Vjera Za Sva Vremena Zakir Naik

Zakir Naik
Vjera za sva vremena

Preveo i uredio: Senad Redepovi
Z a k ir N aik
VJERA ZA
SVA VREMENA
Transkripti tribina i debata
Novi Pazar, 2014 .
PREDGOVOR
ok sam itao rukopis knjige dr. Zakir Naika Vjera
za sva vremena, prevedene na bosanski jezik na
um mi je padala zbirka fetvi na arapskom jeziku
Fatava Hindiyye od nekoliko tomova tampana u Istanbulu
u tampariji Muharema Bonjaka prije vie od sto godina.
Otkupio sam sedamdesetih godina prolog stoljea bogatu
biblioteku kadije Gae iz Fojnice i u njoj je bilo i ovo kapi
talno djelo bez koga se nije mogao zamisliti rad ni jednog
kadije, muftije, muderrisa i sposobnijeg imama. Indija sto
ljeima raa i odgaja velike uenjake ije znanje je dopiralo do Istanbula i Bosne. Dovoljno se sjetiti plejade alima iz
Kandehlevija u Indiji ija sedjela kod nas danas prevode i
itaju. Profil dr. Zakira Naika odgovara veliini uenjaka iz
ranijeg vremena koje je davala Indija.
Bio sam oduevljen beskompromisnim stavom o sva

kom pitanju koje mu je dolazilo na repertoar tokom njego
vih tribina koje on dri po Indiji i drugim dijelovima svijeta,
sve do SAD-a. On ima profil velikog savremenog islamskog
misionara, da'ije, koji redovno izlazi pred desetine hiljada
slualaca, sa njima se sueljava odgovarajui na najkontroverzija pitanja kojima se danas bave muslimani i oni koji
se zanimaju za islam, bilo da ga ele upoznati, ili da rade
protiv njega.
D r . Z a k ir N a ik
Ovaj savremeni islamski uenjak i misionar govori ne

koliko svjetskih jezika. Perfektno vlada informacijama koje
koristi u svojim predavanjima i diskusijama, u dokazima
i odgovorima. Muslimani govore velikim brojem jezika
koji pripadaju raznim jezikim porodicama kao to su indo-evropska, afro-azijska, malajo-polineanska, uralo-altajska, nigero-kongoaka, ibero-kavkaka i neke druge. U
sreditu je kulturalne zone muslimanskog svijeta: arapske,
iranske, turske, indo-pakistanske, malajske, indonezijskopolinezijske, crno-afrike, zona tzv. perifernog islama" i
kulturalnih zona dijasporalnih muslimanskih zajednica. Na
svim tim zonama naao se i okuao dr. Zakir Naik. Svugdje
je pozivan i u svakom dijelu svijeta je vien. Vjernije i kom
petentni sljednik rahmetli Ahmeda Didata, svoga vjernog
uitelja u da'vi.
U svakom vremenu meu muslimanima se javljaju tri
skupine ljudi od kojih jedna pozitivno predstavlja uenje
islama, druga pogreno razumije Vjeru i odvodi u zabludu
ljude, a trea Vjeru iskoritava za svoje dunjaluke interese
i time daje povoda neprijateljima islama da djeluju i go
vore protiv njega. Dr. Zakir Naik smatra da o islamu mogu
govoriti kompetentni ljudi, oni koji e koristiti pozivanju na
Pravi put rijeju i primjerom, a nee biti negativni do te
mjere da sve to ine rade bolje" od najtvrdokornijih ne
prijatelja islama.
Hvala Allahu, na bosanskome jeziku je objavljeno ne
koliko knjiga dr. Zakira Naika u izdanju respektabilne izda
vake kue El-Kelimeh" iz Novog Pazara. U tim izdanjima
6
VJERA ZA SVA VREMENA / Smisao ivota
su preneseni cjeloviti prijevodi nekih njegovih odranih

tribina na raznim mjestima u svijetu. Izdavanje njegovih
knjiga je znaajan interes alima - da'ija.
Dok sam itao rukopis knjige dr. Zakira Naika Vjera za
sva vremena, u pitanjima sam oekivao greku ali se, ipak,
nije desila. Bio sam zadovoljan njegovom sposobnou da
na ravni izazova bude na braniku islamskih vrijednosti i
da na pitanja zainteresiranih ima kvalitetan odgovor. Ova
metoda je na ravni kur'anskih izazova gdje se ukazuje na
problem i daje odgovor a onda se oponentima ponudi da
to pobiju ako mogu. Zahvaljui tome na stotine je njegovih
slualaca koji su u toku trajanja tribina donosili odluku da
se vrate islamu jer su u njemu i roeni i da budu muslimani
do kraja svoga ivota i svoj ehadet izgovore pred dr. Zakirom. To je velianstveno i sami vrh tih mubarek dogaaja!
Dr. Zakirova filozofija pozivanja u islam je: nee niko
zaaliti ko se Allahu, d.., pokorio; nee imati ni najmanje
tete ako se bude harama klonio; i nee biti ponien ko
duu svoju oisti i pobonou je ukrasi i oplemeni. Po
etak njegovog misijskog rada je bio teak, do kraja ne
izvjestan kao let ptice u trenutku snanog uragana. Vidio
je veliko neprijateljstvo prema islamu i na to neadekvatne
odgovore muslimana. Odluio je da ide putem plemenitih
ashaba, znajui da e Allahova pomo biti izdana a po
mo od ljudi nedovoljna. Vremenom, rezultati rada njego
ve organizacije i samog njega su bili dobri. Sada djelovanje
ovakvih islamskih djelatnika ima globalne razmjere.
Dr. Zakir kae da bi muslimani trebali imati najvei broj
7
da'ija, jer Uzvieni kae u Kur'anu: Na put Gospodara svo

ga mudro i lijepim savjetom pozivaj i s njima ne najljep
i nain raspravljaj! (En-Nahl, 125) Naalost, kae on, mi
muslimani ne radimo svoj posao kako treba. Osim toga, na
zapadnim medijima se vodi estoka kampanja protiv isla
ma i muslimana. Zablude o islamu su dostigle epidemijske
razmjere. Svaki musliman je duan boriti se protiv ovih za
bluda najuvjerljivijom argumentacijom.
Bez obzira na to, uvjeren je on, radili muslimani svoj
posao ili ne, Allah je obeao da e Njegova vjera biti gor
nja: On je poslao Poslanika Svoga s uputom i vjerom istini
tom da bi je uzdigao iznad svih vjera. A Allah je dovoljan
Svjedok! (El-Feth, 28.) Uzvienom Allahu nije potrebna ni
ija pomo da bi se ovo ostvarilo. On daje priliku svakome
da ini dobro za ovu vjeru i uestvuje u promociji Pravoga
puta kako bi na njega izali svi ljudi. Muslimani su nemarni
zato to nedovoljno razumiju poruke Kur'ana, a samo kroz
razumijevanje kur'anskih poruka mogue je spoznati sve
to je potrebno za dobro na oba svijeta: A ko govori ljepe
od onoga koji poziva Allahu, koji dobra djela ini i koji go
vori: "Ja sam doista musliman!" (Fussilet, 33.)
Izdavau preporuujem da bez odlaganja izda ovu knji
gu, ime bi se iznova osvjeavali hizmeari islamske misli i
oni koji tragaju za Istinom.
Sarajevo, 27. oktobra 2013.
Recenzent: Muharem Omerdi
Hvala Allahu. Neka su mir i spas na Allahovog Poslani

ka, s.a.v.s. Utjeem se Allahu od prokletog ejtana.
Dine i ljude sam stvorio samo zato da Mi se klanjaju.
(Ez-Zarijat, 56)
Gospodaru moj, uini prostranim prsa moja i olakaj
zadatak moj. Odrijei uzao sa jezika moga da bi razumjeli
govor moj.
Koliko nas je istinski razmiljalo o stvarnoj svrsi ivota
na ovome svijetu? Koliko puta smo se pitali: "Koja je svrha
naeg postojanja? ta radimo ovdje? Zato smo ovdje?"
Krenimo zajedno na putovanje ka odgovorima na ova
pitanja.
Izgubljeni putnik
Posluajmo jedan primjer. Jedan ovjek je putovao.
Doao je do raskrsnice i nije znao kuda dalje ii. Upitao
je prvog prolaznika: "Kuda vode ovi putevi?" Prolaznik ga
upita: "A gdje e ti?" ovjek odgovori: "Bilo gdje." Pro
laznik mu ree: "Onda kreni kojim hoe putem, ako ti je
svejedno." Putniku je, zaista, bilo svejedno. Htio je otii
bilo gdje. Nisu mu bili bitni ni putevi ni djela na tim putevima. Mnogi od nas ive poput ovog putnika.
Zamislite graevinca, koji je zapoeo izgradnju velike
zgrade. Iskopao je velike rupe za njene temelje. Kada biste
ga upitali: "Koliko spratova e imati tvoja zgrada?", on od
govara: "Ne znam." Pitate ga: "Kolika e joj biti povrina
13
osnove?", on opet odgovara: "Ne znam. Nisam razmiljao

o tome." Taj graevinac nema nikakav cilj.
Bio jednom jedan ovjek, koji je svome komiji rekao:
"Tvoj pas stalno juri za automobilima! Pitam se: da lije ika
da uspio uloviti neki automobil?" Komija mu odgovara:
"Ja se ne pitam da li je uhvatio automobil, ve se pitam ta
bi uradio kad bi uhvatio neki od njih?" Komija je, izgleda,
gledao dalje od ovog to je postavio pitanje. Pitao se: ta
bi se desilo kad bi pas uspio to to je namjeravao, i ta mu
je, ustvari cilj. Mnogi od nas na isti nain traimo ivote:
bez svrhe iz ambicija.
Pitajte neke ljude: "Zato eli da diplomira na tom i
tom fakultetu?" Mnogi e odgovoriti da im je trenutno cilj
samo da zavre fakultet i da uope nisu razmiljali o tome
ta e raditi nakon diplomiranja.
Mnogi kopiraju tui nain ivota, bez razmiljanja i
analiziranja. Imitiraju glumce i modele, ne shvatajui ta
zapravo rade. Jedna osoba je dola iz sela u veliki grad,
s namjerom da postane milioner. Kad su ga pitali: "Zato
si doao u veliki grad?", odgovorio je: "Gledao sam film
u kome je taj i taj glumac, takoer, doao u veliki grad i
preko noi postao milioner." Zbog najezde takvih ambicija,
siromatvo se samo poveava.
Glumci i biznismeni bez cilja
Mnogi glumci su angairani kao promoteri odreenih
robnih marki i industrijskih proizvoda. Jedan mladi iz
Mumbaija je kupio novi automobil marke "Hjundai". Kada
su ga pitali: "Zato si odabrao ba taj automobil?", rekao

je: "Moj omiljeni glumac ga vozi." isto sumnjam da je taj
njegov omiljeni glumac ikada sjeo u "Hjundai", osim dok
je snimao reklamu za njega. On vjerovatno vozi "M erce
des" ili "BMW", ali teko da e voziti automobil srednje
klase.
Slijepo slijedimo tue naine ivota, bez razmiljanja
o svrsi toga, poput ovjeka koji napamet kupuje ogromnu
fabriku tekstila, jer je uo da se u tom poslu ostvaruje ve
liki profit. Kada ga upitate: "Ima li studiju izvodljivosti?",
odgovara da nema. Kada ga pitate: "Jesi li uposlio stru
njake koji e ti voditi posao?", odgovara da nije. Kada ga
pitate: "Koji procenat profita oekuje? Gdje e kupiti
sirovine? Kome e prodavati tekstil?", opet odgovara da
ne zna. ta mislite: da li e takav ovjek ostvariti ikakav
profit?
Neki ljudi imaju cilj, ali nemaju sredstvo. Jedan mla
di je htio postati najbolji naunik na svijetu. Analizirao
je biografije svih naunika u historiji i zakljuio da je naj
vei naunik bio lsak Njutn. Nije pogrijeio - lsak Njutn
jeste bio najvei naunik svih vremena. Sada, ovaj momak
je htio biti poput Njutna. Pustio je dugu kosu i poeo se
oblaiti i obuvati poput Njutna, kako bi postao poput nje
ga. ta mislite, da li e na taj nain postati naunik? Nee!
Neki ljudi imaju cilj, ali nemaju nikakav plan. Ovaj momak
je shvatio koje bio najvei naunik, htio je biti poput nje
ga, ali to nije uradio kako treba.
15
Osnovno pitanje
ta je svrha naega ivota? Zato postojimo? Ko e nam
dati najbolji odgovor na ova pitanja? Ako mislite da e vam
najbolji odgovor dati dr. Zakir Naik, varate se. Ako misli
te da e vam odgovor dati naunici, varate se. Ako mislite
da filozofi znaju odgovor, opet se varate. Jedini ispravan i
potpun odgovor na pitanje svrhe ivota moe dati samo
Stvoritelj ivota, Uzvieni Allah:
Dine i ljude sam stvorio samo zato da Mi se klanjaju.
(Ez-Zarijat, 56)
U ovom ajetu se koristi glagol ja'budun, koja potie od
rijei abd, a znai rob, sluga, potpuno pokoran. Od rijei
abd potie rije ibadet, koja znai potpuna pokornost Allahu. Ibadet je injenje svega to nam je Stvoritelj naredio.
Naprimjer, Uzvieni Allah nam je naredio prakticiranje pet
temelja vjere. Ako ih prakticiramo, inimo ibadet/oboavanje Uzvienog Allaha. Ako se lijepo ophodimo prema komiji, kao to nam je Allah naredio, inimo ibadet. Ako se
klonimo svega to nam je Uzvieni Allah zabranio, inimo
ibadet. Ako se klonimo alkohola, svinjetine, krae, varanja
i laganja, inimo ibadet. Ukratko, ukoliko se pokoravamo
Uzvienom Allahu, inimo ibadet. Sve to inimo u ivotu,
svako mogue djelo, moemo pretvoriti u ibadet, ukoliko
ispunimo dva uslova: da to radimo samo u ime Allaha i da
ga inimo u skladu sa praksom Boijeg Poslanika, s.a.v.s.
Kada kupujete neki aparat ili mainu, od proizvoaa
dobijate uputstvo za upotrebu. Ako mi dozvolite da ljud
sko bie nazovem mainom, onda je to najkomplikovani16
ja maina na svijetu. Zar mislite da je tako komplikovana

maina ostavljena bez uputstva za upotrebu!? Posljednje
i savreno uputstvo za upotrebu namijenjeno ljudima je
asni Kur'an, posljednja Boija objava koja nam je dola
preko peata svih vjerovjesnika, Muhammeda, s.a.v.s. U
njemu se nalaze uputstva i odgovori na sva ivotna pitanja
na koja ovjek moe naii.
Treba li Allahu velianje
Mnogi pitaju: "Zato Stvoritelj trai da Ga oboavamo?
Treba li Mu to? Zato da Ga veliamo, ako je On najvei?"
Uzvieni Allah odgovara u asnome Kur'anu:
O
ljudi, vi ste siromasi, vi trebate Allaha, a Allah je ne
ovisan i hvale dostojan. (Fatir, 15)
Allah nam ne zapovijeda da Ga oboavamo zbog Nje
ga, ve radi nae koristi. Kad kaemo: Allahu ekber/Ailah je
najvei, to Allaha ne ini veim. On je uvijek najvei, bez
obzira da li Ga mi veliali ili ne.
Zato, onda, trai da Ga veliamo? Uzvieni pozna
je nau psihologiju. Mi ljudi, kad imamo visoko miljenje
o nekome, trudimo se slijediti njegove savjete. Ako vaa
majka ima srane probleme i potrebna joj je terapija, da li
ete radije posluati savjet poznatog kardiologa specijali
ste, ili obinog laika, koji o medicini ne zna nita? Naravno
da ete, bez razmiljanja, posluati kardiologa, jer je on
ekspert u svojoj struci.
Allah eli da Ga hvalimo i veliamo, kako bismo postali
17
sigurni u Njegovu mudrost i mo. Ako sebe uvjerimo u to,

spremni smo prihvatiti Njegove savjete. Ukoliko nismo
ba u potpunosti sigurni da je On najmudriji i sveznajui,
manje su anse da emo slijediti Njegove upute. To to mi
hvalimo i veliamo Uzvienog Allaha ne koristi Njemu, ve
nama.
O
ljudi, vi ste siromasi, vi trebate Allaha, a Allah je ne
ovisan i hvale dostojan. (Fatir, 15)
Zahvalnost - sr potovanja
Zamislite roditelje koji s mukom odgajaju dijete, ulau
u njegovo obrazovanje i odgoj i odriu se mnogih dobara
zarad njega. Meutim, kada odraste, dijete ih napusti i ne
eli znati za njih. Kakvo miljenje imate o djeci koja tako
postupaju prema roditeljima? Rekli biste da su nehumani,
nepravedni i nezahvalni. U tome se svi slaemo. ta emo,
onda, pomisliti o ljudima koji su nezahvalni svome Stvori
telju, Koji je stvorio ne samo nas, ve i nae roditelje? Zar
Mu ne bismo trebali biti zahvalni? Zar da Mu ne budemo
pokorni?
Koliko nas je istinski zahvalno Uzvienom Allahu na nebrojanim blagodatima kojima nas je poastio? On nam je
dao ivot. Dao nam je da se sluimo blagodatima na ovo
me svijetu. Dao nam je hranu, odjeu i sklonita. Kad bi
nestalo vode samo nekoliko dana, pomrli bismo. Da li smo
ikada zahvalili Allahu to nam je dao vodu? Ako smo neko
liko minuta ne bismo mogli udisati vazduh, ta bi se desi
lo? Da li smo ikada zahvalili Allahu to nam je dao vazduh
koji udiemo? Uzvieni Allah kae:

Ako biste Allahove blagodati brojali, ne biste ih nabrojali.
ovjek je, uistinu, nepravedan i nezahvalan. (Ibrahim, 34)
ovjek je, zaista, Gospodaru svome nezahvalan. (ElAdijat, 6)
Allah trai da Ga oboavamo, slavimo i veliamo, ne
zato to to Njemu koristi, ve zato to mi imamo koristi
od toga. To je poput primjera Ijekara, koji siromanim pa
cijentima daje besplatne savjete. Posluati vi te njegove
savjete ili ne, Ijekaru to nee umanjiti reputaciju, niti e
mu poveati ugled. Jedinu korist moete vidjeli samo vi,
ukoliko ga posluate. Naravno, Ijekar e se obradovati ako
ga posluate. Uzvieni Allah je E-afi, Onaj Koji daje lijek.
On voli kada Njegovi robovi prihvate upute koje im je dao,
ne zbog Svoje koristi, ve zbog koristi Njegovih robova. ak
i kada neto zgrijeite, kada poinite bilo kakav grijeh pa se
iskreno pokajete, Uzvieni Allah e vam oprostiti. Na mno
go mjesta u Kur'anu, Allah Sebe opisuje kao El-GafururRahim/Koji prata i samilostan je: En-Nisa, 25; El-Maide,
74; El-Hidr, 49; En-Nahl, 119; Ez-Zumer, 53; El-Burud, 14,
i na mnogim drugim mjestima. ak i ako ivite u nemaru,
ne slijedite Njegova uputstva i inite grijehe, ako se iskre
no pokajete, Allah se obraduje vaoj teubi i oprata vam.
Uzvieni Allah kae:
Allah nee oprostiti da Mu se neko drugi smatra rav
nim, a oprostie manje grijehove od toga kome On hoe.
(En-Nisa, 48)
irk, pripisivanje Allahu druga, je najvei mogui grijeh.
19
To je toliko veliki grijeh, da ga Allah sigurno nee oprostiti

onima koji umru a ne pokaju se zbog njega. irk je grijeh
od koga svi ljudi moraju bjeati, on je prvi na listi najveih
grijeha.
Neki govore: "Razumijemo da je Bog stvorio ljude da bi
Ga oboavali, ali zato ba ljude? Zato ba mi moramo to
initi? Po emu smo mi to posebni?" Ljudi su jedinstvena
i najbolja Allahova stvorenja. Ljudi i dinni su jedina bia
koja posjeduju slobodnu volju. Nijedno drugo stvorenje
nema slobodnu volju, tj. ne moe nikakvu odluku samo
stalno donijeti. Potpuno su pokorni Allahu, bez ikakve pri
like da pogrijee. Ljudi, sa druge strane, mogu birati da li
e biti pokorni ili nepokorni. Uzvieni Allah kae:
Mi ovjeka stvaramo u skladu najljepem. (Et-Tin, 4)
Mi ljudi smo najskladnija Boija stvorenja. Imamo slo
bodu izbora. Moemo samostalno izabrati hoemo li biti
pokorni ili nezahvalni Allahu. Ako, kao takvi, izaberemo da
budemo pokorni Allahu, moemo postati bolji od meleka.
Jer, meleki nemaju slobodnu volju. Potpuno su pokorni
Allahu, bez prava na odabir. Zbog toga, ako odaberemo
pokornost, iako imamo priliku odabrati nepokornost, mo
emo postati bolji od meleka. Sa druge strane, onaj ko se
okrene nepokornosti, a imao je priliku biti pokoran, moe
postati gori i od samog ejtana. Izbor je va.
Svrha ivota na ovome svijetu

Uzvieni Allah kae da je ovaj ivot ispit:
Onaj Koji je dao smrt i ivot da bi iskuao koji od vas e
bolje postupati. (El-Mulk, 2)
Dakle, ovaj ivot je ispit za Budui svijet.
Svako ivo bie e smrt okusiti! I samo na Sudnjem
danu dobit ete u potpunosti plae vae, i ko bude od Va
tre udaljen i u Dennet uveden - taj je postigao ta je e
lio; a ivot na ovome svijetu je samo varljivo naslaivanje.
(Ali Imran, 185)
Mi emo vas dovoditi u iskuenje malo sa strahom i
gladovanjem, i time to ete gubiti imanja i ivote, i ljetine.
A ti obraduj izdrljive. (El-Bekare, 155)
Allah je stvorio ovaj ivot da bi nas testirao ko e se od
nas dobro vladati i initi dobra djela. On e nas, zasigur
no, sve stavljati na razna iskuenja. On stavlja na iskuenje
koga hoe, a oslobaa koga hoe. On ini ta eli.
On vas po poloaju jedne iznad drugih uzdie da bi vas
iskuao u onome to vam daje. (El-En'am, 165)
Dakle, kad dobijete neki visok poloaj i imetak - pazite
se! Allah vas tada iskuava.
I neka znate da su bogatstva vaa i djeca vaa samo
iskuenje, i da je samo u Allaha nagrada velika. (El-Enfal, 28)
O vjernici, neka vas imanja vaa i djeca vaa ne zabave
21
od sjeanja na Allaha. A oni koji to uine, bit e izgubljeni.

(El-Munafikun, 9)
Misle li ljudi da e biti ostavljeni na miru ako kau: "Mi
vjerujemo!" i da u iskuenje nee biti dovedeni? (El-Ankebut, 2)
Nemojte misliti da ete ui u Dennet samo ako tvrdite
da ste muslimani? Allah e vas sigurno staviti na test, pa
da svojim djelima dokaete da ste dostojni nagrade. Vaa
lijepa muslimanska imena (Muhammed, Ahmed, Zakir,
Abdullah...) nee vas odvesti u Dennet. U Dennet ete
ui samo ako poloite test ivota na ovome svijetu.
Kako se polae ispit
Kur'anska sura El-Asr daje odgovor na pitanje: "Kako
zaraditi Dennet?"
Tako Mi vremena - ovjek, doista, gubi, samo ne oni
koji vjeruju i dobra djela ine, i koji jedni drugima istinu
preporuuju i koji jedni drugima preporuuju strpljenje.
Da biste postigli troje, morate initi etvero. Da bi
ste postigli Allahovo zadovoljstvo, mir na ovome svijetu i
Dennet na Buduem svijetu, morate imati etiri osobine:
ista vjera;
dobra djela;
pozivanje u islam;
pozivanje ljudi da budu strpljivi.
22
Bez ove etiri osobine kod sebe, nemojte raunati na

tri uspjeha kojima teite.
Pouzdanje u Allaha
Enes ibn Malik, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., rekao jednom ovjeku: "Privei kamilu, pa se po
uzdaj u Allaha.", jer mu je ovaj rekao da nije privezao ka
milu, jer se pouzda u Allaha, da e je On uvati. Ne moete
ostaviti otvorena vrata i rei: "Pouzdam se u Allaha. Nee
nijedan lopov ui." Morate ih zatvoriti i pouzdati se u Alla
ha. Pouzdanje u Allaha je najvanije.
Ako vas Allah pomogne, niko vas nee moi pobijediti,
a ako vas ostavi bez podrke, ko je taj ko vam, osim Njega,
moe pom oi? I samo u Allaha neka se pouzdaju vjernici!
(Ali Imran, 160)
Osim pouzdanja u Allaha, da biste uspjeli, morate ula
gati trud.
One koji se budu zbog Nas borili Mi emo, sigurno, putevima koji Nama vode uputiti; a Allah je, zaista, na strani
onih koji dobra djela ine! (El-Ankebut, 69)
Ako ne znate kako, pitajte uene kako postii uspjeh.
Uzvieni Allah kae:
Pitajte uene ako ne znate. (En-Nahl, 43)
D r . Z a h r N a ik
I.S.L.A.M.
Kada itamo knjige eksperata iz oblasti menadmenta,
nailazimo na veliki broj naina ostvarenja ciljeva. Ali, to se
mene tie, najbolji nain planiranja i postavka ciljeva ima
skraenicu I.S.L.A.M. Evo zato.
I - islamski. Va cilj treba biti u skladu sa propisima
Uzvienog Allaha i praksom Poslanika, s.a.v.s.
S - specifian. Va cilj treba biti specifian i usresreen. Nekada davno, jedan uitelj je svoje uenike podua
vao gaanju strijelom. Rekao im je: "Nianite onu pticu na
drvetu. Ne putajte strijelu dok vam ne dozvolim." Zatim
je upitao uenike: "ta vidite?" Prvi je odgovorio: "Vidim
umu, vidim drvo i na drvetu pticu." Drugi ree: "Vidim
drvo. Vidim onu veliku granu i na njoj pticu." Trei ree:
"Vidim granu i pticu na njoj. Vidim i njeno oko." etvrti
uenik ree: "Vidim samo oko ove ptice i ne vidim nita
drugo!" Uitelj mu naredi: "Pusti strije lu !"-i strijela pogo
di pticu u oko. Dakle, morate se fokusirati na cilj. Ne smije
te biti poput putnika koji ne zna kamo e.
L - lukrativnost. Va cilj treba biti profitabilan, isplativ.
Najpree je da bude isplativ na Onome svijetu, a ako je
mogue, i na ovom. Uzvieni Allah, citirajui prave vjerni
ke, kae:
"Gospodaru na, podaj nam dobro i na ovome i na Ono
me svijetu, i sauvaj nas patnje u Ognju!" (El-Bekare, 201)
Ne dozvolite da vas korist na ovom svijetu odvue od
dobra na Buduem svijetu.
24
A - adekvatnost. Va cilj mora biti prikladan i svrsis

hodan.
M - mjerljivost. Va cilj mora biti vidljiv, mjerljiv. Da bi
bio mjerljiv, mora biti usredsreen. Naprimjer, ako neko
kae: "elim napraviti najveu zgradu na svijetu!", njegov
cilj je usredsreen i specifian. Nakon toga, mora biti mjer
ljiv. Drugim rijeima, graevinac se mora najprije raspitati
koja je trenutno najvea zgrada na svijetu. Trenutno, to je
zgrada Burj Khalifa u Dubaiju, koja je visoka 829,8 m. Da
bi postigao cilj, mora napraviti zgradu visoku bar 830 m.
Time njegov cilj, osim to je specifian i fokusiran, postaje
mjerljiv i moe mu se pratiti progres.
Osim navedenih principa, spomenut u jo dva veoma
bitna. Prvi je ispravan nijet. Sve to radite, morate initi
radi Allahovog zadovoljstva i u skladu sa praksom Njego
vog Poslanika, s.a.v.s. Ako uradite neto iskrenog nijeta,
nagrada na Onom svijetu vam je sigurna! Drugi princip je
ustrajnost, dosljednost. Morate biti ustrajni u postizanju
cilja, ma koliko vremena trebalo da se on postigne. Na
primjer, kaite sebi: "Ovog ramazana u bar jednom pro
uiti cijeli Kur'an!" Imate jasan cilj. Ostvarit ete ga tako
to ete svakog dana prouiti najmanje jedan duz. Zatim,
morate biti ustrajni: svakoga dana prouite po jedan duz!
Ako budete ustrajni, postii ete cilj, a to je hatma u toku
mjeseca ramazana. Takoer, donesite vrstu odluku da
ete svakoga dana uiti Kur'an. Kada budete u stanju uiti
pola duza ili cijeli duz svakoga dana, nastavite to initi do
kraja ivota. Jedan ovjek je upitao Allahovog Poslanika,
25
s.a.v.s: "Koje je djelo najbolje i Allahu najdrae?" Odgovo

rio je: "Allahu najdrae djelo je ono u kome si ustrajan, pa
makar bilo neto malo." (Muslim) Dakle, bolje je initi ma
nja dobra djela, ali biti ustrajan u njihovom injenju, nego
velika djela koja se ine jednom ili rijetko.
Ispriat u vam zanimljivu priu o Wilmi Rudolph. Ro
ena je 1940. godine i od samog roenja je imala proble
ma sa zdravljem. Zbog opakog virusnog oboljenja, ostala
je paralizirana. Ljekari su joj ugradili ine u noge i rekli da,
naalost, nikada nee prohodati. Meutim, njena majka
nije odustajala. Govorila joj je: "Wilma, mora se truditi.
Postii e sve to hoe, samo ako to snano eli!" Kad je
imala devet godina, Wilma je skinula ine sa nogu i eljela
je postati najbra djevojka na svijetu. Kada je napunila tri
naest godina, uestvovala je u jednoj trci. Nije pobijedila.
Stigla je posljednja. Ali, to je nije pokolebalo. Bila je upor
na. Gubila je trke, ali se i dalje trudila. Doao je dan kada
je uspjela kvalifikovati se za Olimpijske igre. Na Ijetnjim
Olimpijskim igrama u Rimu 1960. godine, osvojila je zlatnu
medalju u trci na 100 metara za ene. Nakon toga, osvojila
je zlatnu medalju u trci na 200 metara. To nije bilo sve. Na
istim Olimpijskim igrama, osvojila je zlatnu medalju u ta
feti na 400 metara. Te godine je ula u historiju kao zvanino najbra ena na svijetu i prva koja je osvojila tri zlatne
medalje na istim Olimpijskim igrama. Nekada paralizirana
djevojica, kojoj ljekari nisu dali nikakve anse da prohoda,
1960. godine postaje najbra ena na svijetu.
Prema knjigama svih strunjaka za menadment, Wil26
ma je ispunila sve uslove uspjeha. Ipak, analizirajmo koliko

je ispunila glavnih uslova. Da li joj je cilj bio islamski? Da
li joj je bio po Kur'anu i sunnetu? Ne poznajem je lino,
ali ona se deklarie kao nemuslimanka. Ne znam da li je
taj podvig uradila radi Boijeg zadovoljstva ili ne. Da li joj
je cilj bio specifian? Da, bio je. Htjela je da postane naj
bra ena na svijetu. Da li joj je cilj bio lukrativan? Jeste.
Dobila je svu slavu, postala je poznata. Ali, ne znam koliko
e kome na Buduem svijetu koristiti zlatna medalja, osim
ukoliko je posveti Allahu. Da li joj je cilj bio adekvatan? Bio
je. Da li je bio mjerljiv? Naravno. Postala je najbra ena na
svijetu. Da li su joj cilj i namjera bili Allahovo zadovoljstvo?
Sumnjam.
Ahmed Deedat - ovjek koji mije promijenio ivot
Navest u vam primjer osobe koja je sa veoma oskud
nim sredstvima dostigla vrhunac u svojoj oblasti. To je bio
ovjek koji mi je promijenio ivot, ovjek koji je bio uzrok
da vie ne budem samo doktor za tijelo, ve i doktor za
duu. Da, dobro ste pretpostavili - to je bio ejh Ahmed
Deedat. ujmo njegovu ivotnu priu, ciljeve koje je sebi
postavio i rezultate koje je postigao.
kolovao se samo do estog razreda osnovne kole.
Tada je morao napustiti kolovanje, zbog siromatva. U
Junu Afriku je doao iz Indije kad je imao devet godina.
Jo kao dijete, zaposlio se u jednoj prodavnici u blizini
hrianskog misionarskog kompleksa. Neprestano su ga
spopadali i poniavali hrianski misionari, govorei mu da
27
je islam beskorisna i nemilosrdna religija. To je u njemu

rodilo bunt. Zarekao se da e jednoga dana odgovoriti na
sve zablude o islamu, koje ire hrianski misionari. To to
nije zavrio osnovnu kolu ga nije zaustavilo na tom putu.
Imao je jaku volju i pouzdanje u Allaha, d..
U podrumu njegovog efa, pod naslagama praine, na
ao je knjigu Izharul-hak/Trijumf Istine. To je bio poetak
njegove misije. Vizija i cilj su mu bili kristalno jasni. Pre
ko etrdeset godina se trudio i prouavao, muio se i bio
uporan, sve dok nije bio u stanju izazvati na debatu naj
jae hrianske govornike. Ranih 80-ih godina 20. vijeka
je izazvao Dimija Svagarta. Znate li ko je bio Dimi Svagart? Bio je najpoznatiji i najrjeitiji hrianski evangelista
80-ih godina, toliko poznat i jak govornik, da su Ahmedu
Deedatu govorili: "Molimo te, nemoj zakazivati debatu sa
njim! Zna li ko je on!? Savakat e te i ispljunuti!" Dimi
Svagart je bio TV-evangelista. Budet njegovih televizijskih
emisija je bio milion dolara dnevno. Na Ahmed Deedat
je bio siromah, ali sa Allahom na svojoj strani. Zakazao je
debatu u Americi, i to u rodnom gradu Dimija Svagarta!
Hvala Uzvienom Allahu, svi znaju kako je protekla debata.
ejh Ahmed Deedat je potpuno dominirao debatom! Sve
Svagartove argumente je okrenuo protiv njega.
Tako je, uz Allahovu pomo, jedan siromah iz June
Afrike, Ahmed Deedat, koji nije zavrio ni osnovnu kolu,
postao glavni kamen spoticanja svim hrianskim misio
narskim pokretima u cijelome svijetu! Jedan ovjek protiv
svih hrianskih govornika!
Ostvario je veliki uspjeh. Da vidimo da li su mu ciljevi

bili u skladu sa principima I.S.L.A.M. Da li mu je cilj bio
islamski? Da li je to to je radio bilo u skladu sa Kur'anom
i sunnetom? Naravno da jeste. To je najhitniji uzrok nje
govog uspjeha. Da li mu je cilj bio specifian? Da, bio je.
Zadao je sebi zadatak da odgovori na podvale hrianskih
misionara i da se bori protiv predrasuda o islamu. Cilj mu
je bio lukrativan, profitabilan. elio je nagradu na Ahiretu. Molimo Allaha da mu podari Dennet. Osim te koristi,
imao je i ovosvjetsku korist. Godine 1986. postao je dobit
nik najvee nagrade u islamskom svijetu. Dobio je Nagra
du kralja Fejsala, za doprinos islamu. Naravno, njegov cilj
nije bio da dobije tu nagradu od 200.000 dolara i zlatnu
plakatu, ve je elio Allahovo zadovoljstvo. A ko god ini
dobro radi Allahovog zadovoljstva, Allah e mu dati sva
dobra i ovog i Budueg svijeta. Da li mu je cilj bio adekva
tan? Svakako! Ono to je inio, dolo je u pravo vrijeme.
To je bilo vrijeme kad su hrianski misionari na svakom
koraku poniavali muslimane i dosaivali im njihovim pro
povijedima. Samopouzdanje muslimana je bilo na najni
em nivou. Muslimani su ponieni ivjeli pod kompleksom
nie vrijednosti. Ahmed Deedat je svojim radom inspirirao
i ohrabrio hiljade mladih ljudi da krenu njegovim stopama,
ukljuujui i mene. Konano smo visoko podigli glavu. Cilj
mu je bio mjerljiv. Prostudirao je knjige koje govore protiv
islama i napisao odgovore na njih. Kad god bi neko napi
sao knjigu protiv Kur'ana, Ahmed Deedat bi napisao knjigu
koja uporeuje Kur'an i Bibliju, pa je njihove "argumente"
svaki put okretao direktno protiv njih, nakon ega su se oni
morali braniti. Sve to je inio, bilo je radi Allahovog zado

voljstva. Nije htio nikakva materijalna dobra, slavu ni bo
gatstvo. Tako veliki ovjek sa ogromnim rezultatima radio
je u skromnoj i tijesnoj kancelariji. Nita nije uradio dok
se nije posavjetovao sa drugima. ak i kad je htio tampa
ti obine crno-bijele pamflete, ekao je da uje miljenje
drugih o tome. Bio je uporan i posveen cilju, sve dok ga
nije ostvario.
Uporedite prie ove dvije osobe: Wilme Rudolph i
Ahmeda Deedata. VVilmin cilj i rezultat su kratkoroni. Sve
to je ostvarila, tie se ovog svijeta. Rezultati Ahmeda Dee
data su daleko vie od toga. Allah mu je dao da okusi rezul
tate Njegove nagrade na ovom svijetu, a dobit e i nagradu
na Buduem svijetu, ako Bog da.
Kako razmilja veina
Veina ljudi samo razmilja o tome kako e zaraditi za
ivot. Vie su optereeni zaradom sredstava za ivot, nego
kako e svoj ivot provoditi. ivotni stil im zavisi od toga
koliko imetka zarauju. Od toga im zavisi ta e jesti, kako
e se oblaiti, gdje e ivjeti, koju kolu e pohaati i ko
jom profesijom e se baviti. Ljudi sve to podreuju visi
nama zarade i misle da e ostvariti svu svrhu ivota ako
postignu zaradu koja im treba.
Ve sam ispriao priu o fokusiranju. Mnogi od nas ne
gledaju u oko ptice, ve gaaju strijelom okolo, a zatim go
vorimo da je cilj oko nje. Kad nas pitaju za pravu svrhu na
eg kolovanja, odgovaramo da nismo razmiljali o tome.
30
Diplomiramo i zavrimo specijalizaciju, a tek onda oprav

davamo svoje postupke. Ljudi na osnovu moguih zarada
odluuju kako e voditi ivot. To nije meta. To je kruenje
oko mete.
Centar ivota
Prvi korak ka uspjehu je da odredimo centar oko kojeg
se okree na ivot. Ljudi su sebi odredili razliite centre
ivota. Neki ljudi su sami sebe stavili u centar. Za njih ne
postoji niko osim njih samih. Svi su nebitni i svi postoje
samo da bi njima udovoljili. Neki ljudi su u centar ivota
postavili svoje porodice. Svaki postupak im se bazira na
zadovoljstvu porodice. Spremni su, zarad porodice, prekr
iti sva pravila, initi sve, ak i ono to je loe, samo da bi
usreili neke lanove porodice. Neki su vie orijentirani na
roditelje, neki na suprunike a neki na djecu. Da bi usreili
roditelje, ii e do krajnjih granica. Sve u ivotu mjere time
ta se roditeljima svia ili ne. Uzvieni Allah kae:
Mi smo naredili ovjeku da bude posluan roditeljima
svojim. Majka ga nosi, a njeno zdravlje trpi, i odbija ga u
toku dvije godine. Budi zahvalan Meni i roditeljima svojim,
Meni e se svi vratiti. (Lukman, 14)
Pokornost i panja prema roditeljima su obavezni.
Meutim, ve u narednom ajetu stoji:
A ako te budu nagovarali da drugog Meni ravnim sm a
tra, onoga o kome nita ne zna, ti ih ne sluaj i prema
njima se, na ovome svijetu, velikoduno ponaaj, a slijedi
31
put onoga koji se iskreno Meni obraa; Meni ete se po

slije vratiti i Ja u vas o onome to ste radili obavijestiti.
(Lukman, 15)
Islam je postavio granice ak i u pokornosti roditeljima.
Neki od nas su vie orijentirani na udovoljavanje su
prunicima. Postoje primjeri da su neki muevi radili danju
i nou, da su pozajmljivali novac i krali ga, samo da bi e
nama kupili skupocjeni dijamantski nakit. Jedini cilj im je
da udovolje suprugama.
Mnogi su orijentirani samo na udovoljavanje djeci.
Imamo primjera da su djeca izrazila elju studirati u inostranstvu, iako iste fakultete imaju u svojoj dravi. Rodi
telji prodaju svoju imovinu i zaduuju se, samo da bi sinu
obezbijedili taj luksuz, kako bi se kasnije mogao hvaliti da
je studirao u inostranstvu. Tako, ivotni cilj takvih ljudi je
da omogue djeci da studiraju u Americi.
ta je centar tvoga ivota? Koji su tvoji ciljevi?
Nekima je najvanije ta drutvo misli o njima. Cijeli
ivot im se bazira na tome ta e drugi misliti o njima. Sve
to rade - rade da bi druge zadovoljili. Drugima je glavni
ivotni pokreta konkurencija sa susjedima. Postoji jedna
anegdota u vezi sa meukomijskom konkurencijom. Jed
nom ovjeku je doao melek i rekao mu: "Ti si dobar o
vjek. Trai ta god hoe - ispunit u ti. Ali, postoji jedan
uslov: sve to dam tebi, dat u tvome komiji dvostruko."
ovjek se sloio. Traio je Rolex sat. Melek mu je dao, ali
je komiji dao dva takva sata. ovjek je traio najnoviji

