Statistike metode: zimski semestar

1
2013./2014.
Statistike metode
za poslovno odluivanje
4 ECTS boda

IZVANREDNI STUDIJ


2
Nastavnici:
prof. dr. sc. Maja Biljan-August
doc. dr. sc. Ana tambuk


NASTAVA:
IZVEDBENI PLAN

Statistike metode: zimski semestar

3
2013./2014.
Tematske cjeline
4
16. studenog 2013.
Uvod u kolegij
Standardna dekompozicija vremenskog niza
Priprema za 1. kolokvij
Repetitorij
07. prosinca 2013.
1. kolokvij
Skupni indeksi cijena i kolina
Priprema za 2. kolokvij
11. sijenja 2014.
2. kolokvij
Regresijska i korelacijska analiza

LITERATURA
Statistike metode: zimski semestar
5
2013./2014.
Udbenici i web izvori
6
Obavijesti o kolegiju i NASTAVNI
MATERIJALI dostupni su na sustavu Merlin:
http://moodle.srce.hr/
Biljan-August, M.; Pivac, S.; tambuk, A.:
Upotreba statistike u ekonomiji, 2. izdanje
www.efri.uniri.hr (E-izdanja nastavnika)
Dumii, K.; Bahovec, V.: Poslovna
statistika,
Sveuilina tiskara, Zagreb, 2011.
Black, K.: Business Statistics for
Contemporary Decision Making,
John Wiley&Sons, Ltd, 2003

% OCJENE NA NASTAVI
Statistike metode: zimski semestar
7
2013./2014.
Nastava (ukupno do 70% ocjene)
8

Obavezno na nastavu nositi KALKULATOR i papir na
kojem je napisano ime i prezime i JMBAG!

Do 70% ocjene tijekom nastave moe se ostvariti na
sljedei nain:
Provjera znanja preko KOLOKVIJA:
kolokviji su najavljeni u izvedbenom planu nastave
predviena su 2 kolokvija
svaki kolokvij moe donijeti do 25% ocjene
na kolokvijima je mogue ukupno ostvariti do 50%
Seminarski rad (do 20% ocjene)
Kolokviji
9

1. kolokvij
Rjeavaju se zadaci
Gradivo: Dekompozicija vremenskog niza
2. kolokvij
Rjeavaju se zadaci
Gradivo: Analiza vremenskog niza - indeksi


Na kolokvij student treba donijeti papir i kalkulator
Na kolokviju je dozvoljena upotreba literature.
POPRAVNI kolokviji
10

POPRAVNI kolokvij pie se u terminima ISPITA.
VANO! Pristupanje popravnom kolokviju prijavljuje
se putem sustava http://moodle.srce.hr
Popravni kolokviji piu se poslije ispita
Napomena za studente koji nakon ispita piu popravni kolokvij:
Ispit e se ocijeniti samo za one studente koji su ostvarili
uvjet za pristup ispitu.
Studentu koji ponavlja kolokvij brie se prethodno ostvareni
% ocjene iz tog kolokvija

Na kolokvij student treba donijeti papir i kalkulator.
Na kolokviju je dozvoljena upotreba literature.

Pravila ponaanja studenta na
pisanom ispitu (kolokvij i ispit)
Za vrijeme pisanja pisanog ispita nije dozvoljeno:
bilo kakvo precrtavanje ili brisanje zaokruenog odgovora
prepisivanje, razgovaranje ili okretanje
pisanje grafitnom olovkom
imati ukljuen mobitel
nepravovremeno predavanje rada nakon to je nastavnik dao znak da
je vrijeme za pisanje rada zavrilo te ne odlaganje rada na znak
nastavnika
U svim navedenim sluajevima predmetni nastavnik ispit nee ni
razmatrati, a student e dobiti 0% ocjene na pisanom ispitu.
Svaki oblik varanja na kolokvijima/ispitima (dogovaranje, prepisivanje,
pisanje po klupama i zidovima, koritenje alabahtera, koritenje
elektronikih i ostalih pomagala, slikanje ispita, prepisivanje ispita,
podmetanje ispita, zamjena ispita i ostalo) bez iznimke sankcionira se
udaljavanjem s kolokvija/ispita i njegovim nepriznavanjem (Dekan).


