Kraci Program Godina Pred Polazak U Skolu

CRNA GORA
ZAVOD ZA KOLSTVO

Krai program za podruja aktivnosti u
predkolskom vaspitanju i obrazovanju
RAD SA DJECOM GODINU PRED POLAZAK U KOLU

Podgorica 2011.

Krai program za rad sa djecom godinu pred polazak u kolu

KRAI PROGRAM ZA RAD SA DJECOM GODINU PRED POLAZAK U
KOLU

KOMISIJA ZA IZRADU KRAEG PROGRAMA ZA PODRUJA
AKTIVNOSTI U PREDKOLSKOM VASPITANJU I OBRAZOVANJU, ZA
RAD SA DJECOM GODINU PRED POLAZAK U KOLU:

Pero Vuksanovi, Zavod za kolstvo, predsjednik
Dr Tatjana Novovi, Filozofski fakultet, lanica
Milijana Milidrag, Ministarstvo prosvjete i sporta, lan
Danka Novovi, JPU Ljubica Popovi, lan
Irena Badnjar, JPU ina Vrbica, lan
Fran Vuljaj, Zavod za kolstvo, lan

Zavod za kolstvo
2


Sadraj

UVOD..................................................................................................................4

I Fizike i zdravstvene aktivnosti ..................................................,.................4

II Muzike aktivnosti..........................................................................................10

III Jezike i govorne aktivnosti........................................................................12

IV Matematiko logike aktivnosti...............................................................17

V Socijalne aktivnosti i saznanja u okviru
socio-emocionalnog razvoja...........................................................................23

VI Aktivnosti upoznavanja i ovladavanja
okolinom...........................................................................................................31

VII Likovne aktivnosti......................................................................................37

Zavod za kolstvo
3


UVOD

U praksi predkolskih ustanova u Crnoj Gori, organizuje se cjelodnevni program sa
boravkom i poludnevni program sa boravkom djece predkolskog uzrasta. Zakon o
predkolskom vaspitanju i obrazovanju predvia i druge oblike obuhvata, a jedan
od njih je boravak sa realizacijom kraeg programa. Potreba djece i roditelja i elja
za kraim boravkom djeteta u predkolskoj ustanovi, obaveze predviene
Strategijom ranog razvoja za djecu godinu pred polazak u kolu, a dijelom i zbog
ogranienih prostornih kapaciteta postojeih ustanova za primjenu primarnog
programa, polazite su za pisanje jednog ovakvog programa. U znaajnom dijelu
javnih predkolskih ustanova prostorni kapaciteti su takvi da je nemogue udovoljiti
potrebama roditelja, pa je za djecu godinu pred polazak u kolu neophodno
organizovati ovakav oblik obuhvata. Dakle, cilj je da se obuhvati to vei broj djece,
koja nijesu obuhvaena primarnim programom, te da se u javnim predkolskim
ustanovama iznau mogunosti kako bi se izalo u susret potrebama roditelja i
pedagokim zahtjevima u cilju to kvalitetnije pripreme djece za polazak u kolu.

Program je izveden iz primarnog programa i prilagoen je za rad sa djecom izmeu
pete i este godine, odnosno godinu pred polazak u kolu. Program kao takav da
prua mogunosti za kreativnu primjenu i prilagodljiv je kontekstu u kojem ustanove
egzistiraju.

I Fizike i zdravstvene aktivnosti

1. Uvod

Znaaj fizikih aktivnosti na ovom uzrastu se ogleda u vanosti ukupnog zdravlja,
socijalizaciji putem igre, motivaciji i formiranju radnih navika, prepoznavanju
umora i zamora, tj. optereenja, odnosno relaksacije i odmora, sticanju
samopouzdanja i samopotovanja, formiranju kolektivnog duha i saradnje, sticanju
znanja i vjetina iz oblasti odravanja line i kolektivne higijene, kao i higijene
prostora u kojem se boravi, sticanju znanja i vjetina o pravilnoj ishrani, sticanju
znanja i vjetina o pravilnoj percepciji i zbjegavanju situacija, mjesta i predmeta
koja mogu biti rizina po fiziki integritet djeteta, razvoju vjetina pravilne
orijentacije u prostoru, sticanju vjetina samopomoi i osamostaljivanja za polazak
u kolu itd.

Vano je imati na umu da su ukupne fizike i zdravstvene aktivnosti uslovljene
razvojem neuro-miinog i kotanog sistema, radom endokrinih lijezda, tjelesnim
proporcijama itd. Stoga je neophodno razumijeti razvojni trenutak, tj. kljune
prekretnice u razvoju djeteta.

Zavod za kolstvo
4
Savremeni kontekst u kojem djeca odrastaju uz nove tehnoloke izazove
(kompjuteri, video igrice, ...) pomjera teite djeijih interesovanja i umanjuje
potrebu za fizikim aktivnostima, stoga fizike i zdravstvene aktivnosti imaju
preventivnu i korektivnu funkciju. Takoe je neophodno imati na umu da se fiziki i
zdravstveni razvoj ne deava izolovano, ve u sadejstvu sa drugim aspektima
razvoja, i bitno je uslovljen njima.


2. Ciljevi

Osnovni ciljevi fizikih i zdravstvenih aktivnosti djece predkolskog uzrasta su
zadovoljenje osnovnih biosocijalnih potreba za pokretom i igrom, razvoj, ouvanje i
unapreivanje ukupnih potencijala djeteta, razvijanje i formiranje pravilnog odnosa
prema fizikim aktivnostima, stvaranje trajne navike za zdravim stilovima ivota kao
svakodnevne kulture ivljenja, razvijanje pozitivnog odnosa prema svojim
mogunostima, itd.

Otkrivanje i ovladavanje sobom

Dijete:
proiruje i produbljuje znanja o sopstvenom tijelu izgledu, o pojedinim
dijelovima tijela i njihovoj funkciji, uoava slinosti i razlike meu polovima;
usavrava vjetine samopomoi vane za osamostaljivanje (obuvanje,
oblaenje, zakopavanje, vezanje pertli, kretanje ulicom...) i primjenjuje ih u
ivotnim situacijama;
unapreuje ve streene navike line higijene, higijenskog naina ivljenja,
brine o higijeni sredine u kojoj ivi;
unapreuje steene navike i vjetine kretanja, stie nove i sloenije i
primjenjuje ih u razliitim situacijama i uslovima;
ovladava prostorom, orijentie se u prostoru (naprijed-nazad, ispred-iza, gore-
dolje, ljievo-desno,...);
ovladava manipulativnim radnjama, psiho-motorikom i senzo-motorikom
kordinacijom (upotreba pribora za jelo, upotreba rekvizita i pomagala za igru,
grafomotorike vjetine...);
provjerava svoje mogunosti i stvara pozitivnu predstavu o sebi;
usvaja i potuje pravila igre, ui se potovanju reda, stie samokontrolu;
stie odreenu kontrolu panje i koncentracije;
stie naviku bavljenja fizikim aktivnostima;
ispoljava i razvija individualne potencijale i preferenciju prema odreenoj oblasti
u okviru ukupnih fizikih aktivnosti;
usvaja i razumije osnovne pojmove i predstave iz domena fizike i zdravstvene
kulture i adekvatno ih koristi u komunikaciji;
stie elementarna znanja o zdravoj hrani i njenom znaaju za ukupno zdravlje,
razvija navike zdravog naina hranjenja i ivljenja.

Razvijanje odnosa i izgraivanje saznanja o dugima

Dijete:
stie osnovne pojmove i predstave o institucijama i pojedincima koji se bave
zatitom i unapreivanjem zdravlja ljudi (dom zdravlja, bolnica, doktor,
stomatolog, apoteka...);
stie osnovne pojmove i predstave o institucijama i pojedincima koji se bave
fizikom kulturom uopte (sportski objekti, sportski klubovi, sportske discipline,
treneri, sportisti, sportski rekviziti, osnovna pravila odreene igre sportske
discipline...);

Zavod za kolstvo
5
razvija interesovanje i ljubav prema odreenoj oblasti, sportskom klubu,
pojedincu (prepoznaje boje, ambleme klubova omiljenog kluba, navijake
rekvizite, bira svog sportskog idola uzor ...);


prati sportska deavanja neposredno i putem medija, komentarie doivljaje
slobodno i ispoljava navijaki entuzijazam;
usvaja, potuje i primjenjuje pravila odreene igre, uvaava potrebe drugih,
ponaa se fer u igri, raduje se pobjedi, potuje uspjehe drugih;
ulanjuje se u asocijacije koje se bave fizikim i zdravstvenim aktivnostima,
aktivno uestvuje u takmiarskim aktivnostima, razvija kolektivni duh i osjeaj
pripadnosti grupi, sportskom udruenju, klubu, itd.;
ui se odlaganju svojih potreba, dogovaranju i mirnom rjeavanju moguih
konflikata u igri, kanalisanju tenzije.

Otkrivanje svijeta i izgraivanje znanja o njemu

Dijete:
stie predstavu o lokalnim prirodnim resursima i njihovoj ulozi za ukupno
zdravlje (parkovi, ume, ureene staze, planine, rijeke, jezera,...);
boravi u prirodnom ambijentu, razvija vjetine kretanja i snalaenja u do tada
njemu/njoj nepoznatim okolnostima (etnja, izlet, zimovanje, ljetovanje i slino);
stie osnovne predstave o opasnostima koje vrebaju u otvorenom prostoru
(povrede, ujedi insekata, gmizavaca, opasnosti od vode, vatre, leda, ...) i
razvija vjetine izbjegavanja i pravilnog reagovanja u datoj situaciji.

3. Tipovi aktivnosti

ivotno-praktine aktivnosti

Ovaj tip aktivnosti treba da je prisutan u svakodnevnom ivotu djeteta. Ueem u
ovakvim aktivnostima dijete stie izvjesnu samostalnost, rjeava situacije od
ivotnog znaaja, stie povjerenje u sopstvene mogunosti.

Dijete:
aktivno uestvuje u radnjama i aktivnostima odravanja line higijene
(umivanje, brisanje, svlaenje, oblaenje, pranje zuba ...);
u razliitim prilikama i oblicima izvodi prirodne oblike kretanja: hodanje,
skakanje, penjanje, puzanje, provlaenje, tranje;
boravi u prirodi, igra se u prirodnim uslovima, prirodnim materijalima, koristi
prednosti prirodnih inilaca (ist i svje vazduh, ista voda, ista zemlja,
sunce...);
uestvuje u radnjama oko ureenja radne sobe, dvorita, parka;
uredno i zdravo se hrani, igra, odmara;
redovno posjeuje doktora, stomatologa.

Specifine aktivnosti

Ovakvim aktivnostima se intenzivnije podstie fiziki razvoj djece, formira se opta
fizika i zdravstvena kultura, proiruju se pojmovi i predstave.

Dijete:

Zavod za kolstvo
6
uestvuje u igrama za usavravanje kretnih vjetina-tehnika (kretanje u
raznim formacijama: u paru, u koloni, zmijoliko, trei sa mijenjanjem pravca,
sporo, brzo...);


uestvuje u igrama za psihomotornu i senzomotornu kordinaciju (kordinacija
ruka-noga, oko-ruka ...);
izvodi vjebe za ravnoteu u stajanju i u hodu (stajanje na jednoj nozi,
hodanje po neravnom terenu, hodanje sa noenjem tereta na jednoj pa na
drugoj ruci, hodanja na prstima, na petama...);
koristi raznovrsne predmete, sprave, rekvizite za igru, lopte, unjeve,
obrueve, rekete...;
uestvuje u igrama sa pravilima (fudbal, koarka...);
izvodi razliite pokrete uz muziku, usklauje pokrete sa ritmom muzike, sa
pokretima druge djece, uestvuje u muziko-scenskim prikazima;
uestvuje u igrama na snijegu, vodi, pijesku;
vozi djeija prevozna sredstva (tricikl, trotinet, bicikl...);
redovno upranjava gimnastiku;
izvodi vjebe oblikovanja;
uestvuje u tradicionalnim igrama (vuenje konopca, skok u dalj, preskakanje
prepreke...);
uestvuje u aktivnostima za razvijanje muskulature ake (grafomotorike
vjetine: crtanje, slikanje, gnjeenje, modelovanje, presavijanje...).

Kompleksne aktivnosti

Pod ovim se podrazumijeva korelativni pristup organizovanja aktivnosti, u
kombinaciji sa ostalim aspektima razvoja, koja na jedan iri nain podstiu
cjelokupni razvoj djece, a koja su usmjerena na masovnost i obuhvatnost djece u
sloenijim zahtjevnijim okolnostima.