Mercedes. Melek mu je dao, ali je komiji dao dva takva
automobila. Traio je od meleka i raskonu kuu, pa mu je
dao, ali je komiji dao dvije iste. Na kraju, ovaj ovjek nije
mogao izdrati da komija ima vie od njega, pa je zamo
lio meleka: "Imam jo jednu, posljednju elju. Molim te,
izbij mi jedno oko." Eto dokle moe dovesti zavist i preokupiranost komijskom konkurencijom, umjesto da bude
zadovoljan svojim ivotom. Nije mu ao izgubiti jedno oko,
samo ako komija izgubi oba.
Mnogima su njihovi neprijatelji osnovna ivotna pre
okupacija. Cijeloga ivota razmiljaju o tome ta neprija
telj misli i planira, pa sve ivotne poteze podreuju tome.
0 neprijateljima razmiljaju mnogi biznismeni, politiari,
studenti itd. Najvei dio vremena i energije gube na pla
niranju akcija kojima e nakoditi neprijatelju. Ovom prili
kom ih elim neto posavjetovati: Ako te neko gaa kame
nom, uzdigni se toliko visoko iznad njega, da te kamen ne
moe pogoditi. Kako e ti neprijatelj nakoditi ako si tako
visoko iznad njega? Kad sam bio mali, iao sam na asove
borilakih vjetina. Tamo su me nauili kako da se borim
protiv veih, krupnijih i jaih od mene. Kada neko takav
zamahne da vas udari, pomjerite se ustranu i jednostav
nim potezom iskoristite njegovu snagu protiv njega. Ako te
neko gaa ciglama, iskoristi ih i napravi sebi kuu od njih.
Ljudima je esto najvanije ta e obui, obuti, voziti
1 kupiti. Kada se nau u drutvu, priaju samo o stvarima
koje posjeduju ili koje bi voljeli posjedovati. Hvale se
33
svojim Omega i Rolex satovima. U stanju su satima priati

o BMW-u, Mercedesu, Poreu i Bentliju. Vjerujte mi, ovo
je samo gubljenje vremena. Sebe su identificirali sa tim
materijalnim vrijednostima. Misle da niko na njih nee
obratiti panju ukoliko ne nose skupocjeni sat i ako ne
voze Mercedes i BMW. Slino stanje je u svim drutvenim
slojevima. Na viim nivoima se raspravlja o jahtama,
brodovima i avionima.
Allah me je poastio da se, zbog posla kojim se bavim,
susreem sa svim slojevima drutva. Upoznao sam i pro
sjake i kraljeve, i siromahe i bogatae. Svakome od njih
prenosim poruku islama u skladu sa okolnostima. Kad na
ruci bogataa vidim skupocjen sat, kaem mu: "Taj sat si
platio moda desetine ili stotine hiljada dolara. Moj sat
kota nepunih 30 dolara. Nosim ga godinama, a i dalje je
precizan isto koliko i taj tvoj." Na poklon sam dobijao sato
ve svih luksuznih marki: Omega, Rolex i ostale. Nijedan od
njih nisam zadrao za sebe, iz straha da me to ne odvede
ejtanovim stopama.
Bilo je sluajeva da domain i organizator predavanja
poalje privatni avion po mene. Zamislite koliko kota go
rivo za avionski let za samo jednog ovjeka! Koliko kota
ju dnevnice za pilota i drugo osoblje? Koliko kota iznaj
mljivanje aerodroma? Previe. Poruio sam domainu da
bih vie volio da mi kupi obinu kartu u ekonomskoj kla
si, redovnom avionskom linijom. Hvala Allahu, moja po
rodica je poaena i dovoljno imuna da moe putovati
privatnim avionima, ali ja sam daija - moram dati primjer
drugima. Predloio sam mu da mi, umjesto privatnog leta,

plati redovnu avionsku kartu, a da razliku novca podijeli
kao milostinju na Allahovom putu. Jedan domain je bio
otrouman, pa mi je odgovorio: "Ne aljem privatni avion
bilo kome, ve daiji, koji poziva Allahu. Ima li ita pree od
toga?" Morao sam prihvatiti njegovu uslugu. Molim Allaha
da ga nagradi shodno njegovom nijetu.
Materijalno bogatstvo nije zabranjeno. Moe biti do
zvoljeno i pohvalno, ali moe biti i haram, zabranjeno - za
visno od toga kako se do njega dolazi i kako se koristi. Naprimjer, neko ko nema dovoljno novca priutiti sebi skupo
cjeni sat i automobil, odaje se krai i zaduivanju, samo da
bi sebi priutio ovaj luksuz. To se u islamu zove rasipanje,
koje je strogo zabranjeno. Uzvieni Allah u Kur'anu kae:
On ini da jedni druge na Zemlji smjenjujete i On vas
po poloaju jedne iznad drugih uzdie da bi vas iskuao u
onome to vam daje, Gospodar tvoj, zaista, brzo kanjava,
ali On, doista, prata i samilostan je. (El-En'am, 165)
Ako ti je Allah podario mogunost da ima skupocjene
automobile i jahte, pa ti to postane centar ivota, sav taj
imetak je iskuenje i lo za tebe.
Postoje, sa druge strane, ljudi kojima je Allah dao sve
te blagodati, ali im one nisu preokupacija i centar interesovanja. Najbogatiji ovjek u historiji bio je Sulejman, a.s.
Imao je najveu vlast na Zemlji, ali nije bio ovisio o imetku.
Ako budete na tom stepenu da vam se ivot ne vrti oko
materijalnih dobara, ona vam postaju dozvoljena.
35
Konano, postoje ljudi kojima je Allah podario sva du~

njaluka dobra i materijalna bogatstva, ali ih oni ne koriste.
Tako je inio Muhammed, s.a.v.s. Obzirom na mo koju je
imao, imetak i povlastice koje su mu nudili, mogao je nad
maiti sve kraljeve toga vremena. Meutim, kad god bi mu
stigao poklon ili dar od nekoga, podijelio bi to ashabima.
Mogao je to zadrati. Nije grijeh prihvatiti i zadrati sku
pocjen poklon. Meutim, on je spadao u kategoriju onih
koji se svjesno odriu bogatstva i luksuza i udjeljuju ih na
Allahovom putu.
Svako od nas mora definirati centar svoga ivota. Naj
vanije je da nam Uzvieni Allah bude u centru ivota.
Naa svrha i cilj trebaju biti Uzvieni Allah i Njegov Posljed
nji poslanik, s.a.v.s. Ovim ne negirate sopstvene potrebe,
niti potrebe porodice i prijatelja. Allah nam nareuje da
se brinemo za sebe i svoje blinje, te da prema roditelji
ma budemo pokorni i ponizni. Ako nam je Allah u centru
ivota, ostale kategorije nita ne gube, ve dobijaju nau
panju, samilost, poniznost i poslunost. Uzvieni Allah u
suri El-Maun nareuje pomaganje komija. Boiji Poslanik,
s.a.v.s., je rekao: "Najbolji meu vama su oni koji su najbo
lji prema svojim porodicama/suprugama." (Ahmed) Dru
gom prilikom je rekao: "Nije pravi vjernik onaj ko svome
bratu muslimanu ne eli isto to i sebi." (El-Buhari) Dru
gim rijeima: morate voditi brigu o drugim ljudima. Dakle,
sa Allahom kao centrom naeg ivotnog interesiranja, sve
ostale kategorije su na dobitku, ukljuujui i nas same. Ako
vam Allah podari imetak, koristite ga na Njegovome putu.
Ako vam da slavu, iskoristite je da promovirate Njegovu

vjeru. Kakve god kvalitete i posebnosti da vam je dao, ko
ristite ih radi Allaha i na Njegovome putu.
Najvei ovjek svih vremena
Najbolji primjer svih ovih kvaliteta je posljednji vjerovjesnik, Muhammed, s.a.v.s. On nije doao kao milost
samo muslimanima, ve cijelome ovjeanstvu. Uzvieni
Allah kae:
A tebe smo (Muhammede) samo kao milost svjetovi
ma poslali. (El-Enbija, 107)
Muhammed, s.a.v.s., je primjer ovjeka sa najboljom
svrhom ivota, ovjeka koji je nasilnike pretvarao u dobre
ljude, koji je izmijenio ovjeanstvo, o ijim vrlinama bi
smo danima i danima mogli priati, ne citirajui musliman
ske, ve nemuslimanske knjige o njemu. Navest u nekoli
ko primjera.
George Bernand Shaw je rekao: "Prouavao sam nje
gov (Muhammedov) ivot. Daleko od toga da ga treba zva
ti antihristom \ Trebali bismo ga zvati spasiocem ovjean
stva."
Thomas Carlyle, evropski hrianin, poznati historiar
i filozof iz 19. vijeka, u knjizi Proroci i heroji, kao najveeg
heroja historije i najveu linost ikada, ne navodi Isusa
I Ir ista, Mojsija ni Solomona, ve Muhammeda, s.a.v.s.
Slian primjer je Lamartin, poznati francuski historiar.
37
U knjizi Historijo Turaka, dotie se pitanja Poslanika isla

ma, s.a.v.s., pa kae:
"Ako su veliina misije, teak poetak i nevjerovatni
rezultati tri kriterijuma ljudskog genija, ko se smije usuditi
bilo koga iz historije uporediti sa Muhammedom?"
Lamartin, zatim, ovaj segment zavrava knjievnim remek djelom:
"Filozof, narator, poslanik, zakonodavac, ratnik, osvaja
ideja, onaj koji uspostavlja razumna vjerovanja, sa kultom
bez slika, osniva dvadeset zemaljskih i jednog duhovnog
carstva. To je Muhammed. Posmatrajui sve mogue stan
darde po kojima se mjeri veliina ovjeka, bez ustruava
nja moemo pitati: ima li neko vei od Muhammeda?21"
Michael H. Hart je napisao knjigu Stotinu najveih, u
kojoj je opisao stotinu najveih Ijudih u historiji. Na vrhu
liste, na prvom mjestu, nalazi se Muhammed, s.a.v.s.
Radosne vijesti
Kad sam sreo ejha Ahmeda Deedata, rahimehullah,
rekao mi je: "Sine, ja sam dobro prostudirao pitanja izme
u islama i hrianstva. Ti istrai druge religije." Sve u vezi
hrianstva nam je servirano. ejh Ahmed Deedat je odra
dio sav posao. Proitajte samo jednu Deedatovu knjigu i
spremni ste voditi debatu sa katolikim papom! Od tada
sam krenuo prouavati hinduizam, sikizam, jainizam i osta
21 Lamartine, Histori de la Turquie, Paris, 1854.
38
le religije i naune oblasti. Nisam ni sanjao da u odrati

predavanje u Birmingamu, pred 12 hiljada ljudi, uz veliku
podrku ejha Ahmeda Deedata. Imao sam samo 27 godi
na kad sam poeo drati javna predavanja. ejh Deedat je
bio jako ponosan na mene. Danas, hvala Allahu, ja imam
na koga biti ponosan. Moj sin Farik je sa 13 godina postao
hafiz Kur'ana. Hifz je uio na unikatan nain: svakoga dana
samo po jedan sat, pet dana sedmino. Bez ikakve muke,
za dvije i po godine polaznici nae kole zavre hifz. Nakon
toga, sin mi je stekao crni pojas u tekvondou. Ali, najpo
nosniji sam bio kad je javno poeo drati predavanja. Prvo
due predavanje, u trajanju od jednog sata i 15 minuta, sa
119 citata (56 iz Kur'ana, 52 iz Biblije i 11 hadisa na arap
skom i sa prijevodom) odrao je kad je imao 14 godina,
ne pomagajui se ikakvim papirima ili kviticama. Danas
redovno dri predavanja pred ogromnom publikom. Uvi
jek mu govorim: "Sine, budi zahvalan Allahu na blagoda
tima. Budi zadovoljan svime to ti je Allah dao i ne budi
zahtjevan. Moda sutra ne bude imao toliko sredstava na
raspolaganju kao to ih ima danas. Nek ti jedini cilj bude
pozivanje u islam." Uzvieni Allah kae:
A ko govori ljepe od onoga koji poziva Allahu, koji
dobra djela ini i koji govori: "Ja sam doista musliman!"
(Fussilet, 33)
Kad sam se enio, buduoj suprugi sam rekao: "Ne
mogu ti obeati vie od 100 dolara mjesenih prihoda. Ako
ti to ne smeta, udaj se za mene." Pristala je, hvala Allahu.
Ipak smo imali vee prihode od toga, ali nam ne bi smetalo
39
da smo imali i manje. Zato svome sinu govorim da se navi

kne na skromnost, pa ako se materijalna sredstva smanje,
i dalje e ostati motiviran za da'vu. Ako se navikne na luk
suz, pa taj luksuz nestane, teko e nastaviti svoju misiju
da've. lako je u meuvremenu boravio u hotelima sa se
dam zvjezdica, spavao je na patosu. Nauite svoju djecu
skromnosti. Nemojte ih odmah hraniti srebrnom kaikom,
da ne bi postali obijesni.
Moj poetak misije, rezultati i planovi
S ponosom istiem da sam u poetku bio inspiriran
ejhom Ahmedom Deedatom. Kad sam osnivao Islamsku
istraivaku organizaciju, nisam namjeravao biti predava.
elio sam samo obezbijediti ambijent u kome e se pojavi
ti dobar predava, govornik. Iz odreenih razloga, smatrao
sam da ja nipoto ne mogu biti predava. U naoj ogranizaciji smo poeli trenirati budue predavae. Meutim,
biva samo ono to Allah odredi. Prvi govornik koga smo
obuili imao je toliku tremu pred svoj prvi nastup, da sam
ja morao umjesto njega izai na binu.
Tada sam shvatio neto jako zanimljivo: dok se obra
am nemuslimanima, ne mucam, iako u obinom razgo
voru mucam. Dok drim predavanja, ne mucam, iako kod
drugih ljudi biva obratno. To su Boiji putevi moje sudbine.
Od doktora za tijelo postao sam doktor za duu.
ejha Deedata sam prvi put upoznao 1987. godine.
Bio sam mu voza. Nisnm se odvaj.io od njena, ni bih li
to vie nauio. Pitao sam ga: "Amida-Ahmede, zato si

tako agresivan u nastupima?" Odgovorio je: "Sine, nisam
agresivan, ve militantan! Protiv ejtana se moe boriti na
dva naina: svetom vodom ili vatrom. Ja sam odabrao va
tru." Kada sam se poeo baviti da'vom, bio sam previe tih
i nenametljiv. Rezultati su bili slabi. Da'vom sam se poeo
baviti jo na medicinskom fakultetu. Kasnije sam postao
direktan, direktniji i od ejha Ahmeda Deedata, i malo vie
nametljiv. Tek tada su uslijedili rezultati, i to kakvi! Dea
valo se da se cijelo moje drutvo razbjei, a ja sam i dalje
ostajao raspravljajui se sa nemuslimanima.
Dok sam pribjegavao "mehkoj" metodi, bio sam tih i
samo bih se smjekao na bini. Smjekao sam se ak i kada
su me iz publike vrijeali i dobacivali mi. Primjetivi to, ejh
Ahmed Deedat mi je prigovorio i savjetovao me kako da
postupam. Nakon toga, dao mi je nadimak "Deedat plus" i
napisao posvetu na plakati koju mi je poklonio: "Sine, ono
to si ti postigao za etiri godine, meni je trebalo etrdeset
godina. Hvala Allahu."
Oni koji me poznaju, znaju da sam jo od djetinjstva
elio samo najbolje. Nikada se nisam nadmetao za mjesto
broj 2. Uvijek i samo najbolje. Nekada sam teio samo
najboljim elektronskim ureajima. Danas sam svoju
energiju usmjerio na najbolje zanimanje - pozivanje
ka Allahu, d.. I dalje elim najbolju opremu, najbolje
kamere i najbolju elektroniku, ali samo radi pozivanja u
islam. Ako se na dodjeli Oskara i drugim 100% harammanlfestacljam.i obtvbjeje s . i i t i o n.ijbolja oprema, zato
ne bismo angairali najbolju opremu radi pozivanja na

Boijem putu!? Naravno, i bez svih tih sredstava moemo
initi da'vu, ali elimo pokazati svijetu da na putu Uzvienog
Allaha ne alimo uloiti maksimalan trud, jer On, Uzvieni,
nama eli samo najbolje.
U svojoj kancelariji koju imam u naoj ogranizaciji, pod
je od talijanskog mermera. U svojoj kui ga nisam ugra
dio, ali nisam alio ugraditi ga u kancelariji. Zato? Zato to
elim da mjesto u koje ljudi dolaze saznati neto o Allahu
izgleda najbolje. Tada, poetkom 90-ih godina, niko nije
uo za talijanski mermer, a mi smo ga imali u islamskoj
kancelariji.
Poeli smo od nule. Moja kancelarija je imala manje
od 25 m2, a cijela organizacija je imala samo jednog upoljenog, pored mene. Danas, hvala Uzvienom Allahu, ima
mo preko 400 zaposlenih, to nas ini jednom od najveih
da'vetskih organizacija.
U koli sam bio jako dobar u raspravama. Jedini cilj mi
je bio da pobijedim u debati. Danas sam promijenio cilj.
Jedini cilj mi je irenje Allahove vjere, asnog islama, pa
su rezultati postali jo bolji. Dok sam studirao, spavao sam
po pet ili est sati dnevno. Danas spavam oko tri sata. U
ivotu sam teio raditi jedno od ovo dvoje: samo ono to je
jedinstveno ili ono to je najbolje na svijetu. Hvala Allahu,
pokrenuli smo jedinstven TV program, Peoce TV (Televizija
Mir), a Allahovom voljom to je postao najpopularniji kanal
na svijetu, sa preko 100 miliona gledaoca. U junu 2008.
godine smo najavili Peace TV na urdu jeziku. Allahovom
42
milou, to se ostvarilo 19. juna 2009. godine, a 2010. go

dine smo pokrenuli Peace TV Bangia. Bangla jezikom go
vori nekoliko stotina miliona ljudi. elja nam je da imamo
islamske kanale na svim jezicima.
Osim islamskih kanala, imam jo jednu veliku elju:
da napravimo mjesto gdje e se ljudi obuavati da shvate
svrhu ivota. Do sada smo osnovali nekoliko internacional
nih islamskih kola. Jedini cilj za kojim smo se povodili je
Allahovo zadovoljstvo. Traei Allahovo zadovoljstvo, po
stiemo sva dobra i na ovom i na Buduem svijetu. Svaki
polaznik nae kole e imati mnogo bolje uslove i znanje
nego to je imao Zakir Naik. Allah e odluiti da li e biti jo
Zakira Naika ili boljih, ali moj cilj je da obezbijedim uslove
za dobre rezultate.
Zakljuak
Kad se u naoj organizaciji susretnem sa raznim go
stima, upitam ih: "ta mislite, kada je najbolje vrijeme
da razmiljate o budunosti djeteta?" Mnogi odgovara
ju: "Kada bude trebao odabrati koju kolu da upie." Neki
kau da o tome treba razmiljati jo kad bude u osnovnoj
koli, dok drugi govore da se o tome razmilja jo dok je
dijete u obdanitu. To je najraniji period kojeg mi je neko
naveo. Islamski odgovor glasi: Pravo vrijeme za razmilja
nje o budunosti svoje djece je momenat kada bira bra
nog druga. Tada treba razmiljati o tome ta eli da ti sin
bude. Roditelji su najbolji uitelji. Odgoj djeteta morate na
vrijeme isplanirati.
43
Prvi savjet: kada trai obrazovanje, potrudi se da to

bude u ustanovi ije iskustvo e ti koristiti na oba svijeta i na ovom i na Buduem. Potenciranje samo ovosvjetskih
dobara nee vam biti puno od koristi. Allahovom voljom,
po svijetu se sve ee otvaraju islamske kole. Nadamo se
da e se taj trend nastaviti.
Drugi savjet: kada trai prijatelje, trai one koji su svje
sni svrhe ivota, one koji ti se kasnije mogu pridruiti u
radu na Boijem putu, u okviru ustanova utemeljenih na
Kur'anu i sunnetu.
Trei savjet: kada trai posao, provjeri da li se orga
nizacija u koju se planira zaposliti ili ulaniti temelji na
principima Kur'ana i sunneta.
etvrti savjet: Uzvieni Allah kae:
I
neka meu vama bude onih koji e na dobro pozivati i
traiti da se ini dobro, a od zla odvraati - oni e ta ele
postii. (Ali Imran, 104)
(Fussilet, 33)
Birajte profesiju koja je najblia Allahom, d.., putu, a
ne postoji bolje zanimanje od provoenja vremena u ire
nju Allahove vjere.
Peti savjet: traite sebi ivotnog saputnika koji, tako
er, ima jasnu i ispravnu viziju svrhe ivota.
esti savjet: Uzvieni Allah u Kur'anu kae:
Reci: "Klanjanje moje, i obredi moji, i ivot moj, i smrt

moja doista su posveeni Allahu, Gospodaru svjetova, Koji
nema sauesnika; to mi je naraeno i ja sam prvi m usli
man." (El-En'am, 162-163)
Naa posljednja dova je: Hvala Allahu, Gospodaru svih
svjetova.
PITANJA I ODGOVORI
Prihvaanje islama
Pitanje: Ja sam hinduskinja. elim prihvatiti islam ov
dje i sada. ta trebam uraditi?
Dr. Naik: Sestro, da li je to tvoja slobodna volja? Prihva
a li islam bez ikakve prisile?
- Bez ikakve prisile i slobodne volje elim prihvatiti
islam.
Prihvaa li injenicu da nema drugog boanstva osim
Allaha?
- Prihvaam.
Prihvaa li Muhammeda, s.a.v.s., kao posljednjeg Boijeg poslanika?
- Prihvaam.
Ako je tako, ponavaljaj za mnom rijei ehadeta, koje
te uvode u islam:
EHEDU EN LA ILAHE ILLALLAH
VE EHEDU ENNE MUHAMMEDEN ABDUHU VE RESULUHU.
Svjedoim da nema boanstva osim Allaha i svjedo
46
im da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik.

Sestro, neka te Allah nagradi Dennetom. Molimo Uzvi
enog Allaha da ti podari troje: Njegovo zadovoljstvo, mi
ran ivot na ovome svijetu i Dennet na Buduem svijetu.
Ne mora mijenjati ime, ali ako eli, preporuujem ti
ime Aia.
Udaja muslimanke za nemuslimana
Pitanje: Moja drugarica je muslimanka, ali je udata za
hindusa. Njegova porodica nije zadovoljna njome. Zanima
me kakav je stav islama prema njenom braku. Ona mnogo
voli svog supruga.
Odgovor: asni Kur'an kae:
Ne enite se mnogobokinjama dok ne postanu vjer
nice; uistinu je robinja - vjernica bolja od mnogobokinje,
makar vam se i sviala. Ne udavajte vjernice za mnogoboce dok ne postanu vjernici; uistinu je rob - vjernik bolji
od mnogoboca, makar vam se i dopadao. (El-Bekare, 221)
Muslimanka se ne moe udati za nemuslimana. Taj
brak nije validan. Takva zajednica je poput automobila na
kome je jedna guma od bicikla a druga od traktora. Takav
automobil je nepokretan i beskoristan.
Osnovna svrha ivota je tenja Allahovoj milosti. Kakav
je to ivot sa suprunikom za kojeg znate da nee biti sa
vama u Dennetu!? Allah e oprostiti svaki grijeh, ali irk/
pripisivanje Allahu druga nikada nee oprostiti! Kako ete
47
imati branog druga koji ini grijeh kog Allah nikada nee
oprostiti? Da li ste sebini? elite u Dennet, ali da va
brani drug ode u Dehennem!?
Ako ta tvoja drugarica zaista voli tog ovjeka, treba mu
postaviti ultimatum: "Ako eli da ti budem supruga, budi
mi suprug i na ovom svijetu i u Dennetu. Prihvati islam!
Ako prihvati islam, ostajem sa tobom. Ako ne prihvati,
ne moemo vie biti zajedno, jer me ne voli dovoljno."
Samo na taj nain e oboje imati najbolje od oba svijeta.
Kako izgleda pravi musliman
Pitanje: Ja sam nemusliman. Poslije ovog predavanja,
odluio sam prihvatiti islam. Mogu li to uraditi sada i ov
dje? ta treba da inim da bih bio pravi musliman? Moram
li mijenjati ime?
Odgovor: Islam znai potpunu predanost i pokornost
Uzvienom Allahu. Ako eli biti musliman, mora prihva
titi sljedee: da vjeruje da nema drugog boanstva osim
Allaha, da je Muhammed Njegov posljednji poslanik i da je
Kur'an posljednja Boija objava. Nakon toga, kad proita
Kur'an, mora znati i prakticirati Boije naredbe a kloniti
se zabrana.
Ne mora mijenjati ime. Moe promijeniti ime, ukoliko
eli. Ime mora mijenjati jedino ukoliko sadri neki irk u
sebi, neku ideju idolopoklonstva. Ipak, preporuujem ti da
promijeni ime, kako bi te ljudi prepoznali kao muslimana.
Da li eli sada prihvatiti islam?
48
- elim!
Vjeruje li da postoji samo jedan Bog?
- Vjerujem!
Vjeruje li d aje idolopoklonstvo zabranjeno?
- Vjerujem!
Vjeruje li da je Muhammed posljednji Boiji poslanik?
- Vjerujem!
Da li te neko prisiljava da prihvati islam ili postoji neka
ucjena?
- Ne, definitivno!
Prisiljavanje nekoga da prihvati islam na bilo koji nain
je zabranjeno u islamu! Prisiljavanje bilo koga da prihvati
neku religiju je zabranjeno i sekularnim zakonima u svim
dravama. Isto tako, niko ti ne moe zabraniti da prihvati
islam, ukoliko to sam eli. Sada, ponavljaj za mnom rijei
ehadeta:
Svjedoim da nema boanstva osim Allaha i svjedo
im da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik.
Brate, od sada si musliman! Pozivam te da preuzme
primjerak asnoga Kur'ana, da bi kroz njegovo prouava
nje postao to bolji musliman.
49
Vjerujem u sve religije

Pitanje: Ovom predavanju prisustvuje na stotine hilja
da ljudi! estitam im na tome i elim da svi uzmemo pouku
i ivimo u miru i harmoniji, kao to nam je dr. Naik lijepo
ispriao.
Ja sam hindus, ali vjerujem i u Kur'an, i u Bibliju i u
Vede. udim se: zato postoje i u emu je razlika izmeu
brahmana, meulana, ejhova i drugih?
Odgovor: To to neki ljudi nose razne titule ne znai da
su bolji od drugih ljudi! asni Kur'an kae:
O ljudi, Ml vas od jednog ovjeka i jedne ene stvaramo
i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali.
Najugledniji kodAIlaha je onaj koji ga se najvie boji, Allah,
uistinu, sve zna i nije Mu skriveno nita. (El-Hudurat, 13)
To to je neko roen u uglednoj porodici nekog ejha ili
mevlane, ne garantira mu Dennet. Samo e ga sopstvena
pobonost i lijep moral odvesti u Dennet.
Ovo je islamski koncept. Meutim, hindu koncept je
drugaiji. Vede kau da je Bog stvorio brahmane/sveeni
ke od Njegove glave, od grudi je stvorio atrije/uene, od
stomaka je stvorio poslovnu klasu, a od stopala sluge. Ovi
me se namee klasna podjela drutva. U islamu ne postoje
klase.
Rekli ste da vjerujete u sve svete knjige: Kur'an, Bibliju,
Toru i Vede. Od ljudi inae traim da vjeruju za bar jednu
knjigu da je u potpunosti Boija rije. Hriani vjeruju da je
50
Biblija Boija rije. Hindusi vjeruju da su Vede Boija rije.

