Professional Documents
Culture Documents
sluati strunjake dok trai pouzdane podatke o neemu - i moda jest razumno
vjerovati nekome s diplomom elitnog fakulteta, a ne nekome tko nije zavrio niti srednju
kolu. Ali to je sa obiteljskim naslijeem i poloajem u drutvu? Treba li na nas djelovati
visok poloaj ili dobre veze u drutvu? Trebamo li vjerovati nekome na osnovi injenice
tko je ta osoba? (Tomlinson, S.) Trebamo li vjerovati nekome tko posudi
vjerodostojnost preporukom? Aristotel je upozoravao protiv ovakve vrste ethosa.
Zagovarao je stvaranje vjerodostojnosti vlastitim rijeima kada govornik pokazuje
posjedovanje znanja (inteligenciju), dobar osjeaj i dobru volju. Ova vrsta uvjeravanja
dolazi od onoga to i na koji nain govornik govori, a ne od nekakve predrasude o
samome govorniku. (King, R. & O'Conner, M.)
Dakle, kako bi utjecao na publiku, govornik moe iznositi eljeno kao osjeajan i
moralan ovjek dobre volje (ethos). Takoer moe raunati na osobnost ili mentalno
stanje publike (pathos). Trea mogunost je argumentiranje predmeta (logos) koritenjem
induktivne logike primjera i deduktivne logike zakljuka. (Lindemann, E. in King, R. &
O'Conner, M.)
Izvori citata:
Lindemann, Erika. (1998). "What do teachers need to know about rhetoric"
Covino, William A., and Joliffe, David A. (1995). Rhetoric: concepts, definitions,
boundaries. Boston: Allyn and Bacon.
Kies, D. The Hypertext Books Composition. English 101
Ong and Havelock. Computerized Classical Rhetoric - A Brief History
Tomlinson, S. (1998). The Types of Appeal in an Argument
Ethos, Pathos, and Logos: What do they mean?
Kotmel, A. (1996). Hypertext vs. Papertext: Establishing Credibility
King, R. and O'Conner, M. (2001). Rhetoric, Logos, Pathos, and Ethos
Rhetorical Terms: Pathos, and Logos; Toulmin System
INCLUDEPICTURE "http://2.bp.blogspot.com/-MLKBsSiykak/T7FKbXYq3I/AAAAAAAABts/WQV-g1DwLNA/s640/Capture+-+ethos,+pathos,+logos.PNG" \*
MERGEFORMATINET
INCLUDEPICTURE "http://id-cube.com/wp-content/uploads/2013/12/situationsrequire-different-combinations-logos-ethos-and-pathos-11382.jpg" \*
MERGEFORMATINET
http://nastava.tvz.hr/komunikacijske-vjestine/index.php/hr/improviziranadebata/teorijska-pozadina-vj5
Teorijska pozadina
etos
logos
patos (Aristotel, 2010).
Jednako kao i prije dvije tisue godina, navedene su kategorije temelj svakoga
uvjeravateljskoga govora. Pogledajmo stoga svaku poblie.
Etos se odnosi na kredibilitet, ili etiki priziv, koji se temelji na osobi govornika.
Openito, ljudi (vie) vjeruju osobama koje potuju. Prema tome, jedan je od tri temeljna
problema uvjeravanja stvoriti dojam da je govornik osoba vrijedna sluanja. Dojam se
moe temeljiti na poznavanju problematike koja se izlae, kao i na opim ljudskim
vrijednostima poput potenja. Naravno, najbolji dojam prua kombinacija toga dvojega.
Primjerice, veina ljudi e u vezi sa sigurnou nuklearnih centrala vjerovati dobitniku
Nobelove nagrade za fiziku koji je ujedno znan kao moralna i potena osoba.
Patos se odnosi na emocije, odnosno na uvjeravanje koje se temelji na emocijama
sluatelja. Uvjeravateljska mo patosa proizlazi iz osjeaja identiteta publike, interesa
publike i osjeaja publike. U rijetkim primjerima dotina je mo izravna posljedica
osobnog interesa pojedinca. Primjerice, debatirajui o temi treba li ograniiti upravljanje
automobilom osobama mlaima od 24 godine na strunom studiju informatike na
Tehnikom veleuilitu u Zagrebu (vano je napomenuti da ti studenti uglavnom jo nisu
dosegli tu dob), jo nikad nismo doli do zakljuka da im treba uvesti dodatna
ogranienja! Oslanjanje na identitet, s druge strane, nije izravno povezano s osobnim
interesima. Meutim, tko od nas za sebe misli da nije dobra osoba? Stoga argument kao
to je Svaka bi dobra osoba uinila to i to!, pod uvjetom da nije previe oit, djeluje vrlo
uvjerljivo.
Naposljetku, logos podrazumijeva uvjeravanje koritenjem argumenata. Aristotel je logos
smatrao najvanijom uvjeravateljskom tehnikom, a takav se stav protee do danas. Stoga
emo se u daljem radu veinom baviti upravo logosom. U osnovnim crtama, logos je
uvjeravanje koje se temelji na ispravnim, provjerenim injenicama i njihovu povezivanju
pomou logike. Tipini su primjeri odabir automobila temeljen na cijeni i potronji goriva
i odabir izbornog predmeta na fakultetu temeljen na pripadnom broju ECTS-bodova
(Durham Technical Community College, 2012).
Tablica 1 (Callaway, 2012) prikazuje odnos etosa, logosa i patosa.
Etos
Jezik prikladan publici i temi
Iskrena, otvorena prezentacija
Odgovarajui rjenik
Logos
Patos
Teoretski,
apstraktan
jezik
iv,
konkretan
jezik
Doslovne
analogije
Emotivan
jezik
Definicije
Konotativna
znaenja
Ispravna gramatika
injenice i
statistike
Citati
Emotivni
primjeri
ivi opisi
Miljenja
strunjaka i
autoriteta
Opisi
emotivnih
dogaaja
Dovodi do
emotivna
odgovora
Logos
Ponimo s jednostavnom pretpostavkom: demokracija zahtijeva javnu raspravu, a ne
informaciju. Ona, naravno, zahtijeva i informaciju, ali traena vrsta informacije moe
nastati jedino kao proizvod temeljite javne rasprave. Mi ne znamo to trebamo znati dok
ne upitamo prava pitanja, a prava pitanja moemo identificirati jedino tako da svoje ideje
o svijetu podvrgnemo testu javne rasprave. Informaciju, koja se obino dri preduvjetom
za raspravu, bolje je shvatiti kao jedan od njenih proizvoda. Kada doemo do argumenata
koji usmjeruju i zahtijevaju nau potpunu panju, poinjemo gorljivo traiti relevantne
informacije. U protivnom, informacije doivljavamo pasivno ako ih uope
doivljavamo.
Christopher Lasch: Izgubljena umjetnost politikog argumenta
Etos
Moji dragi kolege duhovnici,
Patos
Za mene, komentari na ratne zone kod kue i u inozemstvu poinju i zavravaju osobnim
promiljanjima. Prije nekoliko godina, dok sam u Chicagu gledao vijesti, osobno sam se
vezao za priu iz lokalnih vijesti. Izvjetaj se odnosio na tinejdera koji je ustrijeljen, jer
je razljutio skupinu svojih kolega. Taj me in nasilja ponukao da se prisjetim vlastite
adolescencije radi poune usporedbe mog vlastitog ivota sa ivotom ustrijeljenoga
djeaka. Kada sam prije nekih trideset i pet godina bio tinejder u gradu New Yorku,
pisao sam redovitu kolumnu za svoje srednjokolske novine. Jednog tjedna u tekstu sam
ismijavao kolska bratstva i izazvao ljutnju nekih od najagresivnijih tinejdera u koli.
Nekoliko noi kasnije pred mojom se kuom zaustavio neki auto i bijesni su tinejderi
iznutra izbacili smee na moju tratinu radi osvete i zastraivanja.
James Garbarino: Djeca u nasilnom svijetu: metafizika perspektiva
Popis literature