FAKULTET

ELEKTROTEHNIKE I
RAUNARSTVA

TEORIJA ELEKTRINIH STROJEVA I TRANSFORMATORA

OPI MODEL ELEKTRINOG STROJA

Praktini kriteriji elektromehanike pretvorbe - primjeri

Prof. dr. sc. Zlatko Maljkovi

ZAVOD ZA
ELEKTROSTROJARSTVO
I AUTOMATIZACIJU

Ak. god. 2014/2015

Zagreb, 20.10.2014.

Praktini kriteriji elektromehanike pretvorbe

opeg modela stroja

Kriteriji za postojanje srednje vrijednosti

razvijenog elektromagnetskog momenta
u opem modelu stroja izraeni preko
krunih frekvencija struja S i R i kutne
brzine m:

R = S pm
aR = pm
bR = pm
aR = bR 2 pm

Odnosno preko frekvencija struja u

namotima statora f S i rotora f R i
frekvencije vrtnje fm = pn/60:

f R = f S fm
f aR = f m
f bR = f m
f aR = f bR 2 f m

Valja naglasiti da su sva 4 kriterija meusobno nezavisna

20.10.2014. TESiT - Opi model elektrinog stroja 2

Primjer 1.
Stator opeg modela stroja ima 4 istaknuta pola. Njegov se rotor vrti brzinom
od 1500 min-1. Namotima statora teku struje frekvencije 50 Hz. Odredite
frekvencije rotorskih struja pri kojima je mogua trajna elektromehanika
pretvorba energije. Odredite za sve sluajeve o kojoj se vrsti stroja i
pretvorbe radi.
Rjeenje:
p=2
n = 1500 min-1
f S = 50 Hz

Frekvencija vrtnje:
fm = pn/60 = 21500/60 = 50 Hz
Prema prvom kriteriju postoje dvije frekvencije rotorskih struja i to su (uzimaju
se samo pozitivne vrijednosti f R):
f R = f S f m = 50 50
f1R = 100 Hz
f 2R = 0 Hz
20.10.2014. TESiT - Opi model elektrinog stroja 2

Primjer 1.
Tumaenje 1. kriterija za rotorsku frekvenciju 100 Hz (1)
Slika 1a.
Tumaenje sprege protjecanja
u fazama a statora i rotora za
frekvenciju rotora od 100 Hz
aR

aS
50

fm= 50

fS

Svaki namot protjecan izmjeninom strujom

stvara pulzirajue protjecanje koje se moe
rastaviti na dvije komponente: direktno i inverzno
okretno protjecanje. Ta dva suprotno rotirajua
protjecanja vrte se elektrinom kutnom brzinom
koja je jednaka krunoj frekvenciji struja .

Da bi postojala srednja vrijednost elektromagnetskog momenta okretna protjecanja

statora i rotora, kombinirana s vrtnjom rotora
moraju biti nepomina u prostoru.

Na slici su prikazani smjerovi vrtnje okretnih

protjecanja namota aS i aR, te frekvencije koje
odgovaraju njihovoj brzini vrtnje. Struja
frekvencije f R1= 100 Hz dat e protjecanje rotora
koje u prostoru miruje u odnosu na protjecanje
statora samo u sluaju kad se kombinira s
protjecanjem statora f S= 50 Hz koje se takoer
vrti suprotno smjeru vrtnje rotora.

-50

-100
100
fR

bS

bR
20.10.2014. TESiT - Opi model elektrinog stroja 2

Primjer 1.
Tumaenje 1. kriterija za rotorsku frekvenciju 100 Hz (2)

Tada su ta dva protjecanja meusobno nepomina i vrte se suprotno vrtnji

rotora brzinom od 50 Hz odnosno 1500 min-1.
Budui da se rotor vrti suprotno smjeru vrtnje protjecanja namota statora i
rotora, radi se o protustrujnom koenju asinkronog stroja.
Klizanje iznosi:
ns n f S f m 50 50
=
=
=2
s=
S
ns
f
50

2ns

ns

-ns

-1

generator
20.10.2014. TESiT - Opi model elektrinog stroja 2

motor

n
s

protustrujno
koenje
5

Primjer 1.
Tumaenje 1. kriterija za rotorsku frekvenciju 0 Hz
Slika 1b.
Tumaenje sprege protjecanja
u fazama a statora i rotora za
istosmjernu struju rotora
aR

aS
f S= 50

fm= 50
f

R=

Na slici su prikazani smjerovi vrtnje

okretnih protjecanja namota aS i aR, te
frekvencije koje odgovaraju njihovoj
brzini vrtnje za rjeenje f R2 = 0 Hz.

Budui da je f = 0 Hz namotom rotora

mora tei istosmjerna struja pa se tu radi
o sinkronom stroju.

Protjecanje rotora se u prostoru vrti

frekvencijom 50 Hz zbog mehanike
vrtnje rotora koji ga nosi, pa je zbog toga
u odnosu na protjecanje statora, koje se
takoer vrti frekvencijom 50 Hz u smjeru
vrtnje rotora, nepomino.

-50

bS

bR
20.10.2014. TESiT - Opi model elektrinog stroja 2

Klizanje iznosi:
ns n f S f m 50 50
s=
=
=
=0
S
50
ns
f
6

Primjer 1.
Tumaenje 2. i 3. kriterija za rotorsku frekvenciju 50 Hz (1)
Slika 1c.
Tumaenje reluktantnog
momenta za rotorske
struje frekvencije 50 Hz

aR
-50

50

faR

fm= 50

fbR

-50
50

bR
20.10.2014. TESiT - Opi model elektrinog stroja 2

Prema drugom i treem kriteriju postoji po

jedna frekvencija rotorskih struja faze a i b:
pn 2 1500
f aR3 = f m =
=
= 50 Hz
60
60
pn 2 1500
fbR3 = f m =
=
= 50 Hz
60
60
Svaki od ovih kriterija pokazuje da je za
srednju vrijednost momenta dovoljno da
samo jednim namotom rotora, bilo kojim,
tee struja frekvencije 50 Hz.
Svaki od namota tada stvara pulsirajue
protjecanje koje se rastavlja na dva okretna
protjecanja s frekvencijom vrtnje 50 Hz.
Okretno protjecanje koje se vrti u suprotnom
smjeru od vrtnje rotora je uvijek nepomino
u odnosu na strukturu istaknutih polova
statora i stvara srednju vrijednost
reluktantnog momenta.
7

Primjer 1.
Tumaenje 2. i 3. kriterija za rotorsku frekvenciju 50 Hz (2)

Komponente protjecanja koje se vrte u istom smjeru kao i rotor stvaraju

zbog strukture istaknutih polova elektromagnetski moment frekvencije
100 Hz, koji ne doprinosi trajnoj elektromehanikoj pretvorbi energije.
Meutim, zbog izmjeninih naprezanja koja mogu utjecati na siguran rad
stroja njegov utjecaj u konstrukciji stroja se ne smije zanemariti.
Oba kriterija mogu biti ispunjena i istodobno.
f aR3 = 50 Hz
sinkroni reluktantni stroj, motor ili generator (nema struje statora,
istaknuti polovi)
fbR3 = 50 Hz
sinkroni reluktantni stroj, motor ili generator (nema struje statora,
istaknuti polovi)

20.10.2014. TESiT - Opi model elektrinog stroja 2

Primjer 1.
Tumaenje 4. kriterija za parove rotorskih protjecanja (1)
Slika 1d.
Tumaenje reluktantnog
momenta za par fa4R i fb4R
aR

-40

Po etvrtom kriteriju postoji

beskonano mnogo parova frekvencija
rotora, zbroj ili razlika kojih moraju biti
jednaki dvostrukoj frekvenciji brzine
vrtnje rotora, 100 Hz:

40
fa1R

f aR4 = f bR4 2 f m = f bR4 100

-160
160
fa2R

fm=50
fm=50

-60
fbR
60

Tumaenje etvrtog kriterija dano je

slikom. Pretpostavljeno je da je
frekvencija struje namota bR =60 Hz
(mogla se odabrati bilo koja
frekvencija). Tada u namotu aR mora
tei struja frekvencije 160 Hz ili 40 Hz

bR
20.10.2014. TESiT - Opi model elektrinog stroja 2

Primjer 1.
Tumaenje 4. kriterija za parove rotorskih protjecanja (2)