Muslimani vjeruju da je Kur'an Boija rije. Eto; Vi vjeruje
te da su sve one Boije rijei. Meutim, trebali biste znati
da izmeu te tri knjige postoje velika razilaenja, ali sada
neemo govoriti o tome. Traim od Vas da slijedite bar ono
to je zajedniko u svima njima. Zajedniko svim ovim knji
gama je temelj vjerovanja: samo je jedan Bog! Njega ne
moete zamisliti. On nema sudruga. U Bibliji stoje sljedee
Mojsijeve rijei upuene Izraelanima:
uj, Izraele! Jahve je Bog na, Jahve je jedan! (Ponov
ljeni zakon, 6:4)
U Upaniadima, svetim knjigama hindusa, stoji:
Ekam evaditiyam!/On nema druga! (andogja Upaniad, 6:2:1)
Na casya kasuj janita na cadhipah./On nema roditelje,
i niko nad Njim ne vlada. (Svetasavatara Upaniad, 6:9)
Na tasya pratima asti./Njemu nema nita slino. (Svetasvatara Upaniad, 4:19)
Kur'an sve to opisuje na najljepi nain:
Reci: "On je Allah - Jedan! Allah je Utoite svakom!
Nije rodio i roen nije, i niko Mu ravan nije!" (El-lhlas, 1-4)
Sad mi recite, na osnovu temelja svih ovih religija:
koliko bogova postoji? Samo jedan Bog. Ako vjerujete u
bilo koju od navedenih knjiga, morate prihvatiti da postoji
samo jedan Bog.
51
Zatim, ukoliko vjerujete u neku od ovih knjiga, morate

vjerovati da je Muhammed, s.a.v.s., posljednji Boiji po
slanik, jer je najavljen u svim prijanjim knjigama, o emu
smo mnogo puta govorili.22
Dokaz daje Kuran falsifikat
Pitanje: U toku predavanja, spomenuli ste ajet iz 17.
sure, koji glasi:
Reci: "Kad bi se svi ljudi i dini udruili da saine jedan
ovakav Kur'an, oni, takav kao to je on, ne bi sainili..."
(El-lsra, 88)
Meutim, Taberi u svojoj Historiji u 6. tomu na 107.
strani i Ibn Hiam u Siratu Resulillah na 165. i 167. strani
kau da je Muhammeda inspirirao ejtan i da je govorio u
ime tri boanstva. Kasnije je tvrdio da mu je objava dolazi
la od meleka Dibrila, ali ostaje da mu je prijanju objavu
donosio ejtan. Ovo baca sjenku na izazov koji se spomi
nje u navedenom ajetu. Jer, ako je istina ovo sa poetkom
objave, onda je tom izazovu ve odgovoreno od strane ejtana. To nas, konano, dovodi do zakljuka da ni ostatak
Kur'ana ne moe biti Boija rije.
Odgovor: Brat je citirao ajet iz sure El-lsra. U jo neko
liko ajeta postoje slini izazovi.
To to si naveo iz knjiga od Taberija i Ibn Hiama,
sigurno si pogreno proitao. Nisu oni rekli: "Ovi ajeti su od
ejtana.", ve su rekli: "Murici su govorili da Muhammeda,
22 Detaljnije vidi: Islam u centru panje, poglavlje "Muhammed, a.s., u
knjigama drugih religija", El-Kelimeh, 2011. (Primj. urednika)
52
a.s., ejtan poduava Kur'anu." Dakle, samo su citirali

ta nevjernici govore. U nastavku, ove knjige kau da su
odmah nakon ovih nevjernikih sumnji objavljeni ajeti iz
sure El-Vakia:
On je, zaista, Kur'an plemeniti, u Knjizi briljivo uvanoj
- dodirnuti ga smiju samo oni koji su isti. On je objava od
Gospodara svjetova. (El-Vakia, 77-80)
Dakle, Kur'an je u Levhi-mahfizu, ploi pomno uvanoj,
a mogu mu prii samo isti, tj. meleki. ejtan nema pristup
Kur'anu. Ibn Hiam i Taberi nisu rekli da ejtan objavljuje
Kur'an Poslaniku, ve su rekli da to nevjernici govore. Uzvi
eni Allah nevjernike izaziva:
A zato oni ne razmisle o Kur'anu ? Da je on od nekog
drugog, a ne od Allaha, sigurno bi u njemu nali mnoge
protivrjenosti. (En-Nisa, 82)
Naite protivrjenosti u Kur'anu! Nema ih I Da je Kur'an
od ejtana ili bilo koga drugog, bio bi pun kontradikcija.
Ranije sam spominjao Allahove izazove ljudima da saine
knjigu slinu Kur'anu (Et-Tur, 34; El-lsra, 88), uz napomenu
da ni ljudi ni dinni, ak i kad bi se udruili, ne bi napravili
neto slino Kur'anu. Ako vam je izazov teak, Allah vam je
olakao u 13. ajetu sure Hud:
Zar oni da govore: "On ga izmilja!" Reci: "Pa sainite
vi deset Kur'anu slinih, izmiljenih sura, i koga god hoe
te, od onih u koje pored Allaha vjerujete u pomo pozovite,
ako je istina to tvrdite!"
Skepticima je i ovo preteak izazov. Nemogue je izmi
sliti deset sura slinih kur'anskim.Uzvieni Allah ih i dalje
izaziva - da naprave samo jednu jedinu suru!
53
A oni govore: "On go izmilja!" Reci: "Pa, dajte vi jednu

suru kao to je njemu objavljena, i koga god hoete, od
onih u koje mimo Allaha vjerujete, u pomo pozovite, ako
istinu govorite." (Junus, 38)
A ako sumnjate u ono to objavljujemo robu Svome,
nainite vi jednu suru slinu objavljenim njemu, a pozovite
i boanstva vaa, osim Allaha, ako istinu govorite.
Pa ako ne uinite, a nikada neete uiniti, onda se u
vajte vatre za nevjernike pripremljene, ije e gorivo biti
ljudi i kamenje. (El-Bekare, 23-24)
Nije da ljudi nisu pokuavali odgovoriti ovim izazovima.
Pokuavali su nainiti bar jednu suru slinu kur'anskoj, ali
su doivjeli poraz i ponienje. Kur'anski stil je tako uzvien,
savren, ist i neprikosnoven, da mu nema ravnog. U vrije
me objavljivanja Kur'ana, arapski jezik je bio na vrhuncu.
Tada su ivjeli najvei umovi arapske knjievnosti, ali niko
nije uspio prii nenadmanom kur'anskom stilu. Kao da im
Uzvieni Allah kae: "Evo, Arapi, ovo je Kur'an objavljen
na vaem, arapskom jeziku! Ako sumnjate u njegovo po
rijeklo, nainite bar jednu njemu slinu suru! Ne morate
istu, ve barem slinu." U Kur'anu postoje sure od svega
3-4 ajeta, svega desetak rijei! Izazov vai i za takve sure.
Meutim, svi koji su pokuali izmisliti ak i tako male sure,
doivjeli su poraz. Niko nikada nije uspio poraziti Kur'an,
pa nee ni ti, brate. Nadam se da ti je odgovor jasan.
Kritike na raun Zakir a Naika
Pitanje: Zovem se Sabrina. Naveli ste primjer da mi
studenti prvo bacimo strijelu a onda crtamo metu. elim
ovdje isto i Vama prigovoriti. Odapeli ste svoju strijelu, pa

ste nacrtali metu koja Vam odgovara. Po Vama, svi koji
nisu Vaeg miljenja su na krivom putu. To je netolerantno
i nehumano!
Odgovor: Sestra je pokrenula jako bitno pitanje. Naveo
sam primjer ljudi koji nemaju svrhu ivota, koji odapinju
stijelu a tek nakon toga crtaju metu. Naa sestra Sabrina
mi prigovara da ja radim isto diskvalificirajui sve one koji
se ne slau sa mojim miljenjem u potpunosti. Sestro, koji
dio mog predavanja je imao zadatak da vas obmanjuje?
Zar nisam navodio primjere ljudi koji nemaju nikakvog cilja
dok pohaaju srednju kolu, ne znaju zato idu na fakultet,
ne znaju zato se trude dobiti visoka nauna znanja, ve
ive ivot bez cilja - odapinju strijelu pa tek onda crtaju
metu. To je bio samo primjer. Izazivam te da navede gdje
sam ja to isto uradio u mom predavanju i pristupu. Ako mi
ne odgovori, onda u ti rei da si ustvari ti ta koja obma
njuje i odapinje strijelu bez mete. Hajde, dajem ti ansu.
-Ne radi se o dijelu Vaeg predavanja, ve o cijelom
predavanju. Cijeli njegov koncept je baziran na diskvalifi
kaciji svih koji se ne slau sa islamskim pogledom na svrhu
ivota.
Dr. Naik: U redu. Kai nam, onda, ima li nekakva dru
ga svrha ivota za koju ti zna? Ako postoji, molim te da
nam je objasni. Ovo je otvorena sesija. Moete slobodno
izraziti svoje neslaganje, ali to morate objasniti. Naprimjer,
ako ja kaem 2+2=4, a vi kaete 2+2=5, morate objasniti
zato tako mislite! Postoji li druga svrha ivota osim da bu
demo zahvalni Onome Koji nas je stvorio?
- Ne moete sve ljude preobraziti u islam. Va koncept
55
je sav baziran na islamu. Ali, ljudi se razlikuju. Ima nas ra

zliitih miljenja...
Dr. Naik: Ne odgovara mi na pitanje! Krui oko buna. Reci mi: koja je svrha ivota?
- Ne, nego me tjerate da odgovaram na pitanja onako
kako Vi elite. Neu tako! Hou da odgovorim na pitanje
kako ja elim!
Dr. Naik: Hvala ti za komentar. Neka publika procije
ni ko je u pravu i koga e slijediti: tebe ili mene. Sljedei
put kad bude htjela priati o svrsi ivota, nadam se da
e okupiti veliku publiku i priati im o svojoj verziji svrhe
stvaranja.
elim prihvatiti islam pred Zakirom Naikom
Pitanje: Dr. Naik, elim prihvatiti islam i elja mi je da to
uinim sada pred Vama.
Odgovor: Hvala Allahu, naa sestra eli prihvatiti islam.
Sestro, da li si razumjela temelje islama? Da li vjeruje da
postoji samo jedan Bog, da je idolopoklonstvo zabranjeno
i da je Muhammed, a.s., Boiji poslanik?
- Vjerujem!
Da li te neko ekonomski, fiziki ili na neki drugi nain
prisiljava da prihvati islam?
-N e !
Onda ponavljaj za mnom:
Svjedoim da nema boanstva osim Allaha i svjedoim
56
da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik.

Sestro, neka te Allah nagradi Dennetom. Molimo Ga
da te odri na Njegovom putu i da te na njemu uvrsti, da
nikada ne posrne, nakon to te je na Pravi put uputio.
-Kako da se ophodim prema roditeljima? Kako da im
dokaem da je islam prava vjera?
Dr. Naik: Kao prvo, poni jo vie voljeti svoje roditelje.
Poni ih potovati, sluati i pokoravati im se vie nego ra
nije, pod uslovom da ti ne nareuju neto to je islamom
zabranjeno. Mora dokazati da si sada jo bolja nego to si
ranije bila. Neka kau: "Moja erka je, nakon to je prihva
tila islam, mnogo bolja prema nama." To e ih navesti da te
pitaju: "ta se to desilo sa tobom, pa si prema nama ovako
paljiva i dobra?" Tada im objasni da ti to islam nareu
je. Reci im da je Poslanik, s.a.v.s., kazao: "Dennet je pod
majinim stopalima." Moda e ih tako najbolje pridobiti.
asni Kur'an kae:
Dobro i zlo nisu isto! Zlo dobrim u zvra tip a e ti dumanin tvoj odjednom prisni prijatelj postati. (Fussilet, 34)
Na put Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom po
zivaj i s njima na najljepi nain raspravljaj! Gospodar tvoj
zna one koji su zalutali s puta Njegova, i On zna one koji su
na Pravome putu. (En-Nahl, 125)
Molim Allaha da uputi tvoje roditelje i ostale lanove
porodice.
KRAJ TRIBINE
57
JEDINSTVO ISLAMSKOG UMMETA*
* Tribina je odrana 9. januara 2012. godine u Chennaiju, Indija.
VJI RA ZA SVA VREMENA / Jedinstvo islamskog ummeta
Hvala Allahu. Neka su salevat i selam na Allahovog Po

slanika, s.a.v.s.
Svi se vrsto Allahova ueta drite i nikako se ne razjedinjujte! (Ali Imran, 103)
govor moj.
Vana, specifina i osjetljiva tema
Tema Jedinstvo islamskog ummeta je vana zato to ne
postoji musliman koji e negirati da muslimanski ummet
nije jedinstven. Tema je specifina zbog toga to se veina
mojih predavanja tie da've, sa nemuslimanskom i musli
manskom ciljnom grupom.
Svoja predavanja svrstavam u dvije kategorije. Jedna
je komparacija religija, kao to su: Slinosti izmeu
hinduizma i islama, Slinosti izmeu islama i hrianstva,
Muhammed, s.a.v.s., u hindu-knjigama, Muhammed,
s.a.v.s., u svetim knjigama drugih religija, Da li je Isus bog,
Da li je Isus razapet i razna predavanja iz slinih oblasti.
Takva predavanja su najprije namijenjena nemuslimanima,
ali su korisna i za muslimane, jer osvjeavaju njihovu
sposobnost raspravljanja sa nemuslimanima. Dakle, tema
komparativnih religija je namijenjena i nemuslimanima i
muslimanima.
61
Druga kategorija predavanja se tie medija i njihovih

zabluda u vezi islama, kao to su: Pravo ene u islamu,
Kur'an i savremena nauka i sline teme. I od ovih predava
nja direktnu naunu korist imaju i nemuslimani i muslima
ni, jer ih ue o prednostima islama na svim ovim poljima.
Veoma mali broj mojih predavanja namijenjen je samo
muslimanima. Naprimjer: Kur'an se treba uiti sa razumi
jevanjem i Da'va ili unitenje. Ove teme se direktno tiu
muslimana, mada ne iskljuujem mogunost da se i ne
muslimani mogu okoristiti njima. Poput ovih, i dananja
tema je specifina jer se tie samo muslimana: Jedinstvo
islamskog ummeta.
Ova tema je osjetljivija od svih ostalih predavanja. Ri
jetki su muslimani koji e rei da Kur'an ne bi trebalo uiti
sa razumijevanjem. Skoro svi kau da ga treba uiti sa ra
zumijevanjem. Mali broj muslimana tvrdi da ne treba initi
da'vu, dok veina tvrdi suprotno. Meutim, tema Jedin
stvo islamskog ummeta je osjetljiva. Tie se svih nas, svih
vrsta muslimana. Zato vas molim da obratite panju na sve
to u rei, jer u se potruditi predstaviti vam pravu sliku
islama. Neu pokuati da obuhvatim sve aspekte jedinstva
muslimana, ve samo najvanije.
Temelji jedinstva
Prvi razlog nejedinstva muslimana je postojanje mno
gobrojnih sekti i pravaca. Njima u posvetiti najvei dio
svog predavanja. Dio predavanja u govoriti u formi pita
nja i odgovora. To su pitanja koja bi svako od vas postavio
sebi i drugima.
62
VJERA ZA SVA VREMENA / jedinstvo islamskog ummeta
Klju da've se nalazi u 64. ajetu sure Ali Imran:

Reci: "O sljedbenici Knjige, doite da se okupimo oko
jedne rijei i nama i vama zajednike: da se nikome osim
Allahu ne klanjamo, da nikoga Njemu ravnim ne sm atra
mo i da jedni druge, pored Allaha, bogovima ne drimo!"
Pa ako oni ne pristanu, vi recite: "Budite svjedoci da smo
mi muslimani!"
Najee se razumije da je ovaj ajet instrukcija za dija
log sa jevrejima i hrianima. Meutim, moemo ga shva
titi mnogo ire, pa njegovo znaenje primijeniti na sve nemuslimane. U krajnoj liniji, ovaj ajet poziva na okupljanje
oko zajednikih stvari ak i muslimane, koji se po nekim
shvaanjima razlikuju.
Pitajte bilo kojeg muslimana: Koja je knjiga najbolja?
Iz koje knjige je najbolje uzimati dokaze? Odgovor e biti
jednoglasan: "Kur'an." Tu nema razilaenja. ak i ako
je slab musliman, koji ne prakticira islamske dunosti,
odgovorit e isto: "Kur'an." Drugo pitanje: Nakon Kur'ana,
koji izvor islama je najbolji? Svi e rei: "Hadis/sunnet
Allahovog Poslanika, s.a.v.s." Eto, ve smo se sloili oko
dvije najvanije stvari. Svi muslimani svijeta su sloni u
vezi glavnih izvora islama. Hadisa ima nekoliko kategorija.
Neki hadisi su sahih/vjerodostojni. Neki su slabi, imaju
neku mahanu u tekstu ili lancu prenosilaca. Postoje hadisi
koji su mevdu'/apokrifni, izmiljeni. Koje hadise muslimani
trebaju slijediti? Vjerodostojne. To je trea stavka oko koje
se svi muslimani slau, bez obzira kojoj sekti i pravnoj
koli pripadali. Moramo slijediti vjerodostojne hadise. Da
63
sumiramo, muslimani su sloni da svi trebaju slijediti:

1) Ku r'an-A llah ovu Knjigu;
2) Sunnet - praksu i uenje Allahovog Poslanika,
s.a.v.s;
3) Vjerodostojne hadise.
Drei se ova tri temelja naeg jedinstva, nastavljamo
razgovor.
Poetak razilaenja
Kad pitam muslimane kom islamskom uenju pripada
ju, ili kojeg su mezheba, neki e odgovoriti: "Mi smo hanefije." Drugi e rei: "Mi smo afije." Trei e rei da su
hanbelije, a etvrti malikije. Nastavljam sa pitanjima: "Za
to si hanefija? Zato nisi afija?" Odgovor je skoro uvijek
isti: "Moji stari su bili hanefije." Pitam ga: "ta bi bilo da su
ti stari bili afije?" On mi odgovara: "Brate Zakire, da mi je
otac bio afija, i ja bih bio isto!" Zatim ga pitam: "ta da su
ti roditelji bili nemuslimani? ta bi ti onda bio?" Nastupa
dugaka utnja... "Zato mi ne odgovori?" On progovara
tiho: "Pa, moda bih i ja bio nemusliman." Nastavljam sa
razgovorom: "U sluaju da je tako, da si jevrej, hrianin
ili vatropoklonik, da li bi pred Allahom imao opravdanje
za to to ne slijedi Njegovu Uputu? Ako kae: 'Imam!',
onda svi nemuslimani imaju opravdanje." Nakon due pa
uze odgovara: "Bio bih musliman ako bi me Allah uputio."
Naravno. Ali, Uzvieni kae u Kur'anu:
64
V)ERA ZA SVA VREMENA / jedinstvo islamskog ummeta
One koji se budu zbog Nas borili Mi emo, sigurno, pu

tenima koji Nama vode uputiti; a Allah je, zaista, na strani
onih koji dobra djela ine! (El-Ankebut, 69)
Morate se boriti, ulagati trud na Allahovom putu, pa
e vam Allah dati Uputu, kao to je obeao. ta ete od
govoriti nemuslimanu koji vas pita: "Da li ste se trudili? Da
li ste postali muslimani nakon spoznaje, ili samo zato to
su vam roditelji bili muslimani?" Morate uiti i vjerovati sa
ubjeenjem. Ako se nemuslimani moraju truditi i istraiva
ti Istinu, isto to moraju initi i muslimani.
Ne mogu svi biti uvijek u pravu
Nastavljam razgovor sa ovim naim bratom muslima
nom: "Roditelji su ti bili muslimani, pa si i ti musliman,
hvala Allahu. To je Allahova milost. Reci mi, koji muslimani
su bolji: hanefije ili afije?" Uobiajeni odgovor glasi: "Sve
etiri pravne kole u islamu su na Istini." Ima malih izuze
taka, koji tvrde da je samo neki od mezheba na Istini, ali
veina e rei da su sva etiri mezheba ispravna.
Sva ova pitanja koja postavljam su svima poznata.
Ne izmiljam nita novo. Postavljam sljedee pitanje
naem bratu: "Ako sluajno dotakne enu, da li, prema
hanefijskom mezhebu, gubi abdest?" Rei e da se, po
hanefijskom mezhebu, abdest tada ne gubi. U redu.
Meutim, po afijskom mezhebu, ako ovjek nenamjerno
dotakne enu, gubi abdest. Sad vas pitam: Mogu li oba
miljenja biti ispravna? Moe li iz istog razloga jedan biti
bez abdesta a drugi ne? Ne pitam: "Ko je u pravu?", jer za
65
D r . Z ak ir N aik
to morate pitati uenjake, ve pitam: "Mogu li obojica biti

u pravu?" Ne mogu. Ako jedan uitelj kae da je 2+2=4,
a drugi da je 2+2=5, mogu li obojica biti u pravu? Mogu
biti u pravu za one koji ne znaju matematiku. Za one koji
poznaju osnove matematike, ne mogu obojica biti u pravu.
Sad vas pitam malo tee pitanje. Jedan uitelj kae da je
375x625=1.000.525. Drugi kae da to nije tano. Ko je u
pravu? Ne znate ko je u pravu, naravno. Sve to znate je da
ne mogu obojica biti u pravu. Da biste znali koje u pravu,
morate uzeti kalkulator, izraunati i uvjeriti se.
Primjer doticanja ene
Kreemo se istom logikom. Ne mogu po svim pitanjima
svi mezhebi biti u pravu. Da biste znali koje u pravu, mora
te to provjeriti u vjerodostojnim izvorima islama: Kur'anu i
sahih-hadisu. Navodimo primjer iz Kur'ana:
\b\
f.U
-jl J U M
lito
-
jlj
U \a
O
vjernici, kad hoete namaz obaviti, lica svoja i ruke
svoje do iza lakata operite - a dio glava svojih potarite - i
noge svoje do iza lanaka; a ako ste dunubi, onda se oku
pajte; a ako ste bolesni ili na putu ili ako ste izvrili prirod
nu potrebu ili ako ste se sastajali sa enama, a ne naete
vode, onda rukama svojim istu zemlju dotaknite i njima
preko lica svojih i ruku svojih preite. (El-Maide, 6)
66
VJERA ZA SVA VREMENA / Jedinstvo islamskog ummeta
Izraz ako ste se sastajali sa enama dosljedno preve

den glasi: ako ste dotakli ene. Arapska rije koja se ovdje
koristi je lamestum, koja ima dva znaenja: dotaknuti ru
kom i seksualni kontakt. Veliki imam Ebu Hanife, rahimehullah, je uzeo drugo znaenje ove rijei. To znai da se
ovjek mora okupati ako ima seksualni odnos sa enom, a
obian dodir ne kvari abdest. Imam afija, rahimehullah,
je uzeo prvo znaenje rijei. To znai da obian dodir ene
kvari abdest. Koje miljenje odabrati, ako su oba znaenja
rijei lamestum ispravna?
Najbolji komentar Kur'anu je sam Kur'an. Ako komen
tar ne naete u Kur'anu, potraite ga u vjerodostojnim hadisima. U 47. ajetu sure Ali Imran se spominje ista rije.
Melek Dibril je doao Merjemi i rekao joj da e roditi sina,
a ona odgovori:
Gospodaru moj, kako u imati dijete kada me nijedan
mukarac nije dodirnuo?
Iz ovoga se lahko razumije da je Merjema mislila na
seksualni kontakt. Obian dodir rukom ne uzrokuje trud
nou, ve seksualni kontakt. Dobila je sljedei odgovor:
"Eto tako" - ree (Dibril) - "Allah stvara to On hoe.
Kada neto odlui, On samo za to rekne: 'Budi!' - i ono
bude."
Ako ne razumijete potpuno kur'ansko objanjenje, tra
ite tumaenje u vjerodostojnim hadisima. Ebu Davud bi
ljei sljedei sahih-hadis, da je Aia, r.a., rekla:
"Vjerovjesnik, s.a.v.s., je jednom prilikom poljubio jed
nu od svojih supruga, pa je otiao na namaz ne obnovivi
67
abdest." Urva, r.a., je pitala: "Aia, koja bi to supruga bila

ako ne ti?" Aia se nasmijala, indicirajui da je to bila ona.
(Ebu Davud, Knjiga namaza, 17:179)
Ovaj hadis je dokaz da dodir ili poljubac ene ne kvari
abdest. Postoji jo nekoliko hadisa koji govore o tome. U
hadisu koji biljei Buharija, Aia, r.a., kazuje:
"Bila sam ispred Vjerovjesnika, s.a.v.s., dok je obavljao
namaz. Krenuvi na seddu, dotakao je moju nogu, pa sam
je pomjerila." (El-Buhari, 1:519)
Dodirnuo je svoju suprugu u toku namaza i nastavio
klanjati. Dakle, ovakav dodir ne kvari abdest.
Sada vas pitam: Koje miljenje je ispravnije - mi
ljenje imama Ebu Hanife ili miljenje imama afije?
Ispravnije je miljenje Ebu Hanife, jer se slae sa dokazima
iz asnoga Kur'ana i vjerodostojnih hadisa. Neko e rei:
"Hoe da kae da je imam afija pogrijeio?" Vidite, po
tujemo imama afiju, rahimehullah. Potujemo ga i vo
limo, jer je bio veliki islamski uenjak. Allahov Poslanik,
s.a.v.s., je rekao: "Ako mudtehid/alim pogodi ispravno
miljenje, dobija dvije nagrade. Ako pogrijei, dobija jed
nu nagradu." Moramo shvatiti da u vrijeme ovih velikih
imama, neka je Allahova milost na sve njih, nisu bili saku
pljeni svi hadisi. U njihovo vrijeme je zapoeto sakupljanje
hadisa, ali je zavreno tek nakon njihove smrti. Velika je
vjerovatnoa da spomenuti hadisi koje biljee El-Buhari i
Ebu Davud nisu bili poznati imamu afiji. Poto mu ti hadisi
vjerovatno nisu bili dostupni, morao se osloniti na jeziko
znaenje rijei lamestum, nakon ega je odabrao znaenje
fiziki dodir.
68
Izgovaranje rijei Amin u namazu

Prema hanefijskom mezhebu, nakon to u namazu
imam proui Fatihu naglas, rije Amin trebamo izgovoriti u
sebi. Meutim, imam afija kae da klanjai trebaju izgo
voriti Amin naglas. Ovo je poznato razilaenje. Svi su uli
za njega. Ko je u pravu? Ako ne znate odgovor, morate ga
potraiti u Kur'anu i hadisu.
Poto Kur'an ne govori o izgovaranju rijei Amin u na
mazu, moramo pogledati ta kau vjerodostojni hadisi.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao da Amin treba izgovoriti
naglas, a ukoliko se nae izgovaranje rijei Amin poklopi
sa izgovaranjem meleka bit e nam oproteni manji grijesi
koje smo poinili. (El-Buhari, Knjiga ezana, 111:780)
Poslanik je, takoer, rekao:
"Ukoliko se vae izgovaranje rijei Amin poklopi sa iz
govaranjem meleka, bit e vam oproteni grijesi." (El-Buhari, Knjiga ezana, 112:781)
"Nakon to imam kae Gajril-magdubi alejhim veleddollin, izgovorite Amin naglas. Ukoliko se vae izgovaranje
rijei Amin poklopi sa izgovaranjem meleka, bit e vam
oproteni grijesi." (El-Buhari, Knjiga ezana, 113:782)
Citirao sam tri vjerodostojna hadisa koje biljei imam
El-Buhari. Imam Muslim biljei ak est vjerodostojnih ha
disa na istu temu, u Knjizi namaza, poglavlje broj 116, ha
disi 811-816. Naveo sam devet vjerodostojnih hadisa koji
potvruju da rije Amin u namazu treba izgovarati naglas.
Dakle, ko je u pravu po ovom pitanju: hanefijski ili afijski
69
mezheb? afijski mezheb. Veoma jednostavno - ono to

se slae sa Kur'anom i hadisom, ispravno je.
Razilaenja velikih imama
ta ete rei ovjeku koji je tek prihvatio islam i po
stavi vam pitanje da li se abdest gubi sluajnim dodirom
suprunika? Hoete li ga pitati: "Da li ti je otac bio hanefijskog ili afijskog mezheba?" Neete, jer mu je otac bio
nemusliman. Morate mu dati odgovor na osnovu Kur'ana i
sunneta, a odgovor glasi da se abdest tada ne gubi.
Po pitanju izgovaranja rijei Amin, ispravniji je stav
imama afije. Da li to znai da je imam Ebu Hanife pogri
jeio zato to nije imao znanja? Neuzubillah! Utjeemo se
Allahu od takvog razmiljanja. Imam Ebu Hanife, rahimehullah, je bio veliki uenjak. Mi ga volimo i potujemo. On
nije namjerno napravio greku, ve je mogue da do njega
nisu doli hadisi koje smo spomenuli, a koje biljee Buharija i Muslim.
asni Kur'an je zapisivan i pamen pod direktnim nad
zorom Allahovog Poslanika, s.a.v.s. to se tie Kur'ana,
nema razilaenja meu muslimanima. Meutim, Poslanik
nije dozvoljavao da se zapisuju njegovi hadisi, da ih neko
ne bi pomijeao sa kur'anskim tekstom. Tek nakon njego
ve smrti, kad su neki ljudi poeli izmiljati hadise, islamski
uenjaci su odluili zapisati vjerodostojne hadise i razdvo
jiti ih od izmiljenih predaja. Sakupljanje hadisa je u vrije
me velikih imama fikha bilo jo u fazi razvoja. Taj proces se
zavrio nakon njihove smrti, sa velikanima hadiskih zna
nosti: Buharijom, Muslimom, Ebu Davudom, Tirmizijom i

drugima. Prije njih su imami donosili fetve na osnovu hadisa koji su im bili dostupni.
Niko od nas se ne moe porediti sa njima
Neko me je pitao: "Doktore Naik, zar misli da si
pametniji od Ebu Hanife i afije?" Naravno da nisam! U
poreenju sa njima, ja sam nita! Vremenski su bili blii
Allahovom Poslaniku, a njihovo znanje je bilo ogromno.
Na iman se ne moe porediti sa njihovim. Danas ne
postoji insan koji se moe porediti sa njima.
Svi veliki imami su rekli da ne postoji ovjek koji zna
sve hadise napamet. Nekada su morali putovati na stotine
kilometara da bi provjerili vjerodostojnost samo jednog
hadisa. Danas imamo kompjutere, faks-maine i e-mail
servis. Na samo jednom CD-u moe stati milion hadisa,
klasificiranih po prenosiocima i vjerodostojnosti, a sve ih
za nekoliko sekundi moete poslati u sve dijelove svijeta.
Nama je pristup hadisima mnogo laki nego ovim velikim
imamima.
Michael H. Hartje napisao knjigu o stotini najveih lju
di svih vremena. Na prvom mjestu se nalazi Muhammed,
s.a.v.s. Na drugom mjestu se nalazi lsak Njutn, koji je tu
poziciju zasluio ogromnim doprinosom nauci. Smatra se
jednim od najveih naunika svih vremena. Ako, naprimjer, neko od vas doktorira fiziku, da li e se smatrati pa
metnijim od lsaka Njutna? Moda znate mnoge stvari koje
Njutn nije znao. Ali, to nije kriterijum. Ni najvei nobelovci
71
se ne mogu porediti sa Njutnom. Sa ogranienim sredstvi

ma koja je posjedovao, njegov doprinos nauci je fenome
nalan! Zato ga smatramo jednim od najveih naunika svih
vremena. Dananji naunici znaju vie injenica od Njutna.
Mogu, ak, ispravljati neke greke u njegovim teorijama.
Ali, nikada ne mogu biti vei naunici od njega.
Isto tako, mi danas imamo potpuni pristup svim hadisima Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Vrlo lahko moemo nai
sve to nam treba da bismo provjerili stavove velikih ima
ma. To nipoto ne znai da smo vei i pametniji od njih. To
ne moemo tvrditi ni ja ni vi.
ta je rjeenje
Rekao sam da je ova tema osjetljiva. Rjeenje za sva
razilaenja se nalazi u ajetima kojima sam zapoeo preda
vanje. Uzvieni Allah nareuje dvije stvari u jednom ajetu:
Svi se vrsto Allahovog ueta drite i nipoto se ne razjedinjujte! (Ali Imran, 103)
Allahovo ue je asni Kur'an i sunnet Allahovog Posla
nika. Na nekoliko mjesta, Uzvieni zapovijeda:
Pokoravajte se Allah u i Njegovom Poslaniku!
Ova naredba se ponavlja na preko dvadeset mjesta u
Kur'anu: Ali Imran, 32; Ali Imran, 132; En-Nisa, 13; En-Nisa, 59; En-Nisa, 69; En-Nisa, 80; El-Maide, 92; El-Enfal, 1;
El-Enfal, 20; El-Enfal, 46; Et-Tevbe, 71; En-Nur, 47; En-Nur,
52; En-Nur, 54; El-Ahzab, 31; El-Ahzab, 33; Muhammed,
72
33; El-Feth, 17; El-Hudurat, 14; El-Mudadela, 13; Et-Tagabun, 12. Na preko dvadeset mjesta u Kur'anu Uzvieni
Allah kae:
Pokoravajte se Allah u i Njegovom Poslaniku!
U 159. ajetu sure El-En'am Uzvieni kae:
Tebe se (Muhammede) nita ne tiu oni koji su vjeru
svoju raskomadali i u stranke se podijelili, Allah e se za
njih pobrinuti. On e ih o onome to su radili obavijestiti.
Tj., Allahov Poslanice, ti nema nita sa onima koji su
se podijelili u sekte. Allah e ih obavijestiti ta je prava isti
na. To znai da je izdvajanje u grupacije i sekte islamom
strogo zabranjeno - haram! Uzvieni Allah ovo upozorenje
ponavlja na nekoliko mjesta u Kur'anu.
Ne budite od onih koji Mu druge ravnim smatraju, od
onih koji su vjeru svoju razbili i u stranke se podijelili; svaka
stranka zadovoljna onim to ispovijeda. (Er-Rum, 31-32)
A oni su se u pitanjima vjere svoje podijelili na skupine,
svaka stranka radosna onim to ispovijeda, zato ostavi ove
u zabludi njihovoj jo neko vrijeme! (El-Mu'minun, 53-54)
A oni su se podvojili iz zlobe meusobne ba onda kad
im je dolo saznanje. (E-ura, 14)
Kom pravcu pripadamo
Razdvajanje u sekte je islamom strogo zabranjeno. I
pored toga, muslimani se razliito izjanjavaju. Neki sebe
73
nazivaju selefijama, neki ehli-hadisom, a neki sufijama. ta

je bio Allahov Poslanik, s.a.v.s?
Mi u Ailaha vjerujemo, a ti budi svjedok da smo mi mu
slimani. (Ali Imran, 52)
I borite se, Ailaha radi, onako kako se treba boriti! On
vas je izabrao i u vjeri vam nije nita teko propisao, u vjeri
pretka vaeg Ibrahima. Allah vas je odavno muslimanima
nazvao. (El-Had, 78)
Allah nas je nazvao muslimanima u prijanjim objava
ma i na mnogo mjesta u Kur'anu.
(Fussilet, 33)
Ne govore: "Mi smo hanefije, hanbelije, afije ili selefije.", ve govore: "Mi smo muslimani."
Reci: "Meni se nareuje da se klanjam Allahu iskreno
Mu ispovijedajui vjeru i nareuje mi se da budem prvi
musliman." (Ez-Zumer, 11-12)
Ovo predavanje sam zapoeo glavnim kriterijumom
da've:
Allahu ne klanjamo, da nikoga Njemu ravnim ne smatra
mo i da jedni druge, pored Ailaha, bogovima ne drimo!"
mi muslimani!" (Ali Imran, 64)
74
Allah nam nareuje da sebe nazivamo muslimanima i

nikako drugaije! Na ak sedam mjesta u Kur'anu ta nared
ba poinje rijeju: Kul/Reci! - Fussilet, 33; Ez-Zumer, 12;
Ali Imran, 64; El-Bekare, 136; El-Enbija, 108; El-Kasas, 53 i
El-Ankebut, 46.
Ja sam ioo% hanefijskog mezheba
Kako su, onda, nastala razilaenja meu muslimanima?
Spomenuli smo etiri velika imama mezheba: Ebu Hanifu, afiju, Ahmeda ibn Hanbela i Malika, neka je Allahova
milost na sve njih. Volimo ih i potujemo, jer su bili veliki
uenjaci i autoriteti. Ako se pojave razlike u miljenjima,
pogledajmo ta su oni govorili svojim uenicima.
Imam Ebu Hanife (701-767), najstariji od njih, je rekao
jednom od svojih uenika: "0 Jakube, teko onima koji za
pisuju moja miljenja! Jer, danas mogu neto rei a sutra
porei to isto. Mogu sutra imati jedno miljenje, a preko
sutra drugo." Nije mu bilo drago da se zapisuju njegova mi
ljenja, osim u sluaju da su svi uenjaci saglasni oko toga.
Od njega se, takoer, prenosi da je rekao: "Zabranjujem
svima da donose zakljuke na osnovu mojih miljenja, bez
analiziranja dokaza koje sam iznio." Drugim rijeima: Ne
mojte donositi zakljuke koji se baziraju na mom miljenju,
osim ukoliko analizirate dokaze. Imam Ibn Abdul-Berr bi
ljei d aje Ebu Hanife rekao: "Sahih-hadisje moj mezheb."
Muhammed, uenik Ebu Hanife, prenosi da je Ebu Hanife
rekao: "Ako naiete na moju fetvu koja se protivi Kur'anu i
sahih-hadisu, odbacite moje miljenje!"
75
Ja za sebe kaem da sam okorjeli hanefija, iako Amin

uim naglas u namazu. Po hanefijskom mezhebu, Amin se
ui tiho, ali Ebu Hanife je rekao da je sahih-hadis njegov
mezheb, i da njegovo miljenje trebamo odbaciti ako na
emo da je u sukobu sa Kur'anom i sunnetom. Ako hanefi
ja znai sljedbenik Ebu Hanife, onda sam ja 100% hanefija.
Oni koji se na druge naine nazivaju sljedbenicima Ebu Ha
nife su do 70% hanefije.
Ja sam 100% malikijskog mezheba
Imama Malika su jednom prilikom pitali: "Trebamo li,
tokom uzimanja abdesta, protrljati izmeu prstiju?" On im
je odgovorio: "Allahov Poslanik to nije radio, pa neemo ni
mi." Nakon to su ljudi otili, Ibn Vehhab mu prie i citira
mu hadis Allahovog Poslanika, s.a.v.s., navodei mu kom
pletan lanac prenosilaca. U hadisu se kae da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., prilikom uzimanja abdesta prolazio prsti
ma jedne ruke izmeu prstiju druge. Imam M alikje rekao:
"Taj hadis je vjerodostojan!" Kasnije, kad bi mu postavili
isto pitanje, odgovorio bi potvrdno. Promijenio je milje
nje. Dakle, imam M alikje prihvatao svaki propis koji se te
melji na vjerodostojnom hadisu.
Prenosi se od imama Malika da je rekao: "Ja sam samo
ovjek. Mogu neto pogoditi, a neto pogrijeiti. Koje god
moje miljenje se protivi Kur'anu i sunnetu Allahovog Po
slanika, odbacite ga!" Kao to znate, malikije ne veu ruke
na kijamu. Meutim, Ebu Davud biljei hadise u kojima se
kae da ruke treba vezati ispod pupka. (Ebu Davud, 1:755
i 757) Oba hadisa su slaba, daif. Tako ih je okarakterisao
76
VJERA ZA SVA VREMENA / jedinstvo islamskog ummeta
imam Ebu Davud. Meutim, u 756. hadisu se kae da ruke

