Jezik, 54., M. Grevi, Instrumental imenica i-vrste na -st ...

15
INSTRUMENTAL IMENICA I-VRSTE NA -ST
U SUVREMENOME HRVATSKOME KNJIEVNOM JEZIKU
Mario Grevi
einu imenica i-vrste tvore imenice koje zavravaju na -st. Raspodjelu
nastavaka -i i -ju u instrumentalu jednine tih imenica istraio sam na te-
melju raunalnoga korpusa koji obuhvaa 220 milijuna rijei iz sljedeih
priopajnica:
Vjesnik 1997. (svibanj) 2004. (sijeanj) 64 603 416 pojavnica
Slobodna Dalmacija 1999. (lipanj) 2004. (travanj) 67 536 488 pojavnica
Narodne novine 1990. (sijeanj) 2000. (veljaa) 45 988 836 pojavnica
1
Veernji list 2000. (oujak) 2003. (prosinac) 27 497 528 pojavnica
HRT 1998. (rujan) 2004. (travanj) 19 097 256 pojavnica
Istraene imenice uvijek dobivaju nastavak -ju ako nisu u svezi s kakvim atribu-
tom, prijedlogom ili nekom drugom imenicom s instrumentalnim nastavkom. Usp.
u tome smislu instrumental imenice uvstvenost:
Pristup gospodina Horvata aktualnim problemima kajkavtine obiljeen je uvstvenou
velikog kajkavskog entuzijasta. (Vjesnik, 12. oujka 2001.)
Moebitne iznimke s nastavkom -i (koje nisam zabiljeio) ne naruavaju pravilo
da se s imenicama na -st, kada su bez instrumentalnoga oznaioca (atribut, itd.), u
jeziku istraenih glasila redovito rabi nastavak -ju.
Nastavak -i uobiajen je u istraenim imenicama samo onda kada je instrumen-
talni oblik kao takav jasno oznaen dodatnim reeninim oznaiocima. Usp. npr.
atributom oznaeni neizravni objekt u reenici poelo je sustavno bavljenje tom
aktivnosti ili prilonu oznaku drutva s prijedlogom bori se s opasnosti. Meutim,
ni u takvim se svezama ne rabi samo nastavak -i (-sti), ve i nastavak -ju (-u). S
ciljem da tu dvostrukost poblie istraim, ispisao sam iz korpusa sve instrumentale
na -i (-sti) i -ju (-u) kojima prethode atributi (-om) i prijedlozi nad, pod, pred, s i
sa. Tablica s rezultatima ovdje se ne moe objaviti zbog prostornih razloga. Uobli-
ena je ovako:
V
V
1
Iscrpljena graa iz Narodnih novina sadri i oglasni dio. Stoga je znatno vea nego ona koja je u
prodaji dostupna na CD-u.
Jezik, 54., M. Grevi, Instrumental imenica i-vrste na -st ...
16
angairanou (9): cjelovitom (1), nedovoljnom
(1), slabom (1), socijalnom (1), svojom (2),
visokom (1), ibenskom (2)
angairanosti (1): vlastitom (1)
anonimnou (4): elektronikom (1), nad (2), s (1)
anonimnosti (2): spomenutom (1),
telefonskom (1)
antiautoritarnou (1): s (1) antiautoritarnosti (0)
antiintelektualnou (1): svojstvenom (1) antiintelektualnosti (0)
apolitinou (1): deklariranom (1) apolitinosti (0)
vru (0) vrsti (11): nekom (10), svojom (1)
Tablica sadri sveukupno 1495 redaka. Kao to se vidi, u lijevome su stupcu
instrumentali s nastavkom -ju, a u desnome stupcu istoga retka su oblici na -i. Iza
pojedinih je natuknica u zagradama (sveukupni) broj njihovih potvrda, a iza toga
broja poredani su potvreni atributi i prijedlozi, koji se u tekstovima nalaze ispred
imenice (natuknice).
