You are on page 1of 12

Građevinski fakultet Univerziteta u 17.3.2014.

Beogradu
šk.2013/14 god.
VIII semestar

Definisanje homogenih deonica Ugibi


Definisanje homogenih poteza – 1400
1200

Ugib (10-3 mm)


Metoda kumulativnih razlika • Metoda kumulativnih 1000
800

razlika na bazi 600


400

vrednosti parametra 200


0

(primer za max.ugib-

500
800
1100
1400
1700
2000
2300

2600
2900
3200
3500
3800
4100
4400
do) Stacionaza (m)
Dijagram kumulativnih razlika

Održavanje • Definiše promenu 50000

puteva ugiba duž određene -50000

deonice u odnosu na -100000

Zx
2013/14 -150000

prosečnu vrednost -200000

ugiba na deonici -250000

-300000

Doc.dr Goran Mladenovic Doc.dr Goran Mladenovic

Metoda kumulativnih razlika Metoda kumulativnih razlika

• Relativno jednostavan metod za definisanje • Granice između deonica su tačke gde dijagram
statistički homogenih poteza na bazi različitih kumulativnih razlika (Zx) menja znak nagiba
parametara • Opadajuća vrednost Zx znači da je prosečna
• Zasniva se na proračunu kumulativnih razlika vrednost parametra na potezu manja od
između stvarnih i prosečne vrednosti prosečne vrednosti parametra na celoj deonici
primenjenog parametra • Rastuća vrednost Zx znači da je prosečna vrednost
• Jednostavan postupak za programiranje parametra na potezu veća od prosečne vrednosti
parametra na celoj deonici

Doc.dr Goran Mladenovic Doc.dr Goran Mladenovic

r2
Parametar r

rsr
x1 x2 x3
Diskontinualna promena
∫ r dx + ∫ r dx + ∫ r dx
1 2 3
AT parametara
r1 r3 rsr =
0 x1 x2
=
LP LP
• Merenja su pretežno
x=0 x1 x x2 x3=Lp diskontinualna, na različitim
x1 x
Parametar r

AT
A x = ∫ r1dx + ∫ r2 dx r2
rsr ri-1 r rt-1 rt
rastojanjima
Površina A

r0 r3 i
Ax 0 x1 r1 • Individualne površine
Ax,sr Zx x a0 a a2 a3 x i +1 − x i−1
... ai ... at-1 at a i = ri ⋅ ∆x i = ri ⋅ ,
A x ,sr = ∫ rsr dx 1
2
0
x
x=0 x1 x x2 x3=Lp
i = 1..t − 1
x x0=0x1 x2 x3 xi-1 xi xt-1
xt
Zx granica A x ,sr = AT Lp x1 x t − x t −1
Lp a 0 = r0 ⋅ a t = rt ⋅
2 2
Zx = A x − A x,sr
granica
Doc.dr Goran Mladenovic Doc.dr Goran Mladenovic
x=0 x1 x x2 x3=Lp

ODRŽAVANJE PUTEVA
Doc.dr Goran Mladenović 1
Građevinski fakultet Univerziteta u 17.3.2014.
Beogradu
šk.2013/14 god.
VIII semestar

Diskontinualna promena
parametara Tabelarni proračun

• Ukupna površina Merenje xi ri Δxi ai=ri Δxi Ai=Σai Xi=ΣΔxi Zxi=Ai-At/Lp Xi


0 x0=0 r0 x1/2 r0 x1/2 A0=a0 X0=Δx0 Zx0=A0-At/Lp X0
Parametar r

r0
r2
r3 rsr ri-1 r
i rt-1 rt AT = ∑ a i 1 x1 r1 x2/2 r1x2/2 A1=A0+a1 X1=X0+Δx1 Zx1=A1-At/Lp X1
r1 i =0 2 x2 r2 (x3-x1)/2 r2 (x3-x1)/2 .... .... ....
• Srednja vrednost 3 x3 r3 (x4-x2)/2 r3 (x4-x2)/2 .... .... ....
a0 a a2 a3 ai at-1 at
1 ... ... A
rsr = T
x LP i-1 xi-1 ri-1
i xi ri (xi+1-xi-1)/2 ri (xi+1-xi-1)/2 .... .... ....
x0=0x1 x2 x3 xi-1 xi xt-1 xt • Proračun kumulativnih razlika u
i+1 xi+1 ri+1 .... .... ....
Lp preseku “i”
i
AT t-1 xt-1 rt-1 (xt-xt-2)/2 rt-1 (xt-xt-2)/2 .... .... ....
Zx = ∑ a i − ⋅ xi t xt rt (xt-xt-1)/2 rt (xt-xt-1)/2 At=At-1+at Xt=Xt-1+Δxt Zxt=At-At/Lp Xt=0
i =0 LP
Doc.dr Goran Mladenovic Doc.dr Goran Mladenovic rsr=At/Lp