treba vezati iznad pupka. Taj hadis je vjerodostojniji od
prethodna dva. Konano, hadis broj 758 kae da ruke tre
ba vezati na grudima. Ovaj hadis je mursel (nedostaje veza
izmeu dvojice ravija), ali je jai od sva tri prethodna. Po
to postoji jo jedan takav hadis, koji prenosi Ibn Huzejme,
a ejh Albani ga je ocijenio sahihom/vjerodostojnim. Da
kle, najvjerodostojniji hadis govori da ruke u namazu treba
drati na grudima. Ja kad obavljam namaz, drim ruke na
grudima. Zato, kaem da sam 100% malikija, jer imam Malik, rahimehullah, kae: "Koje god moje miljenje se pro
tivi Kur'anu i sunnetu Allahovog Poslanika, odbacite ga!"
Posluao sam ga, i nisam prihvatio njegovu fetvu da treba
drati ruke sputene na kijamu. Zato sam ja 100% malikija!
Drugi "malikije" su svega 60-70% malikije.
Abasijske halife Ebu Dafer i Harun er-Reid su htjeli
umnoiti fetve imama Malika. On je to odbio rijeima da
su se ashabi Allahovog Poslanika, s.a.v.s., razili po svijetu,
a njegova miljenja se zasnivaju na ogranienjima, jer nije
u stanju obii sve preivjele ashabe i provjeriti vjerodostoj
nost hadisa do kojih je doao. Zamislite, nije dao da njegov
mezheb bude oficijelni mezheb islamske drave! Tako je
razmiljao imam Malik, rahimehullah.
Ja sam ioo% afijskog mezheba
Imam afija je bio uenik imama Malika i jednog
od Ebu Hanifinih uenika. Jednom prilikom je rekao:
"Nemogue je da jedan ovjek zna sve hadise." Ako ne
znate bar jedan hadis, moe se desiti da pogrijeite u nekoj
77
fetvi. Zatim, kae: "Kad ujete za neko moje miljenje, ili

miljenje imama Malika, El-Evzarija i Es-Savrija, najprije
pogledajte dokaze za te stavove. Ne slijedite slijepo moje
stavove!" Drugom prilikom je rekao: "Sahih-hadis je moj
mezheb. Ako ujete sahih-hadis suprotan mome stavu,
odbacite moj stav a prihvatite hadis!" Zato, kad me neko
pita da li se abdest kvari sluajnim dodirom ene, kaem
da se ne kvari. Jer, hadisi koje biljee Muslim i Ebu Davud
to potvruju. Zbog toga, ja sam 100% afija, u skladu sa
rijeima imama afije da odbacimo njegovu fetvu ukoliko
se sukobi sa vjerodostojnim hadisom.
Dok je ivio u Bagdadu, afija je napisao knjigu fetvi /hudde. Kasnije se preselio u Egipat i tamo ivio neko vri
jeme. Po povratku, napisao je novu knjigu fetvi, El-umm, u
kojoj je iznio neke stavove suprotne fetvama u prvoj knjizi.
Dakle, postoje afijine stare i nove fetve. Na svom putu
ka Egiptu, nauio je mnogo novih stvari od drugih imama.
Ljudi pogreno misle da u islamu postoje samo etiri ima
ma i etiri njihova mezheba. Bilo je mnogo imama. Mezhebi ove etverice su postali poznati zato to su se njihovi
uenici potrudili da postanu poznati. Po sopstvenom pri
znanju imama afije, bilo je imama koji su znatno jai u
fikhu ak i od imama Malika, njegovog uitelja.
Ja sam 100% hanbelijskog mezheba
etvrti od najpoznatijih imama bio je Ahmed ibn Hanbel. Spomenuli smo ranije da je Ebu Hanife, rahimehullah, rekao: "Ne zapisujte moje stavove, osim ukoliko su
potvreni idmaom/koncenzusom." Ahmed ibn Hanbel je
78
bio jo stroiji. Poto se u njegovo vrijeme pojavilo slijepo

slijeenje imama, rekao je: "Ne zapisujte nijednu moju fetvul" Traio je da se svaija fetva, pa i njegova, uporedi sa
Kur'anom i vjerodostojnim hadisima, pa ukoliko ne bude u
skladu sa njima - mora se odbaciti. Iz tog razloga, za sebe
kaem da sam 100% hanbelija.
Ako hanefija znai slijeenje uenja imama Ebu Hanife, onda sam ja u potpunosti hanefija. Ako malikija znai
slijeenje uenja imama Malika, onda sam ja u potpunosti
malikija. Ako afija znai slijeenje uenja imama afije,
onda sam ja u potpunosti afija. Ako hanbelija znai slije
enje uenja imama Ahmeda ibn Hanbela, onda sam ja u
potpunosti hanbelija. Zato? Zato to su svi oni govorili:
"Ako ujete sahih-hadis suprotan mojoj fetvi, bacite moju
fetvu o zid!"
Imami nisu izmiljali mezhebe
Rije mezheb ima isto znaenje kao rije sunnet: put,
praksa, nain. Svi navedeni mezhebi su, ustvari, bili mezhebi Allahovog Poslanika, s.a.v.s., jer je njegovim hadisima
data prednost u odnosu na miljenja imama. Imami niko
ga nisu poduavali "svome" mezhebu. Poduavali su ljude
sunnetu Allahovog Poslanika. Uzvieni Allah kae:
O
vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Po
slaniku i predstavnicima vaim. A ako se u neemu ne sla
ete, obratite se Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha i u Onaj svijet; to vam je bolje i za vas rjeenje ljepe.
(En-Nisa, 59)
79
Dakle, ako se ovi nai veliki imami: Ebu Hanife, Malik,

afija, Ibn Hanbel i drugi, u neemu ne slau, vratite se
Allahu i Njegovom Poslaniku. To je put svih ovih imama,
koji su poruivali da se njihovo miljenje odbaci ukoliko
nije u skladu sa Kur'anom i sunnetom.
Slijepo slijeenje
Sada dolazimo do veoma bitnog pitanja. Za uenjake,
muhaddise i erijatske pravnike, lahko je razlikovati jainu
dokaza u pojedinim fetvama. Oni bez problema mogu oda
brati najjae miljenje. Meutim, kako e postupiti obini
ljudi, koji nemaju tako iroko znanje o Kur'anu i hadisima?
Da li e slijepo slijediti mezhebe? Slijeenje stavova nekog
od ovih uenjaka vas ne ini slijepim sljedbenikom (mukallidom). Ali, ako vam se dostavi dokaz da je taj uenjak
po nekom pitanju pogrijeio, a vi uprkos tome nastavite
slijediti njegov stav, to se zove taklid/slijepo slijeenje, a vi
postajete mukallidi.
Ukoliko, naprimjer, vaa majka ima srane probleme,
kome ete se obratiti za pomo? Neurologu? Ne. Pedija
tru? Ne. Kardiologu? Da. I to najboljem. Raspitat ete se
i svoju majku odvesti najboljem kardiologu. Neete slije
po slijediti miljenja raznih drugih Ijekara. Bit ete veoma
oprezni, jer se radi o zdravlju vae majke. Isto tako, morate
provjeriti dokaze za stavove vaih uenjaka. Naravno, ne
moete sve provjeriti. Trebate slijediti uenjake u koje ima
te povjerenje, koji su se dokazali kao pouzdani, a dokazi
su im vjerodostojni. Meutim, ukoliko se pojavi neki drugi
80
uenjak i kae vam: "Taj alim kojeg slijedi, pogrijeio je

po tom i tom pitanju. Evo ih dokazi iz Kur'ana i sunneta."
- morate to provjeriti. Ukoliko se ispostavi da je u pravu,
morate odbaciti miljenje uenjaka kojeg ste navikli da sli
jedite.
Tako i ja radim. Kad se pripremam za debatu ili pre
davanje, dobro se pripremim i provjerim sve dokaze. Me
utim, postoji veliki broj informacija koje znam a nisam
ih provjerio, pa ih klasificiram. Naprimjer, uvjerio sam se
da je ejh Albani, rahimehullah, jedan od najveih hadiskih autoriteta novijeg vremena. Uvjerio sam se da svoje
stavove bazira na vrstim dokazima. Na osnovu tog svog
ubjeenja, ukoliko ne drim predavanje, ne provjeravam
uvijek njegove ocjene hadisa, ve se jednostavno oslonim
na njegovo miljenje. Meutim, ako mi neko dokae argu
mentima iz Kur'ana i sunneta da je ejh Nasiruddin Albani
pogrijeio po nekom pitanju, odbacit u miljenje ejha
Albanija. Ljudi grijee. Greke su pravili imami Ebu Hanife,
afija, Malik i Ahmed ibn Hanbel, pa zato se ne bi moglo
desiti da je i ejh Albani pogrijeio? Naravno, ne moete
provjeriti sve, a i ne morate provjeravati ukoliko je taj ue
njak pouzdan. Ako imate vremena, najbolje je da provjeri
te. Ako nemate vremena, ne morate provjeravati. To nije
taklid. Meutim, ako vam neko donese vrste dokaze da je
taj uenjak pogrijeio, a vi ga nastavite slijepo slijediti, to
se zove taklid. Jedino moemo slijediti Allaha i Njegovog
Poslanika bez ikakvog pogovora-taklidom . Nikoga vie.
Samo jedna ispravna skupina

Jedan ovjek mi je postavio pitanje: "Doktore Naik, ka
ete da se protivite razdvajanju muslimana u skupine. Zar
Allahov Poslanik nije rekao da e se pojaviti 72 skupine u
islamu?" Da, rekao je da e se pojaviti. Nije rekao trebale
bi se pojaviti. Allah je zabranio odvajanje u sekte, ali Alla
hov Poslanik je znao ta e se desiti, pa nas je samo oba
vijestio. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Jevreji su se
podijelili na 71 ili 72 skupine. Hriani su se podijelili na 71
ili 72 skupine. I muslimani e se podijeliti u 73 skupine."
(Ebu Davud) Drugom prilikom je rekao: "Jevreji i hriani
su se podijelili u 72 skupine, a moj ummet na 73. Sve e
otii u Dehennem, osim jedne." Ashabi upitae: "Koja je
to skupina, Allahov Poslanice?" On odgovori: "Oni koji sli
jede ono na emu smo ja i moji ashabi." (Tirmizi)
Boiji Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Najbolja generacija
je ova (ashabi), zatim oni poslije njih (tabi'ini), zatim oni
poslije njih (tabi'-tabi'ini)." (Buhari)
Dakle, ako elite uzeti propis, potraite ga u praksi ove
tri generacije, koje zovemo selefu-salih/dobri prethodnici.
U erijatu, najveu snagu argumenta ima asni Kur'an. Ako
ne moete u Kur'anu nai odgovor na neko pitanje, morate
odgovor potraiti u sahih-hadisima. Poslanikove, s.a.v.s.,
rijei imaju veu snagu argumenta od njegovih djela. To
znai, ako postoji njegova naredba koja se u neemu razli
kuje od njegovog djela, prednost se daje naredbi. Ako od
govor ne moemo nai ni u sunnetu, traimo ga u idmau/
koncenzusu prvih generacija. Njihov idma ima veu snagu
82
Vjl RA ZA SVA VREMENA / Jedinstvo islamskog ummeta
.irgumenta od miljenja pojedinih ashaba. Posljednji izvor

islamskog prava, ukoliko ne postoje dokazi u prethodnim
izvorima, je kijas/analogija.
Ovdje nailazimo na problem. Postoji mnogo skupina,
sekti i frakcija meu muslimanima. Svaka govori da slijedi
Kur'an i sunnet. Niko to ne negira. Kako se Kur'an i sunnet
trebaju slijediti? Onako kako su ih razumjele prve tri ge
neracije. Neke rijei imaju dva znaenja, poput rije lamestum, o kojoj smo govorili. Postoje i kur'anski izrazi koje ne
smijemo bukvalno shvatiti. Takav je ajet iz sure El-Bekare:
I ne recite za one koji su na Ailahovu putu poginuli:
"Mrtvi su!" Ne, oni su ivi, ali vi to ne znate! (El-Bekare,
154)
Neko e pomisliti da su zaista ivi, da mogu sa njima
komunicirati i druiti se. Sasvim logino. Da li to znai da
je i Allahov Poslanik, s.a.v.s., fiziki iv? Kako su ovaj ajet
razumjeli ashabi? Ukopali su Allahovog Poslanika i klanjali
mu denazu. Klanjali su denazu i svim ehidima. Dakle,
ovaj ajet znai da su ehidi ivi kod Uzvienog Allaha i da
ve uivaju svoju nagradu. Ako imate problema razumjeti
neki kur'anski ajet, pogledajte kako su ga razumjeli ashabi
i dvije generacije nakon njih. Ne morate biti uenjak da
biste to provjerili.
Ne postoje selefije
Neki ljudi, kada ih pitam: "ta ste vi?", kau: "Mi smo
ehli-hadis. Slijedimo samo Kur'an i sunnet." U redu. To ima
83
smisla. Mada, ja bih u tom sluaju sebe radije nazvao ehlisahih-hodis, jer slijedim Kur'an i vjerodostojne hadise. Po
stoje oni koji slijede slabe i apokrifne hadise. Takve koji
sebe nazivaju ehli-hadis pitam: "U kom kur'anskom ajetu
Uzvieni Allah kae da se trebate zvati ehli-hadis?" Odgo
varaju da ne postoji takav ajet. Ponovo pitam: "Postoji li
vjerodostojan hadis u kome se kae da trebate sebe zvati
ehli-hadis?" Nema odgovora. Zbog toga, ne kaem da sam
ehli-hadis, nego musliman. Musliman je 100% ehli-hadis.
Druga grupa ljudi kae: "Mi smo selefije. Ja ih pitam:
"Selefijel? ta znai rije selefija'?" Kau: "Selefije su sljed
benici selefi-saliha, prvih generacija." U redu, i ja slijedim
prve generacije. U kojem kur'anskom ajetu se nareuje da
se trebamo zvati selefijama? Ne postoji takav ajet. Postoji li
hadis koji to nareuje? Ne postoji. Meutim, jedan selefija
mi je rekao da postoji takav hadis, u kome Allahov Poslanik,
s.a.v.s., kae: "Ja sam selefija!", i dodao da ga biljei Muslim.
Analizirao sam Muslimovu zbirku hadisa i nisam naao taj
hadis. Ipak, postoji hadis ije rijei je ovaj selefija izvukao iz
konteksta. U tom hadisu se kae da je Vjerovjesnik, s.a.v.s.,
rekao svojoj kerki Fatimi, r.a: "Fatima, ja sam tvoj najbolji
selef." Ve sam rekao da selef znai predak. To je otac rekao
svojoj kerki. U emu je problem? Isto i ja mogu rei svojoj
keri. ta je smisao ovih Vjerovjesnikovih rijei? Vidite, po
stoje preci koji nisu bolji od svojih potomaka. Neka djeca su
bolja od svojih roditelja. Drugi problem je doslovno znae
nje rijei selefije. Danas niko za sebe ne moe rei da je bu
kvalno selefija. Zato? Zato to smo mi halef/potomci. Mo
emo biti selefije samo naim potomcima: djeci, unucima
itd. Tehniki moemo biti selefije. Islamski - ne moemo.
84
Kad sam prvi put iao u Australiju, doekala me grupa

muslimana koji su se trudili prakticirati sunnet Allahovog
Poslanika, s.a.v.s. Hvala Allahu. Na aerodromu sam sa
svojom ekipom kamermana i tehniara obavio namaz.
Po zavretku namaza, jedan od domaina je oduevljeno
uzviknuo: "ovjee, pa ti klanja isto kao i mi!" Rekoh: "Ne
znam kako vi klanjate, prvi put vas vidim. Klanjam kao to je
klanjao Allahov Poslanik, s.a.v.s." Gledali su moja predavanja
0 komparativnim religijama. To je moja specijalnost. Nisu
imali nikakve zamjerke, ali su se htjeli uvjeriti kakva mi
je akida, pa su me pozvali u Australiju da se malo bolje
upoznamo. To su dobra braa muslimani, hvala Allahu. Ni ja
nisam imao nikakve zamjerke na njihov raun.
Nesuglasice sa ejhom Albanijem
Uvee smo zajedno otili na veeru, gdje sam im rekao
da sam ja 100% hanefija, afija, malikija, hanbelija i selefija. Objasnio sam im zato to kaem, kao to sam veeras i
vama objasnio. Svi su se sloili, osim jednog od njih. Pitao
me je: "ta misli o ejhu Nasiruddinu Albaniju?" Odgovo
rili: "ta bih mogao misliti? On je veliki uenjak, jedan od
najveih hadiskih autoriteta naeg vremena, hvala Allahu.
Volim ga i potujem ga." Ovaj je uzviknuo: "U redu! Donijet
u ti njegove fetve." Otiao je i preuzeo sa interneta zbirku
Albanijevih fetvi i ree mi: "Hajde sada odgovori na ove
fetve!"
Vidite, Albani je veliki uenjak, kojeg volimo, cijenimo
1 potujemo. On pripada grupi savremenih uenjaka koji
85
kau: "Farz je pripadati selefijama." Rekao sam: "Nema

problema. Ako mi neko dokae Kur'anom i hadisom da je
farz nazivati se i pripadati selefijama, istog trena u prihva
titi taj stav." to se mene tie, volim se zvati muslimanom
i nikako drugaije.
itao sam fetvu ejha Albanija, rahimehullah, o tom pi
tanju. Najprije navodi stav Ebu Hanife, koji spominje hadis
da e se ummet podijeliti na 73 grupacije, a da e samo
jedna biti spaena - to je skupino zajednice/demata. Pod
skupinom zajednice se misli na prve tri generacije, seiefi-salih. Hadis biljei Buhari. U redu. To nije sporno. ejh
Albani kae: "Ebu Hanife smatra da je farz slijediti selefisalih, prve tri generacije muslimana." Ni to nije sporno, jer
ih i ja slijedim.
Zatim, navodi miljenje Ibn Tejmijje da je obaveza sli
jediti selefi-salih. U redu, i ja to inim. Nakon toga, citira
fetvu imama afije da je obaveza slijediti praksu prve tri
generacije, selefi-saliha. I ja to radim. U emu je problem?
Ebu Hanife nikada nije rekao: "Zovite se selefijama!" To
nisu govorili ni afija ni Ibn Tejmijje. Ljudi samo pretpo
stavljaju.
Dakle, u Kur'anu i sunnetu ne postoje dokazi da se mo
ramo zvati selefijama. ejh Albani, rahimehullah, pribje
gava kijasu/analogiji. Na njegovoj internet-stranici posto
ji odjeljak za pitanja i odgovore. Tu smo argumentirali o
ovom pitanju, a on je namjeravao logiki dokazati da se
trebamo zvati selefijama. Evo kako je tekla konverzacija:
VJfcRA ZA SVA VREliENA / Jedinstvo islamskog ummeta
ejh Albani: Ko si ti?

Gost: Musliman.
ejh Albani: Koja vrsta muslimana? Jesi li haridija, ili
mu'tezil, ili iija ili kaderija? Koji musliman si ti?
Gost: Ja sam musliman koji slijedi Kur'an i sunnet.
ejh Albani: Svi to govore! Na koji nain slijedi sunnet?
Gost: Slijedim sunnet onako kako su ga shvatile prve
generacije, selefi-salih.
ejh Albani: Odlino! Zbog toga, mi se trebamo zvati
selefijama.
Prema selefijama, ovdje je ejh Albani dobio debatu.
elim neto ponoviti: ejha Albanija volim i potujem.
Kad pripremam predavanja i provjeravam hadise, osla
njam se na njegove ocjene hadisa. Ali, nema taklida/slijepog slijeenja! Taklid pripada samo Allahu i Njegovom
Poslaniku.
Argumenti za stav da se moramo nazivati selefijama
se baziraju na logici. Allah me je poastio logikom, hvala
Njemu Uzvienom. To je veliki dar od Allaha. Ne smatram
sebe uenjakom. Ja sam samo student islamskih nauka i
komparativnih religija. Sreo sam veliki broj uglednih alima
dananjice i od njih saznao mnoge stvari o islamu, ali moje
znanje je malehno u odnosu na velikane ovog ummeta.
Meutim, to se logike tie: Allah me time obdario. Hvala
Njemu Uzvienom.
87
Na osnovu pitanja: "Da li si haridija, ili mu'tezil, ili iija, ili kaderija ili sufija?" - selefije smatraju da je ejh Al
bani odnio pobjedu. Debata je nastavljena pitanjem gosta:
"Zar nas Allah nije nazvao muslimanima?" ejh odgovara:
"Da, ali u to vrijeme je postojao samo jedan islam. Danas
postoji mnogo grupacija. Zato je farz, stroga obaveza, de
klarirati se kao selefija!" Opet logiki dokaz. Zatim slijedi
moj odgovor, nakon ega je ejh Albani prekinuo debatu,
smatrajui da je pobijedio: "Ne raspravljajte se sa mnom.
Dokaete li svoj stav Kur'anom i sunnetom, dr. Zakir Naik
e ga istog trenutka prihvatiti." Hvala Allahu, obdaren sam
i vjetinom raspravljanja. Molim vas, ne shvatite me po
greno. Ne pokuavam se uzvisiti iznad ejha Albanija. U
poreenju sa njim - ja sam kap u moru! Ali, nema taklida.
Svako novo ime donosi nove podjele
Za vrijeme Allahovog Poslanika, s.a.v.s., pojavili su se
munafici/licemjeri. ivjeli su u Medini. Ashabi, ipak, nisu
sebi promijenili ime. Pojavili su se i haridije. Ljudi su ih
tako nazivali, a tako su nazivali i sami sebe. Ashabi su i da
lje sebe zvali muslimanima. Niko, ak, nije ni pomislio na
neko novo ime. Kasnije su se pojavili mu'tezili, ali musli
mani i dalje nisu mijenjali sebi ime. Dakle, ne moete rei
da tada nije bilo novih grupacija. Bilo ih je.
Na stav ejha Albanija: "Moramo se zvati selefijama."
odgovaram kontrapitanjem: "Kojim selefijama? Postoje ih
nekoliko: kutubi, sururi, madhali..." Ne elim ih markirati
nipoemu runom, ali ak i meu selefijama postoje ra
zliite grupacije. U Velikoj Britaniji postoji ogroman broj

selefijskih grupacija, koje jedni druge proglaavaju nevjer
nicima. Da Allah sauva! Dakle, kojim selefijama treba pri
padati? Zapamtite: kad god sebi date novo ime, razilae
nja su neminovna! Kad su se pojavili iije, ljudi su poeli
govoriti: "Mi smo sunnije." Kasnije se iz sunnija izdvojila
grupa ehli-sunnet vel-dema'at. Zatim su se i oni podijelili
na hanefije, afije, malikije, hanbelije, selefije, ehli-hadis...
Od svake grupe formiralo se jo nekoliko novih. Kad god
ljudi sami sebe izdvoje u skupinu i sebi dodijele ime, ra
zilaenja su neminovna. Ako e se i skupina kojoj je Allah
dao ime muslimani podijeliti, zato mislite da se nee de
siti podjele u skupinama koje mi osnivamo?
Allahov Poslanik, s.a.v.s., jeste predvidio podjele meu
muslimanima, ali ih nije naredio. Nije rekao da se trebamo
zvati ehli-hadis i selefije. U gradu iz kojeg dolazim, postoje
dvije skupine ehli-hadisa: damiat ehli-hadis i gurba ehlihadis. Kojima trebamo pripadati, ako jedni druge progla
avaju nevjernicima!? Ne elim nanijeti tetu bilo kome.
Zato sam istakao da je ova tema osjetljiva. Samo vam e
lim prenijeti poruke Allahovog govora i sunneta Njegovog
Poslanika, s.a.v.s.
Moram istai da meu brojnim grupama muslimana,
selefije i ehli-hadis su najblii sunnetu Allahovog Poslani
ka, s.a.v.s. Meutim, kojim selefijama trebamo pripada
ti? Moda je za vrijeme mladosti ejha Albanija postojala
samo jedna grupa selefija. Danas ih ima mnogo: sururi,
madhali, kutubi... Svi govore loe jedni o drugima. Od ne
davno imamo novu grupu: prave selefije.
89
Naa grupa za da'vetski program ukljuuje veliki broj

ljudi iz cijelog svijeta. Veina ih je zavrila fakultete u Saudijskoj Arabiji, a za sebe govore da su selefije. Jednom pri
likom, dok smo razgovarali o raznim stvarima, pitao sam
ih: "Rije selefija je skraeni izraz slijeenja islama kako
su ga shvaali selefus-salih (dobri prethodnici), zar ne? Re
cite mi, ko je bio bolji: selefus-salih ili Muhammed, a.s.?"
Oni odgovorie u jedan glas: "Muhammed, a.s., naravno!"
Rekoh: "Pa zato se ne zovete muhammedije?" U Indiji po
stoji sekta muhammedije, ali su daleko od islama. Opet,
ko je bolji: Muhammed, a.s., ili Uzvieni Allah? Naravno,
Uzvieni Allah. On je Svoje robove koji Mu se pokoravaju
nazvao muslimanima.
Zato, ponavljam: svako novo ime donosi nove podjele.
Ebu Hanife je imao etiri uenika sa razliitim uenjima.
Imam afija je imao stari i novi mezheb. Ehli-hadisa posto
je nekoliko grupacija. U Kereli postoji grupa mudahidun.
U Saudijskoj Arabiji nemaju pojma o tome ko su ehli-hadis.
Oni znaju samo za selefije, iako su im uenja ista. Da li to
znai da selefije i ehli-hadis nisu na istom putu?
Zbog toga, na poetku i na kraju rasprave, jedino obi
ljeje koje mogu priznati sebi i drugima je musliman. Ne
elim povrijediti osjeanja nijednog brata muslimana, ma
kako on sebe nazivao. Ja volim sve muslimane. Zato ih sve
pozivam da se okupimo oko zajednike rijei.
90
U kojoj si organizaciji?
Drugi razlog nejedinstva raa se iz pitanja: "U kojoj si
organizaciji: Dema'atul-islami, ili Ihvanijama, ili Tebligdematu ili nekoj etvrtoj? Nema veze to slijedi Kur'an i
su n n e t-a k o ne pripada mojoj organizaciji, nemam nita
s tobom!" Osnivanje demata i organizacija nije zabranje
no. Neka se osnivaju organizacije i neka rade po Kur'anu i
sunnetu. Dajte im kakva hoete imena. Ali, ako ne slijede
Kur'an i sunnet kako su ih razumjele dobre generacije, ne
mojte pripadati toj organizaciji pa makar se zvala Demat
Ibn Tejmijje.
Neka se osnivaju organizacije koje su specijalizirane za
pojedine oblasti. Gdje nastaje problem? Problem se javlja
kada se dvije organizacije za da'vu, iako obje slijede Kur'an
i sunnet, meusobno napadaju i osuuju. Neki idu tako
daleko da izdaju fetve kojima proglaavaju nevjernicima
druge sline organizacije. Osuuju sve to druge organiza
cije rade, zato to su ih pretekle u tom dobru.
Pitanje tekfira
Brao, ne obazirite se na takve optube. Pomozite do
bre akcije svake organizacije koja radi po Kur'anu i sunne
tu. Ne upadajte u zamku tekfira (proglaavanja muslimana
nevjernicima). Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao u hadisu kojeg biljei El-Buhari da kada jedan musliman optui
drugoga da je nevjernik, jedan od njih to zaista jeste. U
drugom predanju, koje takoer biljei El-Buhari, stoji da je
91
proglaavanje muslimana nevjernikom ravno ubistvu. Na

osnovu ovih predanja, ulema je donijela jasne fetve, po
put ejha Ibn Hadera, koji kae: "Ovaj hadis znai da, uko
liko muslimana optui da je kafir, a on to nije - ti postaje
kafirl" ejh evkani kae: "Ne proglaavaj ovjeka nevjer
nikom, sve dok njegov kufr ne bude jasan poput Sunca u
podne vedroga dana." Tekfirenje ljudi nije farz. Ako postoji
i najmanja sumnja, uzdri se od tekfira.
Osim ejha Albanija, rahimehullah, i ejh Evzan, koga
veoma cijenim, tvrdi da je farz pripadati selefijama. To
miljenje je, u neto blaoj formi, zastupao i ejh Bin Baz,
rahimehullah. Meutim, postoje istaknuti uenjaci, koji
svoje fetve donose na osnovu Kur'ana, sunneta i prakse
selefi-saliha (dobrih prethodika), koji zabranjuju termin
selefije\ Jedan od njih, najvie cijenjen meu dananjim
selefijama, je Ibn Tejmijje, rahimehullah. U knjizi u kojoj
komentarie 40 vjerodostojnih hadisa kae: "Jedan od selefa (dobrih prethodnika) je rekao: 'Ne znam za ta sam
vie zahvalan Allahu: za to to me je uputio u islam ili za
to to me je udaljio od novotara.'Allah vas je nazvao trima
imenima: musliman, mu'min i abdullah (Allahov rob). Ko
god poziva da se zovete drugaije od onoga kako je Allah
objavio - taj vas poziva u Dehennem!" Kako, onda, moe
te citirati Ibn Tejmijju i tvrditi da je on pozivao da se zove
mo selefijama!? On je samo govorio da moramo slijediti
selefi-salih, to uope nije sporno. Ibn Tejmijje, rahimehu
llah, nikada nije rekao: "Zovite se selefijama."
Mi smo samo muslimani

ejh Kutejbi, rahimehullah, na 36. strani knjige Dokle
emo se razilaziti? kae da ga je jedan Indijac pitao: "U mo
joj zemlji postoje ihvanije i tebligije. Da li su oni na istini ili
na zabludi?" ejh odgovara: "Ko god sebe zove ihvanijom,
tebligijom ili selefijom - u zabludi je!" Obratite panju. Pitalac nije spomenuo selefije, ali je ejh iskoristio priliku da
spomene i njih.
Sve navedeno nisu moje ideje. Zakir Naik je nula u od
nosu na ove velikane islamskog ummeta. Moje je samo
da slijedim njihove fetve. Svaki selefija koji upire prstom u
mene, morat e uperiti prstom u ejha Kutejbija. Meutim,
na selefijskim internet-stranicama govore, ak, da i ejh Ku
tejbi nareuje da se zovemo selefijama. To je neistina! On
samo poziva da slijedimo put selefi-saliha. To nije sporno,
jer svi zastupamo to miljenje.
ejh Albani ide u jednu krajnost, govorei da je selefizam farz. ejh Kutejbi ide u drugu krajnost, govorei da je
haram. Meutim, slau se u mnogim stvarima. ejh Alba
ni, naprimjer, kae: "Ko sebe naziva selefijom mislei da
je bolji od svih ostalih, taj grijei." To je stav Saliha Evzana,
Albanija, Bin Baza i drugih. ejh Kutejbi ide korak dalje, pa
zabranjuje odvajanje u selefijske grupacije.
to se mene tie, ne zastupam tako tvrd stav da je selefizam farz ili haram. Po ovom pitanju, slijedim fetvu ejha
Saliha Muneddiha, koji kae: "Ako se predstavljate sele
fijom, s namjerom da se odvojite od novotara, onda to nije
problem. Meutim, ukoliko se predstavljate selefijama,
93
mislei da ste bolji od svih drugih, to je zabranjeno!" U vri

jeme Allahovog Poslanika, s.a.v.s., desila se svaa izmeu
ensarije i muhadira. U toku svae, ensarija je pozvao u
pomo: "O ensarije, pomozite mi!", a muhadir je pozvao:
"0 muhadiri, pomozite mi!" Kad je to uo Allahov Posla
nik, s.a.v.s., rekao je: "Kakav je to dahilijetski poziv!?" Za
to dahilijetskipoziv? ta je loe u nazivu ensarija? Nita!
Ensarije su bili muslimani koji su pomogli Vjerovjesniku,
s.a.v.s., i prognanim muslimanima iz Mekke. ta je loe u
nazivu muhadir? Nita! Muhadiri su muslimani koji su u
Mekki ostavili sve to su imali i iselili se radi Allaha i Njego
vog Poslanika. To su bili najbolji ljudi. Meutim, Poslanik
im je zabranio podjele, da se neko od njih ne bi osjetio
boljim od drugih. Zato, bez obzira da li je naziv selejija ha
ram ili ne, najsigurnije i jedino potpuno ispravno zvanje je
musiim. Kad vas neko pita ta ste, odgovorite:
Ja sam doista musliman! (Fussilet, 33)
Moete pripadati razliitim mezhebima, slijediti razli
ite fetve, ali jedina skupina kojoj pripadate mora se zvati
muslimani.
Predavanje u zavriti navoenjem miljenja dva velika
uenjaka, koja e vam otvoriti um i proiriti shvatanje ove
teme, poto vidim da je tema tekfira, proglaavanja musli
mana nevjernicima, veoma aktuelna.
Imam afija, rahimehullah, kae: "Allaha moete zva
ti samo onako kako je On sam Sebe nazvao i Njegov Po
slanik. Sve ostalo je kufr/nevjerstvo. Meutim, ukoliko to
neko ini iz neznanja, nije nevjernik."
IbnTejmijje, rahimehullah, kae: "Ako neko uini seddu

ovjeku, mislei da je to od islama, ne izlazi iz islama. Nije
nevjernik, sve dok mu neko ne objasni i dokae da je to
pogreno, pa on i dalje ustraje u tome."
ejh evkani kae: "Ako neko iz neznanja padne na
seddu neemu mimo Allaha, to ga ne ini nevjernikom."
Muhammed ibn Abdul-Vehhab, rahimehullah, kae:
"Mi ne tekfirimo one koji se, iz neznanja, klanjaju grobu
Abdul-Kadira ili Batavija."
Pa kako emo tekfiriti one koji ne ine irkl? Svoje
"znanje" o islamu dokazujemo stalnim tekfirenjem drugih
muslimana.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Doi e vrijeme
velikih iskuenja u ummetu. Ko god ugrozi jedinstvo mu
slimana, udarite ga sabljom. Ako ne odustane, ubijte ga!"
(Sahihul-Muslim, 3. tom, hadis broj 4565)
Huzejfe ibn Jeman, r.a., kazuje: "Ljudi su imali obiaj
zapitkivati Vjerovjesnika o dobrim stvarima, a ja sam ga
upitao o loim stvarima: 'Bili smo u neznanju i svakakvom
zlu, pa nas je Allah uputio ka dobru. Hoe li, nakon ovoga,
biti ikakvog zla?' Vjerovjesnik ree: 'Hoe.' Upitah: 'A hoe
li nakon toga zla biti opet dobra?' Vjerovjesnik odgovori:
'Hoe, ali sa primjesama loeg.' Ashabi upitae: 'Koje
je to zlo koje e nas zadesiti?' Vjerovjesnik odgovori:
'Pojavit e se ljudi koji e pozivati ka stvarima koje nisu
moj put.' Ashabi upitae: 'A hoe li nakon toga biti opet
nekog zla?' Vjerovjesnik ree: 'Hoe! Doi e ljudi koji
95
e vas pozivati u Dehennem/ Huzejfe upita: 'ta emo

tada initi?', a Vjerovjesnik odgovori: 'vrsto se drite
zajednice muslimana i voe!' Ashabi, opet, upitae: 'A
ta ako ne bude takve zajednice muslimana niti voe?'
Allahov Poslanik, s.a.v.s., im ree: 'Ako ne postoji zajednica
muslimana, niti postoji islamski voa, izdvojite se od svih
grupa - pa ak i ako budete prinueni da jedete korijenje
drvea sve dok u takvom stanju ne susretnete Allaha (dok
ne umrete)."' (Sahihul-Buhari, 4. tom, hadis broj 3606)
svjetova!
KRAJ TRIBINE
V|l KA /A SVA VREMENA / Ko je autor Kurana
Muhammed, s.a.v.s., nije osniva islama