Vie od 95% imenica iz tablice zavrava dometkom -ost. Ostalih (netvorbenih)
imenica na -st ima tek tridesetak. Prije nego to se poblie osvrnem na jednu i
drugu skupinu, treba upozoriti na to da u korpusu pojedinim terminologiziranim
izriajima Narodne novine znatno mijenjaju prosjek uestalosti nekih oblika. Npr.,
oblik odgovornou u tablici ima ak 37805 potvrda, a suoblik odgovornosti samo
82 potvrde. To je tako zato to Narodne novine imaju vie od 30000 potvrda za izraz
drutvo s ogranienom odgovornou, a samo nekoliko potvrda za izraz drutvo
s ogranienom odgovornosti. S druge strane, glede nastavka -i, od 140 potvrda za
instrumentalni oblik ovlasti (ovlau ima 26 potvrda) 80 potvrda nalazi se u Naro-
dnim novinama u svezama s opom ovlasti, s ogranienom ovlasti, itd. U primjerima
kao to su ti moe se rei da relativni koliinski omjer oblika u Narodnim novinama
ne odskae znatno od prosjeka, ve da su pojedini oblici znatno uestaliji zbog
prirode objavljenih tekstova i ujedno terminologiziraniji nego u drugim glasilima.
U posebnome radu trebalo bi iscrpnije istraiti u kojoj je mjeri toan dojam da se
u tekstovima pravnoga sadraja ili u izrazima pravnoga karaktera nastavku -ju s
nekim rijeima daje vea prednost nego inae. To se odnosi prvenstveno na Narodne
novine, koje se sastoje uglavnom od pravnih tekstova (zakona).
Imenice s dometkom -ost
U imenica s dometkom -ost nastavak -ju izrazito je uestaliji nego u drugih
imenica na -st:
1230 imenica s dometkom -ost potvreno je samo s nastavkom -ju (usp. gore u
tablinome uzorku primjere antiintelektualnou (1), apolitinou (1)).
Jezik, 54., M. Grevi, Instrumental imenica i-vrste na -st ...
17
Dvadesetak imenica s dometkom -ost potvreno je samo s nastavkom -i.
2
Ti oblici
imaju uglavnom svaki po jednu potvrdu, dok oblici koji su potvreni iskljuivo
s -ju, mogu imati mnogo vie potvrda.
3
Skoro svi oblici s nastavkom -ju koji imaju vie od 100 potvrda, imaju i suoblike
s nastavkom -i. Na temelju te injenice moemo zakljuiti da bi u znatno veem
korpusu manje imenica bilo potvreno samo s nastavkom -ju.
Instrumentalni oblici s -ju koji imaju vie od 100 potvrda i njihovi suoblici s -i:
2
Rije je o sljedeima: diferenciranosti (1), gorkosti (1), mravosti (1), mukosti (1), nekompromi-
tiranosti (1), nepravilnosti (3), netolerantnosti (1), neunitivosti (1), nitavnosti (1) obamrlosti (1),
orijentiranosti (1), pouenosti (1), situiranosti (1), slonosti (1), upregnutosti (1), uronjenosti (1),
uzronosti (1).
3
Mogu kaem zato to veina oblika na -ju koji u tablici nemaju inaice s -i, nemaju velik broj
potvrda. To se jasno vidi kad poblie razmotrimo takve oblike koji poinju slovom a, a koji nemaju
parnjake na -i: agilnou (4), agresivnou (51), akumulativnou (1), akustinou (1), aluzivnou
(2), aljkavou (7), ambicioznou (5), ambivalentnou (4), amoralnou (1), anakroninou (1),
analitinou (3), anarhinou (3), antiautoritarnou (1), antiintelektualnou (1), apartnou
(1), apolitinou (1), apsurdnou (1), arbitrarnou (1), argumentiranou (1), arhainou (1),
arogantnou (1), artikuliranou (1), atmosferinou (2), atonalnou (1), atraktivnou (24),
autentinou (9), autobiografinou (2), autonomnou (5), autoritarnou (2), avangardnou (1).
aktivnou (278) aktivnosti (12) povijeu (413) povijesti (44)
budunou (161) budunosti (48) pozornou (527) pozornosti (19)
djelatnou (1009) djelatnosti (73) preciznou (139) preciznosti (1)
dunou (161) dunosti (24) prednou (588) prednosti (53)
javnou (5765) javnosti (224) prolou (316) prolosti (24)
mogunou (1067) mogunosti (99) radou (460) radosti (8)
nadlenou (130) nadlenosti (24) realnou (197) realnosti (2)
nazonou (239) nazonosti (19) sigurnou (2516) sigurnosti (58)
odgovornou (37805) odgovornosti (82) stvarnou (447) stvarnosti (17)
opasnou (221) opasnosti (30) sveanou (190) sveanosti (9)
osobnou (126) osobnosti (5) umjetnou (212) umjetnosti (14)
ozbiljnou (150) ozbiljnosti (4) vrijednou (551) vrijednosti (144)
Samo etiri imenice imaju vie od 100 potvrda s nastavkom -ju, a nemaju ina-
ice s nastavkom -i. To su: nezaposlenou (146), prisutnou (132), sposobnou
(153), upornou (123). U tri sluaja imamo vie potvrda s -i nego s -ju. S obzirom
na malen broj potvrda moemo zakljuiti da je pri tome rije o sluajnosti: protu-
vrijednou (2) protuvrijednosti (10), ubrojivou (3) ubrojivosti (5), ivou
(3) ivosti (7).
Jezik, 54., M. Grevi, Instrumental imenica i-vrste na -st ...
18
Unato svemu to je do sada reeno, imenice s dometkom -ost redovito dobivaju
nastavak -i kadgod su u slubi osobnih imena. Instrumental imena Mladost s na-
stavkom -i ima stoga 216 potvrda (Mladosti), a s nastavkom -ju samo devet potvrda
(Mladou). Kao opa imenica instrumental rijei mladost ima s nastavkom -ju 37
potvrda, a s nastavkom -i samo deset. Ime nogometnoga kluba Budunost potvreno
je u instrumentalu 33 puta s nastavkom -i (Budunosti), a samo jednom s nastavkom
-ju (Budunou). Opa imenica budunost potvrena je pak 161 put s nastavkom
-ju (budunou), a samo 48 puta s -i (budunosti). Opisane primjere donosim u
tablinome pregledu koji obuhvaa i atribute i prijedloge:
Budunost
Ime:
Budunou (1): s (1) Budunosti (33): domaom (1),
jugoslavenskom (1), nad (9),
podgorikom (3), s (15), sa (4)
budunost
Opa imenica:
budunou (161): S (1), Tironijevom
(1), blistavom (1), boljom (7), udnom
(1), dugom (1), ekonomskom (1),
gastronomskom (1), gos po dar skom
(1), hrvatskom (5), imaginarnom
(1), izglednom (2), izvjesnom (2),
kalifor nijskom (1), lijepom (2),
maglo vitom (1), monom (1), nad
(3), naj blistavijom (1), naom (1),
nedostinom (1), neizvjesnom (15),
neposrednom (1), nepred vidivom
(1), nesi gurnom (2), neumitnom
(1), njihovom (3), novom (1),
obeavajuom (2), plivakom (4),
politikom (2), poslovnom (2), pred
(13), problematinom (1), s (41), sa (1),
sigurnom (3), svijetlom (7), svjetlijom
(1), svojom (11), tom (1), trenerskom
(1), tunom (1), tvojom (1), upitnom (1),
vienom (1), vlastitom (3), zajednikom
(3), zamagljenom (1)
budunosti (48): boljom (2),
daljnjom (1), ekonomskom (1),
hrvatskom (1), izvjes nijom (1),
nad (2), naom (1), neizvjesnom
(7), nemoguom (1), nesigurnom
(3), njezi nom (2), njihovom (1),
no vom (2), obeava juom (1),
pred (2), ruiastom (1), s (10),
sa (2), sigurnijom (1), sigurnom
(1), svojom (1), uspjenom (1),
vlastitom (2), zajamenom (1)
Mladost
Ime:
Mladou (9): nad (2), s (7) Mladosti (216): Zagre ba kom (2),
jakom (1), nad (23), naom (1), pred
(3), s (160), sa (6), suhopoljskom
(1), vodeom (1), zagrebakom (18)
mladost
Opa imenica:
mladou (37): darovitom (1),
dirigentskom (1), grjenom (1),
hrvatskom (2), izgubljenom (3), naom
(2), njezinom (1), poletnom (1), pred (1),
prvom (1), s (10), sa (1), svojom (10),
tom (1), vlastitom (1)
mladosti (10): Hajdukovom (1),
hrvatskom (1), mojom (2), naom
(1), njihovom (3), tom (1), vjenom
(1)
Jezik, 54., M. Grevi, Instrumental imenica i-vrste na -st ...
