GLAGOLI:

1. koja je inf.osnova sljedecih glagolaa: tepsti,grepsti, kupovati,rasti ? jednako kao prezentska u glagola na sti, dakle,
greb, tep, rast, i kupuj za kupovati nisam sigurna.
2. kako se tvori pluskvamperfekt Glagolski pridjev radni ! per"ekt#imper"ekt pomo$nog glagola biti%bila sam,bija&,bje&'
Navedi joj i primjer, mlikota je rekla da je priznavala bez primjera ali da je lijepo.
(.kako se tvori kond.1.? Glagolski pridjev radni ! aorist pomo$nog glagola biti %bi&,bi,...' isto primjer
).koji su glagolski nacini.? imperativ,kondi*ional I. i II. + optativ i indikativ
5.u kojem su glag.nacinu sva vremna? ndikativu ili izjavnom.
+.glagolska osoba je.......ozna,uje odnos izme-u govorni& osoba, glagolske radnje i re,eni,nog subjekta obavezno ovo
troje spomenuti inace ne priznaje.
.. napisi glagol konzultirati se kao svrseni i nesvrseni.
/ad se konzultiramo, kupujem auto.
/onzultiamo se oko *ijene.
0. glagoli koji nemaju vidske paranjake zovu se: dvovidni.
1. glagoli svr!enog vida definiraj: radnja im je svr2ila bez obzira na pro2lost,sadasnjos ili budu*nost. " ovako je mlikota
trazila#
34adnja obu&va*ena u *jelinu,jednim pogledom. 5ako nesto " pise u skripti.#
1$, napisi % glagola koji prezent tvore na jem je! jemic3ati 6 mi,em skak3ati 6 ska,em kret3ati 6 kre$em
ja&3ati 6 ja2em kles3ati 6 kle2em % s vaki glagol u kojem se dogodila jota*ija kad prilijepis ove nastavke. 7akle
pis!jem8pi2em, bri2em, itd..'
11, nastavci za imperfekt: a& a2e a2e asmo aste a&u, ja&,ja2e ja2e jasmo jasste ja&u. Ija& ija2e ija2e ijasmo ijaste ija&u
12. nemogu se sjetit. 8'
9kupno je bilo 12 pitanja o glagolima. 1 to*ni& treba za prolaz.
O:5AL; <4:5; 4I=;>I:
1.&lomorf je razli,ite ina,i*e iste mor"emske jedini*e na grani*i mor"ema %bog3bo?e3bozi'
2. 'odrctaj alomorfe: boga* bok*a, ruka ru*i, ,ovjek3ljudi,splav,ploviti
%. prilozi se prilazu kojim vrstama rijeci oprimjeri? naj,e2$e se prila?e ispred glagola, imeni*a,pridjeva i drugog priloga.
@rimjeri: jako me udario. mnogo ljudi, vrlo dobar, jako dobro.
). komparativ na !i tvore 3lijep lak i mek.
A. dani hr jezika? 11.31.. o?ujka :pomen tjedan 7ani &rvatskoga jezika, spomen na deklara*iju 11+..god o nazivu i polozaju
&r jezika.
+. koja je tocna recenica i zasto?: ispit su polozile ove u*eni*e: a.a. m.p. ... ispit su polozile te u*eni*e: aa.mp. % to*na je 1.
=er se prvi put navode studenti*e koje su polozile'
.. u rije(i bogac imamo prosirenu osnovu, a bokca .......obezvu*enu..........., a u ruci je osnova ...sibilarizirana........... a u
plivati)ploviti)splav je prijevoj.
0. pokazne zamjenice imaju obiljezje deiksije koje ima % stupnja: proksimal, medijal, distal
1. osobne zamjenice leksicki ili gramaticki kategoriju osobe. Leksi,ki izri*u kategoriju osobe
1B. upisi: sino* pred *rkovm su *ekali % 2 svatovi' dvoji svatovi,. ukupno su bili %( svatovi' troji svatovi. % nemoj zaboravit
napisat i svatovi, netko je pisao samo dvoji,troji i nije priznala.'
11. autori glasova i oblika i hrv sk.pravopia i jos jedne knjige% mislim da je bilo nesto od 2kari$a' Glasovi i obli*i
&rvatskoga knji?evnoga jezika3:tjepan Cabi$, 7alibor Crozovi$, Ivo Dkari$, :tjepko 5e?ak
12. *asopisi o &r jeziku koej izdaje nas "aks, 2 nabroji Ervatistika, =ezikoslovlje
1(. kako je nastao komparativ dublji: ispadne ok, pa ! ji, ! epentetsko l l i j jota*ija
1*.kako je od ri+ nastao komp? ri-!ji3gubljenje j3ri-!i8ri-i, ako se j3 na-e ispred nep,anika, ono ispada. 5ako je i s
nastavkom ji u komparativu pridjeva . Ako je pridjevna osnova nep,ana, 3j ispada, ostaje i
1A.(estice su nepromjenjive rije,i koje slu?a za oblikovanje ili preoblikovanje re,eni,nog ustrojstva, za isti*anje ili davanje
druga,ijega zna,enja pojedinim rije,ima, a slu?e i za subjektivno modalnu o*jenu re,eni*e kao *jeline % potpuna de"ini*ija
mora biti, ne priznaje ako ne pise sve ovo.'
1,. poslijelozi su rije,i koje dolaze poslije one rije,i na koje se odnose %4adio je svima usprkos' nabroji sve.
10. onomatopejski uzvici su, navedi ( primjera 9zvi*i kojima se opona2aju zvukovi ili 2umovi u prirodi, a pojavljuju se u
me-uljudskoj komunika*iji % bum, tras, 2kljo*, mu, kukuriku, mlja*, *mok, bla3bla'
-$. zasto ni pred kim a ne pred nikim? ObjasniF /ad se zamjeni*e slo?ene s predme*ima ni3, i3 upotrijebe s prijedlogom, on
se obi,no ume$e izme-u predmetka i zamjeni*e i pi2e se rastavljeno ni s kim *s nikim
-1.supletivni komparativ? :9@L;5I<IGAH 8 promjena izraza uz promjenu mor"olo2ke kategorije, :upletivni komparativ
%dobar3bolji, zao3gori, velik3ve$i, malen3manji, dug3dulji'