Islam nije ime jedinstvene religije koju je po prvi put
prezentirao Muhammed, s.a.v.s., kojeg bismo trebali sma
trati osnivaem islama, ako zastupamo miljenje da je on
prvi doao sa tom idejom. Prema Kur'anu, islam je jedina
vjera i nain ivota koji je Bog objavljivao svim Svojim vjerovjesnicima jo od poetka ovjeanstva. Noa/Nuh, Solomon/Sulejman, Abraham/lbrahim, Mojsije/Musa i Isus/
Isa su Boiji poslanici koji su se pojavljivali u razliitim vre
menima i mjestima sa potpuno istom porukom tevhida/
Boije jednoe, Boanske poruke i vjere u Budui svijet.
Boiji poslanici nisu bili osnivai nikakvih religija, koje bi se
po njima zvale. Oni su samo dolazili da potvrde uenja sa
kojima su dolazili njihovi prethodnici.
Muhammed, s.a.v.s., je bio posljednji Boiji poslanik.
On nije osniva islama, jer nije doao sa novom vjerom.
Njemu je objavljena ista poruka kao i svim poslanicima
prije njega. Sve objave prije njega su vremenom pale pod
ljudski utjecaj, pa su mijenjane i zagubljene. Ljudi su ubaci
vali svoje rijei u Boije knjige, a neke dijelove su brisali. Svi
ti nedostaci su ispravljeni posljednjom Boijom objavom,
koja je ljudima dostavljena preko Muhammeda, s.a.v.s.
Poto poslije Muhammeda, s.a.v.s., nee biti vjerovjesnika, Knjiga koja je njemu objavljena je ostala u potpuno
sti sauvana za sva vremena.
99
udo za sva vremena

Svi prijanji poslanici su dolazili sa porukom koja je
namijenjena samo odreenoj grupi ljudi i sa odreenim
rokom trajanja. U skladu sa tim, uda koja su koristili kao
dokaz svoje misije su sluila samo da ubijede oevice i savremenike u istinitost njima poslatih poslanika. Takva uda
su razdvajanje mora pred Musaom, a.s., i oivljavanje mr
tvaca od strane lsaa, a.s. Danas ih nije mogue dokazati i
analizirati, jer im to nije bila svrha.
Muhammed, a.s., je posljednji Boiji poslanik. Njemu
je objavljena Knjiga, ija uenja su namijenjena svim ljudi
ma za sva vremena.
A tebe smo (Muhammede) samo kao milost svjetovima
poslali. (El-Enbija, 107)
Poto je doao sa porukom za sva vremena, njegovo
udo ne smije zastarjeti, mora biti svjee u svakom vreme
nu i prostoru i dostupno za analize i verificiranje, lako se u
vjerodostojnim predanjima spominju razna uda/mu'dize
koje je Muhammed, a.s., inio, on ih nikada nije naglaa
vao. lako mi muslimani vjerujemo u sve mu'dize Allahovog Poslanika, s.a.v.s., promoviramo samo onu najveu:
Knjigu od Boga objavljenu, asni Kur'an.
Kur'an je mu'diza za sva vremena, koja se takvom do
kazala jo prije 1.400 godina i koja ni danas ne prestaje
pleniti svojom savrenou. asni Kur'an je udo nad u
dima.
100
VJERA ZA SVA VREMENA / Ko je autor Kurana
Tri mogunosti
Moda jedina stvar u kojoj se slau i muslimani i nemuslimani, svi koji imaju bar malo znanja o Kur'anu, jeste da
ga je prvi put propovijedao ovjek po imenu Muhammed,
koji je roen u Mekki u 6. vijeku nove ere. to se tie pori
jekla Kur'ana, moemo navesti tri osnovne pretpostavke:
1) Autor Kur'ana je Muhammed lino: svjesno, polusvjesno ili nesvjesno.
2) Muhammed je usvajao znanja od uenih ljudi, ili je
prepisivao tekstove iz drugih religijskih knjiga i prijanjih
objava.
3) Kur'an nije ljudsko djelo, ve je svaka rije u njemu
Boija.
Muhammed, a.s., nikada nije
proglasio svoje autorstvo
Potpuno je nenormalno izazivati svjedoenje nekoga
ko se odrie svih odgovornosti za neko veliko djelo, bez
obzira da li se radilo o knjievnosti ili nauci. Upravo to rade
mnogi orijentalisti, koji su sumnjiavi u pogledu porije
kla asnoga Kur'ana, pa njegovo autorstvo pripisuju Muhammedu, a.s.
Muhammed, a.s., nikada nije tvrdio da je on autor
Kur'ana. U svakoj prilici je govorio da je to Objava od Uzvi
enog Allaha. Posumnjati u to, znai vjerovati za njega da
je laov.
101
Svi historiari se slau da je za Muhammeda, a.s., bilo

poznato da prije obznanjivanja poslanike misije nikada
nije izgovorio la. Bio je poznat po nadimcima Iskreni, Po
vjerljivi i Istinoljubivi. Zato bi Iskreni odjednom poeo la
gati da je Boiji poslanik!?
Zanimljivo je da su mekkanski murici, iako nisu po
vjerovali u Objavu sa kojom je doao, ipak povjeravali
Muhammedu, a.s., na uvanje sve vrijedne stvari. Kad je
uinio Hidru, izbjegavi ubistvo koje su mu murici pri
reivali, ostavio je iza sebe Aliju, r.a., da razdui sve stvari
ostavljene mu na uvanje.
Ebu Sufjan, koji je prije Osloboenja Mekke bio estoki
neprijatelj Muhammeda, a.s., obratio se Heraklu, impera
toru Bizantije, za pomo protiv Boijeg Poslanika, s.a.v.s.
Herakle ga je pitao da li je Muhammed, a.s., prije obzna
njivanja poslanstva ikada slagao ili prekrio emanet. lako
Muhammedov, a.s., estoki neprijatelj, Ebu Sufjan je pri
znao istinu: "Ne, Muhammed nikada nije izgovorio la."
Ako Muhammed, a.s., nikada nije slagao, ako nije sla
gao da je Boiji poslanik, zato bi lagao u vezi porijekla a
snoga Kur'ana!?
Sve to smo do sada rekli, bazira se na svjedoenjima
Muhammeda, a.s. Analizirajmo sada druge mogunosti,
koje su tokom vijekova navodili skeptici.
Imetak kao motiv
Neki tvrde da je Muhammed, a.s., lano pripisao Kur'an
Bogu, a sebe prozvao poslanikom, samo da bi stekao ime
tak. Slaem se da su kroz historiju mnogi ljudi lano tvrdili

da su poslanici, sveci i sveenici, samo da bi stekli bogat
stvo i ivjeli luksuznim ivotom.
Imovinsko stanje Muhammeda, s.a.v.s., je bilo bolje
prije obznanjivanja poslanike misije nego poslije. Kad je
imao 25 godina, oenio se Hatidom, r.a., koja je bila po
znata i bogata poslovna ena. U narednih 15 godina, nje
govo imovinsko stanje je bilo na visokom nivou. Meutim,
nakon obznanjivanja poslanike misije, sve se promijenilo.
Aia, r.a., prenosi da bi u Poslanikovoj, s.a.v.s., kui
prola i po dva mjeseca a da se nije naloila vatra za ku
hanje jela. Hranili bi se samo hurmama i vodom. Samo
ponekad bi obrok obogatili kravljim mlijekom koje bi im
poklonio neko iz Medine. (Rijadus-salihin, hadis broj 492)
Ovdje se ne radi o namjernom i privremenom rtvova
nju, ve o nainu ivota. Muhammed, a.s., je mogao ivjeti
kao kralj, da je samo htio. Neki su mu prigovarali zbog toga
to je odabrao ivjeti u siromatvu, dok drugi vladari uiva
ju sav mogui luksuz. To ga je uznemiravalo, pa mu je Allah
objavio da prenese svojim suprugama:
O
Vjerovjesnie, reci enama svojim: "Ako elite ivot
na ovome svijetu i njegov sjaj, onda se odluite, dau vam
pristojnu otpremu i lijepo u vas otpustiti.
A ako elite Allaha, i Poslanika Njegova, i Onaj svijet
- pa, Allah je, doista, onima meu vama koji ine dobra
djela pripremio nagradu veliku." (El-Ahzab, 28-29)
Predanja o tome su zabiljeena u Buharijevoj i Muslimovoj zbirci hadisa.
103
Ebu Zerr, r.a., i Ebu Hurejre, r.a., prenose da Poslanik,

s.a.v.s., nikada nije odbijao poklone, ali je sve to je imao tro
io na siromahe i uboge. (Rijadus-salihin, hadisi 465-466)
Uprkos svim pobjedama i ogromnim uspjesima, Posla
nik Muhammed, s.a.v.s., je pred kraj ivota bio u dugu, a
tit mu je bio kod jednog Jevreja iz Medine, kao zalog za
dug. (Rijadus-salihin, hadis 504)
Da je Muhammed bio autor Kur'ana, ali je zarad ma
terijalnih interesa autorstvo pripisao Bogu, nikada ne bi u
tom istom Kur'anu spomenuo sljedee:
A teko onima koji svojim rukama piu Knjigu, a zatim
govore: "Evo, ovo je od Allaha" - da bi za to korist neznat
nu izvukli. I teko njima zbog onoga to ruke njihove piu i
teko njima to na taj nain zarauju! (El-Bekare,79)
Ovaj ajet estoko prijeti svima koji su prijanje Boije
objave mijenjali i dopisivali ta god im je naumpalo, a za
tim sve to pripisivali Bogu, radi materijalnih interesa. Da
je Muhammed, a.s., bio autor Kur'ana, bio bi kad-tad ra
skrinkan i uhvaen da je (Boe sauvaj) lagao i sam sebe
prokleo, to je nelogino.
udnja za poloajem, moi, slavom i vodstvom
Da li je mogue da je Muhammed, a.s., sebe proglasio
Boijim poslanikom samo da bi stekao poloaj, mo, slavu
i vodstvo?
Opeprihvaena injenica je da je Muhammed, a.s., bio
jedan od najuspjenijih i najveih voa u historiji. Hrianski naunik Michael H. Hart je napisao knjigu Stotinu naj
veih, u kojoj je nabrojao stotinu najveih i najutjecajnijih
ljudi u ljudskoj historiji, od Adema, a.s., do danas. Na vrhu
njegove liste, na prvom mjestu, nalazi se Poslanik islama,
Muhammed, s.a.v.s. Biografiju o njemu zavrava rijeima:
"Upravo me je ova izmijeana kombinacija sekularnog i
vjerskog utjecaja navela da zakljuim da je Muhammed
bio najutjecajniji pojedinac u historiji ljudskoga roda."
ovjek njegovih kvaliteta se mogao proglasiti voom
i pribaviti sebi svu mo i bez proglaenja poslanikom.
Meutim, osobine koje saznajemo iz njegovog ivotopi
sa ukazuju da on nije bio eljan ni vlasti ni moi. Strast za
poloajem i moi je vrsto povezana sa dobrom hranom,
najmodernijom odjeom, raskonim kuama, prostranim
vrtovima i neospornim autoritetom. Uprkos tome to je,
kao poslanik, uivao najvii drutveni status i to je, kao
dravnik, ponio najveu odgovornost, sam je muzao svoju
stoku, krpio svoju odjeu, popravljao obuu i pomagao su
prugama u kunim poslovima. Njegov ivot je nevjerovatan primjer jednostavnosti i skromnosti. Sjedio je na podu
i sam iao na pijacu, bez pratnje i tjelohranitelja. Prihvaao
je poziv na ruak od siromaha i bio zahvalan na svemu to
mu se prinese.
Paljivo je sluao i obraao se svakome ko bi mu pri
ao. asni Kur'an se obraa sumnjiavima, govorei o Muhammedu, a.s:
On uje ono to je dobro, vjeruje u Allaha i ima vjere
105
u vjernike, i milost je onima izmedu vas koji vjeruju. (EtTevbe, 61)

Predstavnik murika, Utbe ibn Rebia, je jednom prili
kom doao Poslaniku, s.a.v.s., i ponudio mu sve privilegije:
da bude kralj Kurejija, da bude najbogatiji meu njima i
da ima ene koje god poeli. Jedini uslov je bio da se okani
pozivanja u islam i oboavanje Jednog Boga. Da su Muhammeda, a.s., zanimali status, imetak, slava i vlast, ni
poto ne bi propustio ovu zlatnu priliku. Meutim, on je
odbio sve njihove uslove i to im obrazloio u prvih 38 ajeta
sure Fussilet.
Kasnije mu je dola jo jedna delegacija uglednih ljudi,
sa slinim ponudama. Ponovo je odbio odrei se misije ko
jom ga je Uzvieni zaduio: "Ova Objava nije od mene. Ne
traim od vas ni imetak ni poloaj. Allah me je vama poslao
i objavio mi asni Kur'an."
Drugom prilikom, pokuali su ga prevariti preko njego
vog amide, Ebu Taliba. Nudili su mu sve ovosvjetske po
vlastice u zamjenu za odricanje od poslanike misije. Nje
gov odgovor je bio: "Amida, da mi daju Sunce u desnu a
Mjesec u lijevu ruku, ne bih se odrekao ove misije, sve dok
ne umrem radi nje ili dok Allah ne odlui kako On eli."
Smrt Poslanikovog voljenog sina Ibrahima se poduda
rila sa pomraenjem Sunca. Ljudi su taj udni dogaaj tu
maili da su i Zemlja i nebesa tuni zbog Ibrahimove smrti.
Muhammed, a.s., im je Ijutito odgovorio: "Sunce i Mjesec
su dva Allahova znaka i ne pomrauju se ni zbog ijeg ivo
ta niti smrti!" (El-Buhari)
Da li su ovo osobine samoivog ovjeka eljnog vlasti?

Kako objasniti ovakvo portvovanje i skroman ivot, ak i
onda kada je nadvladao neprijatelje? ta nam govori i
njenica da je u svim svojim podvizima skromno i skrueno
svaku zaslugu pripisivao Uzvienom Allahu, a nijednu sebi?
Oslobaanje i ujedinjenje Arapa
Postoji teorija da je Muhammed, a.s., napisao Kur'an
da bi oslobodio i ujedinio Arape. Ova teorija je, meutim,
neodriva iz nekoliko razloga.
U Kur'anu ne postoji nijedan ajet koji poziva na ujedi
njenje bilo koje nacije. Islamski koncept ummeta/nacije je
ideoloki protiv bilo kakve manifestacije nacionalnih ten
dencija. Kur'an cijelo ovjeanstvo poziva ka ujedinjenju
na principima istine.
O
ljudi, Mi vas od jednog ovjeka i jedne ene stvaramo
Najugledniji kod Allaha je onaj koji ga se najvie boji, Allah,
U islamu se jedinstvo ne ostvaruje na principima dru
tvenih slojeva, polova, bogatstva, nacionalnosti, politikog
opredjeljenja ili krvnih veza, ve je uspostavljeno iskljuivo
na bogobojaznosti i moralu.
Ovaj islamski princip je u praksi ponekad znaio raz
dvajanje i nesuglasice izmeu oca i sina, mua i supruge i
izmeu dva brata.
Reci: "Ako su vam oevi vai, i sinovi vai, i braa vaa, i
107
ene vae, i rod va, i imanja vaa koja ste stekli, i trgova
ka roba za koju strahujete da proe nee imati, i kue vae
u kojima se prijatno osjeate - miliji od Allaha i Njegova
Posalnika i od borbe na Njegovom putu, onda priekaj
te dok Allah Svoju odluku ne donese. A Allah grjenicima
nee ukazati na Pravi put." (Et-Tevbe, 24)
Jedinstvo koje je zavladalo Arabijom nakon trijumfa
islama u njoj je bilo ideoloke prirode i primjenjivo je u
svakom vremenu i na svakom mjestu. Takvo jedinstvo je
snano promovirano kur'anskim uenjem.
Svi se vrsto Allahova ueta drite i nikako se ne razjedinjujte! (Ali Imran, 103)
Da je Muhammedu, a.s., jedinstvo Arapa bila glavna
preokupacija, rado bi prihvatio ponudu da bude kralj svih
Arapa i na taj nain ih ujedini.
U Kur'anu postoji veliki broj ajeta koji protivrjee ideji
da je Muhammed, a.s., gradio arapski nacionalizam. U suri
Ali Imran stoji:
I kada meleki rekoe: "O Merjema, tebe je Allah oda
brao i istom stvorio, i boljom od svih ena na svijetu ui
nio..." (Ali Imran, 42)
Zato bi jedan Arap, Muhammed, a.s., tvrdio da je jed
na Jevrejka, Merjema, majka lsaa, a.s., najbolja ena svih
vremena? Zato je eni iz Arapima neprijateljskog naroda
ukazao takvu ast kakva joj nije ukazana ni u hrianskoj
Bibliji!? Ne samo to, ve je po Merjemi (Mariji) nazvana
cijela jedna sura/poglavlje u Kur'anu. U cijeloj Bibliji ne po
108
stoje ni knjiga ni poglavlje nazvano po Isusovoj majci, Ma

riji. Ako je Muhammed, a.s., bio arapski nacionalista, zato
bi Arape provocirao tvrdnjom da je jedna Jevrejka bolja od
svih arapskih ena i svih ena na svijetu? Da je zagovarao
superiornost arapske nacije, odabrao bi bilo koju arapsku
enu i proglasio je najboljom - moda svoju majku, supru
gu ili erku. Zato je on tako govorio - odgovor je dat u
sljedeem ajetu:
To su nepoznate vijesti koje ti objavljujemo. (Ali
Imran, 44)
Poslanik, s.a.v.s., nije imao izbora da li e hvaliti Jevrejku ili ne, poto je sve to je govorio bila Objava od Uzvie
nog Allaha.
Teorija o arapskom jedinstvu je neodriva i zbog spe
cifine vrste ajeta koji se obraaju Jevrejima, poput ovog:
O
sinovi Israilovi, sjetite se blagodati Moje koju sam
vam podario i toga to sam vas nad ostalim ljudima bio
uzdigao. (El-Bekare, 47)
Moralna reforma
Neki mogu, ak, moralnu reformu navesti kao mogui
motiv Muhammedu, a.s., da napie Kur'an.
Moralna reforma je astan cilj, koji se ne moe postii
neasnim sredstvima, kao to su la i prevara. Sasvim je
nelogino da neko pomou prevare tei ostvariti moralno
drutvo, kada i sam Kur'an najtee osuuje la na Boga.
109
Cilj Poslanikove, s.a.v.s., misije i poruke asnoga

Kur'ana je, zaista, bila moralna reforma, ali ne samo kod
Arapa, ve u cijelom ovjeanstvu. Da je Poslanik, s.a.v.s.,
bio stvarni autor Kur'ana, ne bi napisao sve one ajete koje
smo spomenuli. Naprotiv, napisao bi neto slino Pavlu,
autoru nekoliko knjiga Novog Zavjeta: "Ako moja la veli
a istinu Gospodnju, onda ja nisam grijean." (Rimljanima,
3:7) Ovim biblijskim stihom se implicira da je Bogu pone
kad potrebna ak i la, da bi se dokazala Njegova veliina.
to se islama tie, Allah je najvei i ne treba Mu la kao
potpora. U islamu cilj ne opravdava sredstvo. Ako elite
postii pravdu, morate biti potpuno pravedni. Ukoliko e
lite postii istinu, morate se sluiti samo istinom. Stoga,
sredstva se moraju uskladiti sa eljenim rezultatom.
Mnogi ljudi uzimaju u obzir samo konani rezultat, a
zanemaruju sve metode, sredstva i puteve kojima se sti
glo do rezultata i cilja. Neki zastupaju istinu lanim argu
mentima. Primjer toga je kada vas pitaju koliko je 2+2, a
vi kaete: 4. Kada vas pitaju zato mislite da je 2+2=4, vi
odgovarate: "Pa, tako kae moj profesor." Rekli ste istinu,
ali ste svoj istiniti stav odbranili pogrenim argumentom.
Da je taj profesor rekao da su 2+2=5, nali biste se na stra
ni neistine.
Ako istinu dokazujete pogrenim argumentima, neko
drugi e otii korak dalje, pa e neistinu koristiti kao oprav
danje za svoju zabludu. Rei e: "Moj uitelj kae da samo
lopovi mogu ivjeti luksuzno. Zato, meni je opravdano da
budem lopov."
asni Kur'an kae:
110
Vjl KA /A SVA VREMENA / Ko je autor Kurana
Ko je nepravedniji od onoga koji lai o Allahu iznosi ili

koji govori: "Objavljuje mi se" - a nita mu se ne objavljuje,
Ili koji kae: "I ja u rei isto onako kao to Allah objavljuje.
A da ti je vidjeti nevjernike u smrtnim mukama, kada meleki
budu ispruili ruke svoje prema njima: "Spasite se ako mo
ete! Od sada ete neizdrljivom kaznom biti kanjeni zato
to ste na Allaha ono to nije istina iznosili i to ste se prema
dokazima Njegovim oholo ponaali."" (El-En'am, 93)
Ovaj kur'anski ajet obeava najsramniju kaznu ovakvim
laovima. Zato bi Muhammed, a.s., pod pretpostavkom
da je autor Kur'ana, prizivao na sebe prokletstvo i rizikovao da bude smjeten u ponienu grupu ljudi? Da je on bio
autor Kur'ana, zasigurno bi znao da e kad-tad biti otkrive
na njegova fabrikacija.
Slino upozorenje je dato u sljedeem kur'anskom ajetu:
A da je on o Nama kojekakve rijei iznosio, Mi bismo ga
za desnu ruku uhvatili, a onda mu ilu kucavicu presjekli,
i niko ga izmeu vas ne bi mogao od toga od braniti. (ElHakka, 44-47)
Muhammed, a.s., nije odjednom izrecitirao cijeli
Kur'an, ve tokom 23 godine. U tom periodu, ljudi su mu
mogli postaviti bilo koje pitanje. asni Kur'an kae:
O
vjernici, ne zapitkujte o onome to e vam priini
ti neprijatnosti ako vam se objasni; a ako budete pitali
za to dok se Kur'an objavljuje, objasnie vam se, ono ra
nije Allah vam je ve oprostio. - A Allah prata i blag je.
(El-Maide, 101)
Ljudi su iskoristili ovu priliku da postavljaju najrazliitija
ili
pitanja, poput kocke, alkohola, milostinje, Mjeseevim mi

jenama, ratnom plijenu, pa ak i o nekim historijskim li
nostima, kao to je bio Zulkarnejn. Zbog toga, u Kur'anu se
esto ponavlja formulacija: "Pitaju te o tome i tome. Reci:
..." Ni u kom sluaju Muhammed, a.s., nije mogao unapri
jed znati koja e mu pitanja biti postavljena, pa makar se i
sama pitanja ticala zacrtane reformistike misije. Zamislite
kako bi bilo premijeru drave kada bi zakazao konferenciju
za novinare u vezi odreenog industrijskog postrojenja i
pozvao ih da mu postave koje god ele pitanje, a oni mu
postavljaju neugodna pitanja u vezi politike situacije, kri
minala i korupcije.
U asnom Kur'anu postoji dovoljno dokaza protiv teori
je o moralnoj reformi, jer je i sam Poslanik, s.a.v.s., nekoli
ko puta bio ukoren u Kur'anu. Jednom prilikom je Poslanik,
s.a.v.s., razgovarao sa uglednim Kurejijama, trudei se da
im dokae istinu islama. U jeku njegove prie, priao je sli
jepi starac po imenu Ibn Ummi Mektum, r.a., i prekinuo
Poslanika, s.a.v.s., upitavi ga neto o islamu. Muhammed,
a.s., se namrtio zbog toga i Ijutito se okrenuo, lako nije
izgovorio nijednu rije pogrde, Poslanikov potez nepanje
je ostao zabiljeen za sva vremena, jer mu je Uzvieni Allah
objavio sljedee ajete:
On (Poslanik) se namrtio i okrenuo zato to je slijepac
njemu priao! A ta ti zna - moda on eli da se oisti, ili
poui pa da mu pouka bude od koristi. Onoga koji je bogat,
ti njega savjetuje, a ti nisi kriv ako on nee da vjeruje; a
onoga koji ti urei prilazi i strah osjea, ti se na njega ne
osvre, Ne ini tako! Oni su pouka - pa ko hoe, pouie
se... (Abese, 1-12)
112
Svakome se moe desiti ovakav propust, da na kratko

zanemari siromane, ugroene i slijepe - ali se ne smije
desiti Poslaniku milosti, ije srce je uvijek bilo privreno
sirotinji! Bez trunke oklijevanja, ove objavljene ajete je
prouio pred svojim ashabima, koji su ih nauili napamet,
zapisali i sauvali za sva vremena.
Postoji jo nekoliko ajeta koji prekoravaju Poslanika,
s.a.v.s., zbog nekih njegovih poteza. U vezi njegove zakle
tve da nee vie uzimati med, objavljen mu je sljedei ajet:
0 Vjerovjesnie, zato sebi uskrauje ono to ti je Aliah
dozvolio - u nastojanju da ene svoje zadovolji? A Allah
prata i samilostan je. (Et-Tahrim, 1)
U vezi njegove elje da se osveti za Hamzinu, r.a., smrt,
objavljen je sljedei ajet:
Ako hoete da na nepravdu uzvratite, onda uinite to
samo u onolikoj mjeri koliko vam je uinjeno; a ako otrpite,
to je, doista, bolje za strpljive. (En-Nahl, 126)
Kad se pojavilo pitanje ratnih zarobljenika, objavljenje
sljedei ajet:
Nijednom vjerovjesniku nije doputeno da dri sunje
dok ne izvojuje pobjedu na Zemlji; vi elite prolazna dobra
ovoga svijeta, a Allah eli Onaj svijet. Allah je silan i mudar.
(El-Enfal, 67)
Kad je Poslanik, s.a.v.s., inio dovu za jednog licemjera,
Uzvieni Allah mu je objavio:
1 nijednom od njih, kad umre, nemoj molitvu obav
ljati, niti sahrani njegovoj prisustvovati, je r oni u Allaha
113
i Njegova Poslanika ne vjeruju i kao nevjernici oni umiru.

(Et-Tevbe, 84)
Teorija o epileptinosti
Neki se slau da je Muhammed, a.s., bio iskren i isti
noljubiv, ali tvrde da je bolovao od epilepsije (padavice),
te da je u epileptinim napadima izgovarao stihove koje
je kasnije pretoio u Kur'an. Neki orijentalisti su pokua
li izjednaiti naine silaska Objave Poslaniku, s.a.v.s., sa
simptomima epilepsije. U stvarnosti, ovo dvoje se nikako
ne moe izjednaiti, jer injenice o silasku Objave govo
re sasvim suprotno. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je ponekada
dobijao Objavu u obliku zvuka zvona. Deavalo se da mu
znoj potee sa ela dok mu dolazi Objava, iako je vani bilo
hladno. Ponekada je izgledao iscrpljen i veoma umoran.
Ovi opisi se nikako ne podudaraju sa simptomima epilepsi
je, koja je poznata kao nagli poremeaj mentalne ili fizike
funkcionalnosti, ili oboje. Napad epilepsije podrazumije
va djelimini ili potpuni gubitak svijesti, konvulzije i druge
kompleksne reakcije organizma. 70% pacijenata svoj prvi
napad epilepsije dobiju prije napunjene 20. godine, a neki
tipovi epilepsije nestaju tokom godina.
Epilepsija nije bolest, ve sindrom, pa ne postoji jedin
stven uzrok za sve tipove epilepsije. Ovaj sindrom nastaje
disfunkcijom nervnih elija, koje u organizam nekontrolisano alju elektrine signale, to se zavrava gubljenjem
svijesti ili konvulzijama. lako se uzrok teko otkriva, jer ih je
veliki broj, za 50% epileptinih napada se mogu definisati
114
primarni i sporedni uzroci. Neki od tih uzroka su: povreda

tokom roenja ili kasnije, celebralna paraliza, infekcije po
put meningitisa, parazitska infekcija, tumor na mozgu, ok
itd. Napad se moe desiti kao posljedica snanih emocio
nalnih stanja.
Poslanik Muhammed, a.s., nije imao nijedan od ovih
problema. Svima je bio poznat kao ovjek sa savrenim tje
lesnim i duevnim zdravljem, lako je ivio u stresnim vre
menima, pokazao je nevjerovatnu smirenost i pribranost.
asni Kur'an je tako nevjerovatna, velika i nenadmana
knjiga, da je jedan muslimanski psihijatar rekao: "Ako je
ovo djelo jednog epileptiara, ba bih volio da vidim jo
takvih epileptiara."
Teorija umiljenosti
Oni koji zastupaju ovu teoriju smatraju da je Mu
hammed, a.s., napisao Kur'an na osnovu svog znanja, isku
stva, mate i pod utjecajem okruenja, a da ni sam nije bio
svjestan toga. Neki nevjernici idu tako daleko da ga progla
avaju ludim (ne dao Allah).
Ova teorija je lahko oboriva. Poslanik, s.a.v.s., je do
sljedno prenosio isto uenje tokom 23 godine svoje misije.
Niko ko je umiljen, ko ivi u iluzijama i ko je lud, ne moe
biti dosljedan tako dugo u ovako komplikovanoj misiji.
Osim toga, niko ne moe sebe ubjeivati 23 godine da
dobija Objavu od Boga, a ustvari je lino autor svoje knjige.
Kur'an je pun informacija koje nije mogao izmisliti
115
nijedan ljudski um, bez obzira da li je bio genijalan ili

lud. Mekkanski murici su se konsultovali sa hrianima
i jevrejima, a nakon toga postavili nekoliko test-pitanja
Muhammedu, a.s:
Ko su bili spavai u peini?
Koja je pria o Hidru?
ta zna o Zulkarnejnu?
Odgovori na njihova pitanja su objavljeni u suri El-Kehf.
Poto su se pitanja ticala historije jevreja i hriana i bila
su potpuno nepoznata u Hidazu, postavljena su kao test
Boijem Poslaniku, s.a.v.s., o njegovom poznavanju skrive
nih stvari. Poslanik, s.a.v.s., im je rekao: "Sutra u vam dati
odgovor." Meutim, narednog dana odgovora nije bilo.
Rekao im je da dou sljedeeg dana. Meutim, Objave i
dalje nije bilo. To odlaganje je trajalo petnaest dana. Ljudi
su poeli zbijati ale na Muhammedov, a.s., raun i Objavu
koju dobija od Boga. Nakon petnaest dana, Uzvieni Allah
je preko meleka Dibrila poslao odgovore na postavljena
pitanja. Objanjenje za dugo ekanje na Objavu je dato u
sljedeim ajetima:
I nikako za bilo ta ne reci: "Uradiu to sigurno sutra!"
- ne dodavi: "Ako Bog da!" A kada zaboravi, sjeti se
Gospodara svoga i reci: "Gospodar moj e me uputiti na
ono to je bolje i korisnije od ovoga." (El-Kehf, 23-24)
lako mu je odlaganje Objave teko padalo, ono je,
ustvari, pomoglo Poslaniku, s.a.v.s. Kurejije su mislili:
"Ako je Muhammed izmislio sve do sada iz Kur'ana, nee
116
mu biti teko brzo izmisliti odgovore i na ova pitanja." Ka

snije, kad su mu odgovori doli putem Objave, neprijatelji
su uutkani.
Osim to su nevjernicima prueni odgovori na postav
ljena pitanja, asni Kur'an donosi nove informacije, koje
nijedan ljudski um nije mogao izmisliti ni svjesno ni pod
svjesno. Historijske injenice o Zulkarnejnu i gradu Ihramu
su prije toga bile potpuno nepoznate Poslaniku, s.a.v.s., i
njegovim savremenicima. Kur'an iznosi veliki broj predskazanja buduih dogaaja, koji su se kasnije obistinili. Nau
ne injenice, koje su otkrivene i dokazane mnogo vijekova
nakon objave Kur'ana, u vrijeme Muhammeda, a.s., su bile
potpuno nepoznate.
Teorija o prepisivanju iz Biblije

Neki kritiari tvrde da je Muhammed, a.s., iako nije iz
mislio i napisao Kur'an, dobijao sve potrebne informacije
iz ljudskih izvora i da je prepisivao i adaptirao svete knjige
drugih religija. U nastavku navodimo nekoliko zabluda u
vezi sa tim.
Muhammed je uio Kuran od rimskog kovaa
Ova zabluda se pojavila jo u vrijeme Muhamme
da, a.s. Neki murici su ga optuili da odlazi u predgrae
Mekke jednom Rimljaninu, koji je bio hrianin, i od njega
uio kako da pie Kur'an. asni Kur'an je jasno odgovorio
na ovu zabludu:
117
Mi dobro znamo da oni govore: "Pouava ga jedan

ovjek!" Jezik onoga zbog koga oni krivo govore je je
zik tuina, a ovaj Kur'an je na jasnom arapskom jeziku.
(En-Nahl, 103)
Kako moe osoba koja govori stranim jezikom i jedva
da malo poznaje arapski biti izvor Kur'ana, koji je napisan
na istom i elokventnom arapskom jeziku!? Smatrati da je
ovaj rimski kova poduavao Poslanika, s.a.v.s., je donekle
slino vjerovanju da je kineski doseljenik u Englesku, koji je
jedva poznavao engleski jezik, diktirao ekspiru ta da pie.
Muhammed je uio Kuran kod
Vereke, Hatidinog roaka
Muhammed, a.s., se veoma rijetko susretao sa jevrejskim i hrianskim uenjacima. Najistaknutiji hrianski
uenjak sa kojim je imao kontakt bio je slijepi starac po
imenu Vereka ibn Neufel, roak Poslanikove, s.a.v.s., su
pruge Hatide, r.a. lako je bio Arap, Vereka je prihvatio
hrianstvo i bio veoma dobar poznavalac Novog zavjeta.
Poslanik, s.a.v.s., imao je samo dva susreta sa njim. Prvi
put ga je vidio prije poslanike misije, dok je Vereka obav
ljao molitvu kod Kabe. Tom prilikom je Poslanika, s.a.v.s.,
poljubio u elo, u znak panje. Drugi put ga je vidio nakon
to mu je dola prva objava. Vereka je umro tri godine ka
snije, a Muhammedova, a.s., misija je trajala jo dvadeset
godina.
V|l HA /A SVA VRI MENA / Ko je autor Kurana_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _
Muhammedje esto razgovarao

sa jevrejima i hrianima
Istin.i je da je Poslanik, s.a.v.s., imao razgovore i relii *.11.I- diskusije sa jevrejima i hrianima. Meutim, sve to
'* dokidalo nakon njegovog dolaska u Medinu, 13 godi
li. i od poetka objavljivanja Kur'ana. Podvala da su upravo
i mi bili izvor njegove inspiracije za Kur'an je apsurdna, jer
m * d(*avalo sasvim suprotno: on je njih upoznavao sa de
vinu ljama u njihovom vjerovanju i pozivao ih da prihvate
flsti monoteizam koji samo islam prua. Mnogi od njih su
prihvatili islam.
Muhammed je uio Kuran od jevreja i
liriana koje je upoznao van granica Arabije
Svi historijski podaci pokazuju da je Allahov Posla
nik, s.a.v.s., prije poslanike misije samo tri puta izaao iz
Mekke:
- putovao je sa majkom u Medinu kad je imao est go
dina;
- pravio je drutvo amidi Ebu Talibu na njegovom tr
govakom putu u Siriju kad je imao izmeu 9 i 12 godina;
- predvodio je Hatidinu trgovaku karavanu do Sirije
kad je imao 25 godina.
Van svake pameti je smatrati da je Kur'an rezultat nje
govih nasuminih susreta sa jevrejima i hrianima koje je
upoznao tokom ova tri putovanja.
119
D r . Z a k ir N aiic
Logiki dokazi da Poslanik, s.a.v.s., nije

uio Kuran od Jevreja i hriana
Poslanikov svakodnevni ivot je bio otvorena knjiga
koju su svi mogli itati, u tolikoj mjeri da su objavljeni ajeti
koji su vjernicima naredili da Poslaniku obezbijede malo
privatnosti. Daje, kojim sluajem, imao susrete sa ljudima
koji bi ga poduavali ta da govori u ime Objave, to ne bi
moglo ostati skriveno od ashaba.
Najugledniji Kurejije koji su ga u stopu slijedili, bili su
pametni i otroumni ljudi. Da su primjetili bilo ta sumnji
vo, ne bi ga slijedili. Ipak, prihvaali su islam tokom cijele
Muhammedove, a.s., poslanike misije.
Poslanikovi neprijatelji su paljivo posmatrali svaki nje
gov potez i susret, eznui za dokazom kojim bi ga optuili
da je laac. Meutim, svih godina poslanike misije nisu
mogli nai nijedan dokaz da se Poslanik, s.a.v.s., tajno sa
stajao sa jevrejima i hrianima.
Nezamislivo je da neko bude autor Kur'ana, a da se po
miri sa injenicom da za kur'anski tekst ne dobije nikakvo
priznanje.
Dakle, historijski i logiki je nemogue dokazati da je
Kur'an djelo bilo kojeg ovjeka.
Poslanik, s.a.v.s., je bio nepismen
Teorija da je Muhammed, a.s., prepisivao Kur'an iz dru
gih izvora moe se opovrgnuti samo jednom historijskom
120
("Injenicom: on nije znao ni itati ni pisati. Uzvieni Allah u

Kur'anu kae:
Ti prije nje nijednu knjigu nisi itao, a nisi je ni desnom
nikom svojom pisao; inae, posumnjali bi oni to lai govore. (El-Ankebut, 48)
Uzvieni Allah je znao da e nevjernici sumnjati u vje
rodostojnost asnoga Kur'ana i pripisivati autorstvo Muhammedu, a.s. Iz Svoje savrene mudrosti, za posljednjeg
poslanika je odabrao osobu koja je bila ummij, Muhammeda, s.a.v.s., koji nije znao ni itati ni pisati. Tako je od ne
vjernika i cinika oduzet svaki argument da je on koristio
svete knjige jevreja i hriana, a zatim te informacije napi
sao savrenim stilom na istom arapskom jeziku. Uzvieni
Allah potvruje:
Onima koji e slijediti Poslanika, vjerovjesnika, koji nee
znati itati ni pisati, kojeg oni kod sebe, u Tevratu i Indzilu,
zapisana nalaze. (El-A'raf, 157)
ak i Biblija spominje proroanstvo o vjerovjesniku koji
ne zna ni itati ni pisati:
A dadne li se Knjiga nekomu to ne zna ni itati ni pisa
ti... (Isaija, 29:12)
asni Kur'an na ak etiri mjesta naglaava da Vjerovjesnik, s.a.v.s., nije bio vjet pismu.
Tada nije postojala Biblija na arapskom
U vrijeme Poslanika, s.a.v.s., nije bilo arapske verzije Bi
blije. Najranija verzija Starog zavjeta pripisuje se sveeniku
Saadiasu Gaonu, 900. godine nove ere, vie od 250 godina

nakon smrti Muhammeda, a.s. Najstariju verziju Novog za
vjeta na arapskom jeziku je napisao Erpenius 1616. godi
ne, hiljadu godina nakon smrti naeg Vjerovjesnika, s.a.v.s.
Slinosti izmeu Kurana i Biblije
To to postoje slinosti izmeu Kur'ana i Biblije ne zna
i da je jedno prepisivano od drugog. Ustvari, to dokazuje
drugu injenicu: obije knjige imaju zajedniko porijeklo,
jer i Biblija sadri tekstove koji su nekada bili dio Boije
Objave, lako su sve objave prije Kur'ana pretrpjele ote
enja zbog ljudskih intervencija, dijelovi teksta su ostali
sauvani, i otuda slinost sa Kur'anom.
Istina je da postoje slini tekstovi u Kur'anu i Bibliji, ali
to ne moe biti dokaz da je Muhammed, a.s., prepisivao
od jevreja i hriana. Ako je to dokaz, onda ni Isus/lsa, a.s.,
nije bio pravi poslanik, poto se Novi zavjet u mnogim tek
stovima poklapa sa Starim zavjetom.
Kada neko neto prepie, on nipoto nee rei da je
prepisao, a jo manje - od koga. Muhammed, a.s., je u
Kur'anu koji mu je objavljen izrazio priznanje svim prija
njim poslanicima i objavama koje su im dolazile.
Muslimani vjeruju u etiri Boije knjige
Poznata su nam imena etiri Boije knjige: Tevrat, Zebur, Indil i Kur'an. Tevrat je knjiga koja je objavljena Musau, a.s., Zebur je objavljen Davudu, a.s., Indil lsau, a.s.,
122
V)l RA ZA SVA VREMENA / Ko je autor Kurana
i Kur'an je posljednja i konana Boija objava, sa kojom je

doao posljednji vjerovjesnik, Muhammed, s.a.v.s.
Sastavni dio islama je vjerovanje u sve Boije poslanike
I Objave. Dananja Biblija sadri pet knjiga Starog zavjeta,
koje se pripisuju Musau, a.s., Psalme, koji se pripisuju Davudu, a.s., i etiri evanelja Novog zavjeta. Meutim, nita
od toga nije Tevrat objavljen Musau, a.s., Zebur objavljen
Davudu, a.s., niti je bilo koje evanelje onaj Indil koji je
objavljen lsau, a.s. Moda ovi biblijski tekstovi sadre dio
Boijih rijei, ali one nipoto nisu autentina Objava koja je
dola Boijim poslanicima.
asni Kur'an sve Boije poslanike svrstava u jedno brat
stvo. Svi su imali istu poslaniku misiju i potpuno istu sr
Objave. Zbog toga, temeljna uenja svih velikih religija nisu
kontradiktorna, ak iako su njihovi sljedbenici tokom vijekova znaajno izmijenili vei dio svetih knjiga, zato to im je
izvor isti: Objava od Uzvienog Allaha. Kur'an naglaava da
Boiji poslanici nisu odgovorni za promjene koje su nastale
u tim knjigama, ve njihovi sljedbenici, koji su dijelove Obja
ve zaboravili a neke dijelove namjerno izmijenili ili izbrisa
li. Kur'an se, stoga, ne moe smatrati takmacem knjigama
objavljenim Musau, Davudu i lsau, a.s., ve kao knjiga koja
ih objedinjuje, usavrava i isti od ljudskih interpretacija.
Jedno od imena asnoga Kur'ana je Furkan - Rastavlja isti
ne od neistine. Objavljen je da napravi jasnu razliku izmeu
Boanskog i ljudskog u knjigama drugih religija.
Nauna usporedba Kurana i Biblije

Stvaranje kosmosa za est dana
Prema prvom poglavlju Postanka, prve biblijske knjige,
univerzum je stvoren za est dana koji traju po 24 sata.
Prema asnom Kur'anu, univerzum je, takoer, stvoren za
est dana. Meutim, rije koja se koristi za dan je jeum. U
arapskom jeziku, rije jeum ima dva znaenja. Jedno zna
enje je obini dan koji traje 24 sata. Drugo znaenje je
epoha, veoma dug period. Kur'an govori o stvaranju uni
verzuma za est veoma dugih perioda, to savremena na
uka ne odbacuje. Prema naunim saznanjima, stvaranje
kosmosa je trajalo nekoliko milijardi godina, to je direk
tno suprostavljeno biblijskom konceptu o stvaranju za est
obinih dana. Ako je Muhammed, a.s., prepisivao iz Bibli
je, zato nije prepisao ovu katastrofalnu greku?
Prvo je nastao dan a zatim Sunce
Postanak, 1:3-5, kae da su dan i no nastali prvog dana
stvaranja. Kretanje svjetlosti, koja uzrokuje fenomen dana
i noi, je kompleksna pojava nastala na osnovu reakcija
u zvijezdama, koje su, prema Postanku, 1:14-19, nastale
tek etvrtog dana. Potpuno je nelogino da dan i no, koji
su posljedica emitovanja svjetla sa Sunca, nastanu prvog
dana, a da sam izvor svjetlosti nastane etvrtog dana. Ju
tro i veer su fenomeni koji su mogui samo ako prije njih
postoji izvor svjetlosti, Sunce, oko kog se Zemlja okree.
124
V|l HA /A \VA VREMENA / Ko je autor Kurana
Akt t |t> Muhammed, a.s., kopirao tekstove iz Biblije, kako je

/n.io da treba izostaviti ovu nenaunu apsurdnost!?
Stvaranje Zemlje, Sunca i Mjeseca
Zemlja i Mjesec su dio Sunevog sistema i od njega su
n.istali. Meutim, prema Bibliji to nije tako. U Postanku,
1:9-13, kae se da je Zemlja stvorena treeg dana, a u sti
hovima 14-19, se tvrdi da su tek etvrtog dana stvoreni
Sunce i Mjesec. To je kontradiktorno opepoznatim nau
nim injenicama o porijeklu i nastanku Sunevog sistema.
Vegetacija stvorena treeg, a Sunce etvrtog dana
Postanak u prvom poglavlju kae da je sav biljni svi
jet - trave, cvijee i drvee - nastao treeg dana, a Sunce
tek etvrtog. Kako je mogue da su se biljke pojavile prije
pojave Sunca!?
Ako je Muhammed, a.s., lino napisao Kur'an i ako je
kopirao Bibliju, kako je mogao znati da ovu apsurdnost tre
ba izbaciti i ne prepisivati je? Pogledajte Kur'an - u njemu
ne postoji nijedna kontradikcija.
I Sunce i Mjesec su izvori svjelosti?
Tako Biblija kae. U Postanku, 1:16, stoji:
I
naini Bog dva velika svjetlila - vee da vlada danom,
manje da vlada nou.
125
D r . Z ak ir N a ik
Danas nam nauka kae da Mjesec ne posjeduje svoju

svjetlost, ve se od njega odbija Suneva svjetlost. asni
Kur'an to potvruje, pa ga naziva Refleksijom. Tvrditi da
je Muhammed, a.s., tokom prepisivanja iz Biblije ispravio
ove nenaune tvrdnje je van svake pameti.
Adam/Adem, a.s., prvi ovjek na Zemlji,
je ivio prije 5.800 godina?
Ako saberete brojke u Bibliji, doi ete do takvog za
kljuka. Uvjerite se i sami:
1948 godina je, prema Bibliji, prolo od Adama do
Abrahama;
oko 1800 godina je prolo od Abrahama do Isusa;
od Isusa do danas je prolo 2000 godina.
Kad ove godine saberete, dobijate oko 5.800 godina od
prvog ovjeka do danas. Interesantno je da je i jevrejski
kalendar star oko 5.800 godina.
Ogroman broj arheolokih i antropolokih dokaza po
tvruju da su ljudi ivjeli prije mnogo desetina hiljada go
dina i da nisu nastali tek prije 5.800 godina, kao to tvrdi
Biblija.
asni Kur'an ni u ovom sluaju ne protivrjei naunim
injenicama, poto govorei o Ademu, a.s., ne spominje
prije koliko godina se pojavio na Zemlji.
126
Nuh, a.s., i Potop

Govorei o Potopu, Biblija u knjizi Postanak, u poglav
ljima 6-8, naglaava da je velikom poplavom uniteno sve
ivo na Zemlji, a da su preivjeli samo Noa i njegovi saputnici na barci. U tom opisu se, ak, sugerira da se Potop de
sio 1656 godina nakon Adama, tj. 292 godine prije roenja
Abrahama, kada je Noa imao 600 godina. To znai da se,
prema Bibliji, Potop desio u 22. ili 21. vijeku prije nove ere.
Sve u ovoj prii je kontradiktorno naunim injenica
ma. Prema arheolokim dokazima, u 21. vijeku prije nove
ere je ivjela 11. egipatska dinastija i 3. babilonska. Nita u
nalazima iz tog perioda ne ukazuje da se desila bilo kakva
prirodna nepogoda i da je progres tih civilizacija bio ugro
en. Prema Bibliji, tada je cijeli svijet uniten Potopom.
S druge strane, kur'ansko kazivanje o Potopu se uope
ne sukobljava sa naunim injenicama. Prvo, govorei o
Nuhu, a.s., i Potopu, Kur'an ne spominje datum dogaa
ja. Drugo, Kur'an ne govori o Potopu kao globalnom feno
menu, ve eksplicitno naglaava da se on desio kao kazna
samo Nuhovom narodu.
Zato, nelogino je tvrditi da je Muhammed, a.s., priu
0 Noi/Nuhu, a.s., pozajmio iz Biblije, a da je tokom prepisi
vanja ispravio sve historijske greke u biblijskom kazivanju
1naveo nauno tanu priu.
Musa, a.s., i Faraon

Kur'anska i biblijska kazivanja o Mojsiju/Musau, a.s., i
Faraonu su veoma slina. Musa, a.s., je sa svojim narodom
preao preko Crvenog mora, koje se otvorilo da bi Izraelani mogli bezbijedno prei. Dok je iao u potjeru za njima,
Faraon i njegova vojska su se utopili, jer se more nad njima
zatvorilo. U tome se slau i Kur'an i Biblija. Meutim, asni
Kur'an iznosi jo jednu zanimljivu informaciju o Faraonu,
koja nije spomenuta u Bibliji:
Danas emo izbaviti samo tijelo tvoje da bi bio pouan
primjer onima poslije tebe - ali mnogi ljudi su ravnoduni
prema Naim poukama. (Junus, 92)
Dr. Maurice Bucaille je nakon opsenog istraivanja
utvrdio da je Ramses II, faraon koji se u Bibliji spominje,
zapravo umro jo ranije, tokom Musaovog boravka u Medjenu. Ramsesov sin Merneptah ga je naslijedio i postao
Faraon. Merneptah je, ustvari, Faraon koji se utopio dok
je proganjao Musaa, a.s., i njegov narod. 1898. godine je u
Dolini kraljeva pronaeno njegovo mumuficirano tijelo. Dr.
Bucaille je 1975. godine dobio dozvolu da detaljno ispita
njegovo tijelo. Analize su pokazale da je Merneptah umro
nasilnom smru, prouzrokovanom utapanjem. Kur'ansko
predskazanje da e Faraonovo tijelo ostati sauvano da bi
potonje generacije uzele pouku se obistinilo, jer se njego
vo tijelo i dalje uva u muzeju u Kairu.
Dok se bavio ovim istraivanjem, dr. Bucaille je bio hrianin. Kasnije je napisao knjigu Biblija, Kur'an i nauka, u
128
Vjl RA ZA SVA VREMENA / Ko je autor Kurana
kojoj je priznao da autor Kur'ana ne moe biti ovjek, ve

ledino Sveznajui Stvoritelj. Prihvatio je islam.
Sve navedeno je dovoljan dokaz da Kur'an nije kopija
Itiblije. Naprotiv, Kur'an je Furkan - rastavljao istine od ne
istine i od podvala. Kur'an je jedini kriterijum na osnovu
kog se moe utvrditi ta je u Bibliji ostalo od Boije objave
.1 ta su ljudske interpretacije.
A tebi (Muhammede) objavljujemo Knjigu, samu istinu,
da potvrdi knjige prije nje objavljene i da nad njima bdi. I ti
Im sudi prema onome to Allah objavljuje i ne povodi se za
prohtjevima njihovim, i ne odstupaj od Istine koja ti dolazi.
(El-Maide, 48)
Kuran nije knjiga koja kazuje prie
Za razliku od drugih religijskih knjiga, asni Kur'an ima
jedinstven stil naracije, koji nije nalik nijednom ljudskom.
Sve knjige, izuzev Kur'ana, slijede potpuno isti ablon po
kojem se piu prie i opisuju dogaaji. Prie koje piu ljudi
poinju slinim stilom: "Nekada davno...", "Jednom u dale
koj zemlji...", "Bila dva ovjeka..." i slino.
Evo kako izgledaju prve reenice biblijskih knjiga:
U poetku (nekada davno) stvori Bog nebo i Zemlju...
(Postanak, 1:1)
U poetku (nekada davno) bijae Rije, i Rije, bijae u
Boga, i Bog bijae Rije. (Ivan, 1:1)
Ovako glasi rodoslovlje (porijeklo, poetak) Isusa Hrista
129
D r . Z ak ir N aik
sina Davidova, sina Abrahamova... (Matej, 1:1)

U Ramataim Sofimu (nekada davno) ivio jedan ovjek
iz gore Efraimove po imenu Elkana... (Prva Samuelova, 1:1)
(Nekada davno) Kralj David je bio ostario i postao vre
mean. Premda su ga pokrivali, nije se mogao ugrijati.
(Prva kraljevima, 1:1)
Bilo je u dane Ahasvera (nekada davno), onoga Ahasvera, koji je vladao od Indije do Etiopije nad sto dvadeset
i sedam pokrajina... (Estera, 1:1)
Sve prie u religijskim knjigama imaju poetak i kraj, tj.
ljudski stil naracije kroz cijeli tekst. Te prie sadre historij
ske podatke, hronoloki poredane. Tako ljudi govore i piu.
Kur'an je, meutim, jedinstvena knjiga. Prvo ta je od
Kur'ana objavljeno bile su rijei:
itaj, u ime Gospodara tvoga, koji stvara, stvara o
vjeka od ugrukal itaj, plemenit je Gospodar tvoj, Koji
pouava peru, Koji ovjeka pouava onome to ne zna.
(El-Alek, 1-5)
Sura El-Alek je 96. po redu u Kur'anu. Objavljivanje
Kur'ana nije zapoeto priom "iz poetka". Isto se moe
rei i za prvu kur'ansku suru, El-Fatihu:
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnogl
1. Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova,
2. Milostivom, Samilosnom,
130
3. Vladaru Dana sudnjeg.

4. Tebi se klanjamo i od Tebe pomo traimo!
5. Uputi nas na Pravi put,
6. na Put onih kojima si milost Svoju darovao,
7. a ne onih koji su protiv sebe srdbu izazvali, niti onih
koji su zalutali! (El-Fatiha, 1-7)
Druga sura/poglavlje poinje ovako:
1. ElifLam Mim.
2. Ova Knjiga, u koju nema nikakve sumnje, uputstvo je
svima onima koji se budu Allaha bojali;
3. onima koji u nevidljivi svijet budu vjerovali i molitvu
obavljali i udjeljivali dio od onoga to im Mi budemo da
vali;
4. i onima koji budu vjerovali u ono to se objavljuje
tebi i u ono to je objavljeno prije tebe, i onima koji u Onaj
svijet budu vrsto vjerovali.
5. Njima e Gospodar njihov na Pravi put ukazati i oni
e ono to ele ostvariti.
6. Onima koji nee da vjeruju doista je svejedno - opominjao ih ti ili ne opominjao - oni nee vjerovati.
7. Allah je zapeatio srca njihova i ui njihove, a pred
oima njihovim je koprena; njih eka patnja golema.
(El-Bekare, 1-7)
131
D r . Z ak ir N aik
Ne postoji nijedna druga religijska knjiga na cijelom

svijetu koja je pisana ovakvim, Boanskim stilom. ak su
i prijanje Boije objave vremenom zagubljene ili iskrivlje
ne. Kur'an je potpuno oivana Boija knjiga, koju je melek
Dibril objavom prenosio Muhammedu, a.s. On je, zatim,
sve to mu je objavljeno prenosio svojim ashabima, koji
su Kur'an zapisivali, uili napamet i provjeravali naueno
pred Boijim Poslanikom, s.a.v.s. Nijedna od 114 kur'anskih
sura/poglavlja nije pretrpjela ni najmanju izmjenu ve vie
od 14 vijekova.
Kur'an je posljednja Boija objava. Bavi se svim pitanji
ma bitnima za ljude u svakom vremenu i prostoru. U nje
mu su objanjeni principi mudrosti, doktrine, oboavanja i
zakona. Pouava nas pravednosti i zdravom ekonomskom
sistemu. Meutim, njegovo glavno obiljeje je regulisanje
odnosa na relaciji Stvoritelj - stvorenja.
Svrha Kur'ana nije da pria prie i beskrajne historijske
podatke sa udnim imenima. On itatelja navodi na razmi
ljanje. U njemu se objedinjuju vjera, moral, pravni propi
si, savjeti, mudrosti, naredbe, zabrane i jasni dokazi Isti
ne. On donosi radosne vijesti onima koji prihvaaju istinu
i upozorava nemarne i grijenike. Prie o davno nestalim
civilizacijama imaju za cilj podstaknuti nas na razmiljanje
o Boijim znakovima, koji su vidljivi na svakome mjestu.
VjERA ZA SVA VREMENA / Ko je autor Kurana
Muhammed, a.s., ne moe biti

istovremeno i laov i luak
Specifina grupa "istraivaa" kae: "Moemo sa sigur
nou rei da je Muhammed imao mentalni poremeaj."
Ubijeeni su da je on na neki nain bio zaveden. Na kraju
svoje prie i argumentacije kau: "Zbog svega toga, sma
tramo da je taj ovjek bio i laov." (Ne dao Allah!) Priu
zapoinju tvrdnjom da je bio lud, a zavravaju stavom da je
bio laov. Sami sebe hvataju u lai, jer nikako da razumiju
da osoba ne moe biti i luak i laov istovremeno. Ako je
neko lud, on sve govori iz ubjeenja i ne koristi lai. Uko
liko je neko laov, on planira koju e la izgovoriti, a cijela
njegova pria ima odreenu svrhu. Nijedan od njihovih ar
gumenata nije odriv.
Muhammed, a.s., ne moe biti istovremeno
i obmanjiva i falsifikator
Druga grupa ljudi je slina prethodnoj. Govore da je
Poslanik, s.a.v.s., bio obmanjiva, jer kad god bi mu neko
postavio pitanje govorio bi da mu je melek Dibril donio
odgovor. Ista grupa ljudi u drugim nastupima govori da
je Muhammed, a.s., bio falsifikator, jer je na postavljena
pitanja odgovarao tako to bi sakupio najbolje odgovore
iz drugih religijskih knjiga. Poput prethodne grupe, i ova
sama sebe obmanjuje jer zaboravljaju da osoba ne moe
biti istovremeno i obmanjiva i falsifikator.
Osoba koja je obmanuta i druge obmanjuje je ubijeena
da mu melek dostavlja objavu I na svako pitanje odmah

odgovara, ne razmiljajui o tome da li je odgovor taan
ili pogrean. Falsifikator, sa druge strane, trai najbolji
mogui odgovor na postavljeno pitanje istraujui druge
knjige, samo da bi dokazao da je dostojan povjerenja. Svi
koji zastupaju obije teze ne shvaaju da se, ustvari, kreu u
zaaranom krugu svojih lai.
asni Kur'an odgovara na sve ove zablude i podvale.
Pa zato oni ne razmisle da njima poslani poslanik nije
lud; on samo otvoreno opominje. (El-A'raf, 184)
Ti (Muhammede) nisi, milou Gospodara svoga, lud.
(El-Kalem, 2)
A va drug (Muhammed) nije lud. (Et-Tekvir, 22)
Mitomanija
Jedna grupa ljudi smatra da je Muhammed, a.s., patio
od mitomanije. Mitomanija je psihiki poremeaj u kome
osoba govori lai a zatim povjeruje u njih. Kur'an govori o
injenicama - stvarima koje su stvarne i koje moete u sva
ko doba provjeriti. Mitomanik to ne moe, jer mu injenice
predstavljaju problem. Psiholozi se protiv takvog poreme
aja bore postavljanjem pitanja koja bolesnika suoavaju
sa injenicama. Naprimjer, ako bolesnik tvrdi: "Ja sam kralj
Engleske!", psiholog mu nee odmah rei: "Ti si lud.", nego
e ga kroz pitanja suoiti sa injenicama:
"Kae da si kralj Engleske? Moe li mi rei gdje se sada
134
V|l RA ZA SVA VREMENA / Ko je autor Kurana
nalazi tvoja kraljica?" Mitoman e pokuati izmisliti odgo

vor: "Kraljica je otputovala kod majke." Psiholog nastavlja:
"Gdje ti je premijer?" a mitoman odgovara: "Umro je." Na
pitanje: "Gdje ti je garda?" moda nee moi odgovoriti jer
e se konano suoiti sa injenicom. Rei e: "Izgleda da
zaista nisam kralj Engleske..."
Na isti nain, asni Kur'an itatelje suoava sa inje
nicama koje mogu provjeriti i na taj nain se bori protiv
njihove umiljenosti. esti su ajeti sa formom slinoj ovoj:
"O ljudi, vi kaete to i to, a zar ne znate to i to..."
Nove informacije u Kuranu
asni Kur'an ima jedinstven nain informiranja italaca
o neemu to ranije nisu znali. Na cijelom svijetu ne posto
ji knjiga sa takvim stilom. Postoje drevni spisi sa mnotvom
historijskih podataka, ali se u njima navode izvori informa
cija i ljudi koji ih prenose. Kur'an, meutim, kae: "Ovo su
informacije koje ranije niste poznavali. Provjerite, pa ete
se uvjeriti u njihovu istinitost." Naprimjer, Uzvieni kae:
To su nepoznate vijesti koje ti Mi objavljujemo; ni ti ni
narod tvoj niste prije ovoga nita znali. Zato budi strpljiv,
ishod e, zaista, u korist estitih biti. (Hud, 49)
Objavljujui ti ovaj Kur'an, Mi tebi o najljepim doga
ajima kazujemo iako prije njega nisi, doista, nita znao.
(Jusuf, 3)
Zanimljivo je da dok je trajalo objavljivanje Kur'ana,
niko nije javno ustao i rekao: "Grijei, Muhammede! Ja
135
sam, takoer, Arap, a ove informacije sam znao od ranije!"

Da je Muhammed, a.s., autor Kur'ana, bilo bi ravno samoubistvu nadmeno izazivati sve ljude informacijama koje bi
neko od njih mogao poznavati, rijeima: "A o ovome nita
niste znali." Ipak, niko se nije usudio istupiti protiv ovog
izazova.
Kuran je obmana
Oni koji se ne mire sa injenicom da je Kur'an objava
od Gospodara svjetova, dolaze sa beznadenom idejom da
je on obmana. Ako je to obmana, ta je njeno porijeklo? O
emu nas obmanjuje? Gdje tano lei ta obmana? Niko ne
moe nai nijednu obmanu - jer ne postoji.
Svjesno brane svoju zabludu
Neki ljudi bez razmiljanja donesu neku pogrenu od
luku i stav o nekome. Ovako izgleda njihovo razmiljanje:
"Mislim da m ije ovaj ovjek neprijatelj. Nemam razloga ni
dokaza, ali vjerujem da mi je neprijatelj, pa u se prema
njemu ophoditi kao prema neprijatelju. Poto ja tako na
stupim, on e se braniti od mene kao od svog neprijatelja,
pa u imati razlog i dokaz da ga proglasim neprijateljem."
To je mehanizam odbrane svojih nakaradnih stavova. Ljudi
zauzimaju pogrean stav, a onda na svaki mogui nain tra
e dokaz da obmane sebe i druge u ispravnost tog stava.
VJI KA ZA SVA VREMENA / Ko je autor Kurana
Objava ne protivrjei razumu

Prema asnom Kur'anu, Objava je u skladu sa razu
mom. Sve to je u Kur'anu objavljeno je podlono provjeri,
raspravi i razgovoru. Da je Objava iznad razuma i nedo
stupna njemu, ne bismo se mogli odluiti koju religijsku
knjigu slijediti. Imam Gazali je, s pravom, rekao: "Vjera i
razum se ne mogu sukobiti, jer su oboje dar od Allaha."
Kuran podstie na diskusiju
Mnogi muslimani vjeruju da Kur'an ne dozvoljava nika
kvu raspravu u vezi temeljnih istina vjere, pa se uzdravaju
od toga. Meutim, asni Kur'an podstie zdravu diskusiju:
zivaj i s njima ne najljepi nain raspravljaj! (En-Nahl, 125)
Odgovori na veinu pitanja i sumnji u vezi kur'anskih
uenja se nalaze u samome Kur'anu. Arapska rije kalu/
oni govore se u Kur'anu spominje 332 puta, a rije kul/reci
(Muhammede) takoer 332 puta.
Crpljenje svih alternativa
To je jedan od pristupa asnoga Kur'ana. On je Objava
Sveznajueg, Gospodara svjetova. Ako ne vjerujete da je
tako - kaite argumentirano ta je onda? Neko objanjenje
mora postojati. Kur'an je zapisan, moete ga itati kad
god elite. U njemu se kae da je Boija rije. Ako nije,
ta je? Tokom vijekova, koji god drugaiji odgovor su ljudi
137
izmiljali, uz dokaze je opovrgnut. Govorili su da ga je

Muhammed, a.s., lino napisao radi slave, moi, ugleda,
ujedinjenja Arapa i slino. Nita od ovoga nije dokazano,
naprotiv! Govorili su da ga je napisao luak, epileptiar
i obmanjiva. Nijedna od ovih ideja nema utemeljenja u
zdravoj logici. Sve alternative su iscrpljene.
Kur'an vas mora zadiviti, jer ga nikako ne moete dis
kvalificirati, sa koje god strane da mu priete!
Ha Mim.
Knjigu objavljuje Allah, Silni i Mudri! (El-Dasija, 1-2)
Svim skepticima, Kur'an odgovara da je on Objava od
Uzvienog Allaha. U to se moete uvjeriti na mnogo mjesta
u asnome Kur'anu: El-En'am, 19; El-En'am, 72; Jusuf, 1-2;
Taha, 113; En-Neml, 6; Es-Sedde, 1-3; Jasin, 1-3; Ez-Zumer, 1; Gafir, 2; Er-Rahman, 1-2; El-Vakia, 77-80; El-lnsan,
23, i tako dalje.
Test neispravnosti
Ovo je pristup koji danas koristi nauna javnost. Mnogi
ljudi dolaze sa novim teorijama, ali se struna javnost ne
zamara njima. Imaju razlog i opravdanje za to. Ko god doe
sa novom teorijom, naunici mu poruuju: "Ne zamarajte
nas svojim idejama i novim teorijama, ukoliko ne donesete
pravila na osnovu kojih je moemo proglasiti lanom." To
je takozvani "test neispravnosti".
Kada je Albert Einstein doao sa teorijom relativiteta,
138
V|l KA ZA SVA VREMENA / Ko je autor Kurana
nlko je nije odmah prihvatio, niti ga je bilo ko proglasio

vrlikim naunikom zbog nje. Naunicima je trebalo est
Kodina da ispitaju testove neispravnosti koje im je on li
no dao, rekavi: "Smatram da kosmos funkcionira na ovaj
nain. Meutim, ako se dokau ove tri stvari - onda nisam
u pravu." - pa je naveo tri sluaja u kojima njegova teorija
prestaje vaiti. Zbog samog njegovog pristupa, naunici su
obratili panju na njegovu teoriju.
asni Kur'an, takoer, nudi nekoliko testova neisprav
nosti. Neki su bili namijenjeni savremenicima Boijeg Po
slanika, s.a.v.s., a drugi su za sva vremena. Poruuje ne
vjernicima da, ukoliko ele dokazati neispravnost Kur'ana,
dokau neke stvari o njemu.
Nijedna druga religijska knjiga na svijetu ne nudi bilo
kakav test neispravnosti. Slobodno upitajte bilo kog ue
njaka drugih religija: "Postoji li u vaoj vjeri neto to bi je
opovrgnulo ukoliko bi se pokazalo tanim?" Sumnjam da
biste dobili adekvatan odgovor. Ne moete samo dokazi
vati da je vae vjerovanje ispravno. Morate ljudima pruiti
ansu da dokau da niste u pravu. asni Kur'an ih ima ne
koliko:
1) Sluaj Ebu Leheba
Muhammed, a.s., je imao amidu poznatog po nadim
ku Ebu Leheb/Otac plamena, zbog njegove ustre naravi.
Bio je zakleti neprijatelj islama. Imao je obiaj pratiti Vjerovjesnika, s.a.v.s., i njegove razgovore sa ljudima. Koji god
ovjek je razgovarao sa Vjerovjesnikom, Ebu Leheb bi ga
izdvojio i rekao mu: "ta ti je Muhammed govorio? Ako je
139
rekao da je neto bijelo, smatraj da je crno! Ako je rekao

da je jutro, smatraj da je no! ta god ti Muhammed kae,
smatraj suprotno."
111. sura u Kur'anu je posveena njemu:
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!
1. Neka propadne Ebu Leheb, i propao je!
2. nee mu biti od koristi blago njegovo, a ni ono to je
stekao,
3. ui e on, sigurno, u vatru rasplamsalu,
4. i ena njegova, koja spletkari;
5. o vratu njenom bie ue od liine usukane!
Ova sura predskazuje da e Ebu Leheb biti nevjernik
cijelog ivota, tj. da nikada nee prihvatiti islam i da e ui
u Dehennem. Ova sura je objavljena deset godina prije
njegove smrti. Umro je kao nevjernik. U toku tih deset go
dina, mnogi njegovi prijatelji su prihvatili islam, ali on je
ostao uporan u svom nevjerovanju. Ebu Leheb je bio lukav
i pronicljiv. Koristio je svaku priliku da omalovai Boijeg
Poslanika, s.a.v.s., i njegove ashabe. Ipak, nije skontao ne
to: sve to je trebao uraditi jeste da bar lano obznani
svoj prelazak na islam. Time bi mnogim ljudima dokazao
da je ova sura lana, jer tvrdi da on nikada nee postati
musliman. Imao je punih deset godina vremena da razmi
lja o tome, ali ipak to nije uradio. Sa druge strane, ko bi se
usudio sa sigurnou tvrditi neto to se moe promijeni
ti u narednim godinama!? Da je Kur'an djelo ovjeka, ova
140
sura ne bi bila napisana, jer bi njeno opovrgavanje dovelo

do ugroavanja cijele misije. Kur'an nije djelo ovjeka, ve
Objava od Onoga Koji jedini zna budunost.
2) Jevreji nikada nee prizvati smrt
Uzvieni Allah u Kur'anu kae:
Reci: "Ako je u Allaha Dennet osiguran samo za vas, a
ne i za ostali svijet, onda vi smrt zaelite, ako istinu govo
rite."
A nee je nikada zaeljeti zbog onoga to ine! - A Allah
dobro zna nevjernike. (El-Bekare, 94-95)
Kad bi se Jevreji raspravljali sa muslimanima, govorili bi
da je Dennet pripremljen samo za njih i ni za koga drugog.
Kur'an ih izaziva: ako ste sigurni u ono to govorite, zaeli
te smrt. Meutim, ne staje na tome, ve potvruje da oni
nikada nee zaeljeti smrt, zbog grijeha koje ine. Jedino
to su Jevreji u vrijeme Muhammeda, a.s., trebali uiniti
jeste da javno prizovu svoju smrt. Da je neki Jevrej rekao:
"Molim Boga da me usmrti, da bih uao u Dennet!", ak
i ako bi bio neiskren u toj elji, dokazao bi da je Kur'an
pogrijeio. Sa te take gledita, bilo je "lahko" opovrgnuti
Kur'an. U sljedeem ajetu Kur'an potvruje:
I nai e ih, sigurno, da vie ude za ivotom od svih
ostalih ljudi, ak i od mnogobozaca; svaki bi volio poiivjeti hiljadu godina, mada ga to, i kada bi toliko ivio, ne bi
od patnje udaljilo! - A Allah dobro vidi ono to oni rade.
(El-Bekare, 96)
141
3) Hriani e biti blii muslimanima nego Jevreji

Ovo je jedan od testova neispravnosti koji vae za sva
vremena. asni Kur'an kae:
Ti e, sigurno, nai da su vjernicima najljui neprijate
lji jevreji i mnogoboci; i svakako e nai da su vjernicima
najblii prijatelji oni koji govore: "Mi smo hriani." - zato
to medu njima ima sveenika i monaha i to se oni ne
ohole. (El-Maide, 82)
Ovim ajetom se potvruje da e, generalno, hriani
bolje tretirati muslimane nego to ih tretiraju Jevreji. Na
ravno, veliki broj Jevreja je prihvatio islam, a ima i onih
koji nisu prihvatili islam ali su dobri prema muslimanima.
Meutim, kao cjelina, hriani e uvijek biti bolji prema
muslimanima nego Jevreji.
Jevreji danas imaju priliku opovrgnuti Kur'an. Mogu se
dobro organizirati i nekoliko godina postupati prema mu
slimanima bolje nego hriani. lako izazov i dalje postoji,
nikada ga nee moi ispuniti.
4) Izmislite jednu suru poput kur'anske
I muslimani i nemuslimani se slau da je Kur'an najvrijednije knjievno djelo na arapskom jeziku. Njegov stil je
najbogatiji, najelokventniji i na najveem moguem nivou.
Kada su murici prigovorili Muhammedu, a.s., da on izmi
lja Kur'an, odmah im je stigao izazov:
Reci: "Kad bi se svi ljudi i dini udruili da saine jedan
ovakav Kur'an, oni, takav kao to je on, ne bi sainili, pa
makar jedni drugima pomagali." (El-lsra, 88)

Isti izazov je ponovljen u 34. ajetu sure Et-Tur. Meu
tim, neto kasnije, izazov je olakan:
Zar oni da govore: "On ga izmilja!" Reci: "Pa sainite
vi deset Kur'anu slinih, izmiljenih sura, i koga god hoe
te, od onih u koje pored Allaha vjerujete u pomo pozovite,
ako je istina to tvrdite!" (Hud, 13)
Kasnije je ovaj izazov jo vie olakan:
A oni govore: "On ga izmilja!" Reci: "Pa, dajte vi jednu
onih u koje mimo Allaha vjerujete, u pomo pozovite, ako
Oni koji ele odgovoriti na ovaj izazov, moraju imati u
vidu sljedee osobine Kur'ana:
objavljen je na istom arapskom jeziku. Zato, i ta
izmiljena sura mora biti na arapskom jeziku;
Kur'an je napisan najveim moguim stilom;
njegov jezik je najjasniji, najrazgovjetniji i udestan;
ni u jednom momentu se ne udaljava od iste isti
ne, potpuno zadravajui najvii nivo pripovijedanja;
iznosi mnogo informacija razliitim stilovima, a pri
e pripovijeda nekada due a nekada krae, ali tako da ni
kada ne moete preferirati jedan opis nad drugim;
143
u iznenaujue malo rijei daje veoma opirne opi

se i mnogo informacija, nimalo ne gubei arm i elokventnost;
ima nenadmanu sposobnost da se istovremeno
obraa svim slojevima ljudi. Isti ajet je izazov i manje i vie
inteligentnim ljudima.
A oni govore: "On ga izmilja!" Reci: "Pa, dajte vi jednu
onih u koje mimo Allaha vjerujete, u pom o pozovite, ako
ak i ovaj pojednostavljeni izazov je ostao bez odgovo
ra od strane murika.
Konani izazov je objavljen u suri El-Bekare:
A ako sumnjate u ono to objavljujemo robu Svome,
nainite vi jednu suru slinu objavljenim njemu, a pozovite
i boanstva vaa, osim Allaha, ako istinu govorite.
Pa ako ne uinite, a neete uiniti, onda se uvajte va
tre za nevjernike pripremljene, ije e gorivo biti ljudi i ka
menje. (El-Bekare, 23-24)
U ovom izazovu se ne kae "poput Kur'ana", ve slinu,
ime je jo vie olakan. Neke Kur'anske sure imaju samo
po 3-4 ajeta. Izazov se odnosi i na tako kratka poglavlja.
Nemojte misliti da nevjernici nisu pokuavali odgovori
ti ovom izazovu. Najvei arapski pjesnici tog vremena, ali i
kasnije, su pokuavali, ali su i pored velikih napora doivje
li poniavajui poraz. Neki pokuaji su zabiljeeni u histo
144
rijskim knjigama, da budu dokaz buduim generacijama.

Nita to su izmislili nije sadravalo elokventan i nenad
maan kur'anski stil, reenice su bile smijene, uplje i bez
dublje mudrosti i znaenja.
Test i izazov su i dalje na snazi. Niko mu nije uspio od
govoriti ve 1.400 godina. Tako e ostati dovijeka.
5) Nema kontradikcija
asni Kur'an ne sadri nijednu kontradikciju. U suri EnNisa iznosi se jo jedan izazov:
A zato oni ne razmisle o Kur'anu? Da je on od nekog
Ako neko eli dokazati da Kur'an nije Objava od Boga,
dovoljno je da pronae samo jednu protivrjenost u nje
mu.
Tokom historije, mnogo nevjernika je pokualo pronai
kontradikcije u Kur'anu, pa su ih, navodno, i nalazili. Me
utim, svi njihovi pokuaji su se svodili na pogreno citi
ranje, vaenje ajeta iz konteksta i iskrivljeno tumaenje.
Moe se desiti da na te zablude ne mogu odgovoriti ak
i neki islamski uenjaci, ukoliko nisu dobro upoznati sa
materijom o kojima ajeti govore. Njihova nesposobnost
da odgovore na zablude nipoto ne znai da Kur'an sadri
kontradikcije.
asni Kur'an kae: ...i upitaj o Njemu onoga koji zna.
(El-Furkan, 59) Ukoliko vam neto nije jasno, pitajte osobu
koja je struna. Ako vas zanima nauno objanjenje nekih

kur'anskih ajeta, pitajte o tome naunike. Ako vas zanima
kur'anski stil, ili smatrate da ste pronali gramatiku gre
ku u Kur'anu, ne moete mene pitati o tome, jer ja nisam
strunjak za arapski jezik. Poto ja nisam znalac arapskog
jezika i ne mogu adekvatno odgovoriti na va izazov o gra
matikim grekama, nipoto ne znai da Kur'an sadri gra
matike greke. Dakle, o pitanjima iz svake oblasti morate
razgovarati sa adekvatnim strunjakom.
***
U nekoliko prethodnih poglavlja smo dokazali neisprav
nim sve zablude i kritike na raun asnoga Kur'ana. Zbog
toga to ga ne moete diskvalificirati, ma sa kog aspekta
mu prili, morate mu ukazati potovanje i izraziti prizna
nje: Kur'an je Boanska knjiga. On je Objava Sveznajueg,
Gospodara svih svjetova.
VJERA ZA SVA VREMENA / Kuran mora biti uen sa razumijevanjem

slanika, njegovu porodicu i sve ashabe.
A Mi smo Kur'an uinili dostupnim za pouku - po ima li
ikoga ko bi pouku primio? (El-Kamer, 17)
govor moj.
Najitanija knjiga koja se ita bez razumijevanja
asni Kur'an je posljednja Allahova objava. Objavljen
je posljednjem Allahovom poslaniku, Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem. Kur'an je najpozitivnija knjiga
na svijetu. On je proglas ka preporodu ovjeanstva. On
je nepresuan izvor znanja i mudrosti, uputa zalutalima,
upozorenje nemarnima i siguran znak sumnjiavima. On
je olakanje onima koji pate i nada onima koji su u oaju.
Kako emo implementirati sve ove lijepe osobine Kur'ana
ako ga ne uimo i ne prouavamo sa razumijevanjem, ako
ne razmiljamo o onome to smo proitali i ako njegove
poruke ne primjenimo u svakodnevnom ivotu!?
Hvala Allahu, asni Kur'an je najitanija knjiga na svije
tu. Naalost, on je ujedno i knjiga koja je najvie itana bez
razumijevanja. Veina muslimana ga ita bez razmiljanja
o proitanom, pa se stepen njegovog razumijevanja sma
njuje. Zamislite kakva je ovo tragedija: ovjek doe do
Kur'ana i ui ga, a odlazi praznog srca, neprobuene due
149
i nepromijenjenog ivota! Uzvieni Allah kae:

Vi ste narod najbolji od svih koji se ikada pojavio: tra
ite da se ine dobra djela, a od nevaljalih odvraate, i u
Allaha vjerujete. (Ali Imran, 110)
Allah je muslimane nazvao najboljim narodom svih
vremena, pod uslovom da nareujemo dobro, odvraamo
od zla i vjerujemo u Allaha. Meutim, ukoliko ne uimo
Kur'an sa razumijevanjem, kako emo nareivati dobro, a
odvraati od zla!? Ako ne nareujemo dobro i ne odvraa
mo od zla, ne zasluujemo titulu najboljeg ummeta. Dakle,
sve se vraa na uenje Kur'ana sa razumijevanjem.
Rije Kur'an je izvedena od arapskog glagola kare'e, to
znai: uiti, itati, proklamovati. Kako moemo proklamovati Allahovu Knjigu, ako je ne razumijemo!? Kur'an ima jo
jedno ime - Furkan/Rastavlja istine od neistine. Razliku
izmeu istine i neistine moemo razumjeti jedino ukoliko
Kur'an itamo sa razumijevanjem. Bez njegovog razumije
vanja, ne moemo ga koristiti kao kriterijum za razdvajanje
istine od neistine.
Pogledajmo kakva sve opravdanja muslimani koriste za
svoj nemar i neitanje Kur'ana sa razumijevanjem.
Ne razumijem arapski jezik
Ovo je najei izgovor. Danas na svijetu ivi preko est
milijardi ljudi. Oko 25% svjetske populacije ine muslima
ni, skoro milijardu i po. Meu muslimanskom populaci
jom, oko 15% su Arapi. Osim njih, mali je broj nearapa koji
razumiju arapski jezik. Dakle, preko 80% muslimana ne ra

zumije arapski jezik.
Kad se ovjek rodi, ne razumije nijedan jezik. Dijete po
stepeno ui maternji jezik i tako komunicira sa porodicom.
Onda ui jezik i nain izraavanja okolnog drutva, kako bi
to bolje komunicirao sa njima. Kasnije ui i jezik na kome
stie obrazovanje. Veliki broj ljudi na svijetu zna bar dva ili
tri razliita jezika. Ako smo spremni poznavati druge stra
ne jezike, zar nije najpree da poznajemo jezik na kome
je Uzvieni Allah objavio Svoju posljednju objavu!? Zato
ne obaveemo sebe da nauimo arapski jezik kako bismo
razumjeli Kur'an? Uenje stranog jezika je mnogo lake to
kom djetinjstva. Meutim, starosna dob ne smije nikome
biti prepreka injenju dobra.
Najpoznatiji pozitivan primjer toga je dr. Maurice Bucaille, slavni naunik i istraiva, dobitnik nagrade Francuske
akademije nauka, za doprinos medicini. Dr. Bucaille je bio
zaduen za ispitivanje mumije Merneptaha, faraona spo
menutog u Bibliji. Mumija je pronaena u Dolini kraljeva.
Kao hrianin, dr. Bucaille je znao cijelu biblijsku priu o
Mojsiju i Faraonu: more se razdvojilo da bi Mojsije i nje
gov narod mogli prei. Za njima je iao Faraon sa svojom
vojskom. im su Mojsije i njegov narod preli, more se za
tvorilo a Faraon i njegova vojska su se utopili. Za njega je
pronalazak Faraonovog tijela bilo veliko otkrie.
Kad je otiao u Saudijsku Arabiju, tamo su mu rekli da
to nije nita novo, jer oni odavno znaju da je Faraonovo
tijelo ostalo ouvano. U asnom Kur'anu se kae:
"Danas emo izbaviti samo tijelo tvoje da bi bio pouan

primjer onima poslije tebe."- ali mnogi ljudi su ravnoduni
prema Naim poukama. (Junus, 92)
Dr. Bucaille je bio okiran! "Otkud ovaj podatak u knjizi
staroj 14 vijekova!? Kako je tada neko mogao znati da e
Faraonovo tijelo biti sauvano kao pouka ljudima, a da to
nije spomenuto u Bibliji!?" To ga je potaknulo da proita
prijevod znaenja Kur'ana. Kad je proitao Kur'an, bio je
tako oduevljen, da je htio uiniti jo neto, kako bi to
bolje razumio Kur'an. Sa svojih 50 godina starosti, nauio
je arapski jezik. Zamislite, jedan hrianin ui arapski jezik
samo da bi bolje razumio Kur'an. Poto je analizirao Kur'an,
izjavio je: "Kur'an je u savrenom skladu sa potvrenim
naunim injenicama, dok je, naalost, Biblija puna dijelo
va koje nisu u skladu sa naukom." Nakon to je obavio sva
istraivanja, napisao je knjigu Biblija, Kur'an i nauka.
Ne oekujem da svi muslimani budu takvi entuzijasti
kao to je dr. Bucaille bio, ali opet nemaju opravdanje. Ako
ne razumiju arapski jezik, ne mogu se pravdati da ne ra
zumiju Kur'an, jer postoje prijevodi njegovog znaenja na
skoro svim jezicima svijeta.
Mevlana Abdul-Medid Dariabadi kae da je Kur'an
knjiga koja se najtee prevodi na strane jezike. Njegov stil
je Boanski, uzvien, neprevodiv i nedostian. To ga ini
jako tekim za prevoenje. Ne samo da je teko, ve je i
nemogue potpuno ga prevesti. Ipak, hvala Allahu, mnogi
uenjaci su svoj ivotni vijek posvetili to boljem prevoe
nju Kur'ana, tako da imamo prijevod njegovog znaenja na
152
V|tRA ZA SVA VREMENA / Kuran mora biti uen sa razumijevanjem
skoro svim jezicima. Moram napomenuti da nijedan od tih

prijevoda nije u potpunosti preneeno znaenje Kur'ana
sa arapskog na drugi jezik, jer je prijevod ljudsko djelo,
a Kur'an je Boija rije. Uprkos tome, prijevodi znaenja
nam omoguavaju bar osnovno razumijevanje Kur'ana.
Mnogo sam zauzet
Ovo je est izgovor za neitanje makar i prijevoda
Kur'ana. Nemamo vremena od studija, nemamo vremena
od posla i od drugih obaveza. Decenije provodimo prou
avajui razne knjige u koli i na fakultetu, samo da bismo
stekli bolje zvanje i zanimanje. Zar nemamo vremena itati
Poruku naeg Stvoritelja, Uzvienog Allahal? Koliko nam
vremena treba da bismo proitali Kur'an? Allahov Posla
nik, s.a.v.s., je rekao: "Ko proui Kur'an za manje od tri
dana, nije ga razumio." (Et-Tirmizi) To znai da je mogue
za najmanje tri dana prouiti Kur'an sa razumijevanjem.
Ako svakoga dana prouite jedan duz1, za mjesec dana
ete prouiti cijeli Kur'an. Stepen koji steknemo nakon ko
leda i fakulteta moda e nam pomoi na ovom svijetu,
a moda nee. Na hiljade je visokokolovanih ljudi koji su
bez posla. A ako vas visoko obrazovanje ne priblii Allahu,
Stvoritelju svega, onda vam obrazovanje nee koristiti na
Onom svijetu.
to se tie Kur'ana, Uzvieni Allah kae:
Elif Lam Mim.
1 Dio Kur'ana, koji zauzima 20 stranica. asni Kur'an je sastavljen od 30
duzeva. (Primj. urednika)
153
Ova Knjiga, u koju nema nikakve sumnje, uputstvo je

svima onima koji se budu Allaha bojali. (El-Bekare, 1-2)
Allah nam obeava da je Kur'an knjiga upute i da e
nam zasigurno korisiti na oba svijeta.
U ovom Kur'anu Ml na razne naine objanjavamo lju
dima svakovrsne primjere, ali je ovjek, vie nego iko, spre
man raspravljati. (El-Kehf, 54)
Mi u ovom Kur'anu navodimo ljudima svakojake pri
mjere da bi pouku primili. (Ez-Zumer, 27)
Ako uite Kur'an, to e vam sigurno donijeti korist i na
ovom i na Buduem svijetu. Ako ne razumijete Kur'an na
arapskom, itajte prijevod njegovog znaenja na jeziku koji
najbolje razumijete.
Pismo iz daleka
Navest emo slikovit primjer. Upoznali ste nekog do
brog ovjeka iz Njemake, koji je doao kod vas i druio
sa sa vama nekoliko sedmica. Ne zna dobro va jezik, ali
nekako se sporazumijevate. Nakon povratka u Njemaku,
alje vam pismo. Naravno, pismo je napisao na njema
kom, jer ne zna pisati va jezik. Dobijate pismo, otvarate
ga, ali nita ne razumijete. ta ete uraditi? Poto vam je
to bliski prijatelj, dat ete pismo nekome da ga prevede.
elite po svaku cijenu saznati ta vam je va dobri prijatelj
iz Njemake napisao.
Zar ne elite znati koju poruku nam je poslao Uzvieni
Stvoritelj nebesa i Zemlje!? Ne morate nikome plaati da

vam prevede Kur'an sa arapskog jezika. On je ve preve
den na va jezik.
Kuran je i za muslimane i za nemuslimane
Neki misle da je Kur'an knjiga koja moe koristiti samo
muslimanima a da ga nemuslimani ne mogu itati. Meu
tim, Uzvieni Allah u Kur'anu kae:
ElifLam Ra. Knjigu ti objavljujemo zato da ljude, voljom
njihova Gospodara, izvede iz tmina na svjetlo, na Put Sil
noga i Hvaljenoga. (Ibrahim, 1)
Kur'an je doao kao uputa svim ljudima, bez izuzetka.
Ovo je obznana ljudima i da njome budu opomenuti i
da znaju da je samo On jedan Bog, i da razumom obdareni
prime pouku! (Ibrahim, 52)
U mjesecu ramazanu poelo je objavljivanje Kur'ana,
koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravoga puta i
razlikovanja dobra od zla. (El-Bekare, 185)
Mi ti objavljujemo Knjigu zbog svih ljudi - samu istinu;
onaj ko bude iao Pravim putem sebi e koristiti, a onaj
ko bude iao stranputicom - sebi e nauditi, ti nisi njima
tutor. (Ez-Zumer, 41)
Kur'an nije objavljen da bude uputa samo Arapima ili
samo muslimanima, ve cijelome ovjeanstvu. Meutim,
mnogo je muslimana koji ne ele Kur'an podijeliti sa nemuslimanima. Govore: "Kako e ovi nemuslimani, ovi kafiri i
155
murici, uope razumjeti Kur'an!?" Misle da imaju supe

riornu inteligenciju, bolju od ostalih. Znate li da je Kur'an
objavljen prije 1.400 godina u Arabiji, a da je objavljiva
nje poelo u vremenu dahilijeta/neznanja? U to vrijeme,
Arapi su bili najzaostaliji narod na svijetu. Isti ovaj Kur'an
je od takvih zaostalih Arapa za kratko vrijeme napravio bakljonoe civilizacije. Ako je Kur'an mogao izmijeniti takve
ljude prije 14 vijekova, zato ne bi mogao izmijeniti stanje
dananjih nemuslimana? Dahilijet vie ne postoji kao to
je bio prije objave Kur'ana. Uzvieni Allah kae:
A tebe smo (Muhammede) samo kao milost svjetovima
poslali. (El-Enbija, 107)
To znai da Muhammed, s.a.v.s., nije poslat samo Ara
pima, ili samo muslimanima, ve svim svjetovima, svim lju
dima i ostalim stvorenjima.
Mi smo te poslali s Istinom da radosne vijesti donosi i
da opominje. (Fatir, 24)
Mi muslimani kao da sjedimo na Kur'anu poput kobri
na blagu - niti ga itamo, niti damo da se ita. Neki kau
da Kur'an ne trebamo davati nemuslimanima, jer Uzvieni
Allah kae:
On je, zaista, Kur'an plemeniti, u Knjizi briljivo uvanoj
- dodirnuti ga smiju samo oni koji su isti, on je Objava od
Gospodara svjetova. (El-Vakia, 77-80)
Ove ajete navode argument da nemuslimani ne smiju
dodirivati Kur'an: "Dodirnuti ga smiju samo oni koji su i
sti, a murici i nevjernici nikad nisu isti!" Meutim, uzrok
156
V)ERA ZA SVA VREMENA / Kuran mora biti uen sa razumijevanjem
objave ovih ajeta je taj to su mekkanski murici poeli go

voriti da je Kur'an objava od ejtana, a ne od Allaha. Zbog
toga je Uzvieni Allah objavio navedene ajete, u kojima se
potvruje da se Kur'an nalazi u Levhi-mahfuzu, kome se
ejtan ne moe primai. Dakle, ajeti iz sure El-Vakia se ne
odnose na Kur'an kao mushaf, koji drimo u ruci i itamo,
ve na Levhi-mahfuz. Da je drugaije, ve bi se dokazalo da
je Kur'an pogrijeio. Jer, kako moe rei da ga ne mogu do
dirnuti osim oni koji su isti, ako svaki nemusliman moe
otii u knjiaru i kupiti Kur'an!? Rije mutahherun znai i
sti, ali se ne odnosi samo na istou tijela, ve i na potpunu
istou od svih mahana i grijeha. To su meleki. Ovim ajetima su se odbacile podvale murika da je Kur'an objava od
ejtana.
Prema nekim uenjacima, ovaj ajet znai da je stroga
obaveza imati abdest prije nego to se uzme Kur'an u ruke.
Meutim, ak i da je tako (a nije), grijeh irka/pripisivanja
Allahu druga je daleko vei od uzimanja Kur'ana bez abdesta. Pa, ako se ini manji grijeh - uzimanje Kur'ana bez
abdesta, zarad otklanjanja najveeg grijeha koji postoji irka, ini mi se da je to dobra trgovina. Naravno, poeljno
je imati abdest, jer je to od sunneta. Ali, nije farz.
Davati Kur'an, ili njegove dijelove, nemuslimanima je,
ak, sunnet. Boiji Poslanik, s.a.v.s., je slao pisma nevjer
nikim vladarima, u kojima je diktirao i odreene kur'anske
ajete. Neki vladari su prihvatili islam, a neki nisu. Neki su
ta pisma iscijepali i bacali pod noge. Zamislite, kur'anske
ajete su bacali pod noge! Jedan od takvih pisama se uva
157
u Nacionalnom muzeju u Turskoj. Na njemu pie ajet:

Neki, opet, tvrde da nemuslimanima treba davati samo
prijevod Kur'ana, jer je prijevod ljudsko djelo i nije origi
nalni Kur'an. Slaem se sa tim, ali preferiram da nemusli
manima uz prijevod dajem i originalni Kur'an na arapskom
jeziku, tako da uvijek mogu provjeriti ta pie u originalu.
Sa druge strane, danas postoji oko 14 miliona Arapa hriana. Oni su hriani ve mnogo vijekova, a arapski jezik
im je maternji. Pitam vas: koji prijevod Kur'ana ete njima
dati, ako ne razumiju nijedan jezik osim arapskog? Morate
im dati originalni Kur'an.
Kuran trebaju razumjeti samo uenjaci
Ovo je jo jedna u nizu zabluda. Mnogi svoj nemar
pravdaju miljenjem da se obian narod ne mora puno
truditi da razumije Kur'an, poto je njegovo razumijevanje
obaveza alima/uenjaka. Meutim, u suri El-Kamer se na
ak etiri mjesta kae:
A Mi smo Kur'an uinili dostupnim/lahkim za pouku i
uenje napamet - pa ima li ikoga ko bi pouku primio? (ElKamer, 17, 22, 32 i 40)
158
Dakle, Uzvieni Allah je uinio asni Kur'an svima do

stupnim i lahkim za razumijevanje.
Elif Lam Ra. Ovo su ajeti knjige, Kur'ana jasnog! (ElHidr, 1)
Na jo mnogo mjesta se ponavlja izraz: ... da biste ra
zumjeli. ije ete miljenje prihvatiti: onih muslimana koji
kau da je razumijevanje Kur'ana ostavljeno samo ulemi,
ili jasnim Boijim uputama u asnome Kur'anu, koje go
vore da je ova knjiga namijenjena svim ljudima? Naravno,
postoje ajeti koje ne moemo svi razumjeti. U tom sluaju,
Uzvieni nam daje instrukciju:
Pitajte uene, ako ne znate. (En-Nahl, 43)
Naprimjer, ako neki ajet govori o naunim injenicama,
koga ete pitati za objanjenje? Pitat ete naunika. Jer,
naunik je ekspert/alim u svojoj oblasti. Ako neki ajet go
vori o medicini, koga ete pitati za objanjenje? Naravno,
pitat ete Ijekara, jer je on alim u oblasti medicine. Ukoliko
morate saznati povod objave nekih ajeta, morate o tome
pitati ljude koji su eksperti u toj oblasti. Dakle, zavisno od
oblasti koja vas zanima, morate pitati odgovarajue ek
sperte.
Ovo me podsjea na primjer prof. Keethmoora. Jedna
grupa mladih Arapa je -v o e n a ajetom: Pitajte uene, ako
ne znate. - sakupila sve kur'anske ajete koji govore o em
briologiji i predali ih prof. Keethmooru. On je u to vrijeme,
poetkom 80-ih godina 20. vijeka vaio za velikog autori
teta u embriologiji. Bio je naelnik katedre za anatomiju
159
Univerziteta u Torontu. Nakon to su mu predoili ajete o

embriologiji, on ih je neko vrijeme analizirao, a zatim im
odgovorio: "Veina ovih citata su u savrenom skladu sa
savremenom naukom. Meutim, postoji nekoliko ajeta za
koje ne mogu rei ni da su ispravni ni da su neispravni, jer
ni ja nita ne znam o tome." Neki od tih ajeta su bili prvi
koji su objavljeni Muhammedu, s.a.v.s. - iz sure El-Alek:
Ui, sa imenom Gospodara tvoga Koji stvara - stvara
ovjeka od zakvaka. (El-Alek, 1-2)
Rije alek, koja se spominje u ovom ajetu znai: ugruak, neto to lii na pijavicu, zakvaak. Prof. Keethmoore
je rekao: "Ne znam da li embrion u ranoj fazi lii na neto
od ovoga." Zatim je otiao u laboratoriju i pomou monog
mikroskopa analizirao embrion u najranijoj fazi, a zatim ga
uporedio sa slikom pijavice. Zaprepastila ga je oigledna
slinost! Nakon to je odgovorio na osamdeset pitanja
koja su mu arapski studenti postavili, rekao je: "Da ste mi
ova pitanja postavili prije samo trideset godina, ne biste
dobili odgovor ni na polovinu njih, jer su te injenice tada
bile nepoznate. Embriologija je veoma mlada mediciska
disciplina."
Prof. Keethmoore je autor poznate knjige Razvoj o
vjeka. Sva saznanja do kojih je doao prouavajui Kur'an,
inkomponirao je u treem izdanju te knjige. Te godine je
dobio nagradu za najbolju individualnu knjigu iz oblasti
medicine. Dok sam studirao na Amerikom koledu ranih
80-ih, korienje knjige Razvoj ovjeka kao reference u
izradi prezentacija iz predmeta Embriologija je bilo uslov
160
VJERA ZA SVA VREMENA / Kur'an mora biti uen sa razumijevanjem
dobijanja maksimalne ocjene. Bez te knjige, mogli smo do

biti manje ocjene, ali nipoto maksimalnu.
Nakon svih injenica sa kojima se upoznao itajui
Kur'an, izjavio je: "Nema nikakve sumnje da ovaj Kur'an
nije djelo ovjeka. On mora biti djelo Svevinjeg Stvorite
lja. Muhammed je Njegov poslanik, u to nema sumnje!"
Upustvo za upotrebu
Kao proizvoa video rekordera, svojim korisnicima
dajem i uputstvo za upotrebu, da bi znali kako rukovati
tom mainom. Poto sam napravio video rekorder, ja
najbolje znam ta mu kodi i kako ga treba odravati.
Jednostavno u napisati uputstvo za upotrebu u kome u
dati instrukcije: "Kada elite reprodukciju sadraja video
kasete, ubacite je u plejer i pritisnite taster Play. Kada
elite zaustaviti, pritisnite taster Stop. Drite ureaj dalje
od vlage, i nipoto ga ne kvasite vodom..." Uz svaku mainu
dolazi uputstvo za upotrebu. to je ureaj komplikovaniji,
uputstvo je obaveznije.
Ako je ovjek najkompliciranija maina na svijetu, zar
mu ne treba uputstvo? Posljednje uputstvo je asni Kur'an
u kome se nalaze sve potrebne instrukcije - ta je loe a
ta dobro za ovjeka.
Danas se najvei dio elektronskih ureaja proizvodi
u Japanu. Poto veina ljudi ne razumije japanski jezik,
uporedo sa uputstvom na japanskom stoji uputstvo
na drugim jezicima, kako bi ljudi mogli razumjeti kako
da koriste ureaj. Zar nije najpree itati asni Kur'an,

posljednje uputstvo ovjeanstvu, koji je preveden na
veinu jezika!?
Kad je tek poela proizvodnja automobila u Indiji, ljudi
nisu znali kako se vozi. Zato su kompanije za proizvodnju i
prodaju automobila svojim kupcima dodjeljivali po jednog
instruktora vonje ili linog vozaa. Poznata je anegdota o
jednom multimilioneru, koji nita nije znao o vonji, pa je
uz kupljeni automobil dobio i vozaa. Jednog dana, rekao
je vozau da pripremi automobil, jer mora sa porodicom
na put. Voza je odgovorio: "Ne moe. Automobil nije u
voznom stanju." Milioner se razljutio: "Kako nije u voznom
stanju!? Odmah to popravi!" Voza odgovori: "Mogu ga
popraviti, ali mi treba deset litara mlijeka, dvadeset kilo
grama istog meda i etrdeset kilograma istog pirina."
Bogata, ne znajui nita o automobilima, je dao vozau
sve to je traio. Nakon par minuta, voza je javio da je au
tomobil ponovo u voznom stanju. ta biste vi danas uradili
da vam voza trai mlijeko, med i pirina? Odmah biste
mu dali otkaz, jer znate da to automobilu nije potrebno,
lako niste mehaniari, znate da mu pogonsku snagu daje
benzin, a ne mlijeko, med i pirina. Ne morate biti nikakvi
strunjaci.
Isto vai i za asni Kur'an. Da biste razumjeli njegove
osnovne poruke i uenja, ne morate biti eksperti i uenja
ci. Niko vam ne treba "soliti pamet" u vezi osnova ove vje
re i kur'anskih naela.
to manje znam - manje sam odgovoran

Ovako su mi neki govorili: "Prema zakonima ove dra
ve, postoji privremena i stalna vozaka dozvola. Ukoliko
napravite saobraajnu nesreu kao vlasnik privremene
dozvole, dobit ete manju kaznu. Ako napravite nezgodu
kao vlasnik stalne vozake dozvole, policija e vas stroije kazniti. Ako manje prouavam i razumijem Kur'an, ma
nje sam upoznat sa naredbama i zabranama. Poto Allah
ne kanjava za grijehe poinjene iz neznanja, mislimo da
emo kao takvi biti manje kanjeni nego ako bismo iste
grijehe poinili kao dobro informisani o kur'anskim ue
njima."
Zvui kao dobra logika - ako manje razumijete Kur'an,
vi ste poput vozaa sa privremenom dozvolom. Smatrate
da moete initi grijehe a da se izvuete sa manjom ka
znom.
Radi argumenta, sloit u se sa vama. Voza sa
privremenom dozvolom e za neki prekraj dobiti novanu
kaznu od 100 dolara, a voza sa stalnom dozvolom e za isti
prekraj biti kanjen sa 200 ili 300 dolara vie. Meutim,
zaboravljate jednu injenicu: vozai sa stalnom dozvolom
su iskusni. Jednom ili nijednom u toku godine naprave
saobraajni prekraj. Vozai sa privremenom dozvolom su
neiskusni. U toku jedne godine naprave znatno vei broj
prekraja. Kad se na kraju godine saberu iznosi novanih
kazni, vozai sa privremenom dozvolom plaaju znatno
vei iznos.
163
Ekstremni sluajevi
Postoje ekstremni sluajevi. Neki govore: "Uenje
Kur'ana na arapskom je beskorisno, ako ga ne razumije
mo!" Meutim, Uzvieni Allah kae:
Ne pretjerujte u vjeri! (En-Nisa, 171)
Runo je rei da nema koristi u uenju Kur'ana na arap
skom. Postoji veliki broj kur'anskih ajeta i Poslanikovih hadisa koji govore o fadiletima uenja Kur'ana na original
nom, arapskom jeziku. Uzvieni Allah kae:
Ui Knjigu koja ti se objavljuje. (El-Ankebut, 45)
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Za svaki izgovoreni
harf iz Kur'ana biete nagraeni desetostruko. Ne kaem
da je Elif-Lam-Mim harf, ve je Elif harf, Lam je harf i Mim
je harf." (Et-Tirmizi, hadis broj 2910) Dakle, za izgovaranje
rijei Elif-Lam-Mim dobijamo trideset sevaba.
Primjer magarca koji nosi knjige
Da li e samo uenje Kur'ana bez razumijevanja, radi
sticanja sevaba za izgovor, biti dovoljni? Ukoliko uimo
Kur'an na arapskom, uz razumijevanje onoga to proui
mo i prakticiranje u svakodnevnom ivotu, dobit ete jo
mnogo vie sevaba, Allahovom milou. Uzvieni kae u
Kur'anu:
Oni kojima je nareeno da prema Tevratu postupaju,
pa ne postupaju, slini su magarcu koji knjige nosi. O kako
164
su loi oni koji poriu Allahove ajete! - A Allah nee ukazati

na Pravi put narodu koji nee da vjeruje. (El-Dumu'a, 5)
Allah je Jevrejima poslao Tevrat, u kome im je propisao
svakodnevne obaveze i propise. Meutim, oni ih se nisu
pridravali, ve su Tevrat itali bez razumijevanja, pa ih je
Allah uporedio sa magarcima koji nose knjige, ali ne razu
miju ta pie u njima. Ako se ne budemo pridravali uputstava iz asnog Kur'ana, Uzvieni Allah nas upozorava:
A ako glave okrenete, On e vas drugim narodom zami
jeniti, koji onda kao to ste vi nee biti. (Muhammed, 38)
Kod nas je popularno injenje hatme, tj. uenja cije
log Kur'ana za odreeni vremenski period, naroito u toku
mjeseca ramazana. Neki se hvale kako su u ramazanu ui
nili tri ili vie hatmi. To je dobro, hvala Allahu. Meutim,
zar ne bi bilo bolje da ga ue sa razumijevanjem i da umje
sto dvije hatme bez razumijevanja, proue jednu na arap
skom uporedo sa prijevodom? Tako ete najbolje razumje
ti Kur'an i na najbolji nain iskoristiti proueno.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao Ebu Zerru, r.a: "Ebu
Zerre, bolje ti je da naui (sa razumijevanjem) jedan
kur'anski ajet, nego da klanja stotinu rekata namaza (bez
razumijevanja)." (Ibn Made, 16:219) Obzirom da na jed
nom rekatu uimo najmanje sedam ajeta, tj. Fatihu, to
znai da je uenje jednog ajeta sa razumijevanjem bolje
od uenja 700 ajeta bez razumijevanja.
Uenje Kurana na sveanostima

Neki misle da je svrha Kur'ana uiti ga na sveanosti
ma. Uimo ga prilikom useljenja u stan, kupovine kue,
roenja i smrti itd. Nije mi poznat nijedan kur'anski ajet,
niti hadis Boijeg Poslanika, s.a.v.s., pa ni postupak nekog
od ashaba, koji opravdavaju uenje Kur'ana specijalno
u tim prilikama. U nekim sluajevima, okupi se 30 ljudi,
ue Kur'an brzo, svako proui po jedan duz i na taj nain
"zatvore hatmu". Ja im predlaem da nastave sa slinim
okupljanjima, ali da uporedo sa arapskim tekstom Kur'ana
itaju i prijevod znaenja, kako bi znali ta ue. Ako vam
je 30 ljudi malo, sakupite 60. Neka svaki od njih proui po
pola duza na arapskom, a zatim istu tu polovinu proita
sa prijevodom. Allahovom voljom i milou, zaradit ete
mnogo vie sevaba.
Lani potivaoci Kurana
Postoje ljudi koji misle da je dovoljno samo ukazivati
poast Kur'anu. Treba ukazivati poast, i to je pohvalno.
Meutim, poast i potivanje nisu isto.
Jedan momak je otiao u Francusku da studira, iako
uope nije znao francuski jezik. Odlazio je na predavanja,
iako nita nije razumio. Za svaki odlazak na predavanja,
dobijao je u registru znak "P". Nastavio je redovno prati
ti predavanja. Nikada nije napravio nijedan izostanak, i za
sva predavanja je dobio znak "P", mada i dalje ba nita
nije razumio. Kad je dolo vrijeme ispita, ponadao se da
166
e i na ispitu dobiti znak "P". Nije skontao da "P" znai