Ove aktivnosti mogu biti pasivnog i aktivnog karaktera.

Aktivnosti pasivnog karaktera su:

Dijete:
prati manifestacije fizike kulture za djecu i odrasle koje se deavaju u
susjedstvu ili u neposrednom okruenju (neposredno ili putem medija);
izrauje medalje, navijake rekvizite, likovnim izrazom doarava atmosferu sa
raznih manifestacija;
putem razgovora o igrama uopte proiruje pojmove i predstave o starim
(tradicionalnim igrama) i sportskim disciplinama postepeno usvaja adekvatnu
terminologiju i koristi je u komunikaciji.

Aktivnosti dinaminog karaktera su:
uestvuje na takmiarskim aktivnostima (igre bez granica, djeija olimpijada,
maraton...);
odlazi na izlet, ljetovanja, zimovanja;
posjeuje sportske objekte, klubove, udruenja, ulanjuje se u sportski klub, itd.

4. Metodska uputstva

Zavod za kolstvo
7
Fizike i zdravstvene aktivnosti treba da budu kontinuiran i sistematian proces koji
prije svega ima ulogu da zadavolji prirodnu potrebu djeteta za pokretom i igrom, i
da u sadejstvu sa ostalim aspektima razvoja bude podrka uravnoteenom


cjelokupnom razvoju. Takoe fizike i zdravstvene aktivnosti imaju kako
preventivnu, tako i korektivnu ulogu.

Vano je da se prilikom realizacije fizikih i zdravstvenih aktivnosti primjeni princip
postupnosti i individualizacije, zasnovan na realnim mogunostima konkretnog
djeteta. Zato je neophodno da vaspitai/vaspitaice, roditelji, medicinske sestre,
struni saradnici..., dobro poznaju cjelokupan razvoj, u ovom sluaju kljune
prekretnice i zakonitosti u fizikom razvoju djeteta, tj. da prepoznaju razvojni
trenutak na kom konkretno dijete funkcionie, i shodno tome postavljaju ciljeve i
osmiljavaju aktivnosti. Ovakav diferencirani pristup u radu omoguava djetetu da
napreduje sopstvenim ritmom razvoja, tj. svojim djeijim koracima.

Uloga vaspitaa/vaspitaice

Neophodno je da vaspita/vaspitaica prati i posmatra djecu, registruje njihove
pojedinane mogunosti, interesovanja, kao i eventualna ogranienja, da
sistematizuje podatke dobijene od roditelja, medicinskih sestara, medicinskih
slubi, i u tom cilju stie cjelokupnu sliku o djetetu. U cilju sinhronizovanog
djelovanja, neophodno je da cirkulie povratna informacija izmeu prije svega
vaspitaa/vaspitaica, roditelja i medicinske sestre.

Veoma je vano da se ima na umu, da su iz ugla djeteta, fizike aktivnosti prije
svega igra, koja u sebi nosi zadovoljstvo. Neophodno je odrati balans izmeu
dinaminih i relaksirajuih aktivnosti i ravnomjernog stimulisanja pojedinih sistema i
dijelova organizma u smislu prepoznavanja granica umora i zamora tj. optereenja
djeijeg organizma.

Za adekvatnu motivaciju djece vane su pripremne tj. zagrijavajue aktivnosti.
Gledano sa pedagokog ugla vano je da svako dijete nae sebe u igri, i da
postigne odreeni uspjeh (svako je dijete ponaosob uspjeno), dok partnerska, tj.
participatorska uloga vaspitaa/vaspitaica je vana podrka djetetu bilo kao model
ili kao drug u igri.

Vano je da se ove aktivnosti organizuju u adekvatnoj fizikoj i socijalnoj sredini,
Zato je neophodno da se provjerava fizika komponenta prostora u smislu
mogunosti provjetravanja prostorija, eventualnog prisustva vlage, klizavih podova,
adekvatnosti ili eventualne neispravnosti sprava i rekvizita, da se vodi rauna da
djeca budu adekvatno obuena i obuvena.

Literatura:
1. Adamovi, N.: Fiziko vaspitanje u predkolskim ustanovama, Beograd,
1980.
2. Blagajac, Mr. S.: Igra mi je hrana, Asocijacija "Sport za sve", Beograd, 1995.
3. Bogosavljev, M., Adamovi, N., vori, Dr. A.: Telesno vaspitanje dece u
predkolskim ustanovama, Zavod za izdavanje udbenika, Beograd, 1969.
4. Berdihova, J.: Mama, tata vjebajte sa mnom, Partizan, Beograd, 1973.
5. Domonji, I.: Metodika vaspitanja u predkolskim ustanovama, Svjetlost,
Sarajevo, 1986.

Zavod za kolstvo
8
6. Dopua, J.: Ritmike igre kao osnov estetske kulture pokreta, Svjetlost,
Sarajevo, 1977.


7. Dinovi- Koji, Dr. D.: Fiziko vaspitanje predkolskog deteta, Beograd,
2002.
8. Ivankovi, A.: Tjelesni odgoj djece predkolske dobi, kolska knjiga,
Zagreb, 1980.
9. Ivankovi, A.: Tjelesne vjebe i igre u predkolskom periodu, kolska
knjiga, Zagreb, 1988.
10. Luki, Dr. D: Tjelesni razvoj djeteta i zdravstveno vaspitanje, Beograd,
1984.
11. Pavlovski, T. i saradnici: Tematsko planiranje u dejem vrtiu
12. Kamenov, Dr. E.: Model osnova programa vaspitno-obrazovnog rada sa
predkolskom djecom
13. Kragujevi, G.: Metodika nastave fizikog vaspitanja, Beograd, 1983.
14. Krsmanovi, M., Gaji, Z., Pekovi D.: Korak po korak 2, Kreativni centar,
15. Kurikulum za vrtie (Slovenija, vedska, Norveka)
16. Osnove programa predkolskog vaspitanja i obrazovanja djece uzrasta
od 3 do 7 godine, Prosvetni pregled, Beograd, 1996.
17. Medi, M. i Kundrat, dr. V.: Vjebe i igre loptom za djecu predkolskog
uzrasta, Beograd, 1986.
18. Milanovi, Mr. Lj.: Nastava fizikog i zdravstvenog vaspitanja,
Beograd,1985.
19. Puvai, Dr. Z.: Sredina i zdravlje djece u predkolskim ustanovama,
Sarajevo, 1979.
20. Stela, I.: "Djeji vrtii - prostori i oprema za tjelesni odgoj i igru djece,
kolska knjiga, Zagreb, 1981.
21. ain, M., Markovi, M., arapi, S. i saradnici: Korak po korak u osnove
programa, Kreativni centar, Beograd, 1988.

Zavod za kolstvo
9


II Muzike aktivnosti

1. Uvod

Predkolski uzrast je period intenzivnog razvoja muzikih sposobnosti. Iako, dijete
posjeduje muzike potencijale i aktivan je uesnik u sopstvenom muzikom
razvoju, veoma je vaan pravovremeni i stimulativni uticaj sredine. Muzike
aktivnosti u predkolskim ustanovama treba da budu briljivo planirane i prate
interesovanje i razvoj svakog djeteta. Pratiti muziku aktivnost djeteta znai uoiti
inicijativu, kako: doivljava, pjeva, igra (plee), kreativno izraava. U muzikim
aktivnostima kroz igru dijete upoznaje svoje mogunosti, stvara sopstveni nain
muzikog izraavanja i reprodukovanja, izraava osjeanja, potrebe, interesovanja i
kreativne mogunosti.

Muzika ima znaajnu ulogu u podsticanju kognitivnog, jezikog, emotivnog,
socijalnog i motornog razvoja.

Krajnji ciljevi ovog podruja aktivnosti su: razvijanje muzikalnosti, stvaranje
pozitivnog odnosa prema muzici, sudjelovanje u individualnom i grupnom
muziciranju i oblikovanju muzikog ukusa.

2. Ciljevi


Ovi ciljevi obuhvatataju:
uoavanje i doivljavanje i identifikaciju razliitih zvukova i tonova;
usvajanje i reprodukovanje brojalica i jednostavnih pjesama;
izraavanje muzikog doivljaja (pokretom, likovnim izrazom, razgovorom);
prepoznavanje, pravilno odsvirane ili otpjevane pjesme (melodije);
kreativno izraavanje kroz muzike aktivnosti;
muziko izraavanje sviranjem na djejim instrumentima;
razvijanje samopuzdanja pri javnim nastupima.

Razvijanje odnosa i izgraivanje saznanja o drugima

Ovai ciljevi obuhvataju:
upoznavanje raznovrsnog muzikog izraavanja druge djece i odraslih;
potovanje pravila kolektivnog muziciranja (pjevanje, sviranje i igranje uz
muziku); proirivanje muzikog iskustva sluanjem razliitih vrsta muzike
(instrumentalne, vokalne) u izvoenju djece i odraslih.

Upoznavanje svijeta i izgraivanje znanja o njemu

Ovi ciljevi obuhvataju:
upoznavanje sa muzikim instrumenatima;
upoznavanje sa tradicionalnom i umjetnikom muzikom;
upoznavanje sa muzikom kulturom Crne Gore;
upoznavanje sa muzikim igrama.

Zavod za kolstvo
10



ivotno-praktine i spontane aktivnosti

Ove aktivnosti obuhvataju:
sluanje razliitih vrsta muzike: umjetnike (vokalne, instrumentalne, vokalno-
instrumentalne), tradicionalne i zabavne;
uenje i interpretacija brojalica i pjesama (minimum trihord tri tona);
korienje melodija kao najave odreenih aktivnosti;
izvoenje jednostavnih pokreta i kretnji uz muziku.


Ove aktivnosti obuhvataju:
uvjebavaju korektno sviranje na djeijim instrumentima;
uvjebavanje da pjevaju intonativno precizno.
Kompleksni tipovi aktivnosti

Kompleksne aktivnosti podrazumijevaju:
uvjebavanje i izvoenje jednostavnih plesnih, tradicionalnih i umjetnikih igara;
uvjebavanje muziko-scensko-plesnih cjelina;
uvjebavanje tradicionalnih muziko-scensko-plesnih cjelina;
uvjebavanje programa za javne nastupe;
praenje kulturnih deavanja: pozorine predstave, koncerti;
posjete muzikoj koli.


Muzika ima motiviuu funkciju i podsticajno djeluje na raznovrsna iskustva uenja i
razvijanje itavog spektra sposobnosti i vjetina. Uz to, muzika omoguuje uenje
kroz igru, zabavu i zadovoljstvo. Muziko obrazovanje treba da obuhvata tri
komponente aktivnosti: sluanje, pjevanje i pokret.

Rano oblikovanje navike sluanja muzike, njegovanje muzikog opaaja i razvijanja
sposobnosti estetskog procjenjivanja i izraavanja poveava optu osjetljivost
djeteta kada je u pitanju estetska vrijednost. Djeci predkolskog uzrasta sluanje
muzike predstavlja zadovoljstvo, zato im je potrebno pruiti bogat muziki sadraj.

Djeca koriste sopstveno tijelo za praenje muzike, a potom eksperimentiu sa
razliitim namjenskim i pravljenim instrumentima, koji je potrebno da budu dostupni,
kako bi ih spontano koristila kad za to izraze elju. Time razviju svjesnost o
razliitim zvukovima, ritmovima i kreiraju njihove zvukove na djejim instrumentima,
uz to vano je omoguiti da slobodno odgovaraju na muziku kroz pokret i gest.

Djeca predkolskog uzrasta rado uestvuju u muzikim aktivnostima kao to je
pjevanje, uz to brzo usvajaju pjesme i uivaju u njihovom reprodukovanju. Vano je
napomenuti da imaginacija i kreativnost predstavljaju nedovojivu komponentu
muzikih aktivnosti, tako da je vano da spontano muziko i zvuno izraavanje

Zavod za kolstvo
11


bude stimulisano tokom cijelog predkolskog razdoblja. Ne treba insistirati na
formalnim strategijama poduavanja, na tetu intuitivnog reprezentovanja muzike
djeje komponovanje i improvizovanje. Muziko stvaralatvo djece se razvija kroz
male muzike razgovore, stvaranje brojalica, vokalnih kratkih melodija,
instrumentalne kratke fraze za izvoenje na posebno napravljenim instrumentima,
udaraljkama i slino.