19
Uporabna je norma dakle ovakva: Kada su imenice na -ost u slubi osobnih imena,
u instrumentalnim svezama u pravilu dobivaju nastavak -i. U slubi opih imenica
iste dobivaju najee nastavak -ju, no rjei nastavak -i sveukupno je gledano toliko
est da nije mogue tvrditi da se s opim imenicama rabi tek iznimno.
Netvorbene imenice na -st
Sufiksalno netvorbene imenice na -st razmjerno su malobrojne. U tablici ih je 31:
bezvlast, bolest, ast, eljust, ispovijest, korist, kost, mast, napast, obavijest, oblast, ovlast,
pest, poast, podsvijest, pomast, poast, povijest, pretpovijest, prevlast, propast, sablast,
samosvijest, sladostrast, strast, svijest, vijest, vlast, vrst, zapovijest, zavist.
Meu tim imenicama najvei dio zavrava na -ast i -(ij)est. U njihovim instrumen-
talnim oblicima takoer prevladava nastavak -ju. Meutim, uestalost nastavka -i s
dosta netvorbenih imenica vea je nego s imenicama na -ost:
-ast -(ij)est
bezvlau (1) bezvlasti (0) ispovijeu (4) ispovijesti (0)
au (58) asti (6) obavijeu (17) obavijesti (41)
mau (14) masti (11) podsvijeu (6) podsvijesti (0)
napau (11) napasti (2) povijeu (413) povijesti (44)
oblau (5) oblasti (11) pretpovijeu (3) pretpovijesti (0)
ovlau (26) ovlasti (140) pripovijeu (3) pripovijesti (3)
poau (1) poasti (3) samosvijeu (6) samosvijesti (0)
poau (1) poasti (17) svijeu (144) svijesti (15)
prevlau (6) prevlasti (4) vijeu (183) vijesti (21)
propau (71) propasti (3) zapovijeu (4) zapovijesti (1)
sablau (1) sablasti (0)
sladostrau (3) sladostrasti (0) boleu (642) bolesti (208)
slau (4) slasti (0)
peu (0) pesti (1): tankom (ne smije ga
niim pritisnuti, ..., ak ni svojom tankom ~)
strau (103) strasti (3)
vlau (1283) vlasti (297)
Vidimo da se oblici mau i masti podjednako esto rabe, a oblici oblasti i ovlasti
ei su nego inaice oblau i ovlau. Zanimljivo je da su nasuprot obavijesti i
ovlasti neopredmetaene (neprefigirane) imenice vijest i vlast znatno uestalije s
nastavkom -ju. Od onih prije spomenutih triju imenica s dometkom -ost, koje imaju
vie potvrda s -i nego s -ju, dvije su takoer opredmetaene (protuvrijednost, ubroji-
Jezik, 54., M. Grevi, Instrumental imenica i-vrste na -st ...
20
vost). Ipak je teko tvrditi da je u prefigiranih imenica prepoznatljiv sustavan odabir
nastavka -i, a jo bi bilo tee nai prepoznatljiv uzrok takvu odabiru.
Prepoznatljiv uzrok odabiru nastavka -i uoavamo u imenica na -ast u imenice
poast. Oblik poau pojavljuje se jednom, a poasti vie puta radi razjednaivanja,
tj. zbog tenje da se izbjegne ponavljanje glasa //.
Instrumental imenice zavist ima vie potvrda s nastavkom -ju, a instrumental
imenice korist vie s -i: zaviu (40) zavisti (1), koriu (10) koristi (22). Uzrok
uestalosti oblika koristi moda je razjednaivanje, tj. analogijsko shvaanje glasa
/r/ kao nepanika (usp. sir - sirevi), zbog ega se izbjegava promjena skupine /st/ u
skupinu nepanika //. Isto moe vrijediti i za oblik eljusti umjesto eljuu (usp.
donju tablicu).
Ne moe se pretpostaviti da je razjednaivanje uzrok uestalijoj uporabi oblika
obavijesti umjesto obavijeu jer postoji niz istovjetnih primjera u kojima takvoga
razjednaivanja nema. Imenice s dometkom -ost nikada ne podlijeu razjednaiva-
nju, usp. sadanjou (17) sadanjosti (3), unutranjou (23) unutranjosti
(8), itd.
Imenice eljust, kost i vrst potvrene su samo s nastavkom -i, dakle nijednom s
-ju. Te imenice u instrumentalu nisu potvrene bez instrumentalnih oznaioca:
eljuu (0)
eljusti (8): donjom (4), isturenom (1), najuglatijom (1), pominom (1),
slomljenom (1)
kou (0)
kosti (31): bedrenom (4), dugom (1), jagodinom (1), kljunom (5), manjom (1),
metakarpalnom (2), metatarzalnom (1), napuklom (1), novom (1), puknutom (1),
s (5), slomljenom (4), zdjelinom (1), eljusnom (1), eonom (2)
vru (0) vrsti (11): nekom (10), svojom (1)
U netvorbenih imenica na -st u slubi osobnih imena oituje se ista tenja kao u
imenicama s dometkom -ost. Osobno ime Povijest potvreno je s nastavkom -i pet
puta, a s nastavkom -ju tri puta (Frangeovom, Novakovom, Vodnikovom Povijesti
svojom, trosveanom Povijeu). Vanost tog omjera postaje jasnija kada se uzme
u obzir da u tablici oblik povijeu kao opa imenica ima 413, a povijesti samo 44
potvrde.
Rezultati ovdje provedena istraivanja slini su s rezultatima do kojih je doao
S. Teak 1989. godine,
4
s razlikom da S. Teak ne govori o imenicama i-vrste u slu-
4
Stjepko Teak: Instrumental jednine imenica vrste I, Jezik 37., 2., 1989., str. 33.39. Usp.
takoer Teakov opis u Akademijinoj gramatici: S. Babi i dr.: Povijesni pregled, glasovi
i oblici hrvatskoga knjievnog jezika, Zagreb, 1991., str. 603.605.
Jezik, 54., M. Grevi, Instrumental imenica i-vrste na -st ...
21
bi osobnih imena i da ne kae da u (nekih) netvorbenih imenica na -st prevladava
nastavak -i. Teoretska razlika izmeu njegova i ovdje provedena istraivanja ta je
da S. Teak kao imbenik koji utjee na raspodjelu nastavaka -i i -ju u obzir uzima
samo onaj leksiko-tvorbeni, iako u slovnici kojoj je suautor sa S. Babiem izrazito
uvaava (i) onaj sintaktiki.
5
Zakljuak
1. Imenice i-vrste na -st instrumentalne oblike u istraenome korpusu tvore na-
stavkom -ju kad god imenica nije u svezi s nekim instrumentalnim oznaiocem
(atributom, prijedlogom ili nekom drugom imenicom u instrumentalu).
2. U svim drugim sluajevima instrumentalni se oblik moe tvoriti i nastavkom -i.
3. Nastavak -i rabi se nesustavno i rjee od nastavka -ju s onim opim imenicama
(u svezama s instrumentalnim oznaiocem) koje zavravaju dometkom -ost. S
imenicama na -ost nastavak -i ima ulogu rubnoga nastavka kojim se jezini izriaj
ini raznovrsnijim i bogatijim.