U sluaju struja aR frekvencije 160 Hz nastaju

u prostoru dva protjecanja namota rotora
koja se vrte jednakom i suprotnom brzinom,
a frekvencijom 110 Hz. Oni stvaraju
komponentu pulzirajueg protjecanja, os
kojega u prostoru miruje. To pulzirajue
protjecanje stvara sa strukturom istaknutih
polova srednju vrijednost momenta, koja
njegovu os nastoji zakrenuti u os polova.
nepomina os

-110 = 50-160

Slian par meusobno suprotno rotirajuih

protjecanja stvara i struja aR frekvencije 40 Hz.
Oni se u prostoru vrte brzinom koja odgovara
frekvenciji od 10 Hz i takoer stvaraju
odgovarajue pulzirajue protjecanje s
nepominom osi, na koje djeluje struktura
istaknutih polova, stvarajui reluktantni
moment s odreenom srednjom vrijednou.
nepomina os

10 = 50-40

f aR4 = 160 Hz

110 = 50+60

f bR4 = 60 Hz

f aR4 = 40 Hz

-10 = 50-60

f bR4 = 60 Hz

Ova rjeenja odgovaraju specijalnom reluktantnom stroju, napajanom

R
R
s dvije razliite rotorske frekvencije: f a 4 = fb 4 100
20.10.2014. TESiT - Opi model elektrinog stroja 2

10

Primjer 2.
Stator opeg modela stroja ima 4 istaknuta pola. Njegov se rotor vrti
brzinom od 1500 min-1. Namotima statora teku struje frekvencije 100 Hz.
Odredite frekvencije rotorskih struja pri kojima je mogua trajna
elektromehanika pretvorba energije. Odredite za sve sluajeve o kojoj se
vrsti stroja i pretvorbe radi.
Rjeenje:
p=2
n = 1500 min-1
f S = 100 Hz

a)

f R = f S fm = f S

pn
1500
= 100 2
= 100 50
60
60

f1R = 50 Hz
f 2R = 150 Hz

20.10.2014. TESiT - Opi model elektrinog stroja 2

11

Primjer 2.
Tumaenje 1. kriterija za rotorske frekvencije 50 i 150 Hz

Rjeenje f1R = 50 Hz odgovara reimu

rada asinkronog motora (rotor se vrti
u istom smjeru i sporije od protjecanja
statora). Klizanje je:

s=

Slika 2a.
Tumaenje sprege protjecanja u
fazama a statora i rotora za
frekvenciju rotora od 50 Hz i 150 Hz
aS

100 50
= 0,5
100

Rjeenje f2R =150 Hz odgovara reimu

rada asinkronog stroja u
protustrujnom koenju (protjecanje
statora vrti se suprotno od smjera
vrtnje rotora).
Klizanje je: s = 100 50 = 1,5
100

fS

aR
f1R

50

100

100

-50
150

-150

f2R

fm = 50

bS

bR
20.10.2014. TESiT - Opi model elektrinog stroja 2

12

Primjer 2.
Tumaenje 2., 3. i 4. kriterija za reluktantne momente
b)
fa3R = 50 Hz
sinkroni reluktantni motor
c)
fb3R = 50 Hz
sinkroni reluktantni motor
d)
f aR4 = f bR4 100 Hz
ovo rjeenje znai specijalni reluktantni stroj napajan na
rotoru razliitim frekvencijama.
20.10.2014. TESiT - Opi model elektrinog stroja 2

13

Primjer 3.
Stator opeg modela stroja ima 4 istaknuta pola. Namotima statora teku struje
frekvencije 50 Hz, a namotima rotora 60 Hz. Odredite brzine vrtnje pri
kojima je mogua trajna elektromehanika pretvorba energije. Odredite za
sve sluajeve o kojoj se vrsti stroja i pretvorbe radi.
Rjeenje:
p=2
f R = 60 Hz
f S = 50 Hz
a) f R = f S f
m