ISPIT
Statistika analiza: zimski semestar
12
2013./2014.
Tko moe pisati ispit?
13


Ispitu moe pristupiti onaj student koji
je tijekom nastave sakupio najmanje
50% ocjene.
Na ispitu nije dozvoljena upotreba
literature niti drugih pomagala.

Izlazak na ispit prijavljuje se preko
STUDOMATA
Tko jo moe pisati ispit?
14

Ispitu moe pristupiti i student koji je
tijekom nastave sakupio od 40% do
49,9% ocjene.
Ako je takav student rijeio 50% ispita,
ostvario je ECTS bodove i ocjenjuje se
ocjenom E (dovoljan), odnosno 50% ocjene.

Izlazak na ispit prijavljuje se preko
STUDOMATA.
Ispit (do 30% ocjene)
15

Ispit je test s 30 pitanja i ponuenim
odgovorima (4 ponuena odgovora)
Za prolaz je potrebno 50% tonih odgovora:
0-14 tonih odgovora ocjenjuje se s
0% ocjene
15 tonih odgovora ocjenjuju se s
15% ocjene
16. i svaki naredni toni odgovor donosi po
+1% do ukupno 30% ocjene
Vano je vrijeme (30 minuta) ako se vrijeme
prekorai ispit se ne priznaje.
Tko je poloio ispit?
16
Ispit je poloio onaj student koji je na nastavi ostvario
najmanje 50% ocjene, odnosno ukupno ostvario najmanje
65% ocjene (zbrajajui % na kolokvijima, seminarima i
zavrnom ispitu) obavezno je rijeiti 50% ispita.
Raspodjela ostvarenog % ocjene i konana ocjena
Ostvareni % ocjene 65-69,9 70-79,9 80-89,9 90-100
ECTS ocjena D C B A
Ocjena 2 3 4 5
Student moe polagati ispit iz istog predmeta najvie
tri puta u jednoj godini.


ISPITNI ROKOVI
Statistike metode: zimski semestar
17
2013./2014.
Ispitni rokovi
18
Ispitni rokovi te rokovi za prijavu i odjavu
ispita vidljivi su na STUDOMATU
(prijavljuju se ispitni rokovi iskljuivo za
izvanredne studente!)
ZIMSKI ISPITNI ROK
25. sijenja 2014.
08. veljae 2014.
JESENSKI ISPITNI ROK
jedan termin
u rujnu 2014.


PRIMANJE STUDENATA
Statistike metode: zimski semestar
19
2013./2014.
Konzultacije
20


