STRESS IZ IVOTNOG OKRUENJA I NJEGOV UTICAJ NA PSIHIKO ZDRAVLJE OVEKA
stresori ivotne sredine Spoljasnje a!a"jenje #a"$%a & ponasanje'''(en)alna *oles) Tokom proteklih nekoliko godina , zagaenje vazduha jedan od vodeih izvora stresa ivotne sredine u moderanom urbanom drutvu ( Evans i Jacobs , ndustrijalizacija i istovremene tehnoloke promene su drasti!no izmenile celinu naeg okruenja, uti!ui na nas na na!ine koje jo nismo uspeli da razumemo" #oderna ivotna sredina sadri elemente koji su nezdravi ili otvoreno toksi!ni i menja se tako brzo i kontinuirano da spre!ava l$udsku adaptaciju" E%ekti zagaenja mogu biti relativno direktni i speci%i!ni, to e imati za rezultat jasno identi%ikovane bioloke i psiholoke posledice kao odgovor na stresore ivotne sredine" &ao rezultat toga mogu se desiti suptilne promene u naim uobi!ajenim %iziolokim, psiholokim i izvrnim %unkcijama za koje nemamo o!igledno objanjenje ili opravdanje" E%ekti zagaenja vazduha na ljudsko ponaanje su nedavno koncipirani po uzoru iz perspektive psiholokog stresa 'ans (el)e
je de%inisao taj nespeci%i!an odgovor na stres izazvan ivotnom sredinom kao sindrom opte adaptacije" *okuaj pojedinca da razume i da da smisao ovim ne speci%i!nim simptomima u odsustvu jasno prepoznatl$ivih uzroka ima vane posledice na na!in na koji pojedinac reaguje na njegovu okolinu" nespecifine efekte na organizam +a!in na koji tuma!imo ova izmenjena %izioloka i psiholoka stanja u pogledu njihovog pretpostavl$enog uzroka i zna!aj imae zna!ajne posledice na to kako emo se nositi sa %luktuacijama u ovim untranjim stanjima Umanjenja senzomotornih performansi ili intelektualnog funkcionisanja, promene raspoloenja i poveana razdralivost, ili oseanja mentalnog i fizikog umora i opta malaksalost daju povratne informacije pojedincu da je njegov sistem podstresom. To je psiholoka korelacija (el)e,voge opteg adaptativnog sindroma, a njegova studijase moe nazvati -psihologija prl$avtine"- .nksioznost, napetost, uzbuenje, zaista, termin -stres- sam po sebi, su svi bili korieni da opiu nejasan psiholoki odgovor koji prati nau svest da je sistem pod izazovom (ignali ivotne sredine u obliku kodl$ivog mirisa, vidljivih !estica ili praine, ili vlanog, zagul$ivog vazduha, mogu da predlae pojedincu da je njegova nelagodnost je toksi!an odgovor na zagaiva! iz vazduha" Takvo okruenje postaje onda izvor pretnje pojedincu, to za uzvrat moe generisati vie autonomno uzbuenje i anksioznost Za)o +)o ne (o,e(o "&-e.)no ose)&)& (no!e opasnos)& .#al&)e)a $n$)-a+nje! #a"$%a/ .ao +)o s$ *a.)e-&je $ #a"$%$/ &l& *e*ojn&/ *e(&-&sn& & o)-o#n& !aso#&/ oslanja(o se na #e-o#anja & na (a+)$ "a na( po(o!n$ "a p-e"#&"&(o & &*e!ne(o ne#&"l0&#e opasnos)&' T& &s)& p-o1es& #e-o#anja & (a+)e )a.o2e (enjaj$ na3&n na .oj& )$(a3&(o $n$)-a+nje )elesne sena1&je' P-o1es& #e-o#anja & (a+)e -a"e )a.o "a $)&3$na ono +)o p-a#&(o &l& *&-a(o .ao %&po)ee "a o*jasn&(o +)a #e-$je(o "a se "e+a#a $ o.-$,enj$ & $ na+&( )el&(a' /"0"1" nterakcije izmeu otrovnih materije koje dospijevaju u organizam i stresa *sihosocijalni stres i otrovne materije kao to su zagaiva!i vazduha uti!u na zajedni!ke %izioloke puteve koji uklju!uju neuroendokrinu i autonomnu %unkciju, oksidativni stres i proin%lamatorne imune puteve (2antzer et al, /3345" Tomei et al", /3367" (toga, interakcija izmeu ovih %aktora je sloena i verovatno dvosmerna u kojima stres moe da uti!e na negativne ishode izlaganja zagaenom vazduhu i zagaen vazduh takoe moe dovesti do maladaptivnih oblicika reakcija prevladavanja stresa !"# i suoavanje tres od stvarne ili oekivane izloenosti toksi!nih zagadjenja u vazduhu mogu proizvesti simptome sli!ne onima kao kod organskih mentalnih poremeaja, ukljuujui umor, anksioznost, i oteenje raspoloenja, koncentracije, i memorije. #konomski status rtve je vaan. iromane i manjinske zajednice su de %acto neproporcionalno izloene zaga$enjima u vazduhu i drugim ekolokim opasnostima