Muzika, takoe, predstavlja vedru osnovu za raznovrsne aktivnosti koje se odvijaju
u predkolkim ustanovama tokom dana. Muzika se moe upotrijebiti u
uspostavljanju dnevnih rutina, reda, oputanja, najavljivanja drugih aktivnosti, npr.
pjesme dobrodolice u vrti, pjesme kao pratioci odreenih fizikih i rekreativnih
aktivnosti, kao znak da je dolo vrijeme predvieno za odmor, obavljanje nekih
dnevnih rutinskih radnji ili za odlazak kui.

Vano je koristiti muziku i muziko izraavanje kao nain izraavanja razliitih
emocionalnih doivljaja djece i time podsticati emocionalno opismenjavanje jo od
najranijeg uzrasta koristei muziku kao medijum.

Podravajui inicijativu djece, vaspita/vaspitaica treba da osmisli muzike
aktivnosti kao izraz djeijih potreba i interesovanja. Potrebno je uspostaviti balans
izmeu oblika rada koje iniciraju djeca i onih koje iniciraju odrasli. Svojom
permanentnom podrkom, vaspita/vaspitaica kod djece osnauje
samopouzdanje pri izvoenju nekih radnji kao to su sviranje, pjevanje, pratei
pokreti.

Resursi za realizaciju

Nastava se izvodi u odgovarjuem vee, osvijetljenom i zvuno izolovanom
prostoru, u kome treba da budu, pored standardnih uila:
klavir (pijanino, sintisajzer, klavir-knjiga itd.);
Orfov instrumentarijum (5 do 10 kompleta);
audio-vizuelna sredstva (kompjuter, TV, CD-plejer, DVD plejer, zvuni stub...);
muzika literatura;
fonoteka.

Literatura:
1. Dopua, J.: Ritmike igre kao osnov estetske kulture pokreta, Svjetlost,
Sarajevo, 1977.
2. Kamenov, Dr. E.: Model osnova programa vaspitno-obrazovnog rada sa
predkolskom decom, Odsek za pedagogiju Filozofskog fakulteta, Novi
Sad, 1995.
3. Kurikulum za vrtie (Slovenija, vedska, Norveka)
4. Osnove programa predkolskog vaspitanja i obrazovanja dece uzrasta
od 3 do 7 godine, Prosvetni pregled, Beograd, 1996.
5. Vasiljevi, B.: Muziki bukvar, Zavod za udbenike, Beograd, 1991.

Zavod za kolstvo
12


III Jezike i govorne aktivnosti

1. Uvod

Govor je osnovno sredstvo za uspostavljanje komunikacije, samoizraavanja i
razvoja. Verbalna i neverbalna sredstva podstiu djeji govor a putem aktivne
komunikacije i interakcije dolazi do razvoja govora.

Proces usvajanja i razvijanja govora odvija se u svakodnevnim ivotno-praktinim i
u posebno planiranim aktivnostima. Govor se usvaja i razvija kroz aktivnu jeziku
praksu.

2. Ciljevi


Da bi dijete ovladalo sobom i otkrilo sopstvene mogunosti, potencijale i
interesovanja ono treba stalno da se nalazi u situaciji da:
pravilno artikulie glasove;
proiruje i bogati svoj rjenik;
izraava elje i potrebe upotrebom odgovarajuih rijei;
razvija fluentnost jezikog izraavanja;
funkcionalno upotrebljava i razumije znaenje priloga;
razvija sposobnosti jasnog i razumljivog iskazivanja sopstvenih postupaka;
iskustava, doivljaja, stanja, ideja (verbalno i neverbalno);
razvija govorno stvaralatvo;
razvija matu i u njoj doivljava pustolovinu;
razvija sposobnosti prepriavanja prie i prianja po sjeanju;
rjeava problem situacije u priama i svakodnevnom ivotu;
daje objanjenje za svoje postupke;
postie prilinu tanost u opisivanju situacija koje izazivaju strah, bijes i tugu.

Razvijanje odnosa i izgraivanja saznanja o drugima

Dijete je stalno u situaciji da saznaje o drugima i razvija odnose sa njima i to
postie ako se trudi da:
razvije sposobnost uspostavljanja funkcionalne, dvosmjerene, verbalne i
neverbalne komunikacije sa drugima;
razvija sposobnosti aktivnog sluanja;
razvija fluentnost (razgovjetno, teno, akcentovano) izraavanja pri javnim
nastupima pred grupom djece i odraslih,
usvaja i primjenjuje u komunikaciji kulturu ponaanja u ophoenju prema
drugima (vi, hvala, molim...),
potuje potrebe i elje drugih, pravi kompromise, dogovara se.

Zavod za kolstvo
13



Znanje o svijetu koji ga okruuje dijete e upotpuniti ako se trudi da se nae u
situaciji da:
usvoji nazive predmeta i pojava iz neposrednog okruenja i upotpuni sopstveno
iskustvo;
opisuje, objanjava predmete, dogaaje i pojave iz neposrednog okruenja
korienjem iskustva;
trai odgovore o svijetu kojim je okrueno;
uoava i opisuje razlike i slinosti meu premetima koji ga okruuju;
poznaje jednostavne situacije i prilagoava ih svom uzrastu saznajui narodne i
umjetnike vrste knjievnosti (bajke, basne, recitacije, prie, brzalice,
razbrajalice, zagonetke i slino);
komentarie i sudi o vrlinama i manama likova iz knjievnih cjelina, pokazuje
simpatije prema nekom od njih, identifikuje se sa njim.



Svakodnevni boravak djeteta u vrtiu treba koristiti za aktiviranje funkcionalne
upotrebe jezika. Najpogodnije za to su ivotno-praktine situacije u kojima dijete
treba da je u aktivnoj komunikaciji i interakciji sa odraslima i djecom, to je od
posebnog znaaja da dijete ovlada govorom.

Naveemo neke:
razgovor o pravilima koja postoje u vrtiu;
uee djece u procesu donoenja pravila ponaanja u radnom prostoru;
imenovanje predmeta iz neposrednog okruenja i pojava iz neposrednog
iskustva;
uvjebavanje izgovaranja rijei, glasova i glasovnih skupova;
prepoznavanje da se neki glasovi ponavljaju vie puta u rijei;
postavljanje pitanja o svakodnevnim situacijama u komunikaciji sa odraslima i
sa djecom;
spontano prianje o svojim doivljajima i deavanjima u vrtiu i van njega;
voenje razgovora sa vaspitaem/vaspitaicom o temama koje djecu
interesuju, ta ele, uz opisivanje svakodnevnih dogaaja i iskustva;
razgovar djece i vaspitaa/vaspitaica o tome ta su vidjeli/e, doivjeli/e i
zapazili prilikom dolaska od kue do vrtia i natrag.


U vrtiu se organizuju i specifine aktivnosti koje se realizuju posebno ili u
kombinaciji s drugim tipovina aktivnosti. Ovim aktivnostima eli se podstai
komunikativna, informativna i simbolika i korektivna funkcija govora. U tom cilju
organizuju se:
neverbalne igre: igre oponaanja, igre prepoznavanja, uoavanja i imenovanja;
igre u kojima djeca kombinuju verbalnu i neverbalnu komunikaciju

Zavod za kolstvo
14


prianje, voenje razgovora o dogaajima, doivljajima, likovima iz crtanih i
djejih filmova, bajkama, basnama, pozorinim predstavama;
razglednje, imenovanje i opisivanje predmeta i radnji razglednjem slikovnica,
fotografija, asopisa, djejih (ilustrovanih) knjiga, dejjih enciklopedija;
igre sluanja, doapni, prenoenja poruka, sluanje para;
igre za bogaenje djeijeg rjenika, kroz uvoenje novih rijei, traenje novih
rijei za odreene predmete;
sluanje bajki, pria sa kaseta;
prianje prepriavanje dogaaja, doivljaja, pria, bajki, basni, crtanih
filmova, pozorinih predstava;
recitovanje umjetnikih, narodnih i djeijih stihova i pjesmica;
organizovanje dramatizacija pria, bajki, basni, igrokaza.


Govorne aktivnosti u kombinaciji sa ostalim tipovima aktivnosti iz razliitih podruja
ine kompleksne aktivnosti. One obino traju due, neprekidno ili sa prekidima u
fazama, realizuju se u saradnji sa roditeljima i drugima. Najee su to radnje
vezane za:

stvaranje slikovnica, djeijih asopisa, stripova;
izmiljanje kratkih pria, stavljanje poznatih pria, basni, bajki..., u drugaiji
kontekst (pozitivni kontekst );
formiranje biblioteke, individualne, grupne ili u vrtiu;
izrada scenskih djela, rekvizita, garderobe..., dramatizacija tekstova iz djeije
knjievnosti i javno predstavljanje pred grupm djece i/ili odraslih;
izrada panoa za roditelje informativnog ili obavjetajnog karaktera;
korienje i izrada foto pria propraenih tekstom;
organizovanje radionica za popravku slikovnica, igraaka, lutki, maski...;
prezentacija snimljenih aktivnosti djece, vaspitaa/vaspitaica ili roditelja;
posjeta pozoritu, gledanje pozorine predstave, gostovanje pisaca, glumaca...


Govor je socijalna kategorija i najbolje se ui upotrebom komuniciranjem. Treba
koristiti svakodnevne ivotno-praktine situacije kao prirodan okvira za razvoj
komunikacije, a realizacija planiranih aktivnosti treba da bude sastavni dio sa
ostalim aktivnostima bez naroitog poduavanja, ve sa ciljem podsticanja na
korienje ili upotrebu ponuenog.

Vaspita/vaspitaica treba da:

obezbjeuje prijatnu i podsticajnu atmosferu u kojoj djeca rado komuniciraju,
druei se ili igrajui govorne igre;
organizuje prostor za govor i komunikaciju tako da je zaklonjen i dovoljno
otvoren i privlaan za djecu;
posmatra, prati, uporeuje, tumai reakcije djece i podstie ih, postavlja
pitanja sa novim, teim zahtjevima;

Zavod za kolstvo
15


utvruje stepen komunikacijskih sposobnosti djece i planira grupne i
individualne aktivnosti;
bira sadrajna sredstva koja su bliska djeci interesovanjima i
mogunostima;
omoguava djeci da govore o svojim iskustvima, slua ih, prati pogledom,
postavlja razumljiva pitanja;
organizuje situacije u kojima dijete moe da govori pojedinano ili da
komunicira sa veim ili manjim grupama;
partner je u komunikacijskim aktivnostima i koristi razliite verbalne i
neverbalne podsticaje da ohrabri dijete;
u radnoj sobi je model jasnog, laganog, razgovjetnog, preciznog govora;
postavlja otvorena pitanja i pravovremeno odgovara na djeija pitanja;
obezbjeuje razliite situacije u vrtiu ili van njega sa razliitim govornim
partnerima: stari-mladi, poznati-nepoznati, sa ljudima razliitih zanimanja;
uvaava individualne govorne mogunosti svakog djeteta, ima razumijevanja
za razvojne tekoe na putu ovladavanja govorom i posebno strpljivo radi sa
djecom koja zaostaju u govornom razvoju;
potuje i karakteristike i lokalnog govora djeteta i roditelja, strpljivo i paljivo
im nudei rijei kljievnog govora;
podstie stvaralaki rad, njeguje istraivake sklonosti, organizuje govorne
radionice i podstie rjeavanje problem situacija;
ohrabruje i podstie ostalu djecu u realizaciji specifinih aktivnosti.

Literatura:
1. Mati, R.: Igre i aktivnosti djece, Beograd, 1989.
2. Mati, R.: Praktikum, Beograd, 1986.
3. Mati, R.: Metodika razvoja govora, Beograd, 1968.
4. Markovi, M., ain, M., Kovaevi, I.: Korak po korak 2, Vaspitanje dece
od tri do sedam godina, Kreativni centar, Beograd, 1997.
5. Kamenov, E.: Metodiki dani, Novi Sad, 1990.
6. Kamenov, E.: Metodiki dani, Novi Sad, 1992.
7. Pedagoki centar Crne Gore, Materijali i aktivnosti za rad u uionicama u
kojima dijete ima centralnu ulogu, Podgorica, 2002.
8. Pei, M.: Vodi za razvijanje otvorenog kurikuluma, Osnove programa,
Beograd
9. Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i
obrazovanju, Ministarstvo prosvjete i nauke, Zavod za kolstvo,
Podgorica, 2007.

Zavod za kolstvo
16


IV Matematiko logike aktivnosti

1. Uvod

Uvijek se smatralo da su matematiki sadraji najpodesniji za intelektualni razvoj,
kao i za razvoj stvaralakih mogunosti djeteta. Zato je rano razvijanje
matematikih vjetina veoma vano za cjelokupno uenje svakog pojedinca.

