mr. sc.

Domagoj Nikoli
Dualistiki kult Mitre u Jajcu i rimskoj Dalmaciji
Nisu Katakombe, nego dualistiki hram Mitre!
Mitraika ikona iz Jajca
Uod!
Smatra se da je, zajedno s konanim ilirskim porazom i rimskom invazijom, u prvom stoljeu
prije nove ere u nae krajeve stigao zoroastrijanski kult koji se izvrsno nakalemio na
postojeu ilirsku duhovnost te zasluuje nau golemu pozornost. Radi se, naravno, o
mitraizmu. Meutim, kada se taj kult pogleda izbliza moglo bi se takoer zakljuiti da su
pokoreni liri pomou religije i kulture iznutra nadvladali svoje rimske osvajae, a da
Rimljani nisu imali izbora do in!iltrirati se u ilirsku kozmologiju. "amjerno rabimo rije
kozmologija umjesto vjerovanje, budui da se ne radi o pukom vjerovanju ve o kozmikim
alegorijama.
#ako je rimska drava rasla, tako je rasla i potreba za vojskom pa se ona redovno popunjavala
neromanskim stanovnitvom. $ilo je izuzetno bitno uspostaviti stoernu religiju koja e
ukljuiti nove vojnike i dravne slubenike te tako osigurati drutvenu koheziju. Mitraizam je
bio gotovo idealan za tu svrhu, jer je zoroastrijanstvo dijelilo mnoge galske, keltske, odnosno
ilirske kon%ep%ije, a zbog svojih perzijsko&babilonskih korijena nipoto nije bio stran rimskoj
aristokra%iji. Slubeni%i pokorenih naroda lako su prihvaali mitraistiki kult i zatim ga irili
pokretima legija i individualnim migra%ijama demobiliziranih vojnika i dravnih slubenika.
'oavi tako u staro ilirsko& keltsko uporite na $alkanu, kult je prirodno nastavio ivjeti na
dubokim dualistikim korijenima koji su tu posaeni daleko prije dolaska Rimljana. "aime,
itava (uropa od Male )zije pa sve do *elike $ritanije, +panjolske i rske imala je
dualistiku duhovnost, a i danas obiluje drevnim dualistikim hramovima napravljenim po
izvorno perzijskom obras%u.
"#is kulta Mitre
, anti%i postoje razni tekstovi koji spominju -misterijski kult Mitre., a takoer i njegove
sljedbenike kao /erzijan%e. 0vo se logino vee s injeni%om da je ovaj religijski kult
zasnovan na zoroastrijankim uenjima. "jegova astro&teoloka pozadina ogleda se ve u
samom imenu kulta 1 2oroaster to na grkom znai -nepomuene zvijezde.. 3ome se koplja
o tome potie li kult iz /erzije ili Male )zije, ali treba naglasiti da je to pitanje gotovo
suvino, jer je u doba starog vijeka utje%aj /erzije na Malu )ziju toliko kardinalan da se moe
govoriti o jednom te istom kulturnom obras%u.
"ije poznato kad se u rimskoj dravi prvi put javlja mitraizam, ali veu popularnost i utje%aj
!ormira u Rimu u prvom stoljeu poslije #rista. "ajvii stupanj popularnosti dostie u treem
i etvrtom stoljeu. "aglo nestaje nakon 4odozijevog dekreta 567. godine kojim se zabranila
praksa tovanja tzv. poganskih kultova i tako provela religijska totalita%ija.
#ult Mitre bio je in%ija%ijski, pri emu je in%ija%ijskih stupnjeva bilo sedam, s time da se od
svakog ini%ijata oekivalo da proe barem etiri stupnja, a to su bili 8ora9 :;avran<,
"=mphus :Mladoenja<, Miles :*ojnik< i 3eo :3av<. /reostala tri stupnja vie ini%ija%ije bila
su rezervirana samo za odabrane> /erses :/erzijana%<, ?eliodromus :"ositelj sun%a< i /ater
:0ta%<. $itno je uoiti da su neki od ovih imena srodna onima kojima e se kasnije nazivati
vii ini%ijati 8rkve bosanske> did, gost i strojnik.
me /erzijana% ve samo po sebi rjeava dilemu o porijeklu same religije. Radi se, u stvari, o
kultu kojeg su izumili /itagorini duhovni o%i, odnosno kaldejski sveeni%i 1 sljedbeni%i
2aratustre. 0ni su bili nenadmani majstori kozmologije, astronomije, matematike i posebno
astrologije koju su smatrali osnovom za shvaanje kozmikog jedinstva koje se ostvaruje kroz
!raktalnost hologramskog svemira. 4aj prin%ip nama je danas poznat kroz kransku molitvu
-0e na., a glasi> -#ako na nebu, tako i na zemlji.. $ili su najbolji !ilozo!i, astronomi,
matematiari i teolozi svojega doba, a pitanje je kada su i gdje, ako uope jesu, do danas
nadmaeni.

"#is mitraikog oltara
"ajvaniji dio mitraistikog oltara, vrlo lijepa i znaajna dvostruka mitraika ikona, naena je
na dananjem groblju %rkve svetog Mihovila u /ostranju u /rolo%u 'onjem kod
motskog. "joj je, u simbolikom smislu, identina mitraika ikona iz Mitrasove uli%e u @aj%u,
s tim da je imotska ikona ipak u astro&teolokom smislu pre%iznija.
0ne zasluuju da se na njima malo dulje zadrimo, jer e nam svojim alegorijskim prikazom
omoguiti najbolji uvid u sustav mitraistikog vjerovanja, a kvalitetom i nainom izrade
odrediti zaviajnu i zanatsku pripadnost umjetnika. 4akoer e nam pomoi da uoimo da u
poznatom mitraikom svetilitu u @aj%u nedostaje jedna oltarna slika, ali i njeno oltarno
mjesto.
Mitraika ikona iz /rolo%a, sudei prema obliku i nainu izrade, pripada drugom stoljeu
poslije #rista, a nainjena je na relativno grub nain, vjerojatno u radioni%i nekog lokalnog
majstora. /o svojoj strukturi odgovara tehni%i izrade, a dijelom i simbolizmu steaka, to
ukazuje na to da su se jedinstvena duhovnost i zanatska tradi%ija ovog kraja, da tako kaemo,
re%iklirali kroz razliite teoloke obras%e tijekom dugih stoljea i tisuljea. 0na u @aj%u je iz
drugaije radioni%e -uvezenih. umjetnika, to ukazuje na strateku vanost @aj%a u sklopu
bogatih rudnih nalazita u sredinjoj $osni, odnosno tadanjoj rimskoj 'alma%iji. 0ve dvije
ikone zajedno ine kontrapunkt lokalnih i uvezenih umjetnikih izraza.
kone u stvari prikazuju meta!orinu sliku vjeite obnove kozmosa. /rikazuju jednu izuzetno
vanu situa%iju na nebu koja je alegorija vjeitog raanja i obnove ivota na 2emlji. Radi se o
zimskom solsti%iju, a slika tzv. tautokronije nije nita drugo do simbolian prikaz nebeskih
konstela%ija na prosinakom nonom nebu.
+to se zapravo dogaa na nonom nebu u vrijeme zimskog solsti%ijaA 0rion je sazvijee koje
se jo naziva i 3ov%em. 4o je stoga to on svojim oblikom podsjea na mladia uskog u
struku koji, kako emo vidjeti, lovi bika. 4aj uski struk se naziva 0rionovim pojasom u kojem
se nalaze tri sjajne zvijezde koje jo nazivamo i 4ri kralja. , doba $oia, odnosno zimskog
sun%ostaja, solsti%ija, s ta 4ri kralja upravlja se Sirius te zajedno ine prava% koji pokazuje
mjesto na kojem e BC. prosin%a izii Sun%e. , isto vrijeme 0rion konano sustie sazvijee
$ika kojeg jo od listopada slijedi, odnosno -lovi., na nonom nebu.