Petkom: 12-14 sati
Kabinet 88 (4. kat)
Tel.: 051/355-168

Postupak za koritenje
sustava MERLIN:
http://moodle.srce.hr/

Statistike metode: zimski semestar
21
2013./2014.
Merlin (moodle.srce.hr)
Da bi student imao PRAVO PRISTUPA
kolegiju preko sustava Merlin
(moodle.srce.hr) student treba imati svoj
AAI identitet.
Prilikom upisa prve godine studija svaki student je dobio
AAI identitet.
Ukoliko student nije ranije dobio svoj AAI identitet mora ga
pribaviti. Za pribavljanje AAI treba se javiti u Evidenciju
studija.
Student koji je zaboravio svoju AAI, odnosno lozinku, treba
se osobno javiti u Evidenciju studija u uredovno radno
vrijeme. Ponovno izdavanje lozinke naplauje se 50 kn.
22
Merlin (moodle.srce.hr)
Postupak za KORITENJE SUSTAVA Merlin
(moodle.srece.hr):
Otvoriti stranicu: http://moodle.srce.hr
Izabrati rubriku Prijava.
U rubrici korisnika oznaka upisati svoj AAI identitet.
Zaporka se dobije zajedno s AAI.
Prilikom prve prijave na sustav Merlin u rubrici:
Administracija / Postavke profila / Promijeni osobne
podatke: treba provjeriti svoju e-mail adresu.
U prozoru Merlin: Pregled mojih kolegija izabrati
Statistike metode za poslovno odluivanje.
23
Merlin (moodle.srce.hr)
Nefunkcioniranje SUSTAVA Merlin (moodle.srce.hr):
Ukoliko se student moe prijaviti u sustav Merlin
(moodle.srce.hr), ali ne moe pristupiti kolegiju treba:
Prvo: provjeriti na Studomatu ili u Evidenciji studija
je li kolegij i semestar upisan.
Ako je kolegij upisan, na adresu ana@efri.hr poslati
e-mail sljedeeg sadraja: JMBAG, AAI, smjer,
izvanredni studij, ime prezime, kolegij Statistike
metode za poslovno odluivanje, opis problema. (npr.:
0800222222, janal@efri.hr, Jana Lovri, izvanredni
studij, kolegij Statistike metode za poslovno
odluivanje, opis problema).
24
Merlin (moodle.srce.hr)
Nefunkcioniranje SUSTAVA Merlin (moodle.srce.hr):
Ukoliko se student ne moe prijaviti u sustav Merlin
(moodle.srce.hr), treba
Prvo dobaviti AAI
Nakon pribavljenog AAI, ako je kolegij upisan, na
adresu ana@efri.hr poslati e-mail sljedeeg
sadraja: JMBAG, AAI, smjer, izvanredni studij,
ime prezime, kolegij Statistike metode za poslovno
odluivanje, opis problema. (npr.: 0800222222,
janal@efri.hr, Jana Lovri, izvanredni studij, kolegij
Statistike metode za poslovno odluivanje, opis
problema).

25

UPUTE ZA IZRADU
SEMINARSKOG RADA
26

Statistike metode: zimski semestar

2013./2014.
Postupak izrade seminarskog rada
27
Na Merlin se prijavljuje jedna od ponuenih tema
seminarskog rada.
Napisan rad, u skladu s uputama, dostaviti na Merlin
ili na e-mail adresu: ana@efri.hr (dr. Ana tambuk)
ili predati na nastavi.
KRAJNJI ROK ZA PRIJAVU RADA JE
11.01.2014.
KRAJNJI ROK ZA PREDAJU RADA JE
25.01.2014.
IZVAN NAVEDENIH ROKOVA RADOVI SE NEE
RAZMATRATI!
Sadraj seminarskog rada (1)
28
Seminarski rad je obujma 3-5 stranica.
Po formi rad treba imati: uvod, metodoloku i
sadrajnu analizu, zakljuak i popis literature.
U seminarskom radu treba upotrijebiti jednu od
sljedeih metoda:
Analiza vremenskog niza
Skupni indeksi
Dekompozicija vremenskog niza
Regresijska analiza.
Sadraj seminarskog rada (2)
29
Kod izrauna statistikih pokazatelja treba
navesti:
Obrazac i vrijednost pojedinih koliina u
obrascu (obrasci trebaju biti napisani uz
pomo ureivaa formula npr. Equation
Editor)
Izvor mora biti uz tablice s podacima.
U radu treba navesti metodoloko obrazloenje
osnovnih varijabli (podataka) u sljedeim
elementima:
definicije
vremensko odreenje varijabli
osnovna jedinica promatranja i obuhvat
upotrijebljene klasifikacije
drugi relevantni metodoloki elementi.
Rezultate analize treba prikazati numeriki i
grafiki te ih komentirati.

30
Sadraj seminarskog rada (3)
Standardna dekompozicija izvoza Hrvatske od 2009. do 2012.
(mjeseni podaci) Izvor: www.dzs.hr; Priopenja
Standardna dekompozicija uvoza Hrvatske od 2009. do 2012.
(mjeseni podaci) Izvor: www.dzs.hr; Priopenja
Standardna dekompozicija prijevoza putnika u RH od 2008. do 2011.
(tromjeseni podaci) Izvor: www.dzs.hr; Priopenja
Standardna dekompozicija prijevoza robe u RH od 2008. do 2011.
(tromjeseni podaci) Izvor: www.dzs.hr; Priopenja
Analiza kretanja BDP-a po stanovniku u RH od 2001. do 2011. (euro)
Izvor: www.dzs.hr; Priopenja
Trend ukupnog broja zaposlenih u RH od 2001. do 2011.
Izvor: www.dzs.hr; Priopenja
Tema prema izboru polaznika
31
Primjeri tema seminarskog rada (4)







IZVORI PODATAKA
32
SEMINARSKI RAD
Metoda skupnih indeksa
Metoda skupnih indeksa podrazumijeva:
Jednostavne indekse cijena
Jednostavne indekse koliina
Jednostavne indekse vrijednosti
Laspeyresov indeks cijena
Paascheov indeks cijena
Fisherov idealni indeks
Usporedbu Laspeyresovog i Paascheovog
indeksa
33
Standardna dekompozicija vremenskog niza
Metoda dekompozicija vremenskog niza
podrazumijeva:
trend (ciklus) komponentu
sezonsku komponentu
sluajnu (rezidualnu) komponentu
desezoniranu seriju
Student sam bira hoe li napraviti
dekompoziciju po tromjesejima
(kvartalima) ili po mjesecima.
34
Mjeseni podaci mogu se pretvoriti u
tromjesene podatke na sljedei nain:
I. kvartal = sijeanj + veljaa + oujak
II. kvartal = travanj + svibanj + lipanj
III. kvartal = srpanj + kolovoz + rujan
IV. kvartal = listopad + studeni + prosinac
Npr. broj dolazaka turista u 3. kvartalu je zbroj
dolazaka turista u srpnju, kolovozu i rujnu.
35
Standardna dekompozicija vremenskog niza
Za izbor trend komponente potrebno je
promotriti zbirni redak po godinama (grafiki i
raunski):
Ukoliko zbirne vrijednosti promatranih godina
pokazuju tendenciju konstantnog rasta ili pada
moe se upotrijebiti metoda linearnog trenda.
Ako je trend pojave priblino paralelan s apscisom
(s osi x) mogu se raunati sezonski indeksi na bazi
opeg prosjeka.
U ostalim sluajevima moe se primijeniti metoda
krivolinijskog trenda tj. metoda pominih prosjeka.

36
Standardna dekompozicija vremenskog niza
Kod primjene metode metoda pominih
prosjeka:
Za kvartalne podatke treba raunati pomine
prosjeke za 4 razdoblja, M=4
(etverogodinji pomini prosjeci).
Za mjesene treba raunati pomine prosjeke
za 12 razdoblja, M=12.


37
Standardna dekompozicija vremenskog niza
Regresijska i korelacijska analiza
Metoda korelacijske i regresijske analize
ukljuuje:
Regresijsku jednadbu
Koeficijent determinacije
Koeficijent varijacije regresijskog modela
Koeficijent korelacije
Za izradu korelacijske i regresijske analize
preporua se koritenje nekog programskog
alata, npr. MS Excel s modulom Data
Analysis (analiza podataka).
38
Izvori podataka skupni indeksi
Kod metode skupnih indeksa potrebno je
prikupiti cijene (p) i koliine (q) u zadanim
godinama.
Ovisno o temi, pod cijenom se moe smatrati
cijena nekog proizvoda ili plaa odreene
skupine zaposlenih.
U pojedinim temama, u koliinu se ubraja
proizvedena koliina nekog proizvoda ili broj
odreene skupine zaposlenih osoba.

39
Izvori podataka skupni indeksi
Svi podaci nalaze se u Statistikim ljetopisima
Hrvatske (SLJH), na adresi www.dzs.hr.
Za svaku temu potrebno je prikupiti podatke iz
vie tablica u ljetopisu, a za neke teme treba
koristiti ljetopise razliitih godita.
Uz svaku temu navedeni su brojevi tablica iz
SLJH-2011.
Ukoliko za neku temu treba koristiti ljetopise
starijih godita, tada student sam treba
pronai odgovarajue tablice u starijim SLJH.


40
Izvori podataka skupni indeksi
Primjer teme: 'Skupni indeksi cijena u 2010. g. u
odnosu na 2007. g. za 3 vrste poljoprivrednih
proizvoda: kukuruz u zrnu merkantilni; groe za
preradu i jelo; eerna repa, izvor: DZS, SLJH,
tablica: 16-26; 16-1; 16-12; 16-6.
Uz temu je naveden izvor: SLJH, tablica: 16-26; 16-
1; 16-12; 16-6.
To znai da se u SLJH iz 2011. godine (SLJH-2011)
u navedenim tablicama trebaju potraiti podaci.
U ovom primjeru na taj nain su pronaeni podaci o
cijenama u 2010. g te o potronji u 2007. i 2010. g.



41
Izvori podataka skupni indeksi
Za one podatke koji se ne pronau u ovom
SLJH potrebno je u SLJH starijeg godita
potraiti podatke.
Student sam mora pronai odgovarajuu
tablicu u starijim SLJH.
U primjeru se cijene iz 2007. g. ne mogu
pronai u navedenom SLJH, stoga su podaci
potraeni u ljetopisu iz 2010. g. Traeni
podaci su pronaeni u SLJH-2010, u tablici
15-27.



42
Izvori podataka skupni indeksi


43
Proizvod
Mj.
Jed.
Prosjena cijena Godinja proizvodnja
2007. 2010. 2007. 2010.
kukuruz u
zrnu
merkantilni
t 1.467,03 1.041,89 1.425 2.068
groe za
preradu i jelo
kg 5,88 5,34 197.979 207.743
eerna repa
t 234,49 215,91 1.582.606 1.249.151
SLJH-
2011
t. 16-26
SLJH-2011
t. 16-1
SLJH-2011
t. 16-12
SLJH-2011
t. 16-6
SLJH-
2010
t. 15-27
Cijene i proizvodnja triju poljoprivrednih proizvoda u 2007. i 2010. g
Izvor: SLJH-2011, tablice 16-1, 16-6, 16-12, 16-26 i SLJH-2010, tablica 15-27
Izvori podataka dekompozicija
Kod metode dekompozicije vremenskog
niza treba prikupiti podatke po
tromjesejima (kvartalima) ili po
mjesecima.
Podatke je potrebno prikupiti za najmanje 3
godine. To znai da je potrebno prikupiti 12
kvartalnih ili 36 mjesenih podataka.



44
Izvori podataka dekompozicija
Svi podaci nalaze se u Statistikim
priopenjima, na adresi www.dzs.hr.
Za svaku temu potrebno je prikupiti
podatke iz razliitih brojeva statistikih
priopenja dok se ne prikupi dovoljan broj
podataka.
Uz svaku temu u rubrici tablica navedeni
su nazivi podruja i nazivi priopenja u
2012. g.

45
Izvori podataka dekompozicija
U naznaenom priopenju student sam
treba pronai u kojoj tablici se nalaze
potrebni podaci.
Kada se trae podaci starijih godita,
student sam treba pronai odgovarajua
priopenja i odgovarajue tablice.


46
Izvori podataka dekompozicija
Primjer teme 'Standardna dekompozicija
izvoza roba iz RH', izvor: DZS, Priopenja,
tablica: Trgovina i ostale usluge, robna
razmjena s inozemstvom i turizam / Robna
razmjena Republike Hrvatske s inozemstvom
u 2012.
Podaci su zapisani u Statistikim
priopenjima. Naziv podruja je: Trgovina i
ostale usluge, robna razmjena s inozemstvom
i turizam.

47
Izvori podataka dekompozicija
U tom podruju treba potraiti Priopenje
pod nazivom: Robna razmjena Republike
Hrvatske s inozemstvom.
S obzirom da su potrebni podaci od 2009. do
2011. Potrebno je pretraiti starija izdanja
priopenja dok se ne sakupe svi podaci o
izvozu roba od sijenja 2009. do prosinca
2011.


48
Izvori podataka dekompozicija
U novijem broju priopenja: 4.2.1/12 podaci
o izvozu roba mogu se pronai u tablici 1.:
Robna razmjena Republike Hrvatske s
inozemstvom.
Stariji podaci mogu se nalaziti u
priopenjima koji imaju drugi naziv ili
pripadaju u druga podruja.


49
Izvori podataka - regresija
Kod metode regresijske i korelacijske
analize prikupljaju se godinji podaci za
dvije pojave istodobno.
Podatke je potrebno prikupiti za najmanje
10 godina.
Obrauju se posljednji dostupni podaci.



50
Izvori podataka - regresija
Svi podaci nalaze se u Statistikim ljetopisima
Hrvatske (SLJH), na adresi www.dzs.hr.
Za svaku temu potrebno je prikupiti podatke iz
vie tablica u ljetopisu, a za neke teme treba
koristiti ljetopise razliitih godita.
Uz svaku temu navedeni su brojevi tablica iz
SLJH-2011.
Ukoliko za neku temu treba koristiti ljetopise
starijih godita, tada student sam treba
pronai odgovarajue tablice u starijim SLJH.


51
Izvori podataka - regresija
Primjer teme: 'Proizvodnja maslina i
proizvodnja maslinovog ulja, izvor: DZS, SLJH,
tablica: 16-9; 16-11
Uz temu je naveden izvor: SLJH, tablica: 16-9 i
16-11.
To znai da se u SLJH iz 2011. godine (SLJH-
2011) u navedenim tablicama trebaju potraiti
podaci.
U ovom primjeru na taj nain su pronaeni
podaci o proizvodnji maslina od 2006. do 2010. g
te o proizvodnji maslinovog ulja od 2001. do
2010. g.



52
Izvori podataka - regresija
Za one podatke koji se ne pronau u ovom
SLJH potrebno je u SLJH starijeg godita
potraiti podatke.
Student sam mora pronai odgovarajuu
tablicu u starijim SLJH.
U primjeru se proizvodnja maslinovog ulja od
2001. do 2005. g. ne moe pronai u
navedenom SLJH, stoga su podaci potraeni
u ljetopisu iz 2009. g. Traeni podaci su
pronaeni u SLJH-2009, u tablici 15-9.



53
Izvori podataka - regresija




54
Godina
Proizvodnja
maslina (t)
Proizvodnja
maslinovog ulja (hl)
2001. 19 413 33 756
2002. 32 955 55 000
2003. 9 482 17 086
2004. 20 613 37 146
2005. 36 602 60 232
2006. 27 530 45 652
2007. 34 527 57 790
2008. 35 955 57 665
2009. 32 592 53 735
2010. 38 001 52 055
SLJH-2011
t. 16-11
SLJH-2011
t. 16-9
SLJH-2010
t. 15-9
Proizvodnja maslina i maslinovog ulja u RH od 2001. do 2010. g
Izvor: SLJH-2011, tablice 16-9 i, 16-11 i SLJH-2010, tablica 15-9
Konzultacije za seminarski rad
Sva pitanja u vezi seminarskog rada studenti
mogu postaviti doc. dr. Ani tambuk
(ana@efri.hr) u vrijeme konzultacija
petkom od 12 do 14 sati ili putem e-maila.
55