Usvajanje osnova matematike u predkolskom uzrastu ne moe biti samo
rjeavanje zadataka, ve uenje treba biti interaktivna igra i zabava. Djeci treba
organizovati zabavne i zanimljive aktivnosti koje e im pomoi da razumiju kljune
pojmove vane za dalje razumijevanje matematike, kao i razvoj logikog miljenja.
Kroz igru dijete transformie svoja iskustva, pa je zato igra izraz procesa
unutranje aktivnosti konstruisanja znanja, kako u fizikom tako i u logiko-
matematikom smislu.

Sa matematikim pojmovima dijete se susree u svakodnevnom ivotu, jer
matematika je svuda oko nas. Matematika je sat i vrijeme kada treba da ide u vrti,
broj lanova porodice, ples u paru, brojanje bombona i uporeivanje ko ih ima vie,
igra sa kockama od kojih prave razne konstrukciju i sl. Tako su okruenje djeteta i
neposredna okolina prirodni izvor matematikih saznanja. U neposrednoj okolini
djeca otkrivaju i razvijaju osnovne matematike pojmove: pojam broja, pojam
veliine, pojam geometrijske figure, kao i druge pojmove koje su predvieni u ovom
uzrastu djeteta.

2. Ciljevi


Ovaj cilj obuhvata:
razvijanje percepcije, panje, pamenja i miljenja;
uoavanje slinosti i razlika, razdvajanje bitnog od nebitnog;
strukturiranje sopstvenog miljenja i zakljuivanja;
razvijanje sposobnosti reavanja problem situacija na razliite i najefikasnije
naine;
razvijanje sposobnosti uoavanja percepcije prostora i vremena i razumijevanje
konteksta odnosa u odnosu na sebe;
razvijanje sposobnosti shvatanja i korienja znakova i simbola kojima se
predstavljaju stvari i pojave.


Ovaj cilj obuhvata:
razvijanje tolerancije, sluanje i uvaavanje miljenja drugih, koje moe biti i u
suprotnosti;
podsticanje saradnje meu djecom, kao i izmeu djece i odraslih;
reavanje razliitih problem situacija sa aspekta zajedniki dogovorenih
kriterijuma;

Zavod za kolstvo
17


razvijanje sposobnosti uoavanja i razumijevanja odnosa meu predmetima,
pojavama i osobama;
rjeavanje istog problema na razliite naine.

Otkrivanje svijeta i izgraivanje saznanja o njemu

Ovaj cilj obuhvata:
upoznavanje i imenovanje predmeta i pojava iz neposredne okoline;
upoznavanje i razumijevanje znakova i simbola iz neposredne okoline (imena
ulica, saobraajni znaci, mape i sl.);
upoznavanje djece sa ivotnim situacijama u kojima je potrebna primjena
matematiko-logikog znanja;
upoznavanje djece sa tradicionalnim igrama i igrakama koje podstiu
intelektualni razvoj;
usvajanje osnovnih matematikih pojmova;
primjena osnovnih mjernih postupaka i tehnika (lako-teko, malo-mnogo, blizu-
daleko, debelo-tanko...).



Matematika je usko povezana sa ivotom i neposrednom okolinom djeteta, te da bi
se dijete bolje snalo u tom, realnom svijetu, neophodno je savladati ciljeve
postavljene u predkolskom uzrastu.

Ova vrsta aktivnosti podrazumijeva:
posmatranje objekata iz neposredne okoline i uoavanje njihovih osobina;
da dijete manipuliui sa predmetima uoava, razlikuje i izdvaja svojstva tih
predmeta i razvrstava ih;
motivisanje djece da simbolima oznaavaju svoje stvari u okolini (simbol za
krevet, ormari, blok i sl.);
uoavanje, formiranje i imenovanje prirodne grupe predmeta (lia, kamenja,
iarki, ireva, cvijea i sl.);
da dijete u igri prebrojava saigrae, klikere, kocke, auta... (do pet);
korienje svakodnevnih situacija sa predmetima (igrakama), kao i igre u
prodavnici, na pijaci i sl. da bi se djeca upoznala sa odnosom i mjerenjem
teine, koliine;
da je dijete u situaciji je da mjeri duinu (irinu) terena prostora za igru i uvia
da rezultat mjerenja zavisi od mjere (koraci, stope, tap, metar);
da dijete uoava predmete iz neposredne okoline koji su raznih geometrijskih
oblika (prozor, cd, dugme, vrata, blok, saobraajni znak i slino).


U specifine aktivnosti spadaju one aktivnosti koje su vezane za prirodu oblasti.
Ove vrste aktivnosti podrazumijevaju:
grupisanje predmeta na osnovu izdvojenog kriterijuma (boja, oblik, veliina,
funkcija namjena);

Zavod za kolstvo
18


reanje predmeta u rastue i opadajue nizove na osnovu razlika u pogledu
datog svojstva (veliina, debljina, boja, oblik, poloaj...);
formiranje klase predmeta i opisivanje zajednikog svojstva;
izgraivanje pojmova mnogo-malo, vie-manje;
formiranje skupova i uporeivanje procjenjivanjem od oka, a zatim postupkom
pridruivanja (u poetku skupovi treba da budu ekvivalentni, a kasnije
neekvivalentni) i konstatovati odnos;
uoavanje i imenovanje prostornih odnosa kada je predmet u mirovanju, i to:
odnosi ...je gore, ...je dolje, ...je ispred, ...je iza, ...je ispod, ...je iznad,
...je pored;
uoavanje i imenovanje odnosa kada je predmet u kretanju, i to: naprijed-
nazad i gore-dolje;
uoavanje i imenovanje geometrijskih oblika i tijela;
mjeri i uoava razliku u veliini predmeta i razvija pojmove: due-krae, ire-
ue, vie-nie, tee-lake, dublje-plie;
prepoznaje vremenske intervale na osnovu orjentacije u svakodnevnom ivotu:
dan-no, jutro-vee, dani u nedelji, godinja doba.

Kompleksni tipovi aktivnosti

Ovoj grupi pripadaju aktivnosti u kojima se kombinuju matematiko-logiki sadraji
sa drugim oblastima.

Kao primjer, moe se istai korelacija sa muzikim aktivnostima, gdje e djeca kroz
pjevanje pjesama i uenjem plesnih koraka (jedan naprijed-nazad dva), udaranjem
ritma, sviranjem na Orfovom instrumentarijumu i sl., podsticati razvoj matematikih i
logikih sposobnosti.

Kroz likovni izraz djeca e sticati bolju orijentaciju prostora na papiru, kao i
uporeivanje veliina. U likovnom centru, crtajui i slikajui djeca e se upoznati sa
osnovnim i izvedenim bojama i njihovim nijansama.

U realizaciji fizikih aktivnosti djeca e se upoznati i usvojiti pravce kretanja
(naprijed-nazad), poloaje u odnosu na sebe (iza, ispred, gore, dolje),
procjenjivanje brzine, daljine, mjerenje daljine skoka i sl. Takoe, kroz razne
pokretne i takmiarske igre djeca e se upoznati sa pojmovima: red, kolona, grupa,
kolo krug.

Kroz igru u manipulativnom centru djeca e upoznati se sa raznim geometrijskim
oblicima i tijelima, nizati po zadatom kriterijumu i sl.

U okviru jezikih i govornih aktivnosti djeca e rjeavanjem zagonetki i dopunjalki
razvijati panju i miljenje, a uenjem recitacija pamenje.

Takoe, brojalice i pojedine recitacije doprinose da djeca usvajaju matematike
termine (recitacije o brojevima, sabiramo, ko je vei, prsti na ruci ...).

Zavod za kolstvo
19


Takoe je neophodno da se uspostavi korelacija i sa upoznavanjem okoline, u cilju
razumijevanja kvalitativnih i kvantitativnih odnosa, razumijevanja procesa i uzrono-
posljedinih veza koje se deavaju u prirodnom i drutvenom okruenju.


U radu sa predkolskom djecom, matematiko-logike aktivnosti ne treba
organizovati kao proces prenoenja ili predavanja znanja, ve kao praktino
iskustvo igru, kroz koju e dijete da postepeno otkriva, razvija i nadograuje
matematiko- logike pojmove i saznanja.

Princip oiglednosti i princip aktivnosti su primarni principi koji treba da se koriste, s
tim to ne treba zanemariti i ostale didaktike principe. Djeca treba da na osnovu
sopstvene manipulacije predmetima, posmatranjem i razmiljanjem dolaze do
saznanja. Treba omoguiti da dijete kroz igru: posmatra, istrauje, upoznaje,
predvia, manipulie... i na taj nain samo doe do rjeenja.

Realizacija i primjena matematiko-logikih aktivnosti treba da budu u korelaciji sa
ostalim podrujima aktivnosti. Da bi se ostvarili postavljeni ciljevi,
vaspita/vaspitaica e djeci ponuditi to vie materijala i sadraja iz svih oblasti
vaspitno-obrazovnog rada, a zatim posmatrati, pratiti i direktno podsticati razvoj i
uenje djece.

Vaspita/vaspitaica:
stvara podsticajnu sredinu u kojoj e dijete da ui oslanjajui se na sopstvena
iskustva i saznanja;
kod djece podstie unutranju motivaciju aktivnostima koje su im zanimljive;
bira sredstva i sadraje, vodi rauna da aktivnosti nijesu previe lake, a ni
previe teke (da djeca ne bi odustala);
omoguava djeci da rjeavaju problem situacije, uoavaju uzrono posledine
veze, slinosti i razlike, uporeuju i analiziraju, da sami tragaju i da svako
saznanje bude njihovo sopstveno otkrie;
djecu esto stavlja u situaciju da saoptavaju i argumentuju sopstvene stavove
i ideje;
budi potrebu za sticanjem novog iskustva;
omoguiti djeci da ue na njemu svojstven nain, usklaen njegovim
mogunostima;
omoguava da djeca za rjeavanje jednog, istog problema koriste vie pristupa
i mogunosti;
po potrebi daje informacije i uputstva, pomae i usmjerava djecu, ali im ne nudi
gotove odgovore i rjeenja;
paljivo posmatra i prati rad djece, postavlja pitanja koja su jasna i odreena,
daje kratak i jasan odgovor, ne rjeava problem umjesto djece, ne smije biti ni
previe sugestivan/na, ni previe pasivan/na.

Zavod za kolstvo
20


Literatura:
1. Grupa autora: Prirunik za vaspitno-obrazovni rad u predkolskim
organizacijama, Zavod za unapreenje vaspitanja i obrazovanja grada
Beograda
2. Milo Latkovi, Duan Lipovac, Velimir Soterovi: Metodika poetnih
matematikih pojmova, Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd
3. Prentovi, R., Sotirovi: Metodika razvoja poetnih matematikih pojmova;
Didakta, 1998.
4. Plan i program predkolskog vaspitanja i obrazovanja, Republiki zavod za
unapreenje vaspitanja i obrazovanja, Pedagoki savjet SR Crne Gore
5. Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju,
Ministarstvo prosvjete i nauke, Zavod za kolstvo, Podgorica, 2007.
6. Razvojna mapa
7. ain, M. , Markovi, M. , arapi, S. i saradnici: Korak po korak u osnove
8. ain, M., Markovi, M., arapi, S. i saradnici: Korak po korak 2, Kreativni
centar, Beograd, 2006.
9. Internet izvori:
http://pspasojevic.blogspot.com/2011/02/blog-post_4802.html
http://www.klinfo.hr/detaljnije/hr/ucimo-matematiku-i-prije-skole/17/4203/1/
http://www.belizeka.rs/sr/page/likovni-centar
http://www.roda.hr/tekstovi.php?TekstID=7&Tekst2ID=62&Show=1442

Zavod za kolstvo
21


Zavod za kolstvo
22


V Socijalne aktivnosti i saznanja u okviru
socio-emocionalnog razvoja

1. Uvod

Dijete je dio socijalnog konteksta unutar kojeg ivi, raste i djeluje. Tempo
individualnog razvoja je pod uticajem socijalnog okruenja. Ulazei u svijet odraslih,
dijete ui da se drutvo u kome odrasta sastoji od mnotva uloga, drutvenih grupa,
institucija i pravila koja vladaju unutar njih. U zavisnosti od uzrasta i steenog
iskustva, dijete je u stanju da uvai osjeanja drugih, da pripie razliita sopstvena
osjeanja i misli drugima i da prihvata da su razliita od njegovih/njenih.

Da bi postala dio zajednice u kojoj ive, djeca moraju uspostavljati veze sa drugima
i postajati lanovi razliitih grupa. Zato ih moramo uiti kako da, slijedei svoj lini
razvoj, bogate svoja iskustva stupanjem u odnose sa drugima i razvija sposobnost
ulaenja u interakciju sa sredinom.

