---------- IV Dio ----------

ZRNATI KOMPOZITI:
BETON I ASFALT

13
Zrnati kompoziti

Uvod
Beton i asfalt su zrnati kompoziti koji se sastoje od jedne kontinuirane faze (portland
cement i bitumen kao vezivo) i jedne diskontinuirane zrnate faze (agregat). Posljedica

1. Razlike
udjel agregata
agregata (Sl. 13.1).
2.

(interlocking) zrna

postigla dodatna stabilnost materijala.

3.
reakcijom, a asfalt
Prema tome, asfalt, koji je slabiji i fleksibilniji, se najvie koristi za asfaltiranje
prometnica, sa ciljem da asfaltni sloj preraspodijeli konce

Slika 13.1. (a) shematska struktura betona i (b) shematska struktura asfalta.

180

neke koncepte mehanike zrnatih

kompozitnih materijala i dati kratak prikaz njihovih implikacija na beton i asfalt
obzirom na razlike u njihovoj strukturi.
Na
slikama 13.2a i 13.2b su prikazani najjednostavniji modeli u kojima su kompozitni
elementi paralelni ili u seriji u odnosu na vanjske sile.

Slika 13.2.
Hirschov; (d) Countov i (e) agregatni.

paralelni; (b) serijski; (c)

Mehanika zrnatih kompozita

nje
jednadbe (13.1):
Ec = E pV p + EmVm
(13.1)
gdje je Ep
ti zrna, Em
Vp i Vm
volumni udjeli zrna odnosno matrice (tj. V p + Vm = 1 ). U izvodu jednadbe 13.1
pretpostavlja se da je deformacija u obje komponente jednaka, to podrazumijeva
e u komponentama kompozita
. Jednadba 13.1. je poznata kao zakon smjese. Kod serijskog modela se
pretpostavlja da je naprezanje u obje komponente jednako, ali su deformacije
181

(13.2):
1 V p Vm
=
+
Ec E p Em
Ec =

(13.2)

E p Em
Em V p + E p Vm

Ovaj model je najbolje primijeniti na kompozit koji se sastoji o

mekane matrice. Opisani modeli se koriste i

(13.2a)

. Zakon
vost ili

paralelnim ili serijskim modelom. Jednadbe 13.1 i 13.2 predstavljaju gornju

13.3), pa su stoga
predloeni sloenij
Na primjer, Hirschov model (sl. 13.2c) je kombinacija paralelnog i serijskog
modela i Ec

1
1
+ (1 X ) p + Vm
= X
V E +V E
E

Ec
m m
p p
p Em
Paralelni model
Serijski model

(13.3)

gdje je X mjera doprinosa svakog modela (0 < X < 1). Hirsch je razmatrao
X se moe
interpretirati
mponent
beton. Utjecaj Vp
13.4 za agregate

Ep
Countov model (sl. 13
1 1 Vp
=
Ec
Em

1/ 2

1
.
1 V p1 / 2
1 / 2 Em + E p
V

(13.4)

Prikladnije je koristiti model agregata (sl. 13.2e) koji se sastoji od matrice u kojoj
:
(1 V p ) Em + (1 + V p ) E p
Ec =
Em .
(1 + V p ) Em + (1 V p ) E p

182

(13.5)

Slika 13.3.

Slika 13.4.

betona.

183

Ovi sloeniji modeli ne mogu predvidjeti ponaanje kompozita koji se sastoji od

13.3 do 13.5 su vrlo
13.3).

Zakazivanje zrnatih kompozita

Zakazivanje
kratko analizirati ponaanje krhkih materijala. Promatrajmo

om betonu od portland cementa. Pukotina koja propagira

i moe se desiti da bude potpuno

potpunog zakazivanja kompozita. Situacija je pogoran

U nekim
ili mogu nepovoljno
utjecati na mikrostrukturu u njihovoj blizini (sl. 13.5a) to rezultira slabijom
vezo
svim kompozitima se javlja koncentracija naprezanja na njihovoj granici (sl.
13
m = Ep/Em
javlja i lokalizira n
kroz matricu. Pojava mnotva pukotina rezultira nelinearnim radnim dijagramom i
13.6b). Kada je m priblino jednak jedinici,
koncentracija naprezanja je zanemariva, pa je tendencija zarobljavanja pukotine

13.6c)
u tvrdu matricu (tj. m < 1),
ponovo se u kompozitu moe pojaviti mnotvo pukotina,
sada manja (sl.
13.6d).

Slika 13.5.
(k(
pi

m je deformacija zrna odnosno matrice.)

184

Slika 13.6.
kompozit, m >> 1, (c) kompozit, m

m << 1.