0bjasnimo sada umjetniku alegoriju odnosno astro&teoloku meta!oru o kojoj se ovdje radi.
)utor Mi%hael Speidel povezuje Mitru s sazvjeem 0riona :3ov%a< upravo zbog te svoje
prividne blizine i stalnog prividnog -nasrtanja. na sazvijee $ika u svom kretanju na nebu.
4akoer je uoio da se Mitra bez iznimke prikazuje kao mladi irokih ramena sa
svjetlu%avim pojasom koji hvata bika, to zaista podsjea na sazvijee 0riona. z identinih
alegorijskih razloga povezanim s ponovnim raanjem sun%a, 0rion su drevni (gipani
smatrali 0zirisom, bogom mrtvih koji takoer idu prema novom roenju.
Sazvijee $ika vidi se na nonom nebu sjeverne polutke od listopada do travnja, a u isto
doba moemo vidjeti i sazvijee 0riona. $ik na ikoni je prikaz istoimenog sazvjea,
:4aurus< dok zmija prikazuje sazvijee ?idre. Slijedei istu alegorijsku logiku, pas je, dakle
Sirius odnosno 8anis Major, gavran je 8orvus, pehar je sazvijee 8ratera odnosno /ehara,
lav je 3eo odnosno 3av, a krv koja lipti, a ponekad se prikazuje kao slap zrnevlja peni%e koji
sipi iz bikova vrata prikazuje zvijezdu )lpha *irginis, odnosno najsnaniju zvijezdu iz
sazvijea 'jevi%e koja se ba na dan $oia & raanja novog sun%a ponovo pojavljuje na
nonom nebu. 2ato i danas kranska teologija kae da je bog roen od djevi%e, to je jo
jedan alegorijski prikaz iste astro&teoloke slike.
, tom smislu plodnosti je dugaki bikov rep prikazan kao klas ita. Mitra desnom nogom
pritie bikove stranje noge i tako mu ne dozvoljava da se otrgne. spod bika prikazan je
+korpion koji skae na bikove genitalije i kopi ga. Simbolika je jasna> u doba +korpiona
:znai u mjese%u listopadu i studenom< konano prestaje doba plodnosti prirode :ukopljeni
bik< i tako poinje zima. $ik se tada pojavljuje na nonom nebu 1 simboliki prelazi u %arstvo
sjenki. 2imu simboliki oznaava drevni praznik Samhain :to znai kraj ljeta 7. studenog<, s
kojim pojava $ika na nonom nebu koin%idira. #asnije je Samhain papa ;rgur * prenio u
kranski kalendar preko 'unog dana, odnosno 'ana mrtvih.
2raka Sun%a koju alje Sol probija iz vjenosti kroz vijena% neba i preko 0rionovogD Mitrinog
pojasa upuuje prema mjestu bikove rane koja simbolizira raanje sun%a od 'jevi%e. "a tu
toku die se i pas, odnosno Sirius. #ao to smo ve kazali, ba na 2imski solsti%ij tri zvijezde
0rionovog pojasa spoje se sa Siriusom i tono na tom mjestu raa se Sun%e i poinje svoj
ponovni hod prema sjevernom nebu. S lijeve i desne strane nalaze se luonoe koje nazivamo
8autopates 1 ?esperus i 8autes 1 3u%i!er koji predstavljaju proljetni i jesenski ekvino%ij. ,
kasnijoj kranskoj simboli%i nazivamo ih ;abrijelom i Mihaelom. ;abrijel dri ugaenu
baklju, jer se radi o tome da je Sun%e nakon proljetnog ekvino%ija nadvladalo no, pa nam je
svjetlost baklje nepotrebna, a Mihael dri podignutu baklju, budui da je u %arstvu sjenki
mrano, jer no nadvladava dan. Mihael inae vodi due kroz tamu podzemlja.