2. Ciljevi


U kolikoj e i u kojoj mjeri dijete otkriti sebe i ovladati sobom zavisie od toga kako
se:
razvija proces separacije od roditelja i usmjerava prema njihovoj zamjeni
(vrnjaci, vaspita/vaspitaica, odrasli);
naputa egocentrina pozicija;
ui da odlae i zadovoljava svoje potrebe u skladu sa uzrastom (postepeno
naputa princip zadovoljstva i usklauje ga sa principom realnosti);
razvija i slobodno izraava svoja osjeanja i potrebe, ispoljava ih i upoznaje na
verbalan ilineverbalan nain, povezuje ih sa konkretnim situacijama, i tako
razvija lini kontinuitet i stabilnost;
rjeava problem koristei se situacionim osloncima i steenim iskustvom;
ui razumijevanje tuih osjeanja i potreba na neverbalan i verbalan nain;
razvija sposobnost da obrazloi odreeni izbor;
shvata da se ponaanje moe mijenjati svojom voljom, i imati svijest o tome da
se greka moe ispraviti;
suoava se sa svojim frustracijama i nainima njihovog prevazilaenja;
isprobava svoje granice (mogunosti, potencijale) kao i svijet oko sebe;
relaksira i oslobaa od negativnih emocija;
koristi se simbolikom igrom i prostom imitacijom kako bi na taj nain
ovladavalo realnou.

Razvoj socijalno-emocionalnih odnosa i saznanja o drugima

U tom cilju dijete:
socijalne kontakte uspostavlja druenjem sa vrnjacima;

Zavod za kolstvo
23
shvata da postoji potreba za uzajamnim potovanjem i dogovaranjem i prihvata
potrebu za saradnjom sa drugim osobama;


ui da kontrolie emotivne reakcije naroito emocije straha, bijesa, brige,
ljubomore, radosti, agresije;
ima potrebu da uestvuje u igri i kolektivnim aktivnostima, i da uoi ulogu
odraslih u svom ivotu;
razvija socijalne kompetencije, odnosno sposobnost efikasne komunikacije,
razumevanja sebe i drugih;
ui da prihvata moralne norme;
otkriva znaenje govora tijela u razumijevanju sopstvenih i tudjih osjeanja;
razvija afirmativan odnos meu djecom i odraslima;
razvija osjeanja prema drugima;
razvija iskustvo sopstvenog emocionalnog izbora u druenju;
ui pregovaranje u socijalnim situacijama (da se igra pravilno i poteno);
ui pravila i posljedice njihovog krenja;
ovladava saradnjom u zajednikim aktivnostima;
poinje shvatati mo odbacivanja, najee kroz pravila igre;
ui da dijeli sa drugima;
prepoznaje osjeanja drugih;
razvija polni identitet i radoznalost prema seksualnim razlikama;
razvija vjetine i znanja o komunikacijskim mogunostima (likovna ili grafika
komponenta, komunikacija kroz gestove i mimiku kao i znanja o drugim
mogunostima).

Otkrivanje svijeta i izgraivanje znanja o njemu i socijanih kompetencija

Da bi djeca mogla da sarauju sa okolinom, postepeno razumiju sebe i svoju
okolinu, utiu na nju i kasnije je aktivno mijenjaju, moraju upoznati blie drutveno
okruenje, a istovremeno stei uvid u svoje prirodno okruenje i iru drutvenu
sredinu.

U tom cilju dijete:
razvija samopotovanje i potovanje prema drugima;
prihvata razliitosti kao mogunost uenja i pozitivnog emocionalnog i
socijalnog iskustva;
usvaja pravo jednakih mogunosti za svu djecu bez obzira na njihove fizike,
emocionalne, mentalne, etnike, vjerske, socijalne i kulturne razliitosti;
prihvata u svom ponaanju razliitosti kao dio svakodnevne realnosti;
razvija empatiju, odnosno saosjeanja prema drugome;
ui da konflikte rjeava na kreativan nain;
proiruje iskustva i produbljuje razumijevanje drutvene i kulturne stvarnosti;
upoznaje razliite uloge koje ljudi i institucije drutva imaju i otkriva da ono to
osoba zapravo jeste esto biva razliito od onoga to joj odreena uloga
namee;
upoznaje i usvaja pravila zajednikog ivljenja u grupi, u predkolskoj ustanovi i
u drugim drutvenim grupama;
shvata osnovne drutvene pojmove i pojave (rad, igra, novac, brak, roditeljstvo,
raanje);

Zavod za kolstvo
24


upoznaje svoju i druge kulture i civilizacije (ivotne navike, tradicije, vjerovanja,
obiaje, praznike...), to prua osnovu za potovanje razliitosti i za
meusobnu toleranciju;
uoava da se ljudi i okolina, drutvo i kultura mijenjaju s vremenom;
razvija sposobnost prosuivanja i odluivanja u skladu sa uzrastom i
individualnim razlikama;
ui da odlae zadovoljenje svojih potreba;
razvija vjetine samopomoi.


3.1. ivotno-praktine i spontane socijalne vjetine i aktivnosti

Svaka situacija u predkolskoj ustanovi, poev od momenta kada roditelj ulazi sa
djetetom u vrti, pa do momenta kada dolazi po njega i preuzima ga od
vaspitaa/vaspitaice, jeste situacija u kojoj dijete stie nova emocionalna iskustva,
socijalna iskustva i znanja, kao i moralne stavove kroz uee u razliitim
socijalnim aktivnostima koje se baziraju na njegovom prethodnom iskustvu i
znanju.

Dijete upoznaje vaspitaa/vaspitaicu na nain koji ide u susret djeijim potrebama:
osjea sigurnost da moe u svakom momentu biti otvoreno prema odraslom;
slobodno postavlja pitanja i dobija primjerene odgovore;
upoznaje prostor da bi se osjealo prijatno;
ui kako se ukljuiti u grupu;
demonstrira verbalne i neverbalne znakove prihvatanja, razumije ih i koristi u
toku grupne aktivnosti;
uestvuje u spontanim razgovorima po pitanjima vlastitog postojanja, roenja,
smrti, ivotnim ciklusima, razgovara o imenima (da li volim svoje ime ili svoj
nadimak);
kroz grupne igre razvija i prihvata odnos prema djeci i odraslima.

Podsticanje i korienje pravila ponaanja

Razvijamo odnose meuzavisnosti: ne moemo jedni bez drugih u igrama,
sportskim aktivnostima, umjetnikim kreacijama.

Spontano nastale probleme u interakciji djece i odraslih moemo koristiti da
pokaemo modele kreativnog rjeavanja sukoba i pruanja mogunosti traenja
alternativa u datim situacijama.

Stvaranje uslova da dijete svoje potrebe zadovolji na primjeren nain kroz
nekonfliktnu komunikaciju, potovanje pravila i uloga.

Uenje potovanja granica (to se oekuje od djeteta, a to od
vaspitaa/vaspitaice, odnosno to je moj, a to tvoj posao).

Stimulaciju izraavanja osjeanja i prepoznavanja osjeanja.

Zavod za kolstvo
25


Podsticati sve modele socijalno prihvatljivog ponaanja meu djecom i odraslima
jer oni slue kao modeli poistovjeivanja.

Kanalisanje tzv. loih osjeanja na socijalno prihvatljiv nain (reci da se uje, a
nemoj da vriti).

Spreavanje bilo koje vrste konflikta razdvajanjem djece i naknadnim
objanjavanjem i pruenjem anse na miran nain.

Aktivnosti u kojima dijete sagledava konflikt iz tueg ugla i ui promjenu pozicije u
konfliktu.

Djeci omoguiti drutvene igre kroz koje ui kako da vlada pozicijom gubitnika
ovdje se misli na uenje djeteta kako da prihvati poraz, kako da ga "rijei" i vrati se
ponovo u igru. Djeci je to najlake pokazati na vlastitom primjeru.

Smatra se da predkolska ustanova treba svoj djeci da prui ansu ovladavanja
sljedeim socijalnim vjetinama:
pratei spontano odvijanje redovnih aktivnosti u vrtiu: spremanje hrane,
ienje, opravke polomljenog namjetaja i slino, djeca upoznaju specifinu
radnu sredinu koja ini njihovo blisko okruenje;
kroz svakodnevne spontane kontakte sa zaposlenima u vrtiu djeca se
upoznaju sa raznim profesijama: vaspita/vaspitaica, medicinska sestra,
psiholog, pedagog, logoped, kuvar, spremaica, domar, loa;
upuivati djecu da se prema prostoru u kojem borave odnose s ljubavlju i
potrebom za njegovim urenjem i tako razvijaju higijensko-radne navike;
djeca se upuuju na shvatanje znaaja meuzavisnosti ivog svijeta i njegove
okoline;
uenje praenja deavanja u prirodnom i drutvenom okruenju i
prilagoavanje tim situacijama.

3.2.Specifine aktivnosti Strukturirane iskustveno-edukativne aktivnosti

Djetetu predkolskog uzrasta treba dati mogunosti da izgrauje kooperativne
odnose kroz zajednike aktivnosti iji je cilj uee sve djece koja izvode tu
aktivnost. Cilj je da svako dijtete ima jednako vanu ulogu u ostvarivanju
zajednikog zadatka. Pri tome treba imati na umu da se ne doputa razvijanje
takmiarske atmosfere: ko je najbolji, najbri itd. nego se akcenat stavlja na to da
svako ima svoj doprinos aktivnosti i da je u tom smislu vaan.

Osnova za izvoenje specifinih aktivnosti jeste edukativno iskustveni rad iji je cilj
sticanje iskustva i znanja na emocionalnom, saznajnom i socijalnom nivou.

Specifine aktivnosti se mogu organizovati u vidu:
prepriavanja i razgovora o priama, bajkama, filmovima itd.;
igara improvizacije;
igara u govornim radionicama (igre rijeima, mjerimo rijei, male-velike
rijei...);
uea u igrama saradnje, samokontrole i tolerancije;

Zavod za kolstvo
26


upozavanja sa raznim zanimanjima;
uea u raznim igrama za podsticanje stvaralatva i imaginacije..
igranja uloga sa razliitim temama (separacija, pravila, drugarstvo, odnos
roditelj-dijete, odrasli-dijete...);
prianja pria uz upotrebu lutki i igraaka koje e pomoi djetetu da odigra
svoje konflikte, a odraslima da ih razumije i usmjeri na razvojno prihvatljiv
nain;
gluma osjeanja (podsticanje da se pokretom i mimikom odglume zadata stanja
i osjeanja);
crtanja osjeanja i razliitih doivljaja;
kreiranja aktivnosti u kojima djeca ue po modelu (imitacija);
strukturiranja i upotreba pravila nekonfliktne komunikacije na nivou koji dijete
moe da razumije.
Vaspitai/ce razgovaraju sa djecom pojedinano ili u grupi, o problemima koji ih
mue, njihovim eljama i potrebama, miljenju o odreenim situacijama, tajnama...

U aktivnostima koje se odvijaju u grupi dijete uvjebava: odlaganje svojih potreba,
eka na red, dijeli sa drugima, eka da vaspita/vaspitaica bude slobodan/na da
mu/joj posveti panju, eka da doe vrijeme za igre napolju.

Omoguiti djetetu da uestvuje u raznim oblicima dramske igre, gdje e biti u prilici
da stavljajui se u poziciju drugoga, vie puta odigrava istu problem-situaciju i tako
lake i bre povrati sigurnost i emotivnu stabilnost.

Aktivnosti kooperativne komunikacije (pravljenje zajednike prie, crtanje
zajednikog crtea, logike igre, igre memorije, tangram, pazle i sl.).