4. Nastavak -i vie ili manje sustavno prevladava u dvjema skupinama rijei:
a. Redovito se upotrebljava kada imenice na -st slue kao osobna imena. Hrvat-
ska normativistika trebala bi uvaiti tu u hrvatskoj jezinoj praksi spontano
nastalu zakonitost.
b. U netvorbenih imenica na -st nastavak je -i razmjerno uestaliji nego u onih s
dometkom -ost. Instrumental pojedinih netvorbenih imenica na -st potvren
je iskljuivo ili preteito s nastavkom -i. To su imenice eljust, kost, pest,
vrst, poast, poast, korist, obavijest, oblast, ovlast. Istraivanje na znatno
veem korpusu suvremenoga hrvatskoga jezika vjerojatno bi pokazalo da su
te imenice uobiajene s nastavkom -i, a neuobiajene s nastavkom -ju.
5
Nastavak -ju obino se upotrebljava kad je instrumental bez atributa ili bez prijedloga:
Ponudio ga je kruhom i solju. Kada je imenica s kojim prijedlogom ili atributom, obiniji
je nastavak -i: Umrijet e od elje za soli., Stjepko Teak, Stjepan Babi: Gramatika hr-
vatskoga jezika. Prirunik za osnovno jezino obrazovanje, 15. izdanje, Zagreb, 2005.,
str. 113.114. Citirani se opis nalazi i u starijim izdanjima Teak-Babieve slovnice. Nor-
mativne propise i njihov razvitak obradit u u posebnome radu.
Jezik, 54., N. Opai, Prodor engleskih rijei u hrvatski jezik
22
PRODOR ENGLESKIH RIJEI U HRVATSKI JEZIK
1
Nives Opai
zadnjih nekoliko godina s vremena na vrijeme u novinama te u radijskim i
TV emisijama pojavi se kao tema razgovor pod naslovom Prodor anglizama
u hrvatski jezik. Ve i sam naslov, a pogotovo ono to slijedi kao pitanje u
razgovoru, jasno pokazuje da novinari i voditelji zapravo ne znaju ono osnovno: to
su to anglizmi. Oni pod anglizmima misle na rijei i sklopove rijei koje u hrvatskom
jeziku nalazimo u nepromijenjenu obliku kao i u engleskom, odnosno jo vie
u amerikom razgovornom engleskom. Premda nije teko iz raznih prirunika,
rjenika stranih rijei, leksikona, a pogotovo iz knjiga koje se bave jezinim posu-
ivanjem
2
doznati to su to anglizmi, samo u najkrae rei da su anglizmi rijei
ve prilagoene (grafijski, morfoloki, akcenatski) hrvatskom jeziku i njegovim
pravilima, a koje potjeu iz engleskoga jezika (npr. sendvi, derbi, tenis i sl.). Mnoge
posuenice engleskoga podrijetla dolazile su u hrvatski jezik iz porta, a danas dolaze
poglavito s amerikom tehnologijom, filmskom industrijom, industrijom zabave i
svime to je povezano sa suvremenom komunikacijom (telekomunikacije i globalna
1
Izlaganje odrano na Godinjoj skuptini Hrvatskoga filolokog drutva u Zagrebu 27. lipnja
2006.
2
R. Filipovi, Kontakti jezika u teoriji i praksi, kolska knjiga, Zagreb, 1971., str. 104.142.
Saetak
Mario Grevi, Hrvatski studiji, Zagreb
UDK 81366367.622, znanstveni lanak
primljen 4. srpnja 2006., prihvaen za tisak 4. sijenja 2006.
Instrumental der i-Typ Substantive auf -st in
der modernen kroatischen Hochsprache
Im vorliegenden Artikel wird anhand eines Korpus von ca. 220 Millionen Wrtern
die Verteilung der Instrumentalendungen -i und -ju in jenen Nomina der i-Deklination
untersucht, die auf -st enden. Die Untersuchung konzentriert sich auf die Syntagmen, in
denen der Instrumentalform ein Attribut oder eine Prposition vorausgeht. Es zeigt sich,
dass darin die Endung -ju bei den Substantiven mit dem Suffix -ost eindeutig berwiegt.
Die Endung -i berwiegt in einer kleinen Anzahl von Substantiven und generell immer
dann, wenn die Substantive auf -st als Eigennamen fungieren.
u
U