VELIKE

ZVIJERI
U HRVATSKOJ
Nakladnik: Dravni zavod za zatitu prirode
Za nakladnika: Davorin Markovi
Uredile: Jasna Jeremi i Ana trbenac
Autori: Jasna Jeremi, Ana trbenac, Patricija Okovi,
Luka Katui, Josip Kusak, Krunoslav Leko
Lektura i korektura: Maja Mari
Fotografije: Josip Kusak, eljko Stipe, Slaven Relji, Vedran Slijepevi,
Ana trbenac, Miha Krofel, uro Huber, eljko Hrastinski, Jasna Jeremi,
Elise Peressin, Lori Vali
Zahvaljujemo svim autorima fotografija koji su nam svoje fotografije
ustupili na koritenje za ovu brouru.
Oblikovanje i priprema za tisak: Ermego d.o.o.
Tisak: Kerschoffset d.o.o. Zagreb
Naklada: 2000 primjeraka
ISBN: 978-953-7169-86-2
1. to trebamo znati o velikim zvijerima
u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj ive tri vrste velikih zvijeri: sivi vuk (Canis lupus), euroazijski ris (Lynx lynx) i
smei medvjed (Ursus arctos). Velike zvijeri u Hrvatskoj dio su veih populacija koje obita-
vaju na prostoru Dinarida.
Ponimo s upoznavanjem!
1 VELIKE ZVIJERI U HRVATSKOJ
VUK
VELIKE ZVIJERI U HRVATSKOJ 2
Izgled
Krzno mu je sive boje. Lea i rep su ta-
mnosivi, dok boja prema trbuhu i noga-
ma prelazi u svijetlosivu. S prednje stra-
ne nogu gotovo uvijek ima usku tamnu
prugu. Graom tijela vuk je prilagoen
tranju. Ima etiri prsta na stranjim, a
pet na prednjim nogama, s time da na
prvi prst prednje noge (palac, unutra-
nja strana noge) ne staje. Hoda na vr-
hovima prstiju. Tjelesna masa odrasle
jedinke u Hrvatskoj kree se od 30 do
40 kg. Duljina tijela, od vrha njuke do
kraja repa, varira od 125 do 180 cm, a vi-
sina od 60 do 70 cm.
Stanite
Nema velikih zahtjeva prema stanitu, trai samo dovoljno plijena i zaklona. Zato u svijetu
ivi od umskih podruja do pustinja. Zbog sposobnosti prilagodbe i opstanka, ak i u za
ljude okrutnim uvjetima, vuk je pravi simbol divljine.
Nain ivota
Vuk ivi u oporima u kojima svaki lan dobro zna gdje je njegovo mjesto unutar te zajedni-
ce. Najznaajniju ulogu ima roditeljski par koji se u pravilu jedini razmnoava unutar opora,
a ostali lanovi su njihovi potomci razliitog uzrasta koji meusobno grade odnose nadre-
enosti i podinjenosti. Prosjeni opor u Hrvatskoj ini 4 do 6 vukova.
Izrazito je teritorijalna ivotinja te estoko brani teritorij svoga opora. Ako na teritorij zaluta
vuk iz drugog opora, vukovi domaini ga mogu usmrtiti ili u odreenim okolnostima i
prihvatiti kao novog lana.
Prehrana
Glavni su izvori hrane vuku srna, jelen, divlja svinja i manji sisavci (zec, glodavci). U kraje-
vima s razvijenim stoarstvom, vrlo esto na vujem jelovniku zavri i pokoja ovca, koza ili
neka druga domaa ivotinja.
Razmnoavanje
Vuk ima potomstvo jednom godinje. Pare se ti-
jekom zime, a 63 dana nakon uspjenog parenja
enka u vujem brlogu raa 4 do 7 slijepih i gluhih
vuia od kojih svi ne preive.
Komunikacija
Vuk je drutvena ivotinja koja se sporazumijeva
zavijanjem, reanjem, cviljenjem, lajanjem, govo-
rom oiju i tijela te ostavljanjem mirisa i tragova.
RH OSOBNA ISKAZNICA
SIVI VUK (Canis lupus)
RED: zvijeri (Carnivora)
PORODICA: psi (Canidae)
DUINA odrasle jedinke: 125 180 cm
VISINA: 60 do 70 cm
TJELESNA MASA: 30 40 kg
VELIKE ZVIJERI U HRVATSKOJ 3
RI S
4 VELIKE ZVIJERI U HRVATSKOJ
Izgled
Ris ima tijelo pokriveno gustim crvenkas-
tosivim krznom s jedinstvenim uzorkom
pjega. Prepoznatljiv je po upercima
crnih dlaka na vrhu iljastih uiju i krat-
kom repu na vrhu pokrivenom crnom
dlakom. Kao i svaka maka, ima pande
koje moe uvui pa se ne vide u otisku
ape. Hoda na vrhovima prstiju, iji je
broj isti kao kod vuka. Duina tijela vari-
ra od 80 do 130 cm, a visina u ramenima
iznosi do 60 cm. Tjelesna masa risa u
Hrvatskoj je od 16 do 30 kg.
Stanite
Da bi ris nastanjivao neko podruje, najvanije je da ima dovoljno plijena, posebice srna i
jelena. Odabire mirna podruja koja mu slue kao zaklon za dnevni odmor te posebno za
odgoj mladih.
Nain ivota
Uglavnom ivi sam i teritorijalna je ivotinja. Veliina njegovog teritorija ovisi o uvjetima u
stanitu. Teritoriji mujaka u prosjeku su vei od teritorija enki. Najaktivniji su u jutarnjim i
veernjim satima, dok se tijekom dana i noi uglavnom odmaraju.
Prehrana
Glavni plijen su mu divlje ivotinje poput srne ili zeca, ali ne pree ni od mladuneta jelena.
Plijen jede due vrijeme, pri tome ga esto sakrije te se vraa nekoliko dana uzastopno dok
ga ne pojede do kraja.
Razmnoavanje
Mujak i enka borave zajedno na istim mjestima
jedino za vrijeme parenja, od sredine veljae do
kraja oujka. enke nakon 73 dana omace 1 do 4
mladunca o kojima se same brinu.
Komunikacija
Budui da su risovi veinom samotne i teritori-
jalne ivotinje, kao nain komunikacije prilikom
obrane svog teritorija koriste se izluevinama
mirisnih lijezda, urinom i grebanjem, a rijetko
dolaze u izravan sukob s uljezom.
RH OSOBNA ISKAZNICA
EUROAZIJSKI RIS (Lynx lynx)
RED: zvijeri (Carnivora)
PORODICA: make (Felidae)
DUINA odrasle jedinke: 80 130 cm
VISINA: do 60 cm
TJELESNA MASA: 16 30 kg
VELIKE ZVIJERI U HRVATSKOJ 5
MEDVJED
VELIKE ZVIJERI U HRVATSKOJ 6 VELIKE ZVIJERI U HRVATSKOJ
Izgled
Snano tijelo medvjeda prekriveno je
dugom smeom dlakom, esto boje
okolade. Na kraju tijela koje se osla-
nja na etiri vrste noge nalazi se kratki
rep dug samo 8 cm. Duina tijela je oko
2 m, a visina u ramenima 1 m. Tjelesna
masa odrasle enke je oko 100 kg, dok
mujaci mogu teiti i vie od 300 kg.
Na prednjim i stranjim apama imaju
po pet prstiju sa snanim pandama.
Za razliku od maaka, medvjedi ih ne
mogu uvui. U hodu medvjedi dodiruju
tlo cijelim tabanima slino kao ovjek.
Tako ostavljaju trag koji nije slian niti jednoj drugoj vrsti u
naim stanitima.
Stanite
Stanita medvjeda su velika, umska, neprekinuta prirodna podruja bogata raznolikim bilj-
nim pokrovom, u kojima nalazi hranu, zaklon i pogodan prostor za brlog.
Nain ivota
Veinu svog ivota provodi sam, a kree se na ivotnom prostoru veliine od nekoliko dese-
taka km pa do nekoliko stotina km. Unutar svog ivotnog prostora jedinka se kree ovisno
o dostupnim sezonskim izvorima hrane.
Prehrana
Medvjedi oko 95% prehrambenih potreba zadovoljavaju biljnom hranom (malinama, irovi-
ma, bukvicama), gljivama, a povremeno pojedu i neki mesni obrok. esto se vole poastiti
i liinkama osa i pela. Slabo probavljenu biljnu hranu i sjemenke prenose izmetom na velike
udaljenosti.
Razmnoavanje
Pare se od kraja svibnja do polovine srpnja. Ti-
jekom sezone parenja i mujaci i enke se vie
puta pare s razliitim jedinkama. Nakon trud-
noe koja traje oko 7 mjeseci, u sijenju ili velja-
i raa se 1 do 4 mladuneta teine oko 350 g,
slijepih i bez dlake.
Komunikacija
Medvjedi meusobno komuniciraju putem
ogrebotina na kori stabala i raznim mirisnim
znakovima kojima oznaavaju svoju prisutnost.
RH OSOBNA ISKAZNICA
SMEI MEDVJED (Ursus arctos)
RED: zvijeri (Carnivora)
PORODICA: medvjedi (Ursidae)
DUINA odrasle jedinke: oko 2 m
VISINA: 1 m
TJELESNA MASA: 100 300 kg
VELIKE ZVIJERI U HRVATSKOJ 7
2. Rasprostranjenost i brojnost velikih zvijeri
u Hrvatskoj
Sve tri velike zvijeri uglav-
nom ive na podruju
Gorskog kotara i Like, a
vuk i na podruju Banije
i najveeg dijela zalea
Dalmacije. Takoer, vuk
se povremeno pojavljuje
na Uki i u dijelu sredinje
Hrvatske.
VUK:
Procijenjeno je da u Hr-
vatskoj ivi najvie 220
jedinki rasporeenih u
50 opora od kojih 24
opora dijelimo sa Slo ve-
ni jom i Bosnom i Her ce-
go vi nom.
RIS:
Brojnost risova se kree
od 40 do 60 jedinki
i posljednih nekoliko
godina je u padu.
LEGENDA
VUK
POVREMEN
STALAN
LEGENDA
RIS
POVREMEN
STALAN
Izvor: J. Kusak
Izvor: J. Kusak
VELIKE ZVIJERI U HRVATSKOJ 8
MEDVJED:
Procijenjeno je da u Hrvatskoj ivi oko 1000 jedinki smeeg medvjeda.
LEGENDA
MEDVJED
POVREMEN, NEPOELJAN
POVREMEN
STALAN
Izvor: J. Kusak
9 VELIKE ZVIJERI U HRVATSKOJ
3. Suivot s ovjekom
Velike zvijeri od davnina dijele svoje stanite s ovjekom i
obrnuto. U poetku svoje povijesti, ovjek je potovao veli-
ke zvijeri i ponekad im pripisivao boanska svojstva.
Kako je ovjek razvijao svoje djelatnosti, posebno od poja-
ve poljoprivrede i stoarstva, i irio ivotni prostor, velike
zvijeri su mu postale smetnja. Iz tog vremena potjeu pred-
rasude, kriva vjerovanja i strahovi. Sjetimo se samo prie o
Crvenkapici i o vuku i sedam kozlia. Tako je umjesto sui-
vota zapoelo sustavno istrebljivanje. Velike su zvijeri zbog
nas dole gotovo do krajnjih granica svog opstanka.
Danas se taj stav ipak promijenio i veliki se napori ulau kako bi se ove ivotinje ouvale uz
to skladniji suivot s ovjekom. Izazovi su veliki jer velike zvijeri trebaju i nastanjuju vea
podruja te zbog svoje prehrane esto ovjeku priinjavaju odreenu materijalnu tetu. Tako
nerijetko vukovi napadnu stado neuvanih ovaca, medvjed upadne u pelinje konice, a ris
se zna pogostiti u kokoinjcu. Vuk i ris hrane se divljim ivotinjama koje su od interesa za lov.
Kako bi se smanjio negativan
stav prema zvijerima, poseb-
no zbog teta na stoci, or-
ganiziran je sustav donacija
elektrinih ograda i pasa tor-
njaka koji uinkovito mogu
uvati ovjekova dobra, kao
i sustav nadoknada i isplata
gospodarskih teta.
Takoer, u sluaju opasnosti
i veih teta, za strogo zati-
ene vrste postoji mogu-
nost odreivanja odstrelne
kvote, ali samo ako to ne na-
ruava stabilnost populacija
ovih vrsta.
VELIKE ZVIJERI U HRVATSKOJ 10
4. Razlozi ugroenosti velikih zvijeri
Velike zvijeri najvie ugroava ovjek. Najei ra-
zlozi ugroenosti su unitavanje stanita, strada-
vanje na prometnicima i nezakoniti odstrel.
Gusta mrea prometnica umanjuje ivotni prostor
velikih zvijeri te oteava kretanje, pronalazak part-
nera i potragu za hranom.
U pojedinim je podrujima jo uvijek prisutno tro-
vanje vuka i ostalih divljih ivotinja.
Problem predstavlja i uzimanje mladunaca iz
prirode, a kod risova i genetska srodnost odnosno
razmnoavanje u srodstvu.
Neprimjerena odlagalita otpada takoer privlae
velike zvijeri, i to najee medvjede koji se na-
vikavaju na miris i prisutnost ljudi. Takvi medvjedi
mijenjaju svoje ponaanje i bez uroenog straha
ulaze u naseljena mjesta, to moe dovesti do kob-
nih posljedica bilo za medvjede ili ljude.
5. Propisi o velikim zvijerima
U Hrvatskoj su vuk i ris strogo zatiene vrste na temelju Zakona o
zatiti prirode. To znai da ih se ne smije uznemiravati, namjerno hva-
tati niti drati u zatoenitvu, uzgajati, ozljeivati, trgovati i ubijati, a
zabranjeno je i unitavanje njihovog stanita.
Kazna za ubijenog vuka iznosi 40.000 kn, dok je za
ubijenog risa predviena kazna od 20.000 kn.
Populacijom vuka i risa upravlja se na temelju Pla-
na upravljanja vukom i Plana upravljanja risom u
Hrvatskoj.
Medvjed je zatiena vrsta na temelju Zakona
o zatiti prirode i Zakona o lovstvu. Medvjedom
u Hrvatskoj gospodari se u skladu s nacionalnim
Planom gospodarenja smeim medvjedom.
Osim domaim zakonodavstvom velike zvijeri
zatiene su i meunarodnim propisima te direk-
tivom Europske unije. Tako e ulaskom u Europ-
sku uniju Hrvatska morati predloiti i podruja
vana za ouvanje velikih zvijeri, kao dio europ-
ske mree ekoloki vanih podruja NATURA 2000.
VELIKE ZVIJERI U HRVATSKOJ 11
Plan gospodarenja smeim medvjedom
u Republici Hrvatskoj
Zagreb 2008.
1
6. Zato je vano ouvati velike zvijeri?
Pokazatelji bogatstva i ouvanosti
prirode
Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja Euro-
pe gdje jo ive tri velike zvijeri. Prisutnost
zvijeri znak je neizmjernog prirodnog bo-
gatstva i ouvanosti stanita.
Krovne vrste odravaju prirodnu
ravnoteu
Velike zvijeri su predatori i nalaze se na
vrhu hranidbene piramide. Veinom na-
padaju ivotinje koje je lake uloviti, uglav-
nom slabije i nezdrave, te na taj nain utje-
u na prirodnu selekciju. Nazivamo ih jo
i krovnim vrstama jer pridonose ouvanju
ostalih vrsta i stanita u kojem ive.
Mogunost za razvoj ekoturizma
U dananjem uurbanom gradskom ivotu
sama mogunost uoavanja znakova prisut-
nosti velikih zvijeri u netaknutoj prirodi moe
priutiti nezaboravan doivljaj i privui broj-
ne posjetitelje u stanite velikih zvijeri.
Na taj nain otvaraju se mogunosti razvitka
lokalnog ekoturizma zasnovanog na prepo-
znatljivosti velikih zvijeri, a ujedno i boljeg
suivota ljudi i zvijeri.
Vrijednost za budue narataje
Obveza je svih nas da prirodu, u kojoj
uivamo za svog ivota, sauvamo i da
isto pravo omoguimo i buduim nara-
tajima.
12 VELIKE ZVIJERI U HRVATSKOJ
7. Kako se ponaati u stanitu velikih zvijeri
Ne ostavljajte otpatke u prirodi, pogotovo ne ostatke hrane ili ambalae.
Kreite se prohodnim stazama i predvienim izletnikim i umskim putovima, preporulji-
vo je hodati danju, a ne u sumrak ni nou, te treba biti umjereno glasan odnosno normal-
no razgovarati, ali ne i vikati.
Ako naiete na mladune velike zvijeri, brzo se udaljite od mjesta susreta.
U sluaju iznenadnog susreta s medvje-
dom treba ostati miran, jer postoji mo-
gunost da se tokom kretanja prema va-
ma ivotinja predomisli i okrene. U sluaju
napada treba se baciti na tlo licem dolje i
rukama pokriti glavu, a nikako pokuati
pobjei.
Ako ivotinja doe blizu kue, otjerajte
je povicima, pljeskanjem ili bunim vika-
njem.
Nemojte ih hraniti ili dirati, a pogotovo ih
nemojte uzeti iz prirode i odnijeti svojim
domovima. Takve ivotinje zauvijek su iz-
gubljene za prirodu. U sluajevima kada
u prirodi mladune i ostane bez majke jo
uvijek ima mogunosti za preivljavanje.
Pronalazak ozlijeene ili uginule velike zvi-
jeri, hitno prijavite u najkraem moguem
roku predstavnicima Interventnih timova
za medvjeda, vuka i risa (vidi str. 15 i 16).
VELIKE ZVIJERI U HRVATSKOJ 13
8. Jeste li znali?
Medvjed Mia bio je maskota Olimpijskih igara 1980. u
Moskvi.
U pleistocenskom nalazitu Medvjea pilja na otoku Lo-
inju naeni su fosilni ostaci smeeg medvjeda zajedno s
ostacima piljskog medvjeda.
Dva zvijea: Veliki medvjed i Mali medvjed, nazvana su po
medvjedu.
U Kelta medvjed predstavlja boga rata Arzhousa. Po njemu
je ime dobio i bretonski kralj Arthur, oko kojeg je nastala ci-
jela legenda o vitezovima Okruglog stola.
Risa smatraju simbolom Makedonije, a nalazi se i na njiho-
voj petodinarci iz 1993.
Astronom Hevelius je u 17. stoljeu jedno zvijee nazvao
zvijee Risa.
Ris u europskom svijetu simbolizira izvanredan vid.
Prema rimskoj mitologiji osnivae Vjenog grada, Romula i
Rema, othranila je vuica Kira.
Vuk je prva ivotinja koju je ovjek pripitomio prije otprilike
100 000 godina te su tako nastali psi.
U srednjem vijeku vjerovalo se u vukodlake, a germanski
kralj Sigismund, u 15. stoljeu, sazvao je sabor koji je obja-
vio da vukodlaci zaista postoje.
U Rimu jo i danas vuk nacrtan na vratima znai sreu za
mladence.
Vuk se nalazi na grbu grada Gospia.
U mitologiji Skandinavije bog Odin je pri stvaranju svijeta
prvo stvorio dva vuka da mu pomau u lovu te da o toj vje-
tini naue i ljude.
Vuk Vuko bio je maskota zimskih Olimpijskih igara 1984.
u Sarajevu.
Mnogobrojna imena europskih i hrvatskih gradova i drugih
geografskih pojmova dolaze od naziva za pojedine velike
zvijeri, primjerice Berlin, Bern, Vukovar, Risnjak, Medvedni-
ca, Vukova Gorica.
VELIKE ZVIJERI U HRVATSKOJ 14
9. Interventni timovi
Interventni tim za medvjeda
1. Davor Zec,
Ministarstvo poljoprivrede, Zagreb,
mobitel: 098 290 803,
e-mail: davor.zec@mrrsvg.hr
2. Zrinko Jaki,
Ministarstvo poljoprivrede, Zagreb,
mobitel: 091 6015 512
e-mail: zrinko.jaksic@mrrsvg.hr
3. prof. dr. sc. uro Huber,
Veterinarski fakultet Sveuilita u Zagrebu,
telefon: 01 2390 141, mobitel: 098 256 506, fax: 01 2441 390,
e-mail: huber@vef.hr
4. prof. dr. sc. Josip Kusak,
Veterinarski fakultet Sveuilita u Zagrebu,
telefon: 01 2390 142, mobitel: 091 2212 133, fax: 01 2441 390,
e-mail: kusak@vef.hr
5. dr. sc. Dario Majnari,
Hrvatske ume d.o.o.,
Uprava uma Podrunica Delnice, Delnice,
telefon: 051 829 702, mobitel: 098 447 946, fax: 051 812 342,
e-mail: dario.majnaric@hr.sume.hr
6. Slavko Medved,
Hrvatske ume d.o.o.,
Uprava uma Podrunica Delnice, umarija Vrbovsko, Vrbovsko,
telefon: 051 875 202, mobitel: 098 440 790, fax: 051 875 569
7. Nenad Vanina,
Hrvatske ume d.o.o.,
Uprava uma Podrunica Delnice, umarija Delnice, Delnice,
telefon: 051 812 151, mobitel: 098 448 406, fax: 051 813 084,
e-mail: nenad.vancina@hrsume.hr
8. Milan Perkovi,
Hrvatske ume d.o.o.,
Uprava uma Podrunica Gospi, Gospi,
telefon: 053 652 440, mobitel: 098 446 450, fax: 053 652 478,
e-mail milan.perkovic@hrsume.hr
9. Igor Hak,
stalni vjetak Ministarstva zatite okolia i prirode, Graac,
telefon: 023 773 071, mobitel: 098 446 665, fax: 023 773 077,
e-mail: igor.hak@hrsume.hr
10. Josip Tomai,
Javna ustanova Park prirode Velebit, Krasno,
telefon: 053 851 600, mobitel: 098 9070 495, fax: 053 851 600,
e-mail: krasno@pp-velebit.hr
VELIKE ZVIJERI U HRVATSKOJ 15
lanovi Interventnog tima za medvjeda ujedno su i lanovi interventnog tima za vuka i risa.
Interventni tim za vuka i risa
1. Ivana Jeleni,
Ministarstvo zatite okolia i prirode, Zagreb,
telefon: 01 4866 122, mobitel: 098 406 548, fax: 01 4866 100,
e-mail: ivana.jelenic@min-kulture.hr
web: www.zastita-prirode.hr
2. Marko Troi,
Ministarstvo zatite okolia i prirode, Zagreb,
telefon: 01 4866 120, fax: 01 4866 100,
e-mail: marko.trosic@min-kulture.hr
web: www.zastita-prirode.hr
3. Damir Mitrovi,
Inspekcija zatite prirode, Zadar,
telefon: 023 211 129, mobitel: 098 406 979, fax: 023 224 067,
e-mail: damir.mitrovic@min-kulture.hr
web: www.zastita-prirode.hr
4. mr. Jasna Jeremi, dr. vet. med.,
Dravni zavod za zatitu prirode, Zagreb,
telefon: 01 5502 921, mobitel: 091 610 6448, fax: 01 5502 901,
e-mail: jasna.jeremic@dzzp.hr
5. Damir Bosiljevac,
stalni vjetak Ministarstva zatite okolia i prirode, Omi,
telefon: 021 863 239, mobitel: 091 5133 263, fax: 021 308 210,
e-mail: damir.bosiljevac1@st.t-com.hr
6. Zoran Braulj, dr. vet. med.,
stalni vjetak Ministarstva zatite okolia i prirode, Split,
telefon: 021 374 260, mobitel: 091 6060 663, fax: 021 374 260,
e-mail: zoran.braculj@gmail.com
7. Marko Ljubii, dr. vet. med.,
stalni vjetak Ministarstva zatite okolia i prirode, Knin,
telefon: 022 661 402, mobitel: 091 4668 901, fax: 022 660 235,
e-mail: ljubicicmarkoknin@gmail.com
8. mr. Dragan Milkovi,
stalni vjetak Ministarstva zatite okolia i prirode, Gospi,
telefon: 053 679 026, mobitel: 098 439 187, fax: 053 679 075,
e-mail: dragan.milkovic@hrsume.hr
9. Boris abi,
stalni vjetak Ministarstva zatite okolia i prirode, Makarska,
telefon: 021 612 008, mobitel: 098 445 665, fax: 021 612 008,
e-mail: boris.sabic@hrsume.hr
10. Ivica upe,
stalni vjetak Ministarstva zatite okolia i prirode, ibenik,
telefon: 022 214 126, mobitel: 091 5052 267, fax: 022 213 929,
e-mail: ivica.supe@si.t-com.hr
VELIKE ZVIJERI U HRVATSKOJ 16
Web adresa za one koji ele saznati neto vie
www.velikezvijeri.hr
I SBN 978- 953-7 1 69- 86-2
Ujedinjeni narodi Desetljee bioloke raznolikosti