3.3. Kompleksni tipovi aktivnosti

Upoznavanje sebe i sticanje socijalno-saznajnih sposobonosti, moe se realizovati
preko tipova aktivnosti koje potiu iz drugih oblasti:
likovno-socijalno-saznajne aktivnosti: radovi posveeni predstavljanju sebe,
svojih misli i osjeanja, izrada svog zatitnog znaka, crtanje tijela na
velikom papiru, otiskivanje dijelova tijela, crtanje onoga to je najljepe na
djetetu; ja u budunosti ili u prolosti;
vaspita/vaspitaica pomae djetetu da prepozna i opie svoje trenutno
raspoloenje uz pomo muzike koju bira i boj koje koristi za slikanje;
jeziko-socijalno-saznajne aktivnosti: itanje i analiza literarnih djela koja
posjeduju likove sa kojima djeca mogu da se identifikuju i steknu neke
interakcijske strategije, pravljenje grupne prie, prianje malih
improvizovanih pria iz sopstvenog ivota, pravljenje intervjua sa lanovima
porodice, igre slovima i slino;
organizovanje pozorinih predstava i priredbi uz puno uvaavanje djejih
ideja u izboru pjesme, pokreta, kostima, scene;
motoriko-socijalne aktivnosti: zajedniko savladavanje prepreka,
formiranje grupa na zadati broj, takmiarske sportske igre i druge koje
razvijaju osjeanja pravde, pripadnosti grupi i identifikaciju sa svojom
grupom;

Zavod za kolstvo
27


upoznavanje djece sa nekadanjim nainom ivota ljudi preko umjetnikih
djela iz perioda koji elimo upoznati: slika, knjiga, filmova...;
upoznavanje sa crnogorskom i drugim nacionalnostima preko pjesama i
igara koje su im svojstvene;
saradnja sa drutvenim institucijama u cilju otkrivanja i upoznavanja novih
uloga u drutvu.


Dijete odreuje tempo upoznavanja i prihvatanja nove sredine, pri emu se odrasla
osoba trudi da bude otvorena za razliitosti, tolerantna i spremna da kontrolie
situaciju prema socijalno prihvatljivim kriterijumima i individualnim potrebama
djeteta i roditelja.

Imati fleksibilan stav u odnosu na adaptaciju djeteta u novom okruenju to e
zavisiti od individualnih osobenosti djeteta, roditeljskih preporuka oko eventualnih
specifinih porodinih i drugih okolnosti (odnosi u porodici, zdravstveno stanje...),
kao i faze boravka djeteta u vrtiu.

Prihvatiti djetetovo stanje i osjaanja. Olakati strahova koje dijete ima pri polasku
u vrti na nain to e se znati i dati dozvola da se dijete bavi njemu poznatim
aktivnostima i isticanjem vanosti njegovog mjesta i uloge u kolektivu.

Prilikom procjenjivanja bilo kojeg dostignua djeteta, potrebno je oslanjati se na
pozitivne aspekte linosti, uvijek govoriti ta sve dijete moe, u cilju sticanja
pozitivnih osjeanja u odnosu na sebe. Podravajui dijete u onome to je kod
njega pozitivno, potenciramo pozitivne osobine i oblike ponaanja, a razvijajui
pozitivnu interakciju djetetu ukazujemo potovanje.

Podrku ostvarujemo osmijehom, dodirom, odobravanjem, pohvalom, bodrenjem,
obezbijeivanjem uspijenog ishoda aktivnosti i sl., a pozitivnu interakciju
razvijaemo i uvrivati obraajui se djetetu imenom, dajui prednost
individualnom obraanju nad grupnim, govorei u visini djetetovih oiju, sluajui
ta nam djeca govore i reagujui na njihov govor. Vano je, takoe, da
ispunjavamo obeanja, iskreno cijenimo djeji rad, doputamo djeci mogunost da
podijele svoj rad i svoja interesovanja sa drugima, da koristimo djeje ideje i
sugestije, i da ih onda za to pohvalimo.

Vaspita/vaspitaica treba da obezbijedi razliite aktivnosti kroz koje e djeca
vjebati sopstvene sposobnosti. Svako dijete moe da postigne uspjeh u nekom
domenu. Pri tumaenju postignutih rezultata, djecu treba vie orijentisati na
stvaranje kompetencije u razliitim domenima i sposobnostima, nego podsticati
takmiarsku atmosferu u grupi.

Djeci treba pomoi da uoe relativnost statusa kojima nas ljudi procjenjuju: neko je
najbolji u ovome, ali je zato u drugoj djelatnosti neko drugi prvi, probati razliite
vrste aktivnosti je isto toliko vano kao biti dobar u neemu.

Zavod za kolstvo
28


Svakom djetetu treba dati osjeaj autentinosti i neponovljivosti. Djeca treba da
zavole sebe i da prihvataju sve svoje pozitivne i negativne aspekte. Posebnu
panju treba pokloniti emotivnim doivljajima i stavu koji ih prati.
Treba preduzeti sve mjere da se dijete meu vrnjacima osjea dovoljno sigurno i
prihvaeno tako da poeli da sa njima razvija prijateljske odnose. Djeca koja su
stekla pozitivnu sliku o sebi, koja su prihvatila svoju ulogu i stekla povjerenje u
sopstvene mogunosti, kao i odreenu sigurnost u kontaktima sa drugima, bolje se
osjeaju i uspjenije uspostavljaju socijalne odnose sa svojom okolinom.

Neverbalne i verbalne poruke koje vaspita/vaspitaica emituje utiu na formiranje
djetetove slike o sebi i slue kao model odnosa i komunikacije sa drugima.

Djeca e oponaati vaspitaa/vaspitaicu unosei promjene u repertoar svog
svakodnevnog ponaanja. Stoga svaki dobar vaspita/vaspitaica mora kontrolisati
svoje verbalne, a naroito neverbalne poruke, i truditi se da ih u svakom momentu
uskladi.

Vaspita/vaspitaica prua model za odreenu vrstu razumijevanja, potovanja i
brinosti, koje elimo da djeca razviju i pokau u odnosu na drugu djecu. Kvalitet
potovanja koje djeca vide moe biti kljuni faktor u razvoju djejeg
samopotovanja i temelj za razvijanje odnosa u koje dijete stupa sa drugom
djecom.

U cilju razvijanja pozitivne socijalne klime u grupi, odrasli se mogu smijati i aliti sa
djecom jer djeca uivaju i pozitivno reaguju na humor koji je u skladu sa njihovim
godinama. Zajedniki smijeh podstie topao i prijateljski odnos izmeu djeteta i
vaspitaa/vaspitaice podstiui partnerski odnos u radnoj sobi.

Poto je domen ljudskih relacija veoma osjetljiv, povezan sa emocijama i
mogunou loeg tumaenja odreenih situacija, vaspita/vaspitaica mora biti
uvijek spreman/na da prui neophodnu podrku djetetu koje gubi povjerenje u sebe
i da zatiti pojedinca u sluaju grupnih pritisaka.

Literatura:
1. Belamari, D.: Dijete i oblik, kolska knjiga, Zagreb, 1987.
2. Brkovi, A.: Razvojna psihologija I i II deo, Uiteljski fakultet, Uice, 2000.
3. Grupa autora: Igra i igrake, Zavod za udbenike i nastavna sredstva,
Beograd, 1983.
4. urakovi, Z.: Metodika fizikog vaspitanja dece predkolskog uzrasta,
abac, 1995.
5. Elkonjin, D.B.: Psihologija deje igre, Zavod za udbenike i nastavna
sredstva, Beograd, 1990.
6. Grupa autora: Igre i aktivnosti dece, Panevo, 2000.
7. Grupa autora: Korak po korak, Grafiprof, Beograd, 2002.
8. Hansen, K. , Kaufman, R., Walsh, K.: Kreiranje vaspitno-obrazovnog
procesa u kojem dijete ima centralnu ulogu, Pedagoki centar Crne Gore,
Podgorica, 2001.

Zavod za kolstvo
29


9. Kamenov, E.: Model osnova programa vaspitno-obrazovnog rada sa
predkolskom djecom, Odsek za pedagogiju Filozofskog fakulteta, Novi Sad,
1995.
10. Kamenov, E.: Metodiki prirunik sa zbirkom igara, Beograd, Zavod za
udbenike i nastavna sredstva, 1991.
11. Konas-Vukainovi, E.: Uloga igre u razvoju dece predkolskog i mlaeg
kolskog uzrasta, Institut za pedagoka istraivanja, Beograd, 2006.
12. Livajn, M.: Svako dete je pametno na svoj nain, Mo knjige, Beograd, 2005.
13. Milanovi, LJ.: Zbirka 200 igara za decu predkolskog uzrasta, Uice,
Uiteljski fakultet, 1996.
14. Pei, M. i Kosti, M.-ured.: Program predkolskog vaspitanja u svetu,
Prosvetni pregled i Filozofski faultet, 1996.

Zavod za kolstvo
30


VI Aktivnosti upoznavanja i ovladavanja okolinom

1. Uvod

Podruje aktivnosti upoznavanja i ovladavanja okolinom omoguava djeci da
ostvare aktivan kontakt sa odreenim aspektima stvarnosti u prirodnoj i drutvenoj
sredini, da obogate nain razumijevanja svijeta i razviju istraivake djelatnosti koje
ine osnov otkrivanja istine o svijetu, ljudima i sopstvenoj linosti. Znaajan je
doprinos ovog podruja aktivnosti u pruanju pomoi djeci da razumiju svijet oko
sebe, da postepeno uviaju prirodne i drutvene pojave, stiu elementarna
saznanja o pojavama i predmetima u prirodnoj i drutvenoj sredini, da upoznaju
sebe i grade sopstveni odnos prema spoljanjem svijetu, stiu neophodne vjetine i
umjenja kao osnov daljeg uspjenog uenja prirodnih i drutvenih nauka u koli.
Kroz ovu vrstu aktivnosti djeca razvijaju cjelokupnu linost, a posebno
intelektualnu, emocionalnu i drutveno-moralnu sferu razvoja. Djeca razvijaju
samostalnost, socijalna osjeanja, govor, radoznalost za prirodne i drutvene
pojave, aktivan i stvaralaki stav prema svijetu koji ih okruuje, saznajne funkcije,
posebno opaanje, logike operacije, kritiko miljenje, formiraju osnovne
kategorije odreenih pojmova, izgrauju osnove naunog miljenja, kroz praktine
postupke posmatranja, eksperimentisanja, predvianja, provjeravanja, dokazivanja
itd. Ne treba zanemariti ni doprinos estetskom vaspitanju, razvijanju elementarnih
radnih navika, kao i formiranju kulturno-higijenskih navika.

2. Ciljevi


Ovaj cilj obuhvata:
upoznavanje sopstvenog tijela (izgled, dijelovi, funkcije), karakteristika rasta i
razvoja, osnovnih polnih razlika kod ljudi, procesa donoenja djeteta na
svijet, faza ovjekovog ivota i njihovih karakteristika;
razvijanje to vee samostalnosti u voenju brige o sebi (odravanje line
higijene, oblaenje...);
razvijanje svijesti o potrebi zdrave ishrane, boravka na svjeem vazduhu...


Ovaj cilj obuhvata:
razumijevanje porodinih odnosa, rodbinskih veza, pripadnosti porodici...;
potpunije razumijevanje drugih ljudi, njihovih djelatnosti i osnovnih drutvenih
odnosa u uoj i iroj drutvenoj zajednici;
upoznavanje i razumijevanje drutvenih dogaaja i drutvenog ivota svoje
sredine, aktivno ukljuivanje u njega u skladu sa mogunostima;
razvijanje svijesti o pripadnosti kulturi i tradiciji svog naroda i svoje zemlje,
kao i o njihovoj povezanosti sa kulturama i tradicijama drugih naroda i
neophodnosti saradnje sa njima bez obzira na razlike;
razvijanje sposobnosti neposrednog uea u ivotu i radu odraslih u skladu
sa mogunostima;

Zavod za kolstvo
31


razvijanje sposobnosti pravilnog rukovanja dostupnim tehnikim ureajima,
kao i prilagoenim jednostavnim alatima, priborima, instrumentima i
aparatima;
upoznavanje sa neophodnou i znaajem ljudskog rada, funkcijama i
vrijednostima njegovih produkata;
upoznavanje osnovnih radnih procesa, ciklusa koje ljudi obavljaju (u koli,
vrtiu, pekari...), kao profesijama ljudi sa kojima se susreu (ljekar,
prodavac...);
upoznavanje i sticanje elementarnih znanja o ustanovama, institucijama i sl.
od drutvenog znaaja, nihovoj namjeni, ljudima koji rade u njima i njihovim
profesijama, nainu korienja njihovih usluga, specifinom ponaanju koje
se zahtijeva u njima i sl. ( pozorite, bolnica, pota...).