Ugibi

1200

1000 Analiza stanja nosivosti i


dimenzionisanje ojačanja
Ugib (10-3 mm)

800

600

400 fleksibilnih kolovoznih konstrukcija


200

0
Održavanje puteva
Stacionaza (m)
2013/14
Zx

250

200

150
Zx

100

50

-50
Doc.dr Goran Mladenovic Stacionaza Doc.dr Goran Mladenovic

Sadržaj Stanje puta


Stanje Stanje oštećenosti
funkcionalnih
• Opšte o snimanju i analizi nosivosti kolovoznih karakteristika
Stanje kolovozne Stanje površinskih
konstrukcija konstrukcije Stanje karakteristika
nosivosti kolovoza
• Oprema za snimanje ugiba (strukture
kolovoza)
• Obrada podataka
Propusti
• Metode za analizu nosivosti i proračun Stanje elemenata
Kanali i jarkovi
za odvodnjavanje
ojačanja Rigole

Mostovi
Stanje objekata Tuneli
Geotehnički
Doc.dr Goran Mladenovic Doc.dr Goran Mladenovic objekti

ODRŽAVANJE PUTEVA
Doc.dr Goran Mladenović 2
Građevinski fakultet Univerziteta u 17.3.2014.
Beogradu
šk.2013/14 god.
VIII semestar

Termini vezani za deformaciju površine


Analiza stanja nosivosti
kolovoza - Defleksioni bazen
• Nosivost kolovozne konstrukcije - sposobnost da bez
obzira na klimatske uslove primi opterećenje od vozila i
prenese ga na tlo u posteljici opterećenje P
površina r
• Sa vremenom i saobraćajnim opterećenjem se smanjuje defleksioni bazen
kolovoza
mogućnost kolovoznih konstrukcija da prime i prenesu
opterećenje i potrebno je povećati njihovu nosivost – dr
strukturno ojačanje do - maksimalni
do – dr – (centralni) ugib
• Snimanje nosivosti kolovozne konstrukcije se vrši indeks zakrivljenosti
pomoću merenja vertikalne deformacije površine defleksionog bazena
kolovoza pod poznatim opterećenjem

Doc.dr Goran Mladenovic Doc.dr Goran Mladenovic

Ugibi (defleksije) kolovozne Oprema za snimanje nosivosti


konstrukcije zavise od: kolovozne konstrukcije
• Opterećenja
• Merenje ugiba pod poznatim opterećenjem
• Rastojanja od opterećenja – Benkelmenova greda (BB)
• Karakteristika kolovozne konstrukcije – Deflektograf LaCroix
– Debljine slojeva – Merač zakrivljenosti površine kolovoza - Curviameter
– Efektivnog modula svakog sloja – Ugibometer sa padajućim teretom - Falling Weight
• Tip i reološke karakteristike materijala Deflectograph (FWD)
• Stanje sloja – Rolling Wheel Deflectograph (RWD)
• Nivo naprezanja
• Temperatura
• Snimanje strukture kolovozne konstrukcije
• Uslovi okoline – Georadar
• itd.

Doc.dr Goran Mladenovic Doc.dr Goran Mladenovic

Benkelmenova greda Benkelmenova greda


• Dužina 3.6 - 4 m  Opterećenje zadnje
• Odnos krakova 1:1 ili 1:2 osovine 80 (100) kN
 Merenje
 u odlasku
 u dolasku
 Rezolucija 0.01 mm

Highway Research Board 1955

A.C.Benkelman
US Bureau for Public Works –
sada FHWA 1919 - 1962
Doc.dr Goran Mladenovic Doc.dr Goran Mladenovic

ODRŽAVANJE PUTEVA
Doc.dr Goran Mladenović 3
Građevinski fakultet Univerziteta u 17.3.2014.
Beogradu
šk.2013/14 god.
VIII semestar