50 = 60 f m
Frekvencije vrtnje rotora i brzine vrtnje prema prvom kriteriju:
60 f m1 60 10
f m1 = 10 Hz
n1 =
=
= 300 min 1
p
2
60 f m 2 60 110
f m1 = 110 Hz
n2 =
=
= 3300 min 1
2
p
20.10.2014. TESiT - Opi model elektrinog stroja 2

14

Primjer 3.
Tumaenje 1. kriterija za frekvencije vrtnje 10 i 110 Hz
Slika 3a.
Tumaenje sprege protjecanja
u fazama a statora i rotora za
frekvenciju rotora od 10 Hz i
100 Hz
S
a
R
a

f S f m 50 10
s=
=
= 1, 2
fS
50

fS

110
fm

50

-50

10
-60
fR

60

bS

Rjeenje n = 300 min-1 ( fm = 10 Hz)

odgovara asinkronom stroju u reimu
protustrujnog koenja (protjecanje
statora vrti se suprotno od smjera
vrtnje rotora). Klizanje je:

Rjeenje n = 3300 min-1 ( fm = 110 Hz)

odgovara asinkronom stroju u reimu
generatora (rotor se vrti u istom
smjeru kao i protjecanje statora, ali s
veom brzinom). Klizanje je:

s=

f S f m 50 110
=
= 1, 2
fS
50

bR
20.10.2014. TESiT - Opi model elektrinog stroja 2

15

Primjer 3.
Tumaenje 2., 3. i 4. kriterija za reluktantne momente
b)

f aR = 60 Hz
60 f aR 60 60
n3 =
=
= 1800 min 1
p
2

Ova brzina odgovara radu sinkronog reluktantnog stroja.

c)

f bR = 60 Hz

n3 = 1800 min 1
Ova brzina takoer odgovara radu sinkronog reluktantnog stroja.
d) Budui da rotorom teku struje zadane frekvencije (60 Hz), one su u oba
namota jednake, pa se ne moe primijeniti etvrti kriterij.

20.10.2014. TESiT - Opi model elektrinog stroja 2

16

Primjer 4.
Stator opeg modela stroja ima 4 istaknuta pola. Njegov se rotor vrti
brzinom od 1200 min-1. Namotima rotora teku struje frekvencije 60 Hz.
Odredite frekvencije statorskih struja pri kojima je mogua trajna
elektromehanika pretvorba energije. Odredite za sve sluajeve o kojoj
se vrsti stroja i pretvorbe radi.
Rjeenje:
p=2
n = 1200 min-1
faR = fbR = 60 Hz
a)

n
1200
fm = p
= 2
= 40 Hz
60
60
f R = f S fm
S
S

60 = f 40

f1 = 100 Hz
f 2S = 20 Hz

20.10.2014. TESiT - Opi model elektrinog stroja 2

17

Primjer 4.
Tumaenje 1. kriterija za frekvencije statorskih struja 100 i 20 Hz
Slika 4a.
Tumaenje sprege protjecanja
u fazama a statora i rotora za
frekvenciju statora od 100 Hz i
20 Hz
aS
aR

f1S = 100 Hz
reim asinkronog motora uz klizanje:

s=

100 -100
fm= 40

-60
60
fR

fS
20

-20

bS

f S f m 100 40
=
= 0, 6
fS
100

f 2S = 20 Hz
asinkroni stroj u reimu protustrujnog
koenja uz klizanje:

s=

f S f m 20 40
=
=3
20
fS

bR
20.10.2014. TESiT - Opi model elektrinog stroja 2

18

Primjer 4.
Tumaenje 2., 3. i 4. kriterija za reluktantne momente

Navedene dvije frekvencije struja statora jedina su rjeenja.

Reluktantni moment nema srednju vrijednost (za njega bi
brzina vrtnje morala biti 1800 min-1, a ne kako je zadano 1200
min-1).
U oba namota rotora teku struje zadane frekvencije 60 Hz, pa
se ne moe pojaviti srednja vrijednost reluktantnog momenta
jer ona zahtijeva da frekvencije struja u namotima rotora budu
razliite.

20.10.2014. TESiT - Opi model elektrinog stroja 2

19