Ovaj cilj obuhvata:
sticanje elementarnih saznanja o osnovnim svojstvima ivih bia, slinostima
i razlikama meu njima i u odnosu na ovjeka;
uoavanje karakteristika izgleda i ponaanja predstavnika ivog svijeta
uopte i u zavisnosti od njihovog prilagoavanja uslovima sredine u kojoj
ive;
upoznavanje ivotnog ciklusa biljaka, osnovnih uslova za rast i razvoj,
izgleda, osnovnih dijelova biljaka, njihove funkcije i vrsta biljaka prema mjestu
gdje rastu...;
upoznavanje ivotnog ciklusa ivotinja, ivotne sredine pogodne za opstanak
pojedinih vrsta ivotinja, izgleda, naina kretanja i ponaanja ivotinja,
tipinih predstavnika ivotinja, slinosti i razlika meu njima, odnosa ovjeka
prema njima...;
upoznavanje sa prirodnim pojavama i njihovim uticajem na ivi svijet
(godinja doba, klimatske pojave...);
sticanje znanja o karakteristikama pojedinih godinjih doba;
otkrivanje i upoznavanje raznih vrsta neive materije (prirodne voda,
snijeg...; vjetake staklo, metal...) i njenih svojstava;
upoznavanje predmeta, njihovih osobina i naina korienja (predmeti iz
svakodnevne upotrebe, igrake, alati, ureaji...);
otkrivanje, upoznavanje i razlikovanje ivog i neivog svijeta, njihovnih
osnovnih karakteristika;
sticanje saznanja o znaaju ive i neive prirode za ovjeka i mogunostima
ovjeka da doprinese njihovom opstanku i razvoju;
razvijanje svijesti o znaaju ravnotee u ivotnoj zajednici i pogubnim
posljedicama usljed njenog naruavanja;
sticanje saznanja o ovjekovom uticaju na ivi i neivi svijet, promjenama
(pozitivnim i negativnim) izazvanim njegovim djelovanjem i moguim
posljedicama;
sticanje saznanja o nainima i postupcima predupreivanja, otklanjanja,
smanjivanja, razrjeavanja posljedica negativnog djelovanja ovjeka na
ivotnu sredinu;
upoznavanje pravila ponaanja u saobraaju i njihove primjene u
svakodnevnom ivotu, saobraajnih pravila, uloge semafora, osnovnih

Zavod za kolstvo
32


saobraajnih znakova, uloge saobraajca, prevoznih sredstva, vrsta
saobraajnih sredstava...

3. Aktivnosti


Aktivnosti upoznavanja i ovladavanja okolinom prisutne su u svakodnevnom ivotu
djece kada ona:
posmatraju pojave u prirodi, fizika svojstva i funkcije predmeta koji ih
okruuju;
rjeavaju praktine probleme sa kojim se suoavaju;
vode brigu o cvijeu i kunim ljubimcima u svojoj dnevnoj sobi itd.


Djeca:
posmatraju, uoavaju, analiziraju sopstveni izgled, grau, upoznaju osnovne
funkcije organa, karakteristike rasta i razvoja, porede sa drugom djecom i
odraslima, uoavaju razlike;
mjere sopstvenu teinu, visinu...;
upoznaju faze ovjekovog ivota;
razgovaraju i uestvuju u aktivnostima koje doprinose osamostaljivanju u
oblaenju, odravanju line higijene...;
eksperimentiu sa hranom i njenim svojstvima, uestvuju u odabiru i pripremi
zdrave hrane, razgovaraju o znaaju zdrave ishrane, boravka na svjeem
vazduhu...;
razgovaraju i uestvuju u aktivnostima tematski vezanim za porodicu, njene
lanove, rodbinske odnose, pravila ponaanja u kui...;
upoznaju osnovna pravila ponaanja u vrtiu, na ulici, prodavnici...;
podraavaju i isprobavaju razne ivotne situacije i uloge u kojima uestvuju
ili e uestvovati;
prisustvuju i uestvuju u odreenim drutvenim manifestacijama, priredbama,
takmienjima, akcijama...;
upoznaju naine ivljenja u raznim krajevima svoje zemlje, obiaje,
tradicionalne igre..., uestvuju u njima;
upoznaju ivot, neke obiaje i sl. kod drugih naroda;
upoznaju grb, zastavu i himnu svoje zemlje i ono to oni simboliu;
uestvuju u obavljanju jednostavnijih poslova odraslih;
uestvuju u aktivnostima kroz koje se osposobljavaju za rukovanje
jednostavnim alatima, priborima, instrumentima, ureajima;
popravljaju i izrauju najjednostavnije predmete za upotrebu, igrake i sl.;
posjeuju razliite ustanove, institucije..., zanatske radnje, seoska
gazdinstva...;
posjeuju razliita mjesta (livade, ume, farme...), posmatraju, porede i
uoavaju osnovne karakteristike predstavnika ivog svijeta, uoptavaju
uoeno;
porede ovjeka sa ostalim ivim biima, uoavaju najbitnije karakteristike;

Zavod za kolstvo
33


porede odreene pojave i promjene u razvoju ovjeka, biljaka i ivotinja,
uoavaju osnovne zakonitosti u njima;
posmatraju i klasifikuju biljke i ivotinje po bitnim karakteristikama;
posmatraju karakteristine etape u ivotu pojedinih biljaka, porede ih, gaje
pojedine biljke, eksperimentiu sa uticajem vode, vazduha, svjetlosti, zemlje
na rast i razvoj biljaka, uoavaju promjene na biljkama u razna godinja
doba, porede biljke koje slobodno rastu i one koje gaji ovjek, porede biljke
po izgledu, dijelovima i njihovim funkcijama, mjestu rasta i uoavaju razlike,
prepariraju i sakupljaju pojedine uzorke biljaka (sueno i presovano lie,
suvi plodovi, granice...), sreuju ih, formiraju zbirke...;
posmatraju ivotinje u njihovom ambijentu, njihov izgled, dijelove tijela,
karakteristine oblike ponaanja, uoavaju uslove neophodne pojedinim
ivotinjama za ivot, porede ih, posmatraju i uporeuju karakteristine etape
u ivotima pojedinih ivotinja, staranja o ivotinjama...;
posmatraju, uoavaju i tumae prirodne pojave i njihov uticaj na ivi svijet,
porede ih sa ivim biima, uoavaju razlike;
eksperimentiu razliitim materijalima, uoavaju osnovna svojstva, razlikuju
prirodne i vjetake materijale;
porede ivi i neivi svijet po njihovim osnovnim karakteristikama;
uestvuju u eksperimentima kojima se otkriva i upoznaje vazduh, svjetlost,
zvuk, boje, kretanje...;
eksperimentiu razliitim predmetima (predmeti iz svakodnevne upotrebe,
igrake, pribori, razni ureaji...) uoavajui od ega i kako su napravljeni,
kako funkcioniu i kako se koriste;
prikupljaju uzorke zemljita, kamenja..., posmatraju, porede i analiziraju;
razgovaraju o znaaju biljaka i ivotinja za ovjeka i o njegovom doprinosu
njihovom opstanku i razvoju;
posmatraju i uoavaju promjene u prirodi nastale usljed negativnog
djelovanja ovjeka, razgovaraju o nainima predupreivanja, otklanjanja
posljedica i uestvuju u razliitim aktivnostima vezanim za njih (npr. pravilno
odlaganje i razvrstavanje otpada i slino);
uestvuju u aktivnostima u okviru ekolokog kutka za kreativno predstavljanje
raznih ekolokih tema;
uestvuju u radionicama sa ekolokim sadrajem;
uvjebavaju sposobnosti orijentacije u prostoru (posebno lijevo i desno u
odnosu na sebe), sposobnost uzdravanja i zaustavljanja (da krenu i stanu
na dati znak), slunu panju, razlikovanje porijekla, udaljenosti i pravca iz
kojeg zvuk dolazi;
upoznaju izgled pojedinih saobraajnih znakova;
posmatraju saobraaj na ulici, rad saobraajca, razgovaraju sa njim;
pomou izraenih rekvizita, igraaka predstavljaju saobraajne situacije,
uvjebavaju pravila ponaanja prilikom etnji na ulici, posjeta stanicama,
stajalitima itd.


Aktivnosti upoznavanja i ovladavanja okolinom se proimaju sa svim ostalim
podrujima aktivnosti. Tako, na primjer, eksperimenti sa zvukom zadiru u podruje
muzikih aktivnosti, eksperimenti sa svjetlou u podruje likovnih aktivnosti itd.

Zavod za kolstvo
34


Ovakve aktivnosti mogue je grupisati u eksperimentalne radionice posveene
istraivanju odreene tematike. Neke od aktivnosti koje angauju vie podruja su
one u kojima djeca:
predstavljaju ono to su doivjela, saznala, uoila u okviru ovog podruja
aktivnosti na razliite naine (likovnim izraavanjem, dramskim
prikazivanjem...);
uestvuju u izletima i posjetama u istraivake svrhe;
uestvuju u radu istraivake radionice, kutka u radnoj sobi;
uestvuju u realizaciji razliitih aktivnosti i manifestacija (obiljeavanje
znaajnih ekolokih datuma, druenja sa slikarima, glumcima, muziarima,
ljekarima..., Dan proljea, jeseni, zime, zavrne sveanosti, izlobe djejih
radova...);
uestvuju na razliitim likovnim konkursima, posjeuju pozorine predstave;
razgledaju enciklopedije, slikovnice, sakupljaju sliice, izrauju razliite
tematske panoe itd.;
ureuju vrt, dvorite vrtia, centar ive prirode u radnoj sobi (cvijee, trava,
akvarijum, kuice za ivotinje...


Djeca predkolskog uzrasta neprestano ispoljavaju interesovanje i potrebu da
upoznaju, razumiju svijet koji ih okruuje i da njime ovladaju. Djetetova interakcija
sa fizikom i socijalnom sredinom i praktino uee u raznovrsnim aktivnostima i
oblicima komunikacije sa odraslim od presudnog su znaaja za graenje osnova za
sistem pojmova iz oblasti prirode, drutva i kulture.

U tom smislu vaspita/vaspitaica:
treba da bude to potpunije obavijeten/a o razliitim podrujima i
injenicama o kojima poduava djecu kako bi to kvalitetnije realizovao/la
razliite ciljeve u okviru ovog podruja aktivnosti;
treba da i sam/a bude djeci model, vodei rauna o svojoj sredini, biljkama,
ivotinjama, unutranjem i spoljanjem okruenju i sl.
obezbjeuje bogatu, podsticajnu, paljivo araniranu radnu sredinu koja e
djeci omoguiti slobodu kretanja, dostupnost i preglednost materijala za igru,
interakciju i uenje;
primjenjuje razliite oblike, metode i sredstva rada u prostoru vrtia,
neposrednom i irem okruenju ime podstie razvoj stvaralakih
sposobnosti kod djece, prua im dodatne podatke o odreenim temama, kao
podsticaj za uenje, ali i prilike da se zabave;
treba da bude otvoren i odgovoran/na prema razliitim interesovanjima i
potrebama djece prilagoavajui im metode uenja, aktivnosti, centre
interesovanja, pri emu se njegova/njena kreativnost i autonomija projektuju
kroz slobodu izbora tema, aktivnosti, mjesta realizacije, vremenske dinamike,
organizaciju sredine;
stvara uslove da djeca:
slobodno ispoljavaju svoju inicijativu, interesovanja i prirodnu radoznalost
za stvari i pojave koje ih okruuju;

Zavod za kolstvo
35


otkrivaju razliite naine sticanja znanja kroz aktivno samostalno
dolaenje do odgovora (posmatranjem, istraivanjem
eksperimentisanjem, uporeivanjem, predvianjem...);
pitaju, eksperimentiu, iznose i provjeravaju svoje pretpostavke,
rjeavaju probleme;
otkrivaju uzrono-posljedine odnose meu stvarima i pojavama;
klasifikuju, razlikuju i kategoriu stvari po njihovim svojstvima;
primjenjuju steena znanja u novim situacijama;
stiu osnovne pojmove o svijetu koji ih okruuje: o ivotu ljudi, prirodnim
pojavama, drutvenim odnosima i djelatnostima;
razvijaju odovoran odnos prema sebi i okruenju.

Literatura:
1. Bomon, E.: Ekologija, Evro, Beograd, 2005.
2. Dikli, D., Bradi.,D.: Upoznavanje predkolske djece sa okolinom i
praktikum upoznavanja prirode, Pedagoka akademija za obrazovanje
vaspitaa predkolskih ustanova, Beograd, 1980.
3. Grupa autora: Da zemlja ostane zelena, Drutvo ekologa Crne Gore,
Podgorica, 1999.
4. Hansen, K., Kaufman, R., Walsh, K.: Kreiranje vaspitno-obrazovnog
procesa u kojem dijete ima centralnu ulogu, Pedagoki centar Crne
Gore, Podgorica, 2001.
5. Iin Tomi, J.: uvari prirode, Zavod za udbenike i nastavna sredstva,
Beograd, 1994.
6. Kamenov, E.: Model osnova programa vaspitno-obrazovnog rada sa
predkolskom djecom, Odsek za pedagogiju Filozofskog fakulteta, Novi
Sad, 1995.
7. Roller-Halaev M.: Upoznavanje predkolske djece sa okolinom,
kolska knjiga, Zagreb, 1977.
8. Stani Bojkovi, D.: Upoznavanje predkolske djece sa okolinom, Nova
prosveta, Beograd, 1987.
9. Stani Bojkovi, D.: Upoznavanje predkolske djece sa okolinom,
Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1990.

Zavod za kolstvo
36


VII Likovne aktivnosti

1. Uvod

Djeije likovno izraavanje ogleda se u sposobnostima da se harmonino integriu
mata i iskustva u povezanu cjelinu putem linije, boje i oblika.

Kroz likovni izraz dijete komunicira sa sobom, drugima i svijetom koji ga okruuje.
U likovnim aktivnostima dijete upoznaje sopstvene likovne mogunosti i svoj likovni
izraz, otkriva i upoznaje i ispoljava svoja osjeanja, ideje, misli, opaanja, potrebe,
matanja i svoje kreativne doivljaje. Na taj nain dijete upoznaje ne samo svoj
unutranji svijet, ve i unutranji svijet drugih.

Dijete se likovno izraava kako bi pokazalo ono to ga zanima, a s druge strane
oduevljava ga materijal s kojim radi i sam proces rada, kao i neposredna
percepcija i pokreti. Za dijete su bitni doivljaj i akcija. Ono se likovno izraava
onako kako poznaje i doivljava realnost, a ne kako je ona u stvari.

Razvoj djeijeg grafiko-likovnog izraavanja zavsi s jedne strane od psiho-fizikog
razvoja predkolskog djeteta, i podsticanja stvaralakog izraavanja s druge strane.
Uz stalnu pomo i ohrabrivanje od strane roditelja i vaspitaa/vaspitaice djeca e
razvijati svoje kreativno izraavanje i interesovanje prema stvaralakom radu.

2. Ciljevi


Ovaj cilj obuhvata:
razvijanje ulne osjetljivosti (ula vida i dodira);
razvijanje opte motorike spretnosti, spretnosti ruke, vizuelne i motorike
koordinacije, posebno koordinacije oko-ruka;
razvijanje sposobnosti opaanja, panje, pamenja, miljenja i govora;
bogaenje emocionalnog razvoja (izraavanje emocija, oslobaanje od
emocionalne napetosti, sticanje svijesti o svojim moima, osjeaj
zadovoljstva, uspjeha...);
razvijanje socijalnih vjetina, stavova i ponaanja;
izgraivanje elementarnih estetskih kriterijuma.


Ovaj cilj obuhvata:
upoznavanje sa likovnim djelima druge djece i ljudi;
upoznavanje sa likovnim nasljeem svoje i drugih kultura (kue, nonje,
runi radovi...);
razvijanje saradnje i uestvovanje u kreiranju zajednikih likovnih projekata.

Zavod za kolstvo
37



Ovaj cilj obuhvata:
upoznavanje strukture, sadraja, oblika i namjene raznovrsnog materijala;
razvijanje interesovanja za likovno izraavanje i sigurnije korienje likovnih
tehnika i materijala;
razvijanje sposobnosti preraivanja utisaka i iskustva dobijenih putem ula i
predstavljanje putem likovnog izraavanja, ulazei (postepeno) u realistiku
fazu prikazivanja;
razvijanje istraivake tendencije i eksperimentisanje (promjenom poznatih
predmeta, stvari ili njihovih dijelova stvaranje novih predmeta, upotrebljivih na
nov nain-reciklaa);
upoznavanje sa djelima poznatih stvaralaca iz svijeta likovne umjetnosti;
upoznavanje sa svijetom pozorita i materijalima za izradu maski, kostima,
lutaka, rekvizira, scene, itd.
upoznavanje sa poznatim slikarem stvaraocem.


ivotno praktine i spontane aktivnosti

U svakodnevnom ivotu djeca se susreu sa likovnim aktivnostima i to kad ona:
guvaju, krabaju, cjepkaju, otkidaju, presavijaju...;
ureuju unutranji i spoljanji prostor (slau igrake, ukraavaju zidove,
izrauju panoe, izrauju lutke, prave estitke, kostime, pripremaju izlobe i
sl.);
vode rauna o estetskoj skladnosti prilikom oblaenja, slaganja i
kombinovanja.


Likovna aktivnost djetetu predstavlja igru kroz koju izraava svoje misli, osjeanja i
doivljaje.

Crtanje

U okviru ove tehnike djeca mogu da:
eksperimentiu i upotrebljavaju razliita sredsta za crtanje (olovka, ugljen,
votane boje, flomasteri, krede, tu-nanosi se sa tapiima);
opaaju slinosti i razlike izmeu razliitih sredstava za crtanje, kao i crtajui
istim sredstvom na razliitoj podlozi;
crtaju na neobine naine (takama, crticama, dekorativno korienje linija
zavravaju zapoete crtee i sl.);
crtaju sloene oblike i prostorne odnose (ilustracije prie, bajke, okoline,
doivljaja);
graviraju sa tapiima: na kartonu, glini, u vlanom pijesku...

Zavod za kolstvo
38


Slikanje

slikaju razliitim slikarskim tehnikama (temperama, gva, akvarel bojama,
tuevi u boji nanose se etkocom);
eksperimentiu bojama kako bi ih bolje upoznali (samostalno mijeaju i
stvaraju nove boje);
uporeuju nijanse, uoavaju slinosti i razlike meu njima, reaju ih, grupiu,
osvjetljavaju, zatamnjuju;
bojama predstavljaju odreene sadraje iz ivota, kao i iz pria, bajki...;
popunjavaju povrinu zadatim sadrajima;
slikaju bojama u dekorativne svrhe.

Vajanje

eksperimentiu razliitim vajarskim materijalom (tijesto u boji, plastelin, glina,
pijesak) kako bi uoili osnovna svojstva vajarskih materijala;
oblikuju figure ljudi i ivotinja sa vie detalja;
reljefno vajaju ucrtavajui i dodajui detalje;
izrauju dekorativne predmete (ogrlice, broeve, zdjele, vazne i sl.).

Kombinovane i djelimino modifikovane likovne tehnike

Djeca mogu da koriste sljedee tehnike: gravuru, reljef u negativu, batik, papir
mae tehniku...

Aktivnosti primijenjene umjetnosti

U okviru grafikih aktivnosti, djeca mogu da:
otiskuju sa raznim prirodnim i vjetakim materijalima (krompir, pluta, suner,
tekstil, gumica...);
urezivanjem pravi ablone od raznih mekih materijala, pravi otisak
izraenim ablonima tampaju;
slikaju na raznim podlogama (staklu, plastici, metalu, drvetu).

Pri oblikovanju razliitih materijala, djeca mogu da:
oblikuju od raznih prirodnih materijala (plodovi, lie, sjemenke, kamen,
pijesak, koljke, perje, vuna, vunica itd.),
oblikuju od raznog industrijskog materijala (plastika, obraeno staklo,
tkanine, ice, metal, suner, stiropol itd.).

Kada su elementarni oblici kreiranja i dizajniranja u pitanju, djeca mogu da:
prave zatitni znak grupe i sopstveni;
izrauju i ukraavaju estitke, pozivnice, foto prie i plakate;
prave i ukraavaju poklone (za Novu godinu, Dan ena, roendane...);
uz pomo vaspitaa/vaspitaice kreiraju i izrauju odjeu od tekstila, krep
papira, najlona...

Zavod za kolstvo
39


Aktivnosti estetskog doivljaja i procjenjivanja

U okviru ovih aktivnosti djeca treba da:
posmatraju i uoavaju estetske vrijednosti u neposrednoj okolini (radna soba,
dvorite, sklad boja i oblika, cvijee u parku, spomenici,...);
procjenjuju sopstvene radove, kao i radove druge djece;
posjeuju izlobe, galerije, muzeje i razgovaraju o onom to su vidjeli/e.


Likovne aktivnosti su usko povezane sa ostalim podrujima aktivnosti. Na primjer,
u jezikom centru nakon usvajanja sadraja neke prie, djeca mogu ilustrovati te
sadraje na sebi svojstven nain, kao i uestvovati u izradi slikovnice. Takoe, da
bi se to vjernije izveo dramski prikaz neke prie, neophodno je izraditi scenu,
maske, kostime i sve potrebne rakvizite.

Korelacija sa matematiko-logikim sadrajima prepoznaje se u grupisanju
predmeta istog oblika i materijala, kao i i prilikom izrade slagalica (crtanje
popunjavanje povrine bojom, a zatim od crtea izrada slagalica pazli) i
pronalaenje dijela koji na slici nedostaje.

Likovne aktivnosti u spoju muziko-dramsko-etnolokih susreta podrazumijevaju
posjetu karnevala, plesnih takmienja, modnih revija itd.

Djeci su veoma interensantne i likovne radionice u prirodi (crtanje na betonu, u
pijesku, oslikavanje kamenja...). U ovu korelaciju spadaju jo i istraivake i
eksperimentalne aktivnosti u prirodi prikupljanja prirodnog materijala (iarke,
irevi, lie, cvijee, kamenje, pijesak...) i izrada figura, slika i predmeta od njih.
Posjeta ateljeu poznatog slikara, likovne radionice.


Predkolsko dijete na razliite naine izraava svoju kreativnost. Likovnim
izraavanjem dijete pokazije ta ga zanima, zabavlja i okruuje. Djeija djela su
iskrena, jednostavna i spontana, a najvea vrijednost lei u nainu na koji ga dijete
vidi. Uz stalnu pomo i ohrabrivanje vaspitaa, djeca e razvijati svoj likovni izraz i
postizati unutranje zadovoljstvo onim to rade.

U tom smislu vaspita/vaspitaica treba da:
stvara prijatnu atmosferu i priprema sredinu za uenje;
omoguava da su svi materijali i sredstva na dohvatu djeci;
posmatra i adekvatno reaguje na djeijii poloaj tijela dok crtaju, izraz lica
(uivaju li ili se dosauju), ta im predstavlja tekoe, ta ih ometa i sl.;
pokree unutranju motivaciju kod djece;
podstie djecu da ispolje svoju individualnost i kreativnost;
motivie i ohrabruje djecu koja se tee opredjeljuju za likovne aktivnosti;
omoguiti djeci da razgovaraju i komentariu radove koji se, po zavretku
aktivnosti, izlau;
doprinosi socijalizaciji i saradnji organizujui grupne oblike aktivnosti;

Zavod za kolstvo
40


omoguava djeci da sistematski posmatraju izgled razliitih predmeta,
obraajui panju na njihovu boju, oblik, detalje, odnos veliina i istovremeno ih
podstie da preu sa opaanja na likovno predstavljanje i opisivanje rijeima;
povezuje ostale vrste stvaralakog izraavanja sa likovnim izraavanjem
(slikanje uz muziku, ilustrovanje motiva iz bajki, pria, izrada rekvizita i dekora
za dramske i ostale predstave).

Literatura:
1. Karlavaris, B., Kelbli, J., Stanojevi Kastori, M.: Metodika likovnog vaspitanja
predkolske djece, Zavod za udzbenike i nastavna sredstva, Beograd
2. M. Stanojevi Kastori, E. Kamenov, L.V.Pantelejeva: Likovno oblikovanje u
djejim vrtiima SFRJ i SSSR, Beograd-Moskva, Zavod za udzbenike i
nastavna sredstva, Beograd
3. Grupa autora: Prirunik za vaspitno-obrazovni rad u predkolskim
organizacijama, Zavod za unapreenje vaspitanja i obrazovanja grada
Beograda
4. Plan i program predkolskog vaspitanja i obrazovanja, Republiki zavod za
unapreivanje vaspitanja i obrazovanja, Pedagoki savjet SR Crne Gore
5. Program za podruja aktivnosti u predkolskom vaspitanju i obrazovanju,
Ministarstvo prosvjete i nauke, Zavod za kolstvo, Podgorica, 2007.
6. Razvojna mapa
programa, Kreativni centar, Beograd , 1998.
9. Internet izvori:
http://pspasojevic.blogspot.com/2011/02/blog-post_4802.html
http://www.klinfo.hr/detaljnije/hr/ucimo-matematiku-i-prije-skole/17/4203/1/
http://www.belizeka.rs/sr/page/likovni-centar
http://www.roda.hr/tekstovi.php?TekstID=7&Tekst2ID=62&Show=1442

Zavod za kolstvo
41

Kraci Program Godina Pred Polazak U Skolu

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Kraci Program Godina Pred Polazak U Skolu

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

CRNA GORA

You might also like