VATANOV SPOMENIK

VERTEROV EFEKT


U radu je prezentirano kako odreene stvari kao to su knjievna djela i
neprofesionalno izvjetavanje o traginom inu mogu utjecati na svijest
pojedinca. ovjek kao drutveno i socijalno bie je uveliko podlono dogaanjima
u drutvu koje ga okruuje i lahko na njega djeluju. Takoer je pisano o
izvjetavanju medija o samoubistvima i djelovanju tog neprofesionalizma na
povean broj istih dogaaja. Objanjeno je kako i na koji nain treba prezentirati
samoubistva da bi se smanjio utjecaj istih na drutvo.
Pie: Brki Azra

elike promjene, kako u ljudskom biu tako i u drutvu, odigravaju se u vrlo

kratkim vremenskim razmacima. Upravo u trenutku kada to najmanje oekujemo
ivot pred nas stavlja neki izazov, kako bi iskuao nau hrabrost i nau volju za
promjenama, za ivotom. Beskorisno je da se pravimo, da se nita ne deava.
Itekako se deava. Svake sekunde se desi odreena situacija koja ima jake
posljedice na pojedinca i drutvo. ovjek je smrtno bie, ogranieno po trajanju i
prostiranju. ovjek je obdaren razumom. Svaki ovjek ima pravo da odluuje o
svojim postupcima, da usmjerava svoje misli, da bude pozitivan ili negativan bez
obzira na ivotno okruenje. Ali ta kada se ovjek izgubi u moru misli, kada
potone i nije vie svjestan realnosti?! ta se tad deava?! Svaki pojedinac je
stavljen na iskuenja. Meutim, ta kada poklekne pred izazovima i stvori sebi
nerealnu sliku ivota?! Tada najee dolazi do traginog ina, do ina
samoubistva.
Ma koji razlog bio, samoubistvo je izraz patnje. Pored toga to ono,
naravno, podrazumijeva smrt, suicid takoer moe ostaviti i jake posljedice na
porodicu i prijatelje takve osobe, ali i drutvo u najirem znaenju toga pojma.
Definicija samoubistva kae da je to autodestruktivani in s ciljem oduzimanja
vlastitog ivota. Danas imamo razne definicije ovog ina. Smatra se, izmeu

VATANOV SPOMENIK

ostalog, da je u velikom broju sluajeva samoubistvo rezultat neuspjeha u

rjeavanju ivotnih pitanja. Samoubistvo je tragian in gdje osoba na sebi
svojestven nain die ruku na sebe, svoj ivot zavrava svojom voljom.
Samoubistvo moe znaiti i bijeg od stvarnosti, bijeg od realnosti ili pak moe biti
zasnovano na tekoj bolesti, destruktivnosti ili drugim posljedicama na
obiteljskom ali i drutvenom planu.
Rije samoubistvo potjee od latinskih rijei sui sebe i occidere ubiti.
O traginom inu kao to je samoubistvo piu nam mnogi autori, i objanjavaju sa
razliitih aspekata definiciju samoubistva. U knjizi Psihologija, mediji, etika
(iskustva i promiljanja za bolju suradnju) Drutvo psihologa Istre nam govori:
Uz samoubistvo se vee snana drutvena stigma, koja jednim dijelom ima
korijene u religiji, a drugim dijelom u iskonskom strahu koji imamo prema
samoubistvu kao inu koji rui temeljnu pretpostavku o smislenosti i vrijednosti
ljudskog ivota. Stigma je izraz potrebe za distanciranjem od pojava koje su
potencijalno opasne. Stigmatiziranje samoubistva ima pozitivnu stranu to je
negativniji stav prema nekom ponaanju, to je manja vjerovatnoa da e to
ponaanje biti odabrano. Stigmatiziranje samoubica i njihovih obitelji ima,
meutim, samo negativne posljedice negativni stavovi osnauju osjeaje
krivnje, srama, potiu socijalnu izolaciju ime se poveava vjerovatnoa pojave
dubljih psihikih problema.
Danas, kada su nam sve informacije servirane i moemo do njih doi
bilo gdje i bilo kada dolazi do velikog problema kada govorimo o prikazu
samoubistva. Mediji su rasprostranjeni i moemo vrlo lahko saznati ta se to
deava u svim zemljama svijeta. Smatra se da je to pozitivna pojava, ali kad je
rije o drutvenom pitanju samoubistva, dolazi do destigmatizacije samoubistava
kao ina i to dovodi do poveanog broja spomenutog ina. Ta pojava je poznata
kao Wertherov efekat. Ova pojava je nastala nakon objavljivanja Goetheove
knjige Jadi mladog Werthera 1774. godine. Nakon to je knjiga objavljena i
bila dostupna iroj javnosti broj samoubistava je bio povean na nain kako se
desilo glavnom liku u knjizi. Ista deavanja su bila i nakon objavljivanja Ane
Karenjine, zatim nakon Final exit Dereka Hamprhija u New Yorku, te u
Francuskoj prirunik Samoubojstvo, naputci za uporabu.