Deflektograf
Curviameter
LaCroix
• Snima defleksije svakih 5 m i zakrivljenost defleksionog
• Dve Benkelmenove bazena
grede montirane na
• Brzina od 18 km/h
kamion – merenje u
dva kolotraga
• Brzina 2-4 km/h
• Merenje ugiba
svakih 5 m
• Opterećenje
zadnje osovine
80 (100) kN
Doc.dr Goran Mladenovic Doc.dr Goran Mladenovic

Curviameter Curviameter

Doc.dr Goran Mladenovic Doc.dr Goran Mladenovic

Ugibomer sa padajućim teretom Ugibomer sa padajućim teretom


Falling Weight Deflectometer - FWD Falling Weight Deflectometer - FWD

Doc.dr Goran Mladenovic Doc.dr Goran Mladenovic

ODRŽAVANJE PUTEVA
Doc.dr Goran Mladenović 4
Građevinski fakultet Univerziteta u 17.3.2014.
Beogradu
šk.2013/14 god.
VIII semestar

Ugibomeri sa padajućim teretom Ugibomeri sa padajućim teretom


• Proizvođači • Dinamičko opterećenje
– Dynatest (Danska) • Frekvencija približno odgovara opterećenju od teretnog
– KUAB (Švedska) vozila pri brzini od 80 km/h
– JILS (US)
– CARL-BRO (bivši • Kontaktna ploča poluprečnika 15 cm (Dynatest, JILS,
Phoenix - US) CARL-BRO) ili 22.5 cm (KUAB)
• Tipično opterećenje za puteve 50 kN
• Podela prema veličini sile • Kontaktni pritisak oko 700 kPa (za a = 15 cm)
– FWD za puteve – sila do 120 (150) kN
– Heavy Weight Deflectometer (HWD) – za
aerodrome – sila do 240 (300) kN
– Light Weight Deflektometer (LWD) – za
nevezane materijale – sila od 15 kN
Doc.dr Goran Mladenovic Doc.dr Goran Mladenovic

Ugibomeri sa padajućim teretom


• Deformacija se meri geofonima (mere brzinu) ili
akcelerometrima (mere ubrzanje površine
kolovozne konstrukcije)
• Merenje su vrši na 7 (9) lokacija
• Tipične konfiguracije:
0, 200, 300, 450, 600, 900, 1500 mm ili
0, 200, 300, 450, 600, 900, 1200, 1500 i 1800 mm
• Konfiguracija zavisi od tipa i krutosti kolovozne
konstrukcije
Doc.dr Goran Mladenovic Doc.dr Goran Mladenovic

Nedostaci FWD Ugibomer montiran na vozilu


• Bezbednost saobraćaja – uređaj se mora
zaustaviti prilikom merenja
• Način opterećenja ne odgovara opterećenju od
teretnih vozila

Doc.dr Goran Mladenovic Doc.dr Goran Mladenovic

ODRŽAVANJE PUTEVA
Doc.dr Goran Mladenović 5
Građevinski fakultet Univerziteta u 17.3.2014.
Beogradu
šk.2013/14 god.
VIII semestar

Rolling Wheel Deflectometer Rolling Wheel Deflectometer


 Proizvođači: • Brzina do 80 km/h
 Greenwood (Danska i UK) • Zadnja osovina – 80 (US) ili 100 kN
 Švedska • Kompletno različiti principi:
 Applied Research Associates - ARA (US)  ARA – lasersko merenje ugiba
 Greenwood – optički – meri zakrivljenost površine
• Još u fazi istraživanja

Doc.dr Goran Mladenovic Doc.dr Goran Mladenovic

Georadar Obrada podataka merenja ugiba


• Za određivanje strukture
kolovozne konstrukcije • Normalizacija ugiba
• Geofizička metoda na bazi • Korekcija ugiba
prostiranja i refleksije – Temperatura
elektromagnetnih talasa – Sezonski uticaji
• Proračun homogenih poteza
• Brzina do 80 km/h • Proračun karakterističnih ugiba ili
• Efikasnost: do 400 karakterističnih defleksionih bazena u okviru
km/dan homogenih poteza

Doc.dr Goran Mladenovic Doc.dr Goran Mladenovic

Normalizacija defleksionog bazena Uticaj temperature na ugibe


• Normalizacija se vrši za određeno standardno opterećenje
kolovozne konstrukcije
(40 kN, 50 kN, 75 kN, 100 kN)
• Temperatura uglavnom utiče na karakteristike bitumenom
• Normalizacija se sastoji u proporcionalnoj promeni izmerenih vezanih materijala
ugiba u odnosu na aplicirano opterećenje
• Manje značajan uticaj na karakteristike drugih materijala
Pst u kolovoznoj konstrukciji
d rN = d r ⋅
gde je: P – Nevezani agregat
drN – normalizovan ugib
• Modul sloja zavisi od stanja naprezanja (nelinearno
dr – izmeren ugib
ponašanje)
P – izemerna vrednost opterećenja
Pst – standardna vrednost opterećenja • Stanje napona zavisi od krutosti bitumenom vezanih slojeva u
gornjoj podlozi i zastoru
• Sprovodi se kako bi se mogli upoređivati defleksioni bazeni
na različitim lokacijama (određivanje homogenih deonica....)
Doc.dr Goran Mladenovic Doc.dr Goran Mladenovic

ODRŽAVANJE PUTEVA
Doc.dr Goran Mladenović 6
Građevinski fakultet Univerziteta u 17.3.2014.
Beogradu
šk.2013/14 god.
VIII semestar

Korekcija ugiba s obzirom na


Temperatura asfaltnih slojeva
temperaturu
• Postupak zavisi od metode koja se koristi za analizu • Poželjno je da se prilikom merenja ugiba izvrši
nosivosti direktno merenje temperature asfaltnih slojeva i
temperature površine kolovoza
– Korekcija samo maksimalnog ugiba – ako se koristi samo
maksimalni ugib ili približan postupak prema metodi AASHTO 93 • Ukoliko to nije moguće, meri se samo temperatura
– Korekcija parametara defleksionog bazena, ukoliko se oni površine kolovoza i temperatura vazduha i vrši
koriste za analizu predviđanje temperature asfaltnih slojeva na bazi
– Korekcija modula bitumenom vezanih slojeva, ukoliko se radi modela
backcalculation ili forwardcalcualtion • Referentna temperatura je ponderisana srednja
godišnja temperatura vazduha koja se koristi za
• NIKAD NE TREBA RAČUNATI MODULE NA OSNOVU analitički proračun kolovoznih konstrukcija, ili 20 oC
KORIGOVANOG DEFLEKSIONOG BAZENA!

Doc.dr Goran Mladenovic Doc.dr Goran Mladenovic

Temperatura asfaltnih slojeva Temperatura asfaltnih slojeva


• BELLS modeli za predviđanje temperature asfaltnih U prethodnim jednačinama je:
slojeva zasnovani na analizi podataka LTPP Td – temperatura asfaltnih slojeva na dubini d (oC)
IR – temperatura površine kolovoza dobijena infracrvenim
termometrom (oC)
• BELLS 2 (LTPP protokol za ispitivanje) d – dubina na kojoj se predviđa temperatura materijala (mm)
T1-day – prosečna temperatura vazduha tokom prethodnog
Td = 2.8 + 0.912 ⋅ IR + ( log ( d ) − 1.25) ⋅ dana
sin – sinusna funkcija za 18-časovni period (18 čas = 2π
 −0.428 ⋅ IR + 0.621⋅ T1−day + 2.63 ⋅ sin ( hr18 − 15.5)  + 0.027 ⋅ IR ⋅ sin ( hr18 − 13.5) radijana)
hr18 – vreme tokom dana u 24-časovnom sistemu, ali
sračunato imajući u vidu 18-časovni ciklus porasta i
• BELLS 3 (rutinsko snimanje ugiba) smanjenja temperature u asfaltnim slojevima (od 11 čas.
Td = 0.95 + 0.892 ⋅ IR + ( log ( d ) − 1.25) ⋅ pre podne do 5 čas. ujutro)
 −0.448 ⋅ IR + 0.621⋅ T1−day + 1.83 ⋅ sin ( hr18 − 15.5)  + 0.042 ⋅ IR ⋅ sin ( hr18 − 13.5)
Doc.dr Goran Mladenovic Doc.dr Goran Mladenovic

Procena temperature
Procena temperature sloja
asfaltnih slojeva
• Postupak po metodi AASHTO 93
• Potrebno je imati informaciju o srednjoj dnevnoj temperaturi
vazduha za 5 dana pre izvođenja merenja i temperaturi površine
kolovoza u vreme merenja
• Odrediti sa dijagrama temperaturu na dubini od 2.5 cm od
površine, na polovini debljine sloja i na donjoj površini sloja i
njihova srednja vrednost je temperatura sloja:
t 2.5 + t h 2 + t h
t=
3

Doc.dr Goran Mladenovic Doc.dr Goran Mladenovic

ODRŽAVANJE PUTEVA
Doc.dr Goran Mladenović 7
Građevinski fakultet Univerziteta u 17.3.2014.
Beogradu
šk.2013/14 god.
VIII semestar

Faktori korekcije ugiba za fkk sa Faktori korekcije ugiba za fkk sa


nevezanom podlogom stabilizovanom podlogom

Doc.dr Goran Mladenovic Doc.dr Goran Mladenovic

Korekcija ugiba s obzirom na Korekcija modula s obzirom na


temperaturu temperaturu
• Koriguje se samo maksimalni ugib do E r = E m ⋅ ATAF
d 20o C = Fd × d tp ATAF = 10k ⋅( Tr − Tm )
gde je:
• Postoje posebni postupci za korekciju parametara Er – modul asfaltnih slojeva na referentnoj temperaturi (20 oC)
defleksionog bazena ili modula asfaltnih slojeva Em - modul asfaltnih slojeva na temperaturi merenja
ATAF – faktor korekcije
K – nagib krive zavisnosti
K = -0.0195 za merenja u tragovima točkova
K = -0.021 za merenja između tragova točkova

Doc.dr Goran Mladenovic Doc.dr Goran Mladenovic

Definisanje homogenih deonica Ugibi


Analiza po homogenim potezima
1400
1200
Ugib (10-3 mm)

• Metoda kumulativnih 1000 • Ako je moguće, izvršiti analizu nosivosti za svaki


800

razlika na bazi do 600 defleksioni bazen


400

• Definiše promenu 200


0
• Ako je broj defleksionih bazena veliki, definiše se
reprezentativni defleksioni bazen za koji se vrši
500
800
1100
1400
1700
2000
2300
2600
2900
3200

3500
3800
4100
4400

ugiba duž određene


deonice u odnosu na Stacionaza (m)
Dijagram kumulativnih razlika
analiza
prosečnu vrednost 50000

0
• Reprezentativni defleksioni bazen – onaj realni
ugiba na deonici -50000 izmereni defleksioni bazen kod koga su ugibi najbliži
-100000
85% fraktilu
Zx

-150000

-200000

-250000

-300000

Doc.dr Goran Mladenovic Doc.dr Goran Mladenovic

ODRŽAVANJE PUTEVA
Doc.dr Goran Mladenović 8
Građevinski fakultet Univerziteta u 17.3.2014.
Beogradu
šk.2013/14 god.
VIII semestar

Karakteristični ugibi Karakteristični ugib


d c = f ⋅ s ⋅ ( d m + Z ⋅σ )
• Nivo pouzdanosti Z
Површина
gde je: - ∞ до z

dc – karakteristična vrednost ugiba ili drugog parametra 80 – 97.5 % - 3.0 0.0013


defleksionog bazena na homogenoj deonici - 2.5 0.0062
dm – srednja vrednost ugiba ili drugog parametra defleksionog - 2.0 0.0227
bazena na homogenoj deonici - 1.5 0.0668
σ – standardna devijacija ugiba ili drugog parametra defleksionog - 1.0 0.1587
bazena na homogenoj deonici - 0.5 0.3085
Z – faktor standardne normalne raspodele koji zavisi od nivoa 0 0.5000
pouzdanosti sa kojim se želi proračunati karakteristična vrednost 0.5 0.6915
f – faktor korekcije za temperaturu 1.0 0.8413
s – faktor korekcije za sezonske uticaje 1.5 0.9332
2.0 0.9772
2.5 0.9938
Doc.dr Goran Mladenovic Doc.dr Goran Mladenovic 3.0 0.9987

Metode za
Parametri defleksionog bazena
analizu stanja nosivosti
Opter.
• Analiza parametara defleksionog bazena Zona 1 –
Zona 2 –
zona
Zona 3 –
obrnuta
pozitivna infleksije zakrivljen.
– Maksimalni ugib zakrivljen.

