; / d*a %no'#na #%en#"a %9!o* roda / a&tern#raj #n+!s# 1ov/-
ev=
kraljevi cvjetovi
panjevi tipovi
zeevi "movi
o ev i hrastovi
@; I%en#"e srednje*a roda
K $ K V selo ( polje
! jd. selom ( poljem
A; Za%jen#5!o1pr#dje,na s!&on#d(a %9!o* # srednje* roda
jd. toplo 5 sme:e
lijepo 5 vru1e
G, I, . jd. sme:ega, sme:emu, o sme:em 5 toploga,
toplomu, o toplom
!ma mor%olo2kih kategorija koje ne pro,ode pr#je*&as, npr.3
5 vokativ jd. imeni&a . roda /d"o, ptico, ,"o...0
5 instrumental jd. imeni&a . roda /d"om, ,"om...0
5 I, ., ! jd. pridjeva, zamjeni&a i brojeva . roda /gor"oj, gor"om,
mojoj, mojom, treoj, treom...0
5 imeni&a k"kavica /k"kavice / k"kavico0
Jedna5enje 9%n#!a po 4,5nost#
Osno,na pra,#&a=
>; A!o je pr,# 9%n#! 4,5an0 a dr*# (e4,5an0 4,5n# <e
9%n#! postat# (e4,5n# ta!o da se 4a%#jen# s,oj#%
(e4,5n#% paro%
b A p rob *robstvo A ropstvo
d A t sladak *sladka A slatka
?; A!o je pr,# 9%n#! (e4,5an0 a dr*# 4,5an0 (e4,5n# <e
9%n#! postat# 4,5n# ta!o da se 4a%#jen# s,oj#% 4,5n#%
paro%
p A b top *topdija A tobdija
t A d svat *svatba A svadba
Lonem koji se neutralizira naziva se ar:#-one% / ost,araj -one%a !oj#
nastaje netra&#4a"#jo% !a!,e opre!e0 npr; opre!e po 4,5nost#;
Mor-one% / a&o%or- nastao !ao re4&tat -one%s!e a&terna"#je #&#
as#%#&a"#je
2ruk-/ruc-/ru0
$simila&ije su redovite u govoru, dok se u pismu ne biljee uvijek.
)rovo:enje jednaenja po zvunosti3
>; Na *ran#"# r#je5# pro,ode se *o,or0 a&# se p#s% ne
(#&je'e=
kod k"e Mkotku1eN
pred kolom Mpret2kolomN
?; Na *ran#"# %or-e%a pro,ode se *o,or # p#s% 2odstpanja
prop#sje pra,op#s3
*nadkriliti A natkriliti
*othraniti A othraniti
* svakdanji A svagdanji
*sgnjeiti A zgnjeiti
pretposljednji, raskin"ti, iskopati-
O)STUPANJA 2sa%o p#s%0 ne *o,or3=
>; Z,5n# 9%n#! d ostaje nepro%#jenjen=
a / s&o'en#"a%a #spred c, , , s, 2odcijepiti, odepiti,
odunuti, predsjednik, odsjek, odetati, oduljatiO3
Z(o* #st#"anja osno,e r#je5#0 d i t ne pre&a4e s,oje 4,5ne
parnja!e n# #spred c # k #%en#"a%a na /da"0 1da!0 1ta"0 1 ta! 21
t!a3 2sp; PravopisE3
( / s&o'en#"a%a s ispod- # iznad- 2ispodprosjean,
iznadprosjeanO3
" ( dr*#% s&o'en#"a%a 4(o* jasno<e0 sprotno% (# #4*(#&e
4na5enje 2podtekst, predturski, odtokO0
d / r#je5#%a strano* podr#jet&a0 !ao # no,#j#% s&o'en#"a%a
2Hasurgovci, ad!ezija, jurisdikcija, postdiplomski,
"agre#lm0
Untar osno,e r#je5# jednaenje se provodi u govoru i pismu3
- hrbat ( hrpta
- redak ( retka
- laa& ( la2&a
- obraza& 5 obras&a
Jedna5enje 4at,orn#!a pre%a %jest t,or(e 2#4*o,orno%
%jest3
- jedna5e se 9%n#"# s0 40 : # 4,ona5n#! n 4at,orn#"#
8. s C 9 #spred 50 <0 &j0 nj
4 C ' #spred d'0 80 &j0 nj
>sporedite3
5 misao ( mi2lju
5 paziti ( paljiv
5 istiti ( i2istiti
5 2arati ( i2arati
Odstpanja=
$ i z ne jednae se po mjestu tvore kada se na%u ispred lj i
nj
a& koji stoje na poetku drugog dijela sloenice 'izljuiti,
razljutiti(((&
& koji su nastali stapanjem l i n 'nastali! kraenjem
dvoglasnika& s j 'ozljeda, snjean, pojesnjeti, razjesnjeti se(((&
)( ! * ispred , '&
orah A ora2i1
drhtati A drh1em, dr21em
+( n * m ispred , p
,vo se jednaenje u pismu iljei samo u izvedenicama- imenik,
zelema, stameni, pre!rameni(((, ne iljei u sloenicama iji
prvi dio zavrava s n-,a drugi poinje s - ili p- 'izvanrani,
stranputica, jedanput(((&