VATANOV SPOMENIK

Neprofesionalno izvjetavanje novinara ima suprotan efekat od onog to bi

u stvarnosti trebalo znaiti. Naslovi u medijima poput Objesila se jer nije mogla
na maturu, Policajac se ubio slubenim pitoljem, Odlikaicu pogodilo
spaljivanje djeaka i slini imaju kontra efekat na recipijenete. Razlozi svakog
samoubistva su vrlo sloeni, tako da je svako laiko navoenje razloga sasvim
pogreno. Profesor psihologije Graham Davey na Univerzitetu Sussex pored
brojnih studija o drutvenim problemima nam govori i o tome kako oni kao
psiholozi trebaju djelovati na medije, pa nam kae: Psihologija kao struka je
duna da informie ljude iz medija kako i na koji nain se objavljuju vijesti ove
prirode. Istraivanja pokazuju da ponavljano i dugorono izvjetavanje o
samoubistvima ima tendenciju izazivanja i promoviranja samoubilakih
preokupacija meu adolescentima i mladim odraslim osobama, na koje ima
najvei utjecaj (Davey, 2008.).
Kako za sve situacije u drutvu, tako i za izvjetavanje o samoubistvima
postoje pravila. Pravila su tu da bi se potovala. Svima nam je jasno da se u
dananjim medijima esto zaboravlja na pravila, i da se izvjetava, govori i pie
ba onako kako se ne smije. Trebala bi cenzura koja postoji a ne djeluje, da se
savjetuje sa adekvatnim pojedincima te da se na pravilan nain usmjere
informacije o tekim pitanjima drutva. Vrlo esto se u svim medijima iznose
informacije o samoubistvima, iznose se detalji i daju zakljuci o uzrocima i to na
sasvim pogrean nain. U tabeli 1. navodim ta sve treba a ta ne treba kada su u
pitanju izvjetavanja medija o samoubistvima. Vrlo je jednostavno shvatiti, i
trebali bi se svi mediji (elektronski i printani) pridravati osnovnih pravila s ciljem
dobrog djelovanja na populaciju.
Svaki pojedinac ima pravo na privatnost, na svoj lini ivot, pa tako i kada
je u pitanju tragian in trebala bi se ta privatnost drati na nivou. Ne trebaju se
javno iznositi lini podaci tragino stradalog pojedinca, a kamoli da se nagaaju
uzroci i razlozi dogaaja.

Treba

Ne treba

VATANOV SPOMENIK

Suraujte sa zdravstvenim slubama

Ne objavljujte fotografije i oprotajna

u predstavljanju injenica.

pisma.

Samoubistvo prikazujte kao izvreno,

Ne

a ne kao uspjeno djelo.

detaljima naina samoubistva.

Prikazujte

iskljuivo

pouzdane

izvjetavajte

Nemojte

davati

specifinim

pojednostavnjena

podatke, na unutranjim stranicama

objanjenja.

tiska, uvijek kao sporednu vijest.

Nemojte veliati samoubistvo ili

Istiite alternative samoubistvu.

praviti senzaciju od njega.

Pruite obavijesti o teleapelima i

Nemojte se koristiti religijskim ili

drugim oblicima pomoi u zajednici.

kulturnim stereotipima.

Dajte publicitet pokazateljima rizika i

Nemojte okrivljavati nikoga.

znacima upozorenja.

Tabela 1.
Na kraju, da zakljuimo: mediji i psiholozi trebaju u suradnji da osmisle
najbolji mogui nain izvjetavanja i prianja o samoubistvima, na odgovarajui,
taan i potencijalno preventivan nain da bi se mogli sprijeiti tragini gubici
ljudskih ivota.

Literatura:
Davey, Graham (2008): Psychopathology: Research, assessment and treatment in clinical
psychology, Blackwell, Oxford.
Davison, Gerald, Neale John Mason (2002): Psihologija abnormalnog doivljavanja i
ponaanja, Naklada Slap, Jastrebarsko.
Drutvo psihologa Istre (2009): Psihologija etika mediji: iskustva i promiljanja za bolju suradnju, Naklada
Slap, Zagreb.
Hrvatska

psiholoka

komora

(2004):

Kodeks

etike

psiholoke

djelatnosti,

http://www.psiholoska-komora.hr/static/documents/dok_kodeks_etike.pdf [20.03.2013]

dostupno

na: