Priprema za 1. Kol.

ELEMENTI STROJEVA

1. Naemu se zasniva proraun mainskih elemenata (ME)?

Mainski elementi su opte struna is iplina i i e il izuavan e osnovnih
komponenata maina ko e ulaze u sastav ve ine ili svih mainskih sistema
odnosno konstrukcija
omponente mainskih sistema izuava u se sa le ita n ihove unk i e
nam ene o nosno o lasti prim ene roraun ko i se zasniva na analizi ra nih i
kritinih stan a (napona) stepena si urnosti i krutosti izvo i se sa il em a se
sagledaju postupci za izbor standardnih djelova (komponenata) kao i za
konstruisanje nestandardnih.
2. Sa stanovita nam ene ME mo u iti:
Sa stanovita nam ene mainski sistemi mo u iti: izvrni, energetski i
posebne namene.
3.ta se vri u ener etskim sistemima?
U energetskim sistemima se vri pretvaran e e no o lika ener i e u ru i
(hidroelektrane odnosno termoelektrane).
4. ta se vri u izvrnim sistemima?
Izvrni sistemi vre neki koristan ra (prera a metala prera a rveta
ra evinarstvo sao ra a poljoprivreda).
5. ta pre stavl a u osnovni ME?
- Osnovni mainski elementi - elovi maina ko i se e a a an a ne
mo u al e asklapati To e v sto ti elo ko e u okvi u e ne maine
o avl a ta no o eenu funkciju.
6. ta pre stavl a mainski po sklop?
Mainski po sklop e skup va u ili vie mainski i elova Oni ine
e nu elinu i sa u im i elovima ula e u sastav maine utomo ilski
to ak sa pneumatikom e e an p im e mainsko po sklopa

7. ta ini mainski sklop?

Mainski sklop e skup vie mainski
e p im e mainsko sklopa

i elova ili po sklopova Spo ni a

8. ta e to mainska rupa?
Mainska upa po upa e skup vie sklopova po sklopova
s e in eni a e ni kom unk i om P im e i su moto p enosnik
ureaj za kretanje itd.
9. Osnovna po ela maina
Ra ne Ene etske (po onske) Nam enske
10.Na ro ati na man e tri po onske maine
Elektromotori, Vodenice, Toplotnt turbine, V et en a e, Nuklearni reaktori

11.Na ro ati na man e tri ra ne maine

Kompresori, Ventilatori, Maine alatke, Dizalice
12.ta se koristi kao posre nik izmeu po onske i ra ne maine?
13.ta spa a u optu rupu ME?
U optu upu spa a u mainski elementi ko i su sastavni i elovi
veoma veliko
o a maina i u eaja (zavrtnji, navrtke, leajevi,
osovine, spojnice,...).
14.ta spa a u pose nu rupu ME?
U pose nu upu spa a u mainski elementi ko i nala e p im enu na
elativno man em o u maina i ima u ui spe i i ni na a (klipovi
klipn a e o oi,...).
15.Na ro ati arem etiri po rupe elemenata za vezu.
navojni spojevi, zakovani spojevi, zavareni spojevi, zalepljeni spojevi,
16.Elementi za prenos snage se dijele na:
me ani ke elekt i ne i auli ne pneumatske.

17.Mehaniki prenosni i su po i el eni na etiri rupe:

Zubcaste, Frikcione, kaisne i lancane
18.Elementi za obrtna kretanja se dijele na:
Vratila i osovine, Kotrljajne lezaje, klizna lezista, spojnice i kocnice
19.Mainu ine tri osnovne eline:
Pogonskog djela ko i p etva a i vo nu ene i u u me ani ku (elekt omoto moto sa unut an im sagorjevanjem, turbina)
Prenosnika ko a sa in ava u elementi a p enos sna e i o tno
kretanje, a zadatak mu je da prenese energiju za potrebe radnog djela
maine
Radnog djela ko i p etva a ene i u u ko istan a (nosa alata alatne
maine p itiskiva prese, rotor pumpe i dr.)
20.Na ro ati opte zahti eve stan ar iza i e
unapreen e opte ekonomi nosti l u ski napo a mate i ala
energije, konstrukcije, tehnologije, itd. u procesu proizvodnje i pri
razmjeni dobara.
atita inte esa pot oa a p eko o ova a u e kvaliteta a a i uslu a
bolje sporazumijevanje svih zainteresiranih u procesu rada.
21.Na ro ati etiri nivoa stan ar iza i e
meuna o ni stan a i ko i su nastali k o sa a n u vie emal a
(ISO),
regionalni (EN)nacionalni standardi nastali su i pot e e o ani a i a
a a e ni ki p oi vo e i svo e p oi vo e plasi a u u okvi u ave
(BAS, JUS, HR, GOST, DIN,..),interni standardi oni koje izdaje sama
organizacija. Pored oznake BAS, imaju oznaku grane,oznaku glavne
grupe i podgrupei broj standarda.
22.Dali e neopho na apsolutna tanost m era?
psolutna ta nost m e a o lika poloa a i kvaliteta pov ina ne
samo da nije neophodna, nego je i neostvariva.
23.Dali e ostvariva apsolutna tanost m era?Ne

24.ta su to toleran i e?
Tolerancije su unapred propisana dozvoljena odstupanja:
uinskih mjera o lika poloa a i kvaliteta hrapavosti o ra enih povrina
o nazivne veliine.
25.U koliko rupa se mo u svrstati uinske m ere?
uinske mjere se mogu svrstati u tri grupe mjera:
spol an e unutran e i neo re ene.
26. a a kaemo a e m era spol an a?
Spol an a mjera e uinska veliina ko ko e su pri mjerenju,
o irne povrine mjernih pipaka alata izvan mjerene uine
27. a a kaemo a e m era unutran a?
Unutran a m era e uinska veliina ko koje su, pri mjerenju, dodirne
povrine m ernih pipaka alata unutar m erene uine
28.ta su to nazivne a ta stvarne m ere?
Nazivna mjera (d, D) mjera ko a se upisu e na rteima u vi u kote
Stvarna mjera ( s Ds) veliina uinske mjere koja se dobija neposrednim
mjeren em mainsko jela.
29.ta su to orn e a ta on e ranine m ere?
30.ta e tolerantno pol e?
Tolerancijsko polje po u e o vol ene va i a i e stvarne mjere.
i ina tole an i sko pol a a spol nu m e u (t) a unut an u
mjeru (T)-p e stavl a a liku ani ni m e a o nosno o stupan a
t=dg-dd=es-ei T=Dg-Dd=ES-EI
31.Koja su tri parametra tolerantnog polja?
Velicina (sirina) tolerancijskog polja (t,T), Polozaj tolerancijskog polja i
nazivna mjera
32.Tolerantna polja:A; D: F;m;s su ispod ili iznad nulte lini e (zaokrui taan
odgovor)
IZNAD

33. a a kaemo a e nali e an e la avo?

Labavo nalijeganje se ostvaru e izme u jelova kod kojih je stvarna
mjera otvora ve a o stvarne mjere epa (Ds s)
34. a a kaemo a e nali e an e vrsto?
vrsto nalijeganje se ostvaru e nasilnim utiskivan em epa u otvor Stvarni
prenik otvora e man i o stvarno prenika epa (Ds s) N ihova razlika
predstavlja preklop Ps
35.Sklop 50H7/g6 e: la av prelazni vrst (zaokrui)
36.U sklopu 50H7/g6 ta pre stavl a slovo H?
37.ta po razum eva sistem za e nike rupe?
Sistem a e ni ke upe po a umi eva e no tole an i sko pol e a
rupu, dok se tolerancijsko polje za osovinu bira u zavisnosti kakav
sklop
elimo.
38.ta po razum eva sistem za e nike osovine?
Sistem a e ni ke osovine po a umi eva e no tole an i sko pol e a
osovinu, a tolerancijsko polje rupe biramo u zavisnosti kakav sklop
elimo.
39.Zato se koriste ranina m erila E i RA VA?
Za kontrolu unutrasnjih i spoljasnjih duzinskih mjera.
40.ta pre stavl a oznaka Ra?
Ra e s e n a a itmeti ka v i e nost o stupan a svi ta aka e ektivno
profila (y1, y2, ...., yn) od srednje linije profila u granicama referentne
uine
41. ako se ponaa normalni napon izazvan momentom savi an a?
Sa i an e e aksi alno nap e an e ko e nasta e usli e sa i a u i sila
(sila p itiska) U pop e nim p es e ima mainsko i ela po avl u u se

normalni naponi, koji su po apsolutnoj vrijednosti jednaki

normalnim naponima pri istezanju, samo im je smjer suprotan.
42.ta nazivamo kritinim naponom?
No malni napon p oi ve en k iti nom silom k, pri kojem nastaje
izvijanje na ivamo k iti nim naponom izvijanja:
43.ta pre stavl a o nos kritino i maksimalno ra no optere en a?
Stepen si u nosti ko mi no opte e en a p e stavl a o nos k iti no
i maksimalno a no opte e en a
44.Na ro ati neke o meto a o aan e povrinsko slo a
inami ki lom av tn a o elika - pri Dinami ki lom osovine vo ila
zatezanju usljed savijanja
inami ki lom v atila usle uvi an a
inami ki lom osovine - savijanje
45. rema emu se klasi i ira u zakovane veze?
Zakovane veze (spojevi) se klasificiraju prema poloaju limova, prema
broju i rasporedu redova zakovica, prema broju ravni smicanja i
prema
samoj namjeni.
46. rema poloa u limova zakovane veze mo u iti:
Prema poloaju limova ko i e se o lik upotrijebiti zavisi od
mjesta spoja u sklopu.
sastavak sa preklopom,
sastavak su eoni sa po meta em u aoni spo
47.Prema namjeni zakovane veze mogu biti:
vr o - nepropusni spojevi izloeni su akim silama i mo a u
o e i e iti e meti nu ve u To su spo evi pa ni kotlova i
rezervoara pod pritiskom.
izloeni su jakim silama i nala e se na eli nim
konst uk i ama mostovski nosa a konst uk i i ala u o o a n i

itd.
Nepropusni spojevi izloeni su malim silama, ali treba da budu
uraeni tako a o e i e e e meti nu ve u limova Upot e l ava u se
na e e voa ima te nosti i gasova koji nisu pod jakim pritiscima.
48.Na ro ati na e e reke zakivan a
n n
no
p
prevelike rupe, c n l nj l mov
prisno jedan na drugi, d z og ko og z v k
l