13.7. Dodavanje
, jer se javljaju
slaba mjesta u materijalu od kojih se pukotine lake ire do potpunog zakazivanja

krut to vrijedi za korund (Al2O3) i silicijev

karbid (SiC) (sl. 13.7).

185

Slika 13.7.
zrnatog kompozita.

postaje sloenija, jer se koncentracija

materijala. Iako ispuna
preraspodjele, naprezanje u ispuni je vrlo malo,
kao to je prikazano na sl. 13.8.

186

zbog

Slika 13.8.
krivulja

vrlo gustog polietilena. Teorijska

Sastav i struktura
d i gotovo
idealno krhki materijal, dok je bitumen relativno slab materijal koji se ponaa
betonske i asfaltne mjeavine moraju sadravati

sl. 13.1.
Cementna pasta zauzima oko 30% volumena betona, a agregat priblino 70%,
pa se moe smatrati da je agregat dispergiran u kontinuiranoj cementnoj matrici, sa
nezn
, agregat zauzima oko 90% volumena mjeavine, a
bitumen se nalazi u upljinama i

187

dvije faze
asfalta.

sloju. Kako nema kemijske reakcije, svojstva bitumena u blizini agregata su ista
kao i svojstva homogenog dijela bitumena. Prema tome, jedino vano svojstvo
Kod betona

Prvo, neke vrste agregata kemijski

(tendencija vode, kao najlakeg sastojka betona, da izbije na povrinu) koje se

nastaje
koji je porozniji od homogenog dijela matrice pa je
stoga i
.

ponaanje

Fluidnost
Kod oba
se materijali mogli mijeati, u

e
U stvarnosti se ovi materijali ponaaju
mnogo sloenije nego to ovaj jednostavni pristup sugerira.
interakcije izme
beton je manje krhki
materijal nego to je to cementna pasta (ili sam agregat). Ovo se moe vidjeti na sl.
13.9.
ali je njegov radni dijagram nelinearan, za razliku od
ne toliko kao
bitumen. Deformacijska svojstva asfalta sa malim sadrajem bitumena koji se

temperatura.
Iako oba materijala sadre agregat dispergiran u kontinuiranoj matrici veziva,
13.10). Njihovo ponaanje i svojstva, u
188

praksi, se
materijala, pa se moraju koristiti empirijske metode.

Slika 13.9.

Slika 13.10.

189

teorije kompozitnih

14
Sastojci betona
Uvod
Naziv beton, u ovom poglavlju,
80 %). Ostali
Vezivanj
naziva se hidratacija
proces hidratacije kao i produkti hidratacije.

Portland cement
Proizvodnja portland cementa
Osnovne sirovine za dobivanje portland cementa moraju sadravati okside kalcija, silicija,
aluminija i eljeza, koji su u prirodi obilato sadrani u vapnencu i glini. Ponekad se pojavljuju
kao jedinstvena sirovina za portland cement, kao lapor.
Proces proizvodnje u principu je jednostavan. Najprije se vapnenac i glina usitne i
homogeniziraju u vodi u obliku mulja (mokri postupak) ili se mjeavina samljevenih osnovnih
sastojaka transportira u struji zraka (suhi postupak). Tako homogenizirana mjeavina se uvodi

C, a mjeavina prelazi u kalcij

granula 3
i hladi i uskladiti. Klinker se zatim,
uz dodatak nekoliko postotaka gipsa ( kalcij sulfat dihidrat, CaSO42H2O ), melje i time
80 m),
portland cement. Gips se dodaje u

Kemijski i mineralni sastav portland cementa

CaO (vapno) = C,

SiO2 (silicijev oksid) = S

Al2O3 (aluminijev oksid ) = A,

190

Fe2O3 ( eljezni oksid) = F

Trikalcij silikat
Dikalcij silikat
Trikalcij aluminat
Tetrakalcij aluminat ferit

3CaOSiO2
2CaOSiO2
3CaOAl2O3
4CaO Al2O3Fe2O3

kratica C3S
kratica C2S
kratica C3A
kratica C4AF

Ustvari C4
Svako zrno cementa se sastoji

% C3S = 4.07C 7.60S 6.72A 1.43F 2.85 S

% C2S = 2.87S 0.754 C3S
% C3A = 2.65A 1.69F
% C4AF = 3.04F

(14.1)
(14.2)
(14.3)
(14.4)

gdje je S = SO3. U formule se na mjesto oksida uvrtavaju udjeli tih oksida u postocima. Za
C se uzima postotak dobiven kemijskom anlizom umanjen za slobodno vapno.
Priblini oksidni sastav portland cementa je dan u prvom stupcu tablice 14.1.
Tablica 14.1. Kemijski i mineralni sastav portland cementa

Iz tablice je vidljivo da su CaO i SiO2 najzastupljeniji oksidi, a C3S i C2S najzastupljeniji

minerali portland cementa. Sastav cementa ovisi o kvaliteti i sastavu sirovine. Cementi A, B,
promjene u oksidnom sastavu rezultiraju velikim razlikama u mineralnom sastavu. Kao to
cementa, stoga se mora strogo kontrolirati sirovina i proizvodni proces, ako se eli dobiti
B se moe
3A, spoj koji
pa se zato ovaj tip cementa naziva

sulfatnootpornim cementom.
191

priblian mineralni sastav portland cementa. Rezultati rentgenske mikro analize pokazuju da
udjela, pa je Taylor predloio modifikaciju tih jednadbi.

Hidratacija cementa

fluidnost, koja se moe obnoviti naknadnim mijeanjem. Trenutak kada se fluidnost cementna
entna pasta u

h nekoliko mjeseci.

hidratacije minerala cementa je egzoterman. Rezultati mjeren

kod stalne temperature su prikazani na slici 14.1.

samo nekoliko minuta (A), da bi se nakon toga naglo smanjila i ostala konstantna u periodu
dva do tri sata. Ovo je period relativne neaktivnosti cementa. U trenutku koji priblino
dostie maksimum neto iza kraja vezivanja cementne paste (B). Zatim opet opada, da bi se
ponekad nakon jednog ili dva dana pojavio otar maksimum (C).

glava minerala istovremeno. Proces hidratacije je jako sloen i do danas nije u potpunosti

e,

C S 0.5H + 1.5H C S H 2
( H je kratica za H2O )

192

(14.5)

Slika 14.1.
stalne temperature.

hidrate sa est molekula vode:

C3A + 6H C3AH6.

(14.6)

Ova reakcija je tako brza da rezultira trenutnim vezivanjem cementa ili betona, ali se to
kcijom gipsa i C3A
nastaje kalcij sulfoaluminat, koji se jo naziva i etringit:
C 3 A + 3C S H 2 + 26H C 3 A 3C S H 32

(14.7)

oko 3 4 % gipsa u odn

C3A i gipsa. Reakcija C3A je tada zavrena a etringit se transformira u monosulfatnu formu
( C 3 A C S H 16
(slika 14.1) je posljedica ove reakcije ako u cementu ima vie od 12 % C3A.
Reakcija C4
3A ali znatno sporije, a produkti te reakci
kod reakcije C3A) su spojevi C 3 (AF) 3C S H 32 i C 3 (AF) C S H 16 . Produkti ove reakcije

193

iranog materijala i o njima

3

a produkti te reakcije su trikalcij disilikat hidrat i kalcij hidroksid:

2C3S + 6H C3S2H3 + 3CH

(14.8)

kalcij silikat hidrati (C-Scementne paste.

Reakcija C2S (belit) je spora, a produkti te reakcije su isti kao i u reakciji (14.8):
2C2S + 4H C3S2H3 + CH

(14.9)

Toplina hidratacije C2S, u prvih nekoliko dana je neznatna.

Ukupni iznos pojedinih produkata nastalih nakon priblino mjesec dana je prikazan na slici
14.2.

Slika 14.2.
1979).

udjel C-S-

alcij hidroksida. Stvaranje C-S-H iz alita i belita

et al., 1979).

194

Slika 14.3.
Mineral C3

stoga odnos hidratiziranog i nehidratiziranog cementa naziva stupanj hidratacije.

reakcije. Proces hidratacije se odvija i na temperaturama ispod 0 C, ali se potpuno zaustavlja
na temperaturi od oko 10

O mehanizmu hidratacije i mikrostrukturi koja nastaje tom reakcijom napravljene su brojne

kopije. Rezultati ovih istraivanja jasno ukazuju

Pojednostavljen prikaz toka hidratacije je prikazan na slici 14.4.

1. Nakon to se zamijeaju cement i voda, zrnca cementa su dispergirana u vodi, a razmak
2. Za vrijeme takozvanog perioda relativne neaktivnosti cementa, iz zrnaca cementa izbijaju
3.
-S-H gela. Debljina
kularna sloja.
4.

-S-H gelom i velikim

kapilarne pore ostaju jo uvijek nepopunjene, ali i sredinji dio zrnaca cementa ostaje

195

Slika 14.4. Shematski prikaz rasta mikrostrukture pri hidrataciji cementne paste: (a) zrnca

-S-H produkata i
pojava kristala Ca(OH)2; (c) proces hidratacije nakon dva tri dana od mijeanja cementa i
vode
-S sve gu
-S-H oko
Ca(OH)2 kristala, preostalog nehidratiziranog cementa i kapilara.

1. nehidratiziranog cementa (centar zrna);

2. hidratiziranog cementa koji se uglavnom sastoji od kalcij silikata (C-S-H) i manjeg dijela
C3A i C4AF hidrata;
3. kristala kalcij hidroksida
4.
kapilarne pore)

i od 100 do 700 m2
-Scementnog gela (poznate kao gel pore
volumena. Vano je napomen

-S-H

196

Slika 14.5. Rasp

u kemijskih veza, ipak znatno

vrlo velike.

udjela nehidratiziranog i hidratizairanog cementa, te kapilarnih pora potrebno je potpunije

mod
modela:
1. Hidratacija se odvija kod stalnog volumena, tj. ukupni volumen nehidratiziranog cementa,
cementnog gela i kapilarnih pora u o.c.p jednak je volumenu cementa i vode u trenutku

2. Gel je uvijek jednake strukture bez obzira na stupanj hidratacije, tip cementa ili
vodocementni omjer. Iz toga slijedi, da je omjer kemijski vezane vode u odnosu na masu
g/cm3
3.

i prostor od zrnaca
cementa iz kojih je nastao. Ako nema dovoljno prostora za rast cementnog gela hidratacija
io volumena se sastoji od kapilarnih

cementnog gela. Na slici 14.6(a) su prikazani volumni udjeli konstituenata cementne paste
nakon zavretka hidratacije u uvjetima kada ima dovoljno vode za hidrataciju.

197

4.

pilara. Ako je cementna pasta

a prostora za rast gela i to se deava kad je

vodocementni omjer jednak 0.44. Na slici 14.6(b) su prikazani volumni udjeli
paste.
Ovdje je bitno naglasiti da slike 14.6 (a) i (b) prikazuju sastav cementnih pasta po zavretku
hidratacije, a iz prethodnog poglavlja znamo da se rijetko kada postie 100%-tni stupanj
nehidratiziranog cementa i kapilara nego to je to prikazano na slici 14.6. Nehidratizirani

poznato da ovo svojstvo imaju neki drugi konstrukcijski materijali.

() a smanjenjem volumena kapilarnih pora (poroznost P

= k (1 P )3

(14.10)

Powers je izvodio pok

50%) dobivenih
variranjem vodocementnog omjera i koje su njegovane u vodi na sobnoj temperaturi i
atmosferskom tlaku. Cementne paste poroznosti manje od 2% su dobili Roy i Gouda (1975)
njegovanjem cement
temperatura (do 250C) i tlaka (do 350 N/mm2
2
i da se Powersovi rezultati
uklapaju u relaciju Roya i Gouda

= A log( P / Pcrit )
gdje je A konstanta, a Pcrit
14.8 priblino iznosi 55%.

198

(14.11)

Slika 14.6. Sastav hidratizirane cementne paste po zavretku hidratacije nakon njegovanja (a)
otvorena cementna pasta u vodi, (b) izolirana cementna pasta (Hansen, 1970).

199

Slika 14.7.
Thurairatnam, 1986).

Slika 14.8.
19975).

cementne paste. Birchall et al.

ntnu pastu

200 N/mm2

/mm2 to je znatno

200

Voda u o.c.p. i skupljanje o.c.p. uslijed suenja

njene dimenzije. Gubitak vode rezultira skupljanjem, a upijanje vode bubrenjem o.c.p. Ovo se
uri o.c.p. Voda se nalazi u o.c.p. u

Slika 14.9. Shematski prikaz stanja vode u kalcij silikat hidratu (Feldman i Sereda, 1970).
1. Vodena para
2. Kapilarna voda

porama manjim od 50 nm djeluju sile povrinske napetosti i njeno uklanjanje kod

normalne temperature i vlanosti moe rezultirati skupljanjem o.c.p.
3. Adsorbirana voda. To je voda adsorbirana na povrini kalcij silikat hidrata zbog
djelovanja povrinskih sila. Maksimalna debljina adsorbirane vode je oko 1.3 nm to
odgovara debljini pet molekularnih slojeva vode.Velik dio ove vode se moe ukloniti
suenjem kod relativne vlanosti od 30% i ovo je jedan od glavnih faktora koji doprinosi
skupljanju o.c.p.
4.
. Ovo je voda koja se nalazi u gel porama uim od 2.6 nm. Zbog
ukloniti samo sa suenjem na visokim temperaturama ili kod relativne vlanosti manje od

slojeva.
5. Kemijski vezana voda. To je voda vezana jakim kemijskim vezama tijekom hidratacije.
C i mjerenjem gubitka teine.

neisparljive

201

vlanosti okoline.

Ostale vrste portland cementa

u praksi se pokazalo d

primjer,

3S

i manjim udjelom C2S, kao to je cement B u tablici

ementa, jer

ement C iz tablice 14.1., sa manjim udjelom C3

razlike.

2S

to

cement niske topline hidratacije

Cement D iz tablice 14.1. ima vrlo mali udjel C3A i to je primjer sulfatno otpornog cementa.
Reakcija vanjskih sulfata (npr. iz podzemnih voda) sa o.c.p. moe izazvati njenu razgradnju.
Ovisno o formi sulfata, oni mogu reagirati i sa slobodnim kalcij hidroksidom i sa
i hidratiziranog monosulfat aluminata:
C3A C S H18 + 2CH + 2 S + 12H C3A 3C S H 32

(14.12)

jer se radi o ekspanzivnoj reakciji koja razara o.c.p.

bijeli cement
AF
fazi
a koji se dobiva iz gline ili kriljca u
4

202

Aditivi
do 2% u odnosu na masu
cementa) dodaju u svjei beton neposredno prije ili za vrijeme mijeanja i koje bitno
porasla i procjenjuje se da je 1989. godine oko 40% od ukupno proizvedenog betona u UK

Plastifikatori

kao tvari koje smanjuju potrebu za vod

cementa, beton nieg vodocementnog omjera ima istu obradljivost kao beton vieg

Postoje dvije grupe plastifikatora (polimeri):

1.

ifikatori, koji se baziraju na sulfoniziranom ligninu ili hidroksikarboksilnoj

kiselini.
2. superplastifikatori, koji su modificirani sulfonizirani lignin ili se baziraju na
sulfoniziranom melaminu ili sulfoniziranom naftalen formaldehidu.
Kako im samo ime kae, superplastifikatori se koriste za proizvodnju betona visoke
dodatkom superplastifikatora ne segregira, kao to bi se dogodilo da se tako visoka
obr
superplastifikatori smanjuju potrebu za vodom, oni se mogu koristi za proizvodnju betona
m
Plastifikatori i superplastifikatori su takve povrinski aktivne tvari, koje adsorbirane na
encijal 30 mV),
flokulacija u cementnoj pasti. Posljedica negativnog naboja je stvaranje sloja orijentiranih

obradljivost.

203

Slika 14.10.
davanja aditiva (Mindess i Young,1981).

strane adsorbiranih molekula aditiva. Ovo moe produiti period relativne neaktivnosti
cementa i smanjiti brzinu hidratacije C3S u ranom periodu. Stoga plastifikatori mogu djelovati
vodocementnog omjera, uz dva relativno nevana izuzetka.
1.
(Hewlett,1988).
2. Zbog sniavanja povrinske napetosti vode, neki plastifikatori uvuku u beton oko 1 - 2%

stifikatora ne segregira. Razlog tome su vjerojatno

traje od 30 do 60 minuta.

aturama.
2

204

Slika 14.11.
(Dransfield and Egan, 1988).
Mehanizam ubrzavanja nije u potpunosti razjanjen, ali se pretpostavlja da je CaCl 2
u reakcije hidratacije C3A, gipsa i C4AF, a kao katalizator djeluje na hidrataciju C3S i C2S
(Ramachandran et al
-S-H gel zbog prisustva CaCl2
-Sevidentno da
CaCl2 smanjuje otpornost betona na sulfatnu koroziju i otpornost na smrzavanje.
Zbog tetnog utjecaja na koroziju armature u betonu zbog prisustva Cln.

1. kada treba umanjiti utjecaj ubrzavanja vezivanja zbog betoniranja na visokim

2.

cementa, te vrijeme dodavanja aditiva.

205

Slika 14.12.
1981).

et al

Aeranti
Aeranti su organske tvari koje, ka
od 0.1 mm, i dovoljno su stabilni da ostaju nepromijenjeni za vrijeme ugradnje,

obliku velikih nepravilnih upljina.

tpornog na djelovanje

tijekom zime, moe znatno

unutranjih naprezanja koja nastaju irenjem vode prilikom smrzavanja. Da bi ovakva zatita
g zraka oko 4 - 7% volumena betona (slika

Smatra se da je beton otporan na djelovanje mraza ako je faktor

razmaka manji od 0.2 mm.

206

Slika 14.13.
djelovanja mraza (Mindess i Young, 1981).
Dva su vana sekundarna utjecaja aeranta na beton:
1.
2.

1% zraka. Ovo

obradljivost betona.

koje smanjuju povrinsku napetost v

hidrofilnu, a na drugom hidrofobnu grupu. Molekule se radijalno orijentiraju u odnosu na
ko da je hidrofilna grupa u vodi, a hidrofobna u zraku,

Slika 14.14. Shematski prikaz djelovanja aeranta: (a) povrinski aktivna molekula; (b)

207

Ostali aditivi

pjenobetona, dodaci za ekspandiranje cementnog kamena, za poboljanje prionljivosti,

poboljanje pumpabilnosti, bojanje betona, dodaci za nepropustljivost i inhibitori korozije.
Prije njihove uporabe potrebno je provesti opirnije istrane radove.

Dodaci cementima
Tijekom meljave i homogenizacije, cementnom klinkeru se osim gipsa mogu dodavati i neki
drugi kemijski i m
(promilima od mase cementa), da bi se olakala meljava ili da bi se modificirala svojstva
cementa (aeranti, plastifikatori). Mineralni dodaci mogu biti granulirana zgura
ili pucolani, koji aktivno sudjeluju u procesu hidratacije cementa. Svi dodaci cementu bitno

Granulirana zgura (troska, ljaka) je otpadni produkt u proizvodnji sirovog eljeza. Sadri
uglavnom iste okside kao i po

vapnu. Zb

svoj
jen.
fume) otpadni materijal iz proizvodnje silicija i ferosilicija. Pucolanska aktivnost nabrojenih
2. Oksidni sastav dodataka
cementima je dan u tablici 14.2.
Tablica 14.2.

208

Agregat

mogla koristiti kao konstrukcijski

dimenzijska nestabilnost (puzanje i skupljanje) i cijena, o.c.p. se ne koristi kao konstrukcijski
materijal. Oba ova nedostatka su uklonjena dodavanjem agregata u cementnu pastu i na taj

upl
zauzima 70 - 80% ukupnog volumena betona.
- ne hidratizira, ne bubri i
ne skuplja se. Agregat je raspod
materijalom sastavljen od krupnog agregata dispergiranog u mortu (matrici), ili od krupnog i
sitnog agregata dispergiranih u cementnoj matrici. Modeli temeljeni na ova dva dvofazna
materijala dobro op
betona treba uvesti trofazni model strukture betona. Po tom modelu beton se sastoji od tri
u

a najvanija svojstva koja bitno

Vrste agregata
Agregat se moe proizvesti iz prirodnih izvora, kao to su pozajmita ljunka ili drobljenjem
kamena (prirodni agregat) ili se proizvede u tvornici za neku posebnu namjenu (umjetni

(a)

ineraloki sastav
predstavljaju amorfni oblici SiO2 koji mogu u nekim okolnostima uzrokovati razaranje betona
na je u intervalu od 2.55 - 2.75 kg/dm3, pa
je stoga i volumna masa betona u intervalu 2250 - 2450 kg/m3, ovisno o udjelu sastojaka.

prosijavanja, moe izravno koristiti za izradu betona. Zrna ovog agregata su zaobljena, za

(b) laki agregat

Laki agregat se koristi za izradu betona manjih volumnih masa. Konstrukcijski elementi
napravljeni od ovakvog betona su laki i imaju bolja termoizolacijska svojstva od

209

poslje

dijelimo u tri osnovne grupe:

1.
2.
temperaturi do 1200
3. pjenasta zgura, otpadni materijal iz proizvodnje sirovog eljeza koja se, nakon taljenja u
C, mora naglo ohladiti u vod
ekspandira u pjenaste granule.

napravljenog od lakog ag

slici 14.15.

Slika 14.15.

(c) teki agregat

Ako elimo napraviti beton velike volumne mase, na primjer za zatitu od radioaktivnog
mo teki agregat. Volumne mase od 3500 do 4500 kg/m3 se postiu
7000 kg/m3
210

Klasifikacija agregata

mm, jer je ta grani

Krupnija zrna agregata se u proizvodnji dijele na frakcije zato, da tijekom transporta ne bi

dolazilo do nepovoljnog razdvajanja krupnijih i sitnijih zrna, i da se lake moe sloiti sastav
odnji agregata su: 0 4 mm, 4 - 8 mm, 8 - 16 mm, 16 - 32 mm, 32 - 63 mm, 63 - 125 mm.

Svojstva agregata

zrna, granulometrijski sastav, poroznost i apsorpcij

sita u, a na ordinatu postotak prolaza materijala na pojedinom

maksimalnog zrna 10 mm je prikazana na slici 14.16., zajedno sa granulometrijskom
krivuljom mjeavine ova dva agregata (kumulativna granulometrijska krivulja) koja je
postoci upljina u pojedinom materijalu i njihovoj mjeavini iz kojih se vidi da se koritenjem
smanjuje upljikavost u materijalu. Ova mjeavina agregata od 45% pijeska i 55% krupnog
agregata daje minimum upljina.
Granulometrijska krivulja ne sadri podatak o obliku zrna agregata, ali je poznato da oblik
- oblija zrna se bolje pakiraju, pa agregat sa
oblim zrnima ima manje upljina.

211

Slika 14.16.
mjeavine.

gregata i njihove

1. potpuno suh - to je agregat suen na temperaturi 100-110 C do konstantne teine (u

porama nema vlage);
2. prirodno suh vlagom), zavisno od vlanosti okoline, ali je suhe povrine;
3.
- to je agregat koji nema na povrini slobodne vlage, ali su
sve otvorene pore ispunjene vodom;
4. vlaan - to je agregat kojem su pore ispunjene vodom, a na povrini ima slobodne i
adsorbirane vode.

(iznad 70 - 80 N/mm2

212

15
Svojstva svjeeg i mladog betona
ako se ne posveti dovoljno pozornosti svim na

kao i osigurati stabilnost betona. Stoga moramo razmatrati svojstva svjeeg betona, svojstva

Svojstva svjeeg betona

Glavna svojstva koja treba imati svjea betonska mjeavina za vrijeme rukovanja, ugradnje i

1.
ran tanki stup.
2.
3. Stabilnost ili kohezivnost. Beton bi trebao ostati kao homogena masa. Na primjer, mort ne
bi trebao biti

obradljivost
obradljivost dobivena, na

- 80%) otpada na sitni i krupni

agregat, dok preostali dio volumena ispunjava cementna pasta; 30 - 50% volumena cementne
paste otpada na cement, a ostalo je voda. Prema tome, cementna pasta, mort i beton su
na. Unutranje sile u svjeem betonu, koje se

y
213

i
).

Slika 15.1. Binghamov reoloki model materijala.

Metode mjerenja obradljivosti

Da bismo kvantificirali obradljivost betona, potrebno je odrediti dvije konstante, y i , u

y i za beton, u
rotacijsko kretanje uzorak svjeeg betona u posudi i mjeri se zakretni moment koji je potreban
da se svlada otpor uzorka svjeeg betona pri raznim brzinama rotacije. Dvije verzije takvih
lanetarno

g) i koeficijent smjera

h) i koji

Kako vrijednosti parametara g i h ovise o svojstvi

Manje vrijednosti parametara g i h
g
vlastite teine, dok manja vrijednost parametra h ukazuje na manju kohezivnost betonske
smjese. Utjecaj promjene sastava betonske mjeavine na promjenu vrijednosti g i h, shematski

214

Slika 15.2.
(Tattersall i Banfill, 1983): (a) helikoidalna peraja za mjeavine velike obradljivosti; (b) H profil peraje koja planetarno rotira, za mjeavine male obradljivosti.

Slika 15.3.
1.

aka betona ostaju isti, vrijednosti

parametara g i h se smanjuju.
2. Dodavanjem plastifikatora ili superplastifikatora u betonsku mjeavinu, smanjuje se g, a h
kod up

3.

g, a smanjuje vrijednost
parametra h

4.

g, a h se moe

215

Slika 15.4.
h.

gi

dnog parametra, je metoda

slijeganja ili slump test (slika 15.5(a)). Postupak ispitivanja slijeganjem sastoji se u tome da
se normirani kalup od lima, oblika krnjeg stoca napuni betonom. Kalup se zatim oprezno
podigne i izmjeri se koliko se beton nakon toga slegnuo. Vrijednosti slijeganja betona mogu
biti od 0 do 18 cm. Na primjer, za potpuno zbijanje svjeeg betona u gusto armiranim

faktora zbijanja (slika 15.5(b)) prvo se u kalup oblika valjka nasipa

beton i poravna. Zatim se kalup napuni betonom, zbijanjem na vibracijskom stolu do potpune
granicama od 0.7 - 1. to je vrijednost faktora zbijanja blie jedinici to je beton obradljiviji.
jednako nuli.
Neto sloenija metoda mjerenja obradljivosti svjeeg betona je Vebe postupak (slika 15.5(c))
Krnji stoac istih dimenzija kao kod postupka mjerenja slijeganja, postavi se u lonac

postavi se disk od pleksiglasa, koji prati slijeganje, tako da se jasno vidi trenutak kada se krnji
stoac preoblikovao u valjak. Mjeri se vrijeme potrebno za preoblikovanje i promjena
volumena nakon prelaska u valjak, te se izraze kao stupnjevi Vebe. Potrebno vrijeme za
preoblikovanje s
obradljivost.

slijeganja, koristi se metoda rasprostiranja (slika 15.5(d)). U postupku ispitivan

se moe podizati i putati da padne.

216

nastale rasprostiranjem betona. Promjer od oko 40 cm odgovara srednjoj obradljivosti, a od 50

cm i vie, velikoj obradljivosti.

Slika 15.5.
slijeganje; (b) faktor zbijanja; (c) Vebe; (d) rasprostiranje.
Svi ovi empirijski postupci zasnivaju se na oponaanju neke faze obrade svjeeg betona. Zato

prikazano na
svojstvo betona, rasipanje rezultata je veliko, pa je korelacija slaba. U nekim posebnim

slijeganje
faktor zbijanja
Vebe

B-C-A
A-B-C
B-A-C

Dakle, rezultati ispitivanja obradljivosti betona ovise o odabranoj metodi, a to je nepoeljno.

popularne metode ispitivanja obradljivosti svjeeg betona. Kako se slijeganje betona odvija
sa parametrom g nego sa parametrom h.

217

g. Prema tome, podaci sa

promjenama u sastavu betonske mjeavine. U kontroli proizvodnje betona, metoda slijeganja
zbog svoje jednostavnosti, i dalje ostaje jedna od najpopularnijih metoda, pogotovo ako se

Slika 15.6. Korelacije i

Tablica 15.1.
(Ritchie, 1962).

Ponaanje betona nakon ugradnje

trajati i nekoliko sati, svjei

povrini betona. Posljedica ovakvog giba

Izdvajanje vode
betonsku
mjeavinu. (slika 15.7(a)). Sa vremenom, ta voda ispari ili je beton naknadno upije

218

janja vode,
cementna pasta na povrini ili neposredno ispod povrine betona ima vode u suviku to
prema povrini, voda moe biti "zarobljena" ispod zrna agregata, stv
betona.

na tim mjestima nastaju pukotine (slika 15.7(b)).

Jo dok
u

pukotine. Te pukotine su pri povrini iroke, ali su plitke (slika 15.7

Glavni razlog velikog izdvajanja vode na povrini betona je lo granulometrijski sastav,

pogotovo ako
ako se mora koristiti krupni pijesak, tada se moe upotrijebiti aerant kao efikasno sredstvo za

Slika 15.7. Posljedice gibanja sastojaka svjeeg betona nakon ugradnje: (a) izdvajanje vode;
(b) pucanje zbog slijeganja; (c) pucanje zbog skupljanja.

219

vosti, pa ako je velika

na.

slijeganja i skupljanja se moe eliminirati ponovnim vibriranjem povrine betona, posebno

1. prskanje povrine betona sa vodom;

2. zatita izloene povrine betona od vjetra i sunca;
3.
4.
evaporaciju vode iz betona.

Utjecaj temperature njegovanja

1.
njegovanja.
2.

postigli betoni koji su njegovani na niim

temperaturama. Ovo se objanjava time da je C-S-H gel koji je nastao na viim
temperaturama, nehomogen i prema tome slabiji od C-S-H gela koji je nastao na niim
temperaturama.
3.
erature smrzavanja vode i potpuno prestaje kada je
temperatura priblino -10
bi ekspanzija smrznute slobodne vode razorila mladi beton.
od 3.5 N/mm2

220

Slika 15.8.
0.4) (Klieger, 1958).

Zrelost betona

obuhvatiti pojmom zrelosti betona, koji se definira kao:

zrelost = t(T + 10)
gdje je t starost i mjeri se u danima, a T temperatura u
ako je

C i 40C,

pojam zrelosti nije primjenjiv.

Utjecaj topline hidratacije
Hidratacija cementa

temperature u relativno kratkom vremenu (slika 15.9). Porast temperature u betonu je manji
Smatra se da se u prosjeku na, svakih 100 kg cementa u 1 m3
povisi za 13C.

221

emperatura

Slika 15.9.

linu, pa se zbog toga ne nalazi niti u

profili u ovisnosti o vremenu, za sred

priblino 2 m, nakon prvih nekoliko dana poslije ugradnje, nalazi u adijabatskim uvjetima.

ementa
koji se manje ugrijao, kao i armatura u betonskom elementu. Na primjer, deformacija betona
10-6 K-1
C iznosi 300
-6
10 . Uz pretpostavku da je deformiranje betona u potpunosti spri
jednak 30 kN/mm2

, to je znatno iznad
nje betona, potrebno je kod

veziva: cement niske topline hidratacije,

plastifikatora (slika 15.11)

222

Slika 15.10. Utjecaj debljine betonskog elementa na porast temperature u njegovoj sredini za
3
vrijeme hidratacije (temperatura ugradnje = 20
)
(Browne i Blundell, 1973).

Slika 15.11. Promjena temperature u sredini betonskog elementa visine 2.5 m za vrijeme
hidratacije betona spravljenog sa 100% portland cementom, 70% portland cementa + 30%

223