"Prisutan", a ne "Poloio". To to e dobiti znak "P" nipoto
ne znai da je poloio ispit, jer niti zna francuski jezik, niti
poznaje gradivo. Analogno tome, nije isto uiti Kur'an bez
razumijevanja i sa razumijevanjem.
Mi muslimani potujemo asni Kur'an. Meutim, neki
od nas prekorauju granice, pa izraavju poast Kur'anu a
zaboravljaju svrhu zbog koje je Kur'an objavljen. Naprimjer, drimo Kur'an na vrhu sobe, na najvioj polici. Na
alost, neki ga dre toliko visoko da ga je previe teko
dohvatiti, pa samo sakuplja prainu. Kur'an nije objavljen
radi toga. On je knjiga upute. Kad vam iz neke oblasti e
sto treba prirunik, drite ga dostupnim i pri ruci. Neete
ga drati na vrhu police, pa da vam trebaju merdevine da
ga dohvatite. asni Kur'an je knjiga koja nam je potrebna
svakoga dana. On je uputstvo za svakodnevni ivot. Zato,
mora biti uvijek dostupan, a ne umotan u skupu svilenu
tkaninu - toliko umotan da vam se ne mili uiti ga. Mora
mo potivati Kur'an, ali glavno potivanje je u srcu. Nemoj
te me svhatiti pogreno. Nisam protiv dranja Kur'ana na
poasnom mjestu. Ali, nemojte da vas to sprijei od njego
vog uenja i prouavanja.
Neka vam Kur'an uvijek bude dostupan, kad ga je Uzvi
eni Allah ve olakao za razumijevanje. Ima onih koji od
uzimanja Kur'ana u ruke prave komplikovane, beskrajne
procedure, kao da se radi o atomskoj bombi: "Ne znam
smijem li uzeti Kur'an dok sam obuven. Ne znam smijem li
ga uzeti iako nemam abdest. Mogu li ga uiti dok stojim?
167
Smijem li ga uiti u kancelariji?" Sva ova vjetaka pitanja

imaju zadatak da vas odvrate od uenja Kur'ana, da u vaoj
podsvijesti stvore sliku o njemu kao o eksplozivnoj napra
vi, sa kojom se ne smije rukovati. Kur'an je knjiga upute.
Pree je da se divimo njegovim uputama i da ih slijedimo,
nego da se divimo znamenitim uaima, bez razumijeva
nja onoga to oni ue. Rijetki su sluajevi da ljudi koriste
bar po 10 minuta slobodnog vremena za uenje Kur'ana.
Veina nas pribjegava ceremonijama i specijalnim proce
durama, kao da je uenje Kur'ana toliko strana stvar. Do
bro je ukazivati posebnu panju Kur'anu, ali ne treba sebi
oteavati ivot, jer je svrha Allahove Knjige da nam bude
vodi.
Jedan na imam, veoma dobar ua Kur'ana, otiao je
u Saudijsku Arabiju. Svratio je u jednu damiju da klanja
akam-namaz. Poto nije bilo imama, on je uao u mihrab
i predvodio namaz. Nakon namaza, priao mu je jedan Saudijac i osmjehivao mu se. Ovaj ga upita: "Zato se smije?
Je li sve uredu?", a Saudijac odgovori: "Ne, sve je uredu.
Prelijepo si uio na namazu. Meutim, uio si suru Jusuf
do ajeta u kojima se spominje Jusufov, a.s., ulazak u zatvor.
Zato nisi nastavio uenje i izvukao ga iz zatvora!?"
Ako uite Kur'an sa razumijevanjem, razumjet ete ovu
anegdotu. Ako ne razumijete Kur'an, neete shvatiti ni ovu
priu. Poenta prigovora ovog Saudijca je u tome da mora
mo razumjeti ono to uimo, tako da ne zapoinjemo neko
kur'ansko kazivanje i prekinemo ga na pola, ne upotpuniv
i njegovo znaenje.
Neopravdani izgovori
Umjesto da priznamo pogreku, esto nalazimo brojna
opravdanja za neitanje Kur'ana sa razumijevanjem. Ima
mo vremena za sve ostalo, stiemo proitati razne knjige o
svemu i svaemu, ali "nemamo vremena za Kur'an". Uzvi
eni Allah kae:
Kako oni ne razmisle o Kur'anu, ili su im na srcima katanci! (Muhammed, 24)
One koji budu tajili jasne dokaze, koje smo Mi objavili,
i Pravi put, koji smo u Knjizi ljudima oznaili, njih e Allah
prokleti, a proklet e ih i oni koji imaju pravo da proklinju.
(El-Bekare, 159)
Poslanik je rekao: "Gospodaru moj, narod moj ovaj
Kur'an izbjegava!" (Furkan, 30)
Zamislite, Muhammed, a.s., se alio Gospodaru svjeto
va: "Ovaj moj narod izbjegava Kur'an." Kontekst ovog ajeta
je u prii o munaficima, ali i danas je isto. I danas ima veliki
broj muslimana koji izbjegavaju Kur'an.
Dvije vrste uenja Kurana
Postoje dvije vrste uenja asnoga Kur'ana: tezekkurilKur'an i tedebburil-Kur'an. Prva vrsta znai: uiti Kur'an i
pratiti znaenje ajeta. To se moe postii itanjem prijevo
da znaenja. Meutim, tedebburil-Kur'an znai: razmiljati
o znaenju prouenih ajeta. To donekle moete postii i
tanjem prijevoda znaenja, ali najbolje je ako znate arapski
169
D r . Z a k ir N a ik .
jezik. Svi se moemo pohvaliti tezekkuril-Kur'anom, tj. nje

govim uenjem i razumijevanjem znaenja, ali niko od nas
nikada ne moe rei da je zavrio sa tedebburi-Kur'anom,
tj. da je zavrio sa dubokim razmiljanjem o svakom ajetu kojeg je prouio. Jer, Kur'an je nenadmaan, nije poput
nijedne knjige na svijetu. Druge knjige proitate jednom,
maksimalno dva ili tri puta, ali Kur'an moete proitati i
hiljadu puta - opet ete u njemu nai neto o emu niste
razmiljali. 0 svakom kur'anskom ajetu moete razmiljati
iz razliite perspektive. Zbog toga, niko se nemoe pohva
liti da je u potpunosti zavrio prouavanje i analiziranje
Kur'ana. to ga vie uite i razmiljate o prouenom, na
veem stupnju vjerovanja ete biti, Allahovom voljom.
Najbolji poklon
Svaka muslimanska kua mora imati Kur'an. Ako ne na
arapskom, barem njegov prijevod na jeziku koji najbolje
razumiju. On je najbolji poklon koji moete nekome dati,
bez obzira da li je musliman ili nemusliman, bogat ili siro
mah i bez obzira kojim povodom. Najbolje to svojoj djeci
moete pokloniti je Kur'an. Ako djecu ve aljete u kole
Kur'ana, nauite ih i arapski jezik, da bi ga mogli uiti sa
razumijevanjem. Nai roditelji su napravili greku to arap
skom jeziku nisu pridavali posebnu panju. Nemojte i vi
praviti istu greku. Nauite arapski i vi i vaa djeca. Moe
te im obezbijediti bilo kakvo obrazovanje i sticanje velikih
naunih zvanja. To im moe, ali i ne mora pomoi na ovom
svijetu. Ali, ako ih ne nauite kako da se priblie Allahu, na
170
Sudnjem danu e im uzalud biti sve diplome ovoga svijeta.

Ukoliko im poklonite poznavanje arapskog jezika i uenja
asnoga Kur'ana, obezbijedili ste sebi i njima trajna dje
la. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Kad ovjek umre,
prekidaju se sva njegova djela, osim u tri sluaja: trajna
sadaka, znanje kojim se drugi koriste i bogobojazno dijete,
koje ini dovu za roditelja."
Zakljuak
Naviknite sebe i svoje porodice na uenje Kur'ana.
Okupite se svi i prouite bar nekoliko stranica. Prouite
ih na arapskom, a zatim zajedno proitajte prijevod. Ako
svakoga dana budete uili Kur'an sa razumijevanjem, to e
vam zasigurno promijeniti ivot. Biznismenima preporu
ujem da svojim zaposlenima nareuju uenje Kur'ana. U
naoj organizaciji, IRF, imamo preko 400 upoljenih. Svi su
obavezni im dou na posao da najmanje 15 minuta ue
Kur'an, uporedo sa prijevodom znaenja. To im je obaveza
kao i svaka druga. Nemojte misliti da je to vrijeme izgublje
no! Neki bi sad uzeli kalkulator i udili se koliko radnih sati
"izgubimo" ako svakog dana 400 upoljenih po 15 minuta
ui Kur'an na radnom mjestu. Vjerujte mi, uenje Kur'ana
moe samo poveati produktivnost. Uei Kur'an, nauit
e da moraju biti poteni i odgovorni, a ako nisu upueni
- Allahovom voljom saznat e istinu i povjerovati u nju,
vaim sebebom.
Postoji nekoliko naina da prouite cijeli Kur'an. Ne
morate ii redom. Moete, naprimjer, ii po indeksu
171
pojmova, pa uiti samo ajete koji govore o Dennetu i

Dehennemu, ajete koji govore o eni, melekima i slino.
Moete samo otvoriti i uiti. Najhitnije u svemu je da
steknete naviku uenja Kur'ana i da vam ni jedan dan ne
proe bez toga. Naravno, bitno je s vremena na vrijeme
uiti Kur'an redom, od korice do korice.
Uzvieni Allah kae:
Da ovaj Kur'an kakvom brdu objavimo, ti bi vidio kako
je strahopotovanja puno i kako bi se od straha pred Allahom raspalo. Takve primjere navodimo ljudima da bi raz
mislili. (El-Har, 21)
Allah kae da bi se planina uruila od snage poruke
koju Kur'an nosi, ali to nama, naalost, nita ne znai jer
ga ne razumijemo. Nekada je muslimanska civilizacija bila
na vrhu svijeta. Danas smo u kanalizaciji. Zato? Dok su
muslimani bili bliski Kur'anu i sunnetu, bili su predvodnici
ovjeanstva. Danas smo daleko od Kur'ana i sunneta, pa
smo na zaelju. Samo nas pribliavanje njima moe vratiti
na elo civilizacije.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Najbolji meu
vama su oni koji ue Kur'an i druge njemu poduavaju."
(Sahihul-Buhari, hadis broj 5027)
svjetova.
PITANJA I ODGOVORI
Duhovno lijeenje
Pitalac: Ja sam duhovni lijenik. U svojim seansama
sprovodim "hirurgiju bez noa". To je duhovna nauka koja
se bavi i tijelom i duom, dok se medicina bavi samo nau
nim postavkama. Ljudi su u stanju da kroz molitve, namaze
ili na bilo koji drugi nain, ma kojoj vjeri pripadali, razviju
mo duhovnog lijeenja pomou nevidljive energije koju
sprovode. ak 99% bolesti se moe izlijeiti duhovnom
medicinom, dok standardna medicina lijei samo 1% bo
lesti. ta mislite o tome?
Odgovor: Postoji pravo duhovno lijeenje i postoji ne
to to bismo nazvali obmanom. Izmeu to tvoje je ogro
mna razlika. Postoje takvi lijenici irom svijeta. Lino sam
prisustvovao jednom programu koji su priredili hrianski
misionari. Na binu su izvodili nepokretne - pa su prohodali, slijepe - pa su progledali i tako dalje. Ne znam jeste
li pratili dokumentarne emisije o tome. Ja jesam. Ti dokumentarci su pokuali razotkriti misteriju: kako lijenici
izvode te stvari. U naoj organizaciji postoji odsjek koji se
bavi tim pitanjem. Svi ti dokumentarci pokazuju, ustvari,
kako ti "lijenici" prave budale od publike. Sveenik prilazi
nepokretnoj osobi u publici i dramatino uzvikne: "U ime
Isusa, ustani i hodaj I" - pa osoba ustane i hoda. Meutim,
173
otkriveno je da su to isplanirani rituali, u kojima nepokrenta osoba ostane na svom mjestu, a zdrava osoba ustane i
pone trati.
Ja sam Ijekar. Poruujem svim takvim misionarima "li
jenicima": "Doite u bolnicu, koja je puna pacijenata i
samo vas ekaju! Ako ih izlijeite bez medikamenata, kom
pletne porodice e poeti prihvaati vau vjeru! Ukoliko
istinu govorite, doite i lijeite stvarno bolesne ljude, da
ne bismo uzalud bacali novac na dravne i privatne bolni
ce. Zaposlit emo vas stotinu i bit e dovoljno."
Naravno, postoje segmenti ispravnog duhovnog lijee
nja. Sam Kur'an je doao, izmeu ostalog, i kao lijek. Me
utim, morate razumjeti da nas islam ui da samo Allah
lijei, a ne lijenik. Ko god kae: "Ja lijeim." - obmanjuje
ljude. Jedino Uzvieni Stvoritelj lijei, preko Ijekara ili na
neki drugi nain.
Govorite da izvodite "hirurgiju bez noa". Ne znam
da li ste mislili na lasersku tehnologiju. Vjerovatno niste.
Mislili ste na isto duhovno lijeenje. Da je takvo lijee
nje stvarno, uio bih o tome na medicinskom fakultetu.
Ako to postoji, zato sam morao studirati pet i po godina
uzalud!? Ogromna veina tih seansi duhovnog lijeenja su
samo predstave za brzo zgrtanje novca. Meutim, istina
je da postoje kur'anski ajeti koji lijee odreene duevne
poremeaje, naroito one koje nauka ne moe objasniti.
Sve ostalo, ukljuujui javne rituale lijeenja, su samo ob
mana i predstava. A tebe, brate, pozivam da sutra odemo
u bolnicu i da tamo lijei ljude. Bolje je da tebe zaposlimo,
nego pedeset Ijekara, ako istinu govori.
174
Pitalac: Ali, ako prakticirate ispravan tretman i svoju

duu lijeite namazom i drugim molitvama, bez obzira o
kojoj religiji je rije, uspostavljate vezu sa Bogom i nikada
se ne moete razboljeti. To su osnovi duhovnog lijeenja,
koje tretira 99% problema due i tijela.
Dr. Naik: Opet se ne slaem sa tobom. Moe se desiti
da ete biti manje podloni bolestima, ali ne moete rei
da se pomou molitve nikada neete razboljeti. Namaz
ima ak i svoje medicinske aspekte. 0 tome mogu satima
govoriti. Dok smo na seddi, uspostavljamo balans snab
dijevanja organizma krvlju, jer vie krvi ide u mozak. Time
umanjujete rizik od dobijanja raznih vrsta bolesti. Dok smo
na seddi, plua se dodatno oslobaaju tetnih gasova, pa
su manje anse od dobijanja bronhijalne astme. U nor
malnim okolnostima, u pluima uvijek ostaje jedna treina
vazduha sa visokim sadrajem ugljen-dioksida. Meutim,
u poloaju sedde dijafragma dodatno pritiska plua i tako
izbacujemo vie tetnog a udiemo veu koliinu svjeeg
vazduha. Kaem vam - satima mogu govoriti samo o me
dicinskom aspektu obavljanja namaza.2
Meutim, mi muslimani ne obavljamo namaz radi
tih fizikih koristi. Obavljamo ga samo radi oboavanja
Uzvienog Allaha. Sve druge koristi su dodatne, ali osnovni
cilj namaza je oboavanje Stvoritelja i zahvalnost samo
Njemu. Ove medicinske beneficije su privlane za one ija
je vjera slaba. Nama je primarni cilj sticanje Allahovog
2 Vie o tome pogledaj: dr. Zakir Naik, "Namaz - program pravednosti",
Islam u centru panje, El-Kelimeh, Novi Pazar, 2011.
175
zadovoljstva. Ali, rei da bilo koja molitva u bilo kojoj

religiji sprjeava sve bolesti - besmisleno je.
Zato postoji ovoliko religija
Pitanje: Ako postoji samo jedan Bog, zato je stvo
rio ovoliko vjera? Zato ne postoji samo jedna vjera? Va
slogan, koliko vidim, je "Mir - rjeenje za ovjeanstvo".
Mislim da se mir moe postii samo znanjem i mudrou.
Hvala.
Odgovor: Allah kae da postoji samo jedna ispravna
vjera. On nikada ne dijeli robove u razliite religije. Samo
je jedna ispravna vjera. Allah nas je podijelio na razliite
narode, plemena i dijalekte da bismo se meusobno upo
znavali, ne da bismo se meusobno borili i da bismo za ne
koga mogli rei da dolazi iz druge regije, a ne religije. Da
kle, niste u pravu kada kaete "religije". Ostalo je u redu:
plemena, narode, jezike, dijalekte.
Spomenuli ste razlike, razliite vjere. Ko ih je stvorio?
Nije Allah.
Tebe se nita ne tiu oni koji su vjeru svoju raskomadali
i u stranke se podijelili, Allah e se za njih pobrinuti. On e
ih o onome to su radili obavijestiti. (El-En'am, 159)
Ne smijete praviti podjele u vjeri. Svako ko to radi, ini
grijeh. Allah je ljudima dao slobodnu volju da mogu raditi
ta hoe, ali im je dao i Uputu. Ta Uputa je asni Kur'an,
posljednja Allahova objava. U njemu se nalaze objanje
nja za sve naredbe i zabrane. Morate voljeti ljude, svoje
176
blinje i komije. Ako ljudi ne ine dobro, onda ne slijede

Kur'an. Bez obzira da li neko ivi u Americi, Pakistanu, ili
u Africi - kur'anski propisi se odnose na sve. Ako se neko
zove Muhammed, Zakir, Abdullah - svojim imenom nije
stekao garanciju za Dennet. Ako se neko proglaava mu
slimanom, to ne znai da je musliman. Musliman je onaj
koji slijedi Allahove naredbe. Muslimanom moete nazvati
onoga ko se ponaa u skladu sa islamom, a ne one koji
samo nose ime Zakir, Muhammed ili Abdullah. Ima ljudi
koji su muslimani samo jezikom.
Istina je, na slogan glasi: Mir - rjeenje za ovjean
stvo. Kaete da se mir moe postii znanjem i mudrou.
Slaem se. Ali, kojim znanjem i od koga? Pomou znanja
koje nam je darovao Stvoritelj. Ko je najmudriji od svih?
El-Hakim! Uzvieni Allah. Najbolje rjeenje za mir je slije
enje znanja i mudrosti koje nam je kroz islam darovao
Stvoritelj.
Sve to itate - itajte sa razumijevanjem
Pitanje: Gledala sam snimak vaeg predavanja o slino
stima izmeu islama i hinduizma. U kontekstu veeranjeg
predavanja, da li mislite da i hindusi trebaju itati Vede sa
razumijevanjem, ili se sva pria odnosi samo na Kur'an?
Odgovor: Ako se sjeate, na kraju predavanja Slino
sti izmeu islama i hinduizma sam pozvao vlasti Indije da
uvrste starohinduski jezik, na kome su napisane Vede, u
obavezni jezik u kolama. Na taj nain, Indijci e moi bez
problema itati Vede, sami se uvjeriti ta tamo pie i bar
177
malo se pribliiti Bogu. Navodim vam nekoliko primjera ta

pie u tim drevnim hindu-knjigama:
Razmislite o sljedeim stihovima iz Upaniada:
1.
Ekam evaditiyam! /On nema druga I3
2. Na casya kasuj janita na cadhipah./On nema

roditelje, i niko nad Njim ne vlada.*
3.
Na tasya pratima asti./Njemu nema nita slino.5
4. Nainam urdhvam na tiryancam na madhye na

parijagrabhat na tasy pratime asti yasya nama mashad
yasah./Njemu nema nita slino, Njegovo je ime uzvieno.6
Uporedite navedene stihove sa sljedeim kur'anskim
ajetima: Niko Mu ravan nije. (El-lhlas; 4) Niko nije kao On!
(E-ura, 4)
Sljedei stih iz Upaniada nagovjetava ovjekovu
nemogunost da zamisli Boga u bilo kakvom obliku: Njegov
oblik se ne moe vidjeti. Niko Ga ne moe vidjeti svojim
oima. Oni koji Ga kao Vjenog spoznaju svojim srcima i
umovima - postat e besmrtni.7 asni Kur'an ovako govori
o tom aspektu:
Pogledi do Njega ne mogu doprijeti, a On do pogleda
dopire; On je milostiv i upuen u sve. (El-En'am, 103)
3 andogja Upaniad, 6:2:1.
4 Svetasvatara Upaniad, 6:9.
6 Principal Upaniad, S. Radhakrinan, str. 736-737.
178
Vede se smatraju najsvetijim od svih vjerskih hindu

knjiga. U Jadur Vedi stoji:
Na tasya pratima asti./Ne moe se zamisliti Njegov lik.s
itajte svoje svete knjige i vidjet ete sutinu istine: po
stoji sam jedan Bog. Nadamo se da ete se tako pribliiti
Istini.
Osim toga, u hindu-knjigama je najavljen dolazak Muhammeda, s.a.v.s., i to na mnogo mjesta: Bhavija Purana,
Parva 3, Khand 3, Adharta 3, stihovi 5-8; Bhavija Purana,
Parva 3, Khand 3, Adharta 3, stihovi 10-27; Atharva-Veda,
knjiga 20, Himn 127, stih 114; Atharva-Veda, knjiga 20,
Himn 21, stih 7; Sam-Veda, knjiga 2, poglavlje 6, stih 8 i
tako dalje. Mogu vam dugo nabrajati samo reenice u ko
jima se najavljuje Naraansa/Hvaljeni, to u prijevodu na
arapski znai Muhammed: Rigveda, 1:13:9; Rigveda, 1:8:2;
Rigveda, 2:2:5; Rigveda, 7:5:2; Jadurveda, 20:37; Jadurveda, 20:51; Jadurveda, 21:36; Jadurveda, 48:9... Dakle,
sestro, ako ita svoje svete knjige na izvornom jeziku sa
razumijevanjem, to e te dovesti do ispravnog zakljuka
o Bogu, Koji je Svoju posljednju Objavu poslao preko po
sljednjeg poslanika, Muhammeda, s.a.v.s.
emu vjera, kad i bez nje
moemo biti dobri ljudi!?
Pitanje: Ja sam ateista. Ne vjerujem u Boga. Smatram
da nam vjera nije potrebna da bismo bili dobri ljudi. Religija
je neto nespojivo sa 21. vijekom.
8 JadurVeda, 32:3.
Odgovor: Kada mi doe ateista i kae da ne vjeruje u

Boga, prvo to uradim jeste da mu estitam! Da, estitam
mu! Znate li zato? Zato to ne razmilja kao drugi ljudi.
Veina hriana se izjanjavaju kao hriani samo zato to
su im roditelji hriani. Musliman se izjanjava muslima
nom samo zato to su mu roditelji muslimani. Drugi e rei
da je hindus zato to su mu roditelji hindusi. Veina ljudi
samo slijepo slijedi religiju oeva. Meutim, ateista razmi
lja. ta razmilja? "Koncept Boga u koga je vjerovao moj
otac je pogrean..." On zbog toga ne vjeruje u Boga. Ja mu
tada estitam, jer je izgovorio prvi dio ehadeta: La ilahe - Nema boga. Priznao je prvi dio ehadeta. Sada, moj
posao je da ga ubjedim da izgovori i drugi dio: illallah osim Allaha. Temelj islamskog vjerovanja su rijei La ilahe
illallah, Muhammedur-resulullah - Nema boanstva osim
Allaha, Muhammed je Allahov Poslanik. Moj zadatak je da
ga ubjedim u cijelo ehade - to u, ako Bog da, uiniti.
Zamislimo primjer maine koju ni jedan ovjek na svije
tu nije vidio. Kada tu mainu donesete pred ateistu, upitaj
te ga: "ta misli, ko moe objasniti mehanizam ove mai
ne?" ta e ateista odgovoriti? Rei e: "Osoba koja moe
objasniti ovaj mehanizam je njen konstruktor."
Neki ateista e rei: "Proizvoa", neki "Njen tvorac", a
neki "Njen dizajner". Dobro zapamtite ove rijei. U ovom
kontekstu, znaenje im je isto.
Ateista vjeruje da je nauka ultimativni kriterij. Pitajte
ga: "Kako je nastao univerzum?" Rei e da je, prema te
oriji velikog praska, cio kosmos u obliku prvobitne mase.
180
Kasnije se desilo rasparavanje - to je dovelo do pojave

zvijezda, Sunca, Mjeseca i Zemlje na kojoj ivimo. Ukratko,
taj dogaaj se zove Veliki prasak. Ta injenica je spomenu
ta u Kur'anu:
Zar ne znaju nevjernici da su nebesa i Zemlja bili jedna
cjelina, pa smo ih Mi raskomadali, i da Mi od vode sve ivo
stvaramo? I zar nee vjerovati? (El-Enbija, 30)
Upitajte ateistu: "Ko je mogao spomenuti ovu injeni
cu u Kur'anu prije 1400 godina?" Rei e: "Muhammed je
samo nagaao." Pa dobro, nema problema. Deava se da
neko inteligentan napie neto to ljudi jo ne znaju. Nau
ka je dokazala da je kosmos bio u gasovitom stanju. asni
Kur'an kae:
...zatim se nebeskim visinama uputio dok je nebo jo
maglina bilo, pa njemu i Zemlji rekao: "Pojavite se milom
ili silom !" - "Pojavljujemo se drage volje!" - odgovorili su.
(Fussilet, 11)
Kur'an kae da je kosmos bio u obliku duhana. Arapska
rije duhan znai dim. Savremena nauka se potpuno slae
da je rije dim precizan opis prvobitnog kosmosa. Ateista
e, opet, rei: "Pa tal? To je neko nagaao i sluajno po
godio..." Ne raspravljajte s njim. Preite na sljedeu inje
nicu.
Nekada su ljudi mislili da je svijet ravan, pa su se plaili
putovati predaleko da ne bi pali sa Zemljine ivice. Pitajte
ateistu: "Kakav je Zemljin oblik?" rei e: "Zemlja ima geosferian oblik." "Kada su ljudi doli do tog otkria?" "Prije
181
50 godina. Prije 100 godina." - odgovorit e:

Pitajte ga ko je prvi otkrio da je Zemlja okrugla? Ako
dobro poznaje nauku, rei e da je to bio ser Francis Dave,
1597. godine. Nakon to je oplovio svijet, utvrdio je da je
Zemlja okrugla.
Uzvieni Allah kae:
Kako ne vidi da Allah uvodi no u dan i uvodi dan u
no, i da je potinio Sunce i Mjesec - svako se kree do
roka odreenog - i da Allah dobro zna ono to radite?
(Lukman, 29)
Nebesa i Zemlju je sa ciljem stvorio. On nou zavija dan
i danom zavija no, On je Sunce i Mjesec potinio, svako se
kree do roka odreenog. On je Silni, On mnogo prata!
(Ez-Zumer, 5)
Uvoenje noi u dan i dana u no je postepen proces
koji je mogu jedino ako je Zemlja sferinog oblika. Poste
pena smjena dana i noi bi bila nemogua da je Zemlja u
obliku ploe, tada bi promjene bile nagle. Dakle, Kur'an
govori o sferinom obliku Zemlje jo prije 1400 godina.
Zatim, Kur'an kae:
Poslije toga je Zemlju poravnao. (En-Nazi'at, 30)
Arapska rije dehaha znai poravnati, rasprostrijeti. Ta
koer, ova rije nastaje od imenice duhje, to znai jaje, i
to ne obino ve nojevo jaje. Ako ste vidjeli nojevo jaje,
primjetili ste da nije potpuno okruglo, kao lopta, ve malo
spljoteno na vrhovima i izdueno sa strana. To je geosferian oblik. Takav je i Zemljin oblik: blago spljotena na po
lovima a izduen na ekvatoru. Sada, pitajte ateistu: "Koje
182
prije 1400 godina mogao znati da Zemlja ima geosferian

oblik kad je to otkriveno prije 300 ili 400 godina?" Rei e:
"Moda je taj va prorok bio jako inteligentan ovjek, pa je
to zapisao..." Ne raspravljajte s njim. Nastavite...
Ranije smo mislili da Mjesec ima svjetlost. Tek nedavno
smo otkrili da Mjesec samo reflektira Sunevu svjetlost.
Uzvieni Allah u 61. ajetu sure Furkan kae:
Neka je uzvien Onaj Koji je na nebu sazvijea stvorio
i u njima dao svjetiljku i Mjesec koji sija.
Kao da Allah u Kur'anu eli rei: "Sunce je svjetiljka i
ima svoju svjetlost, ali Mjesec samo sija, i nema svoju svje
tlost." Mjeseeva svjetlost je, u ovom ajetu, opisana kao
m u n ir - pozajmljena svjetlost, refleksija svjetlosti. Suneva
svjetlost se opisuje kao siradi, vehhadi ili dija - izvor svje
tlosti, lampa. Suneva svjetlost se nikada ne opisuje kao
munir ili nur. Zamislite, ono to smo nedavno otkrili Kur'an
spominje prije 1400 godina.
Kad sam iao u kolu, uio sam da je Sunce statino, a
da se Zemlja i Mjesec okreu oko svojih osa. Meutim, u
asnom Kur'anu se kae:
I
no i dan Njegovo su djelo, i Sunce i Mjesec, i svi oni
nebeskim svodom plove. (El-Enbija, 33)
Tek kada sam zavrio kolu, saznao sam da su naunici
otkrili da se i Sunce okree oko svoje ose. Ko je ovo mogao
napisati u Kur'anu prije 1400 godina? Sada e se ateista
malo zamisliti prije nego kae: "I to je neije nagaanje,
sluajno je pogodio..."
asni Kur'an govori o kruenju vode u prirodi. Prvi
183
ovjek koji je to opisao bio je Bernard Plassey 1580. godine.

Meutim, Kur'an precizno opisuje proces kruenja
vode, i to na mnogo mjesta: kako voda isparava, kako se
formiraju oblaci, kako se sabijaju jedan u drugi, kako se
pomjeraju iz oblasti u oblast, kako se pretvaraju u kiu koja
pada na zemlju pa se zatim vraa u okean... asni Kur'an o
tome govori u 21. ajetu sure Zumer, u 24. ajetu sure Rum,
u 18. ajetu sure Mu'minun, u 22. ajetu sure Hidr, i na jo
mnogo mjesta.
Ranije smo znali da postoje dvije vrste vode: slana i
slatka. Meutim, nismo znali neto to se spominje u surama Furkan i Er-Rahman:
On je dvije vodene povrine jednu pored druge ostavio
-je d n a je pitka i slatka, druga slana i gorka, a izmeu njih
je pregradu i nevidljivu branu postavio. (Furkan, 53)
Pustio je dva mora da se dodiruju, izmeu njih je pre
grada i oni se ne mijeaju... (Er-Rahman, 19-20)
Savremena nauka kae: "lako se slana i slatka voda
dodiruju, ne mijeaju se. Izmeu te dvije vode postoji ne
vidljiva barijera koju ne mogu prei." Kur'an to spominje
jo prije 1400 godina. Pitajte ateistu: "Ko je ovo mogao
spomenuti u Kur'anu?" Opet e malo razmiljati i oklijevati
prije nego to, moda, kae da je i to sluajnost.
Kur'an govori o biologiji:
Zar ne znaju nevjernici da su nebesa i Zemlja bili jedna
cjelina, pa smo ih Mi raskomadali, i da Mi od vode sve ivo
stvaramo? I zar nee vjerovati? (El-Enbija, 30)
Zamislite, u arapskoj pustinji u kojoj vlada nedostatak
184
vode Kur'an govori o tome da je sve ivo stvoreno od vode.

Ko bi povjerovao u ovakvu bajku? Meutim, mi danas zna
mo da voda sainjava 80% citoplazme, osnovnog sastojka
elije. Svako ivo bie sadri 50-90% vode. Kur'an, tako
er, kae da su i biljke i ivotinje stvorene u parovima. To
je injenica koju smo tek nedavno otkrili. Kur'an govori o
zoologiji, o nainu ivota ptica, mrava, pela, pauka... To su
sve fenomeni koje smo nedavno otkrili.
Kur'an spominje ljekovitost meda, to je potvreno
mnogo poslije njegove objave. Kur'an detaljno govori o
embriologiji, raznim fazama razvoja embriona - to je na
uka otkrila prije samo par decenija. Kur'an, takoer, govori
i o genetici. Sada, ako upitate ateistu: "Ko je ovo mogao
spomenuti prije 1400 godina?", vie ne moe rei da je to
sluajnost zbog teorije vjerovatnoe. Svaki put kad ujete
ispravan stav, mogunost njegove sluajnosti postaje ma
nja. To je teorija vjerovatnoe. Jedini preostali odgovor je
prvi odgovor koji vam je ateista dao. Sjeate li se? Pitali
smo ga: "Ko moe objasniti mehanizam ove maine?", a on
je rekao: "To je proizvoa, njen tvorac, njen konstruktor,
njen dizajner." Sva imena imaju slino znaenje. Tvorac kosmosa je Uzvieni Allah.
Kuran trebaju itati i muslimani i nemuslimani
Pitanje: Da bih proitala Kur'an, moram li prihvatiti
islam? Mogu li ga proitati i sada, iako nisam muslimanka?
Odgovor: Kur'an je objavljen da bude uputa svim lju
dima, bez obzira na vjeru i naciju. Ne morate prvo postati
muslimani da biste mogli itati Kur'an. Meutim, ukoliko
185
ga proitate otvorenog uma i srca, bez sumnje ete, Allahovom voljom, prihvatiti islam. Jusuf Islam je rekao neto
zanimljivo: "Dobro je to sam proitao Kur'an prije nego
to sam upoznao muslimane." Prvo je proitao Kur'an, za
tim je prihvatio islam, a tek onda poeo upoznavati musli
mane. Da je prvo upoznao muslimane, moda bi ga njiho
ve pogreke odvratile od islama. Dakle, slobodno proitaj
Kur'an, a ako bude imala dodatnih pitanja moe nas kon
taktirati preko e-maila ili na naoj internet stranici.
Zastoje petak odabrani dan
Pitanje: Zato je petak kod muslimana u prednosti nad
drugim danima?
Odgovor: Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao da
je petak sedmini bajram. Jevreji praznuju subotu, a
hriani nedjelju. Da bi se muslimani razlikovali od njih,
Muhammed, a.s., je odabrao petak kao sedmini blagdan.
Prema vjerodostojnim hadisima, najvaniji dogaaji u
historiji ljudskoga roda su se desili u petak. Osim toga, petak
je dan masovnijeg okupljanja muslimana radi zajednikog
obavljanja duma-namaza. U okviru duma-namaza, imam
dri predavanje o opim islamskim temama ili o aktuelnim
pitanjima, pa se tako muslimani bolje upoznaju sa vjerskim
pitanjima i problemima u muslimanskoj zajednici.
Zabrana braka izmeu muslimanke

i nemuslimana
Pitanje: Nedavno sam prihvatio islam. Bio sam zalju
bljen u muslimanku, pa sam prihvatio islam. Nisam ga pri
hvatio zbog nje, ve iskreno. Ne znam ni arapski, ni urdu
ni staroindijski jezik. elim to bolje upoznati islam, ali me
neto mui: zato mnogi muslimani prave toliko kontraverzi u vezi islama? Ja znam da te kontraverze nisu od Boga,
jer je Njegova rije savrena. Problemi nastaju kad ih ljudi
ponu tumaiti. Naime, ne razumijem zato se ne moe
sklopiti brak izmeu dvoje ljudi koji se vole, bez obzira koje
su vjere? Zato oboje moraju prihvatiti islam?
Odgovor: Poznavanje arapskog jezika nije uslov za
ulazak u Dennet. Poznavanje arapskog e ti pomoi da
bolje razumije Kur'an. Ako ne zna arapski, itaj prije
vod Kur'ana na jeziku koji najbolje razumije. Meutim, iz
Kur'ana mora poznavati napamet ono to je neophodno
da bi obavio namaz. Jer, u namazu ne smije izgovarati pri
jevod, ve uiti Kur'an na arapskom jeziku.
to se tie pitanja o braku, ako si ve prihvatio islam ne znam ta te se tie kontraverza u vezi toga? Oboje ste
muslimani, hvala Allahu, pa nema nikakve prepreke da se
vjenate. asni Kur'an kae:
Ne enite se mnogobokinjama dok ne postanu vjer
makar vam se i sviala. Ne udavajte vjernice za mnogoboce dok ne postanu vjernici; uistinu je rob - vjernik bolji
187
od mnogoboca, makar vam se i dopadao. (El-Bekare, 221)

Ve sam govorio o primjeru automobila, iji je jedan
toak od bicikla a drugi od traktora. Kako e se taj automo
bil kretati? Nee biti u voznom stanju. Isto je i sa brakom
sa toliko razliitosti. Svaka iskrena djevojka bi voljela da sa
svojim buduim suprugom ivi i na dunjaluku i u Dennetu. Ako ga iskreno voli, trait e od njega da prihvati islam.
Mnogobotvo u svetim knjigama
Pitanje: Govorili ste da svete knjige svih velikih religija
govore o monoteizmu. Meutim, ja nalazim i stihove koji
govore suprotno. Moete li mi objasniti tu kontradikciju?
Odgovor: Najsvetije knjige kod hindusa su Vede. One,

u osnovi, govore o monoteizmu. Meutim, druge knjige
koje govore o panteizmu i politeizmu, ali one nisu toliko
svete hindusima koliko Vede. Osnovna logika nam nalae
da dajemo prednost neemