12/2/2014

MaticahrvatskaKolo56,2012.IzjavaHAZUopoloajuhrvatskogajezika(2005.)

Kolo56,2012.

IzjavaHAZUopoloajuhrvatskogajezika(2005.)
POLOAJHRVATSKOGAJEZIKA

Uvod
Pitanje o poloaju (statusu) hrvatskoga jezika u prvome je redu pravno pitanje, a jezikoslovna je
argumentacija preduvjet pravnoj samo utoliko to treba odgovoriti na pitanje je li hrvatski jezik
posebanjezik,razliitodsrpskoga,iliodbonjakoga(bosanskoga,jezikabosanskihMuslimanaili
Bonjaka), ili od crnogorskoga jezika, i je li jezik Hrvata u Bosni i Hercegovini isti kao i hrvatski
jezikuRepubliciHrvatskoj.(1)
Iako Hrvati govore razliitim narjejima i govorima, kao i drugi narodi, hrvatski je knjievni i/ili
standardni jezik jedan i jedinstven. Hrvati u Hrvatskoj i Hrvati u Bosni i Hrecegovini(2) nemaju
drugog jezika. tovie, Hrvati u Hrvatskoj ne bi imali ovakav standardni jezik da mu nisu bitnim
dijelomosnovicebiligovoriHrvatauBosniiHercegovini.
Drugo, iako je hrvatski jezik genetski srodan sa srpskim, bosanskim (bonjakim) i crnogorskim
(tovie,standardiziranisunabliskimdijalektima)(3),teiakosuonidalekosenorazumljivi,hrvatski
jeknjievniilistandardnijezik,aredovitosesamozastandardnijezikuspostavljapravnaregulativa,
poseban jezik i neovisan o srpskome i drugim srodnim standardnim jezicima (u mjeri u kojoj su se
standardizirali).
tovie,hrvatskistandardnijezik,utemeljennanovotokavskomnarjeju,ubitnomejebioodreen
najkasnijeu18.stoljeu.Tadajesrpskiknjievnijezikjobiostaroslovjenski(starocrkvenoslavenski)
pod utjecajem ruske redakcije ili slavjanoserbski, a tek se s Karadievom reformom u 19. stoljeu
novi srpski standardni jezik radikalno pribliio hrvatskomu standardu. Hrvatski standardni jezik i
srpskistandardnijezikzasnovanisusvakipovlastituizboru(hrvatskinajkasnijeod18.st.,srpski
teku19.st.)nabliskimhrvatskimodnosnosrpskimnovotokavskimgovorima,iimalisuneovisne
procesestandardizacije.Bonjakije(bosanski)standardnijezikjoustvaranju,atakoicrnogorski.
Stoga je hrvatski jezik, naime standardni jezik, po svojem postanku i razvoju poseban i o drugima
neovisanjezik.
U vrijeme bive Jugoslavije lingvisti su se znali sluiti pojmom hrvatske varijante hrvatskoga ili
srpskogajezika,dabiublailipritiskeonihkojisuzastupalijedinstvotzv.srpskohrvatskogajezika,a
zapravo nametali jedino srpsku varijantu. Ipak, pojam varijante ne zadovoljava ni jezikoslovne ni
logike zahtjeve za razumijevanje razliitosti standardnoga hrvatskoga jezika od standardnoga
srpskogajezika,iliodbonjakoga(bosanskoga)iliodcrnogorskogajezikauprocesustandardizacije.
Naime,iuvrijemebiveJugoslavijesvisusaveznidokumentimoralibitisastavljeninaetirijezika:
naslovenskome,hrvatskome,srpskomeimakedonskome.Hrvatskijejezikdakleakiuonovrijeme
imao pravno (zbog posebnosti pravnoga i drugoga civilizacijskoga nazivlja) jednako poseban status
kaonpr.islovenskiilimakedonskijezik.Zatotoje,bezobziranarazliitstupanjgenetskesrodnosti,
jednakoposebanstandardnijezikkaoislovenskiimakedonski.
Hrvatski jezik (knjievni i standardni) slui izraavanju svoje kulture i civilizacijskih potreba svoje
http://www.matica.hr/kolo/374/Izjava%20HAZU%20o%20polo%C5%BEaju%20hrvatskoga%20jezika%20(2005.)/

1/6

12/2/2014

MaticahrvatskaKolo56,2012.IzjavaHAZUopoloajuhrvatskogajezika(2005.)

povijesne i narodne jezine zajednice. On funkcionira za Hrvate savreno jednako kao za bilo koji
drugi narod njegov standardni jezik. Njegovo bi potiskivanje ili diskriminacija predstavljali
diskriminaciju Hrvata, odnosno njihove kulture i jezika, i u Europskoj uniji u kojoj e Hrvatska
uskorobitiravnopravnalanica,iliuBosniiHercegovinikaodraviukojojsukonstitutivninarod.
Tobigrubokriloljudskapravaipravnetemeljemeunarodnezajednice,Ujedinjenihnaroda,Vijea
EuropeiEuropskeunije.
Zato hrvatska drava, hrvatska diplomacija, kao i hrvatska znanost, na meunarodnoj razini moraju
zastupatiitititiravnopravnosthrvatskogajezika,kaoisvakogadrugogaeuropskogajezikailijezika
usvijetu.Nesmijupotpisatinikakavugovorkojibimutakavstatusrelativizirao.
PoloajhrvatskogajezikauHrvatskoj,BosniiHercegovini,Europskojunijiiumeunarodnoj
zajednici
1.Pravnividpitanja
Postojinizdokumenatameunarodnihorganizacija,Ujedinjenihnaroda,VijeaEurope,Koferencijeo
sigurnosti i suradnji u Europi, Europske unije, koji obvezuju te organizacije, kao i drave lanice
njihoveilipotpisnicenjihovihdokumenata,aodnosesenapravonarodailinacionalnihmanjinana
njihovkulturniidentitetijezik.
A.Dokumenti:
Navest emo neke od odredaba koje se tiu tih predmeta iz nekoliko najznaajnijih dokumenata, a
potom emo iznijeti kratku argumentaciju to to znai za pitanje o poloaju hrvatskoga jezika u
Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini, te kakve to ima implikacije za poloaj hrvatskoga jezika u
EuropskojunijikadajojHrvatskapostanelanicom.
Ujedinjeninarodi(4)iOpadeklaracijaoljudskimpravima(1948.).Ukontekstuprethodnihlanaka
koji govore o ljudskim pravima na ivot, slobodu i osobnu sigurnost, na imovinu, na slobodu
miljenja,savjestiivjere,narad,naodgojiobrazovanje(5),l.27.Opedeklaracije kae: Svatko
ima pravo slobodno sudjelovati u KULTURNOM ivotu svoje zajednice, uivati u umjetnosti,
pridonositiznanstvenomrazvojuikoristitisenjihovimprednostima.
Drugi dokument Ujedinjenih naroda, Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima (1966.,
1976.),ukontekstupravanarodanasamoodreenje(6)nabrajamjerilapokojimasedravepotpisnice
moraju obvezati na nediskriminaciju prema osobama i prema zajednicama na svojem podruju. U
DijeluII.l.1.kae:SvakadravastrankaovogPaktaobvezujesedaepotovatiijamitiprava
priznatauovomePaktusvimosobamanasvompodruju...bezobziranarazlike,kaotosurasa,boja
koe, spol, JEZIK, vjera, politiko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu,
roenje ili neku drugu okolnost. A l. 27. nastavlja: U onim dravama u kojima postoje etnike,
vjerske ili jezine manjine, osobama koje pripadajutim manjinama nesmije se uskratiti pravodau
zajednicisostalimpripadnicimasvojegrupeuivajusvojukulturu,ispovijedajuiiskazujusvojuvjeru
ilidaseslueSVOJIMJEZIKOM.
JojedandokumentUjedinjenihnarodaobvezujenatakvunediskriminaciju.TojeMeunarodnipakt
o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima (1966., 1976.). U Dijelu II. l. 3., stavak 2 glasi:
DravestrankeovogaPaktaseobvezujujamitidaepravautvrenauovomPaktubitiostvarena
bez ikakve diskriminacije u pogledu na rasu, boju koe, spol, JEZIK, vjeru, politiko ili drugo
uvjerenje,nacionalnoilisocijalnopodrijetlo,imovinu,roenje,nekudruguokolnost...
VijeeEuropedonijelojedokumentpodnaslovom:Europskasocijalnapovelja(izmijenjena:1961.,
1966.,1996.).UDijeluV.l.Eodreujepojamnediskriminacije:Koritenjepravapriznatihovom
Poveljomtrebaosiguratibezikakvediskriminacijeosobitosobziromnarasu,bojekoe,spol,JEZIK,
vjeru,politikoilibilokakvodrugomiljenje,nacionalnupripadnostilisocijalnopodrijetlo,zdravlje,
http://www.matica.hr/kolo/374/Izjava%20HAZU%20o%20polo%C5%BEaju%20hrvatskoga%20jezika%20(2005.)/

2/6

12/2/2014

MaticahrvatskaKolo56,2012.IzjavaHAZUopoloajuhrvatskogajezika(2005.)

pripadnostnacionalnojmanjini,roenjeilisvakidrugistatus.
Drugi dokument Vijea Europe, Okvirna konvencija za zatitu nacionalnih manjina (1995.), u
odjeljku1.(l.914.)govoriiopravunajezik.Navodimokarakteristinestavove:
l.10.,st.1.Strankeseobvezujupriznatipravodasvakipripadniknacionalnemanjineimapravo
slobodnoibezmijeanjadrugihkoristitisesvojimmanjinskimJEZIKOM,privatnoijavno,ugovoru
ipismu.St.2.Napodrujimanastanjenimosobamakojetradicionalnoiliuznatnijembrojupripadaju
nacionalnim manjinama, ukoliko te osobe to trae te ondje gdje takav zahtjev odgovara stvarnoj
potrebi, stranke e uznastojati, koliko je to mogue, osigurati uvjete koji e omoguiti koritenje
manjinskim JEZIKOM u ophoenju tih osoba s tijelima vlasti. l. 12., st. 1. Gdje je to prikladno,
strankepoduzimajumjerenapodrujuobrazovanjaiistraivanjaradipromicanjaspoznajaokulturi,
povijesti, JEZIKU i vjeri njihovih nacionalnih manjina i veine. l. 13., st. 1. Unutar svojih
obrazovnih ustanova stranke priznaju da osobe koje pripadaju nacionalnoj manjini imaju pravo
ustanovljavati i upravljati vlastitim privatnim ustanovama za obrazovanje i pouku. l.14., st. 1.
Stranke se obvezuju priznati da svaka osoba koja pripada nacionalnoj manjini ima pravo uiti na
svojemmanjinskomJEZIKU.
IOrganizacijazasigurnostisuradnjuuEuropi(OSCE,OSSE)donijelajesrodandokumentHaake
preporuke o pravu nacionalnih manjina na odgoj i obrazovanje. U preambuli Duh meunarodnih
instrumenata l. 1. glasi: Pravo osoba koje pripadaju nacionalnim manjinama na ouvanje svog
identiteta moe u punoj mjeri biti ostvareno jedino ako te osobe u odgojnoobrazovnom procesu
ovladajuznanjemsvogmaterinskogJEZIKA...
Europska unija nedavno je, 18. lipnja 2004. godine, istoga dana kada je Europsko vijee prihvatilo
HrvatskuzakandidatazaEU,poslalanacrtUstavnogugovoranaratifikacijusvojimlanicama.Iztog
dokumentaobjavljenogpodnaslovomConstitutionpourlEurope(Juillet2004)(7)istiemouvodne
dijelovekojinaglaujuvrijednostinakojimaUstavniugovorpoiva,ameunjimasuipravamanjina
(prije navedeni meunarodni dokumenti jasno pokazuju na koja se tu prava prvenstveno misli), te
posebno naglauju nediskriminaciju i potovanje prema kulturnomu i jezinomu bogatstvu i
raznolikosti u EU. Stoga stavovi iz tog dokumenta moraju zanimati zemlje poput Hrvatske, koja je
kandidat za lanstvu u EU, ili Bosne i Hercegovine kojoj je, kao i cijeloj Jugoistonoj Europi,
otvorenaeuropskaperspektivanazasjedanjimavodeihtijelaEuropskeunije.
B.Obrazloenje:
IznavedenihdokumenataUjedinjenihnaroda,VijeaEurope,OSSEiEurpskeunijebjelodanojeda
nijedna od tih organizacija ne doputa diskriminaciju po jeziku. Iz dokumenata o zatiti manjina
proizlazi a fortiori da se u sluaju naroda u vlastitoj dravi, (8) ili jednoga od suverenih i
konstitutivnih naroda u zajednikoj dravi vie naroda, (9) diskriminacija prema jeziku ne moe ni
zamisliti, a kamoli dopustiti. Jo je gore ako se tako diskriminira neki narod drave lanice ili
kandidata za Europsku uniju, ili konstitutivni narod i jezina zajednica u nekoj dravi u kojoj ona
pripadanajstarijemsastavustanovnitva.Anajgorejeakosepritomradiomalenom,iliakunekoj
dravinajmanjemnaroduijezinojzajednici,kaotosutoHrvatiuBosniiHercegovini,kojimabi
navedenemeunarodnezajedniceodUjedinjenihnaroda,prekoVijeaEuropedoEuropskeunije
posvojimnaelimamoraleposveivatinajveupanjuipruatinajveuzatitu!
Stoga bi se svaki pokuaj da se hrvatskomu narodu u Hrvatskoj, u Europskoj uniji ili u Bosni i
Hercegovininedopustislobodnosluenjesvojimposebnimknjievnimi/ilistandardnimjezikom,kao
i stjecanje svih stupnjeva naobrazbe na njem i sluenje njime u zakonodavstvu i radu tijela vlastite
drave,auskorojbudunostiiutijelimaEU,moraoosuditikaonedopustivokrenjeljudskihpravai
kao diskriminacija protivna svim naelima navedenih zajednica i ustanova. Takav bi trebao biti
slubeni stav i pravna argumentacija predstavnika Republike Hrvatske i Republike Bosne i
Hercegovine(aosobitopredstavnikahrvatskoganarodauBosniiHercegovini).
http://www.matica.hr/kolo/374/Izjava%20HAZU%20o%20polo%C5%BEaju%20hrvatskoga%20jezika%20(2005.)/

3/6

12/2/2014

MaticahrvatskaKolo56,2012.IzjavaHAZUopoloajuhrvatskogajezika(2005.)

2.Genetskolingvistikividpitanja
Hrvatski i srpski standardni jezik, a tako i bonjaki (bosanski) i crnogorski, ako se standardiziraju
kao posebni standardni jezici, iako jesu genetski veoma bliski (standardizirani su na bliskim
dijalektima!), a i meusobno su uvelike razumljivi, ipak su kulturoloki i standardoloki razliiti
knjievniistandardnijezici.Sluenjenjimaizraavapripadnostrazliitimnacionalnimkulturama,pa
jenametanjejednogadrugimaizrazitoblikdiskriminacijekulturedrugih.
Pitanjegenetskesrodnostinavedenaetiristandardnajezika,dakle,moebitisamoakademskopitanje
(sobziromnagenezu)sjednestrane,apragmatiko(sobziromnarazumljivost)sdruge,.Meutim,
odgovornatopitanjeneodgovarainapitanjeorazliitostiknjievnihilistandardnihjezika,nitimoe
imati veze s pravnim pitanjem nediskriminacije kulturnoga identiteta i jezika hrvatskoga naroda u
HrvatskojiuEuropi,ilikaokonstitutivnognarodauBosniiHercegovini.
3.Knjievnojeziniistandardnojezinividpitanja
Ako i jesu nazivi za brojeve, rodbinske odnose ili osnovne glagolske radnje dalekoseno podudarni
meuhrvatskim,srpskim,bonjakim(bosanskim)icrnogorskimjezikom,nazivljespodrujakulture
i civilizacije (uz vei broj razlika ak i u gramatici standardnih jezika) jasno se razlikuje.
Argumentaciju za posebnost hrvatskoga jezika u odnosu na genetski bliske, ali standardoloki i
kulturoloki jasno razliite jezike, nije lako artikulirati. Naime, suvremena lingvistika jo nije
dovoljnorazvilateorijuknjievnogaistandardnogajezika,aunazivljuiteorijskomaparatugenetske
lingvistike,kaonidijalektologijeilisociolingvistike,takvaseoitaposebnostnedadobroizrazitini
objasniti. Razvoj teorije knjievnoga i standardnoga jezika (uz pomo filologije) ostaje zadatak za
jezikoslovlje.
Lakosemoeilustracijomobjasnitioemuseturadi.Takoasitrenutakuhrvatskomjesuvarijante,
tojestjesuslobodnozamjenljiviizrazi,aliaskaotrenutakiaskaosat(tojeznaenjerije
as u srpskome standardu) nisu zamjenjivi. Odatle proizlazi da hrvatski izbor jezinoga izraza
predstavljacjelinukojapredodreujeizborjezinihelemenata,paoninitipojedininitiusvojojcjelini
nisu varijante elementima bonjakoga ili srpskoga izraza. Isto vrijedi za srpski jezik prema
hrvatskomuibonjakomu,izabonjakipremahrvatskomuisrpskomu.Zatosvionikaocjelinenisu
varijantenegoposebnistandardnijezici.
Kadabipripadnicihrvatskoganarodabiliprisiljenigovoritipozorite,kiseonik,sijalica,defile,anebi
smjeli rei kazalite, kisik, arulja i mimohod, onda bi se time potirala i diskriminirala njihova
kulturna,znanstvena,tehnikaicivilizacijskaposebnost.(10)Aakoseonapriznaje,oitosepriznajei
posebnostnjihovahrvatskogajezika.
Priznavanjeteposebnostihrvatskogajezika(kaoidrugihkulturolokiposebnihjezika)najosnovnijije
stupanjpriznavanjaonihljudskihpravainaelaUjedinjenihnaroda,VijeaEurope,OSSEiEuropske
unije koja su ilustrirana navodima iz njihovih slubenih dokumenata, a koja (prava i naela) te
zajedniceiustanoveobvezuju.Stogaoekujemonesamodaihsamepotuju,negoidauloenajvee
naporedaimosigurajupotovanjeusvimzemljamaukojimaimajuutjecaja.
Poloajhrvatskogajezikaihrvatskihlektoratauinozemstvu
Hrvatskadravaprekosvojihministarstavatrebanastojatidaseotvoritovielektoratazahrvatski
jezik,agdjejemogueihrvatskihkatedara,kroatistikihodsjekailihrvatskihstudija.Trebanastojati
da se na sveuilita u inozemstvu alju dobri lektori (profesori), da se alju knjige, prirunici i
potrebna oprema. To je bitna investicija u afirmaciju hrvatske kulture u svijetu, a tamo gdje ima
hrvatskemanjinailiiseljenikihzajednica,iuouvanjenjihovanacionalnogidentiteta.
Treba nastojati da lektorati u svijetu budu zaista hrvatski, za hrvatski jezik, knjievnost i kulturu
uope. Ipak, znamo da su tu mogunosti ograniene. Prvo, zbog sveuiline autonomije, novanih
http://www.matica.hr/kolo/374/Izjava%20HAZU%20o%20polo%C5%BEaju%20hrvatskoga%20jezika%20(2005.)/

4/6

12/2/2014

MaticahrvatskaKolo56,2012.IzjavaHAZUopoloajuhrvatskogajezika(2005.)

prilika, a i svijesti pojedinih kolega profesora. Stoga e biti najlake pomagati onim kolegama
slavistima,posebicekroatistima,kojistrunozastupajugleditedajehrvatskijezikposebanknjievni
istandardnijezik.
Negdjeebitimogueuspostavititrajnehrvatskelektorate,iliakkatedreiodsjeke,bilouskladusa
eljamananekomsveuilitu,bilonaosnovirecipronosti,bilonaosnovisufinanciranjashrvatske
strane. Drugdje e biti mogue postii barem da se naizmjence primaju hrvatski lektori u smjeni sa
srpskima,ili/idrugima.Asvugdjetrebanastojatijezikoslovnimipravnimargumentimapostiidase
pojmovnorazlikujehrvatskijezik(kaoknjievniistandardnijezik)odsrpskoga,kaoiodbonjakoga
icrnogorskoga(umjeriukojojsuseonistandardizirali).
Samoakosepojmovnojasnorazlikujehrvatskijezikkaoposebanknjievniistandardnijezik,moi
eseraditinanjegovuuenjuiirenju.Raditogatrebaprihvaatiinicijativekadadolazeoddrugihza
osnivanje hrvatskih lektorata (ili ak katedara i odsjeka), a s druge strane treba u Hrvatskoj stvoriti
vlastitu strategiju zalaganja za uvoenje hrvatskih lektorata (katedara, odsjeka) na strateki vana
sveuilitaiu(politikiilikulturno)stratekiznatnasreditauEuropiisvijetu.
__________
(1) Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u Zagrebu objavila je tiskom poetkom 2005. godine
zasebnuknjiicupodnaslovomIzjavaopoloajuhrvatskogajezika(ur.akademikPetarimunovi).
TeksttogadokumentauobliiojeakademikMislavJeinaosnoviprovedeneraspraveRazrednoga
povjerenstvaopoloajuhrvatskogajezika,kojejeimenovaoRazredzafilolokeznanostiHAZU(u
sastavu:akademiciStjepanBabi,JosipBratuli,DaliborBrozovi,MislavJei,RadoslavKatiii
Petar imunovi). Ova Izjava o poloaju hrvatskoga jezika jednoglasno je prihvaena na sjednici
PredsjednitvaHAZU23.veljae2005.,aUrednitvoKolaovdjejuprenosiucijelosti(op.ur.).
(2)TonaravnovrijediizaHrvateuVojvodiniiCrnojGori.
(3) Srodnost hrvatskoga, bonjakoga (bosanskoga), srpskoga i crnogorskog jezika specifine je
naravi, tako da genetskolingvistiki status njihove jezine grae ne daje povoda za
genetskolingvistikorazlikovanjeiistraivanje,kaotonpr.kemijskisastavjavorovineuvioliniiu
guslamanedajepovodazadrvnokemijskorazlikovanjeiistzraivanje,aipaksuviolinaiguslejasno
razliitipredmeti.
(4)TekstovedokumenataUN,VE,OSSEiEUnavodimouprijevodupremaizdanju:Obrazovanjeza
ljudskapravaidemokraciju.Zbirkameunarodnihidomaihdokumanata,ur.VedranaSpajiVrka,
HrvatskopovjerenstvozaUNESCO,Zagreb2001.
(5) Vidi: l. 3. Svatko ima pravo na ivot, slobodu i osobnu sigurnost. l. 18. Imovina. l. 19.
Slobodamiljenja,savjestiivjere.l.23.Pravonarad.l.26.Odgojiobrazovanje.
(6)Vidi:DioI.,l.1.Svinarodiimajupravonasamodreenje.
(7)VidiotomeizvornoizdanjeVijeaEuropskeunije:ProjetdeTraittablissantuneConstitution
pour l Europe tel qu agr pal la Confrence intergouvermentale le 18 juin 2004, Luxembourg,
OfficedespublicationsofficiellesdesCommunauteseuropennes.
(8) Navedenim meunarodnim dokumentima moe se dodati i navod iz vaeeg Ustava Republike
Hrvatske. U l. 12. Ustav jasno odreuje temeljni poloaj hrvatskoga jezika: (1) U Republici
Hrvatskoj u slubenoj je uporabi hrvatski jezik i latinino pismo. (2) U pojedinim lokalnim
jedinicama uz hrvatski jezik i latinino pismo u slubenu se uporabu moe uvesti i drugi jezik te
irilinoilikojedrugopismopoduvjetimapropisanimzakonom.
(9) Konstitutivni su narodi u Bosni i Hecegovini (skraeno: BiH): Bonjaci (junoslavenski
http://www.matica.hr/kolo/374/Izjava%20HAZU%20o%20polo%C5%BEaju%20hrvatskoga%20jezika%20(2005.)/

5/6

12/2/2014

MaticahrvatskaKolo56,2012.IzjavaHAZUopoloajuhrvatskogajezika(2005.)

Muslimani),HrvatiiSrbionisukaonacionalnezajednicenositeljisuverenitetaBosneiHercegovine,
kojipoivanavoljisvihgraanaitrijukonstitutivnihnaroda.Utomeosebujnomepravnomesustavu,
primjerenome BiH, nijedan od konstitutivnih naroda nije manjina, te svaki a fortiori mora uivati
prava koja nisu manja od onih koja se jame manjinama, a nezamislivo je da se nekomu od njih
osporepravakojaseinaejamemanjinama.
To je jasno iz Preambule Ustava BiH, iz sastava Parlamentarne skuptine (koja ima Dom naroda i
Zastupniki dom), kao i iz injenice da se ustav i svi dravni akti objavljuju na bonjakome,
hrvatskome, srpskome i (za meunarodnu zajednicu) na engleskome jeziku. Evo, kao primjer,
zadnjegastavkaPreambuleUstavaBiH:Bonjaci,HrvatiiSrbi,kaokonstitutivninarodi(zajednos
ostalima), i graani Bosne i Hercegovine ovim utvruju Ustav Bosne i Hercegovine... Inae je
znakovitodasetajUstavBiHizriitopozivljenavespomenutemeunarodnedokemente.
(10)akseiukulturisvakodnevnogaivotajasnorazlikujuhrvatskiisrpski,idrugijezici.Govornik
hrvatskoga jezika sjest e za stol, te jesti iz tanjura pomou lice, vilice i noa, a obrisat e usta
ubrusomilisalvetom,agovorniksrpskogasjestezatrpezuilisto,tejestiiztanjirapomoukaike,
viljukeinoa,aobrisateustaservijetom.Nemoguejenapisatitekstodnekolikoreenica,osobito
ako se radi o kulturoloki obiljeenu sadraju, a da bude i hrvatski i srpski (ili jo i bonjaki i
crnogorski)!

http://www.matica.hr/kolo/374/Izjava%20HAZU%20o%20polo%C5%BEaju%20hrvatskoga%20jezika%20(2005.)/

6/6