– Indeksi zakrivljenosti
– AREA
– ...
• Uprošćen postupak AASHTO 1993 na bazi proračuna Oblik defleksionog
modula posteljice i efektivnog strukturnog broja bazena

• Backcalculation i Forwardcalculation koji se sastoji u


proračunu modula slojeva

Doc.dr Goran Mladenovic Doc.dr Goran Mladenovic

Parametri defleksionog bazena Parametri defleksionog bazena


opterećenje P opterećenje P
površina r površina r
defleksioni bazen defleksioni bazen
kolovoza kolovoza
dr dr
do - maksimalni do - maksimalni
do – dr – (centralni) ugib do – dr – (centralni) ugib
indeks zakrivljenosti indeks zakrivljenosti
defleksionog bazena defleksionog bazena

• Maksimalni ugib do • Radijus zakrivljenosti RoC (Radius of Curvature):


• Indeks zakrivljenosti površine kolovoza SCI (Surface Curvature Index)
– indikator stanja asfaltnih slojeva kk
SCI = d0-d300 (d0-d200) 2002
RoC =
• Indeks zakrivljenosti podloge BCI (Base Curvature Index) – indikator  d 
stanja podloge kk 2 ⋅ do ⋅  1 − 200 
 d0 
BCI = d300-d600
• Indeks oštećenja podloge BDI (Base Damage Index) – indikator stanja
donje podloge kolovozne konstrukcije
BDI = d600-d900
Doc.dr Goran Mladenovic Doc.dr Goran Mladenovic

ODRŽAVANJE PUTEVA
Doc.dr Goran Mladenović 9
Građevinski fakultet Univerziteta u 17.3.2014.
Beogradu
šk.2013/14 god.
VIII semestar

Primer kriterijuma za dimenzionisanje


Parametri defleksionog bazena ojačanja na bazi parametara
opterećenje P
površina
kolovoza
r
defleksioni bazen
defleksionog bazena
dr

do – dr –
do - maksimalni
(centralni) ugib • Ugibi Zakrivljenost
indeks zakrivljenosti
defleksionog bazena

• Površina defleksionog bazena AREA


• AREA36 – primarno za krute kolovozne konstrukcije
 d d d 
A 36 = 6 ⋅  1 + 2 ⋅ 300 + 2 ⋅ 600 + 900 
 d0 d0 d0 

• AREA12 – za fleksibilne kolovozne konstrukcije


 d d 
A12 = 2 ⋅  2 + 3 ⋅ 200 + 300 
 d0 d0 
Doc.dr Goran Mladenovic Doc.dr Goran Mladenovic

Analiza stanja nosivosti prema postojeći oja čani

Upotrebljivost PSI
po
kolovoz kolovoz

AASHTO PDG 1993.


pt

• Na bazi snimanja oštećenosti površine kolovoza i 1.5


No
sistema za odvodnjavanje i ispitivanja materijala u N1.5
Nf
kolovoznoj konstrukciji
Vreme / Saobraćajno opterećenje
• Na bazi merenja ugiba nedestruktivnom
metodom
Kapacitet nosivosti SC

SCo
• Na bazi proteklog saobraćajnog opterećenja preko SCol
procene zamora i procene preostalog veka SCf
kolovoza
SCeff

Doc.dr Goran Mladenovic Doc.dr Goran Mladenovic Vreme / Saobraćajno opterećenje

Analiza stanja nosivosti na bazi Analiza stanja nosivosti pomoću


snimanja oštećenosti merenja ugiba
• Ključna oštećenja fleksibilnih kolovoza: • Za fleksibilne kolovoze:
– Pukotine usled zamora u tragovima točkova – Procena nosivosti posteljice kolovozne konstrukcije –
– Kolotrazi povratni modul Mr
– Procena efektivnog strukturnog broja kolovozne
– Poprečne i podužne pukotine koje se razvijaju u
konstrukcije SNxeff
udarne rupe
• Za krute kolovoze:
• Analiza stanja elemenata za odvodnjavanje
– Procena prenošenja opterećenja preko spojnica J
• Kernovanje uzoraka – debljina i stanje slojeva – Procena nosivosti podloge – modul reakcije podloge
SN eff = a 1 D1 + a 2 D 2 m2 + a 3 D 3 m3 k
– Procena modula elastičnosti betona Ec
Doc.dr Goran Mladenovic Doc.dr Goran Mladenovic

ODRŽAVANJE PUTEVA
Doc.dr Goran Mladenović 10
Građevinski fakultet Univerziteta u 17.3.2014.
Beogradu
šk.2013/14 god.
VIII semestar

Analiza nosivosti na bazi izmerenih


Analiza nosivosti na bazi izmerenih ugiba
ugiba
• Kupa napona

Doc.dr Goran Mladenovic Doc.dr Goran Mladenovic

Proračun efektivnog strukturnog


Proračun modula posteljice broja kolovozne konstrukcije
• Iz jednačine Boussinesq -a za jednoslojni poluprostor: • Efektivni strukturni broj funkcija debljine kolovozne

MR =
(1− ν ) ⋅ P
2 konstrukcije i njenog kompozitnog modula:
SN eff = 0.0237 ⋅ D ⋅ 3 E p
π ⋅ r ⋅ dr
• Za ν = 0.5 0.24 ⋅ P • Preko rešenja Odemarka (MET) dobija se izraz za ugib
MR = u centru opterećenja za dvoslojni sistem:
r ⋅ dr
 1 
• Uslov: r > 0.7 ae  1−
2 
  D 
1+  
 1  a 
 
2 . ⋅ σo ⋅ a ⋅ 
d o = 15 + 
Ep  2 Ep 
ae = a 2 +  D ⋅ 3   D Ep 
 MR   MR 1 +  3  
   a M  
 R 
 
Doc.dr Goran Mladenovic Doc.dr Goran Mladenovic

Dijagram za procenu Ep/MR Proračun debljine ojačanja


 Debljina ojačanja se određuje iz razlike potrebne
nosivosti za novu kolovoznu konstrukciju SNf i
efektivne nosivosti postojeće kolovozne
konstrukcije:
SNol SNf − SN xeff
d ol = =
a ol a ol
 SNf se određuje po metodi AASHTO/93
(SRPS U.C4.015)

Doc.dr Goran Mladenovic Doc.dr Goran Mladenovic

ODRŽAVANJE PUTEVA
Doc.dr Goran Mladenović 11
Građevinski fakultet Univerziteta u 17.3.2014.
Beogradu
šk.2013/14 god.
VIII semestar

Proračun debljine ojačanja Određivanje SNf

 Reprezentativna vrednost modula posteljice za


dimenzionisanje ojačanja:
0.24 ⋅ P
MR = C ⋅
r ⋅ dr
 C – faktor korekcije s obzirom na sezonske uticaje
 C ≤ 0.33

Doc.dr Goran Mladenovic Doc.dr Goran Mladenovic

Tehnološke debljine slojeva Projektovanje ojačanja


Гgrupa saobraćajnog Vrsta asfalt-betona
opterećenja AB 4 AB 8 AB 11 AB 11s AB 16 AB 16s AB 22s
Auto-put i vrlo teško ne ne ne da ne da da • Prilikom projektovanja ojačanja potrebno je razmotriti
Teško ne ne ne da ne da da sledeće elemente:
Srednje ne da da da da ne ne – Stanje oštećenosti i popravka postojećeg kolovoza
Lako ne da da ne ne ne ne
Vrlo lako da da da ne ne ne ne – Kontrola reflektovanja pukotina
Pešačke i biciklističke staze, – Saobraćajno opterećenje
parkirališta za putnička vozila i da da da ne ne ne ne
– Stanje elemenata za odvodnjavanje
zaustavne trake na auto-putu
– Kolotrazi
– Reciklaža postojećeg kolovoza
Tehnološka Vrsta asfalt-betona – Strukturno u odnosu na funkcionalno ojačanje
debljina sloja
AB 4 AB 8 AB 11 AB 11s1 AB 16 AB 16s AB 22s – Materijali
(mm)
najmanje 20 30 35 40 50 60 70
– Bankine
najviše 30 40 50 60 60 75 85
1 Za auto-put i grupu vrlo teškog saobraćajnog opterećenja, najmanja tehnološka debljina

mora biti 50 mm
Doc.dr Goran Mladenovic Doc.dr Goran Mladenovic

Rekapitulacija - Analiza stanja


nosivosti fkk pomoću merenja ugiba
• Merenje ugiba kolovozne konstrukcija
• Korekcija ugiba s obzirom na temperaturu
• Normalizacija ugiba s obzirom na opterećenje
• Definisanje homogenih poteza
• Reprezentativni defleksioni bazen
• Nosivost kolovozne konstrukcije
– Metoda AASHTO 1993
– Backcalculation

Doc.dr Goran Mladenovic Doc.dr Goran Mladenovic

ODRŽAVANJE PUTEVA
Doc.dr Goran Mladenović 12

You might also like