$ikovu krv koja se prolijeva iz vrata, a negdje se zapravo radi o itu koje sipi iz rane na vratu,
to obilje koje nam daje djevi%a :)lpha *irginis<, piju zmija :simbol ktoninog podzemnog
boanstva i vjenosti, no ona je takoer drevni simbol keltskih naroda< te pas, koji je uvijek u
zapadnoj simboli%i simbol zagrobnog svijeta, na primjer, kao )nubis 1 egipatski bog s
pseom glavom. ?omer u lijadi Sirius naziva 0rionovim psom to izvrsno pristaje uz ovu
mitraiku ikonu, budui da se pas nalazi uz njegov pojas. Smatra se da je ktonska simbolika
psa zasnovana na tome to su psi esto jeli tijela strvina, ali i stoga to psi mogu nai izlaz iz
najdublje peine. 2ato, na primjer, svetog Roka takoer prati pas u doba *elike gospe &
uznesenja 'jevi%e na dnevno nebo, kada Sun%e poinje vidno gubiti svoju snagu, a zodijaka
vladavina 3ava 1 Sun%a prelazi u 'jevi%u koja nas odvodi do ekvino%ija. Sazvijee 'jevi%e
tada nestaje s nonog neba jer prelazi na dnevno. #ranska teologija u to doba godine i danas
slavi ,znesenje djevi%e Marije, odnosno $ogorodi%e 1 4eotokos.
"a grani%i ovostranog i onostranog nalazi se gavran, glasnik bogova, kojeg je, prema legendi,
)polon poslao po vodu, ali on ne dolazi, jer eka da sazriju smokve pa da se najede.
;avranova simbolika kod drevnih naroda je uvijek proroka. 0n je ujedno znak mudrosti,
dugovjenosti i onaj koji odvraa uroke. ;avran s ruba neba kao da govori> -"akon zime
dolazi ljeto, pa u se najesti smokava.. znad ovozemaljske s!ere nalaze se prikazi boanstva
Sun%a i Mjese%a, Sol i 3una koji vladaju nebeskom s!erom koja trans%endira nau zemaljsku
s!eru. /rikazani su na dualistiki nain tako da Sun%e predstavlja muki prin%ip, prin%ip
svjetla, vatre i energije, a 3una enski prin%ip, u kojem se svjetlost i energija re!lektiraju.
Sun%e ima aureolu kojoj dominira osmokraki kri, koji je simboliki prikaz keltskog
kalendara, odnosno kotaa vremena. 3una ima ensku !rizuru i simbol mjese%a u obliku
rogova, nonog hadskog boanstva te tako predstavlja suprotni pol dualistikog obras%a od
mukog, solarnog prin%ipa.
$akljonoe predstavljaju dva ekvino%ija, na nain da njihove prekriene noge simboliziraju
dva mjesta u kojima se kria zodijak s nebeskim ekvatorom koji de!inira ekvino%ije.
"apomenimo i to da se u doba ravnodnevni%e kriaju nebeske putanje Sun%a i Mjese%a,
budui da Mjese% zimi slijedi ljetnu putanju Sun%a, a ljeti zimsku.
(kvino%iji su vani i za simboliku pomi%anje kozmike s!ere, koje je zapadu otkrio grki
astronom ?iparh u drugom stoljeu prije #rista, a #aldej%i su za nju znali daleko prije njega.
,ostalom, i sam je ?iparh, koji je rodom bio iz "ikeje u Maloj )ziji, zavrio kaldejske kole
to ponovo dokazuje nau tvrdnju o perzijskom odnosno babilonskom podrijetlu mitraikog
kulta. $udui da se zemlja nepravilno rotira oko svoje osi i pritom zanosi, njezina os se sporo
pomie po nebu. 4a pojava naziva se pre%esija ekvino%ija. 4o pomi%anje je pomaklo proljetni
ekvino%ij iz konstela%ije $ika u 0vna i tako se zavrilo doba $ika i otpoelo doba 0vna nekih
B,BEE godina prije #rista. z simbolike Mitrinog kulta i rtvovanja $ika u kojem se raa novo
Sun%e, odnosno novi ivot, moemo vidjeti da je mitraistiki kult mnogo stariji od njegovog
navodnog dolaska u ove krajeve s Rimljanima. 4o je bio kult Sun%a koje se raa u $iku po
pre%esiji ekvino%ija, isto kao to je judaizam kult 0vna, a kranstvo kult Ribe. /re%esija
ekvino%ija ide obrnutim smjerom po zodijaku, pa se zbog obrnutog smjera naziva pre%esija
umjesto pro%esija. z simbolike $ika po pre%esiji ekvino%ija slijedilo bi da je Mitrin kult
izuzetno star, ak toliko da njegovi poe%i vjerojatno seu u peti milenij prije #rista.
"akon sagledavanja ovih vieslojnih i vrlo kompleksnih astronomskih meta!ora vidimo da
mitraistiki kult nije bio neki primitivni koljaki ritual, dakle kult sirotinje, grubijana i
primitiva%a koji kolju stoku, jer jedva ekaju da se najedu, ve visokoso!isti%irano simboliko
prikazanje kozmikih i astroteolokih realnosti. Stigao je, dakle, u rimsku dravu relativno
kasno i to preko Male )zije gdje su ta vjerovanja imala itekako duboko uporite, a tamonji
;alaani su ionako bili liri 1 izbjegli%e s $alkana i samim tim itekako batini%i europske
predrimske kulture. Rimska drava je rasla nautrb neromanskog stanovnitva te je
ukljuivala i one koji nisu ba bili time oduevljeni, blago reeno. $udui da se u naim
krajevima mogu vidjeti i predrimski utje%aji zoroastrijanstva, vjerojatno je i neki oblik kulta
Mitre i kod nas ve bio zateen, a vjerojatno je imao i oblik posve spe%i!ian za ove krajeve.
Druga strana Mitraike ikone
Mitraika oltarna ploa naena u /rolo%u 'onjem kod motskog imala je i os po kojoj se
okretala, a na svojoj poleini ima jo jednu sliku. 0na e nam pomoi da se doaramo
simboliku ljetnog solsti%ija i zamislimo onu koja sad nedostaje u podzemnom mitreju u @aj%u,
a koja je imala isti takav alegorijski prikaz ljetnog solsti%ija.
/rema legendi Mitra i Sol sada blaguju u pilji. Sol tamo krije MitruD 0riona koji se ne vidi na
nonom nebu. $ik kojeg takoer tada vie nema na nonom nebu nalazi se pred njima. spod
stola nalazi se lav, simbol Sun%a, a djevi%a, odnosno 'ijana je sad na nonom nebu pa lovi
jelene po (lizejskim poljima. ;abrijel posluuje hranu koju nosi proljee, a 3u%i!erD Mihael
nosi vino. 'o drugog *atikanskog kon%ila ;abrijel se slavio BC. oujka, a /ravoslavna %rkva
ga jo i danas slavi na taj dan. 0n je uvar proljetnog ekvino%ija, a proljee nam nosi hranu
kroz ivotinjske okote i prve plodove prirode. Mihael koje slavimo u doba jesenskog
ekvino%ija nosi nam vino, a vino nam pomae u susretu s podsvijesti. 2ato mnogi mistini
redovi, ukljuujui i su!ijske bektaije koriste vino u svojim obredima.
,z to je prikazana jo jedna zvjezdana alegorija. /rema toj legendi, kad se ;avran konano
vratio )polonu koji ga je poslao po vodu, za svoje kanjenje optuio je vodenu zmiju pa se
)polon naljutio te ih je sve kaznio uznijevi ih na nebo. ;avrana je postavio kraj zmije i
pehara. sve do danas, zmija uva vodu od vjeito ednog gavrana koji se najeo ljetnih
smokava, pa eljno gleda u pehar koji mu je, iako nadomak, vjeito van dometa. to je jedna
astro&alegorija. "aime ;avran se izvrsno vidi na nonom nebu u vrijeme ljetnog solsti%ija pa
sve do jesenske ravnodnevni%e. 4ada se mie na grani%u neba gdje ostaje itavu zimu kako ga
prikazuje prva ikona.
Dualistiki Mitrin hram u $ajcu
'ok nije sporno da se u @aj%u nalazi Mitrej u Mitrasovoj uli%i, gotovo je posve nevjerojatno
da se do sada nitko nije sjetio da se u tzv. katakombi u stvari radilo o podzemnom mitreju 1
peini u kojoj se nalazila druga ikona posveena ljetnom solsti%iju koja sada tamo nedostaje.
/rvo, radi se o tome da su se takve ikone nalazile u peinama, podzemnim hramovima.
2imska ikona je rad vrhunske kvalitete koja je relje!no isklesana u ogromnoj stijeni ija se
masa protee izvan postojeeg objekta. 4a mitrina ikona plijeni kako izvrsnom umjetnikom
obradom kamena tako i svojom pre%iznom orijenta%ijom ravno prema raanju sun%a na
zimskom solsti%iju, otprilike 5F stupnja juno od istoka 1 a to je upravo !antastina
pre%iznost relje!nog klesanja jedne kamene gromadeG. ,pravo na tom prav%u se nalazi peina
koju danas nazivamo katakombama ili podzemnom %rkvom. 0na lei na istom prav%u od 5F
stupnja, ali je suprotno orijentirana 1 ona gleda ravno prema zalasku sun%a na ljetnom
solsti%iju, a tu bi nam nebesku alegorijsku priu kazala druga ikona koja sada nema. "o kako
smo ve kazali, za njezinu rekonstruk%iju moe nam posluiti druga strana mitraike ikone
koja je naena kod %rkve sv. Mihovila u /rolo%u kod motskog.
'io -katakombi. je isklesan mnogo kasnije, ukljuujui i podzemni oltar, jer na to ukazuje i
grubost klesanja tih detalja, osobito nasuprot stropovima i arkadama koji predstavljaju
izuzetno !in i pre%izan klesarski rad. "o meutim 1 preivjeli su dualistiki simboli koji na
ovim prostorima gotovo neunitivo izviru iz tlaG
/osebno je zanimljivo i to da udaljenost izmeu Mitrinog hrama u Mitrasovoj uli%i i tzv.
-katakombi. iznosi tono 5HC metara to simboliki prikazuje kretanje sun%a kroz godinu
danaG
'akle, nema sumnje o emu se tu zapravo radi. , @aj%u kod Medvjed kule nikada nisu bile
nikakve -katakombe., a podzemna %rkva nastala je prepravkom mitraike peine koja je
zajedno s mitrejem u Mitrasovoj uli%i inila jedinstveno dualistiko svetite. *jerojatno se
radi o jedinstvenom sauvanom takvom spomeniku u svijetu i vrijeme je da konano dobije
svoju pravu valoriza%iju koja bi trebala zapoeti time da se stvar nazove pravim imenom 1
jedinstveni dualistiki Mitrin hram u @aj%u koji se potpuno uklopio u uvrijeena dualistika
shvaanja kozmosa koja su na ovim prostorima prisutna od pamtivijekaG
%akljuak!
, @aj%u se nalazi jedinstveni dualni Mitrej, a ne tzv. katakombe. 2a to postoje sljedei
neoborivi dokazi>
7. 0dnosi konstela%ija koje opisuje misterijski kult Mitre dogaaju se upravo na zimski i
ljetni solsti%ij
B. /oprene osi oba hrama nalaze se na istom prav%u, s tim da onaj u Mitrasovoj uli%i
gleda u izlazak sun%a na zimski solsti%ij, a onaj u tzv. -katakombi. gleda u zalazak
sun%a na ljetni solsti%ij.
5. 4a poprena os lei na priblino 5F stupnja otklona od istoka prema jugu, to je
priblino linija izlaska sun%a na zimski solsti%ij i zalaska sun%a na ljetni solsti%ij na
naoj geogra!skoj irini.
F. ,daljenost ova dva pola jedinstvenog mitraikog hrama je 5HC metara to simbolino
prikazuje kretanje sun%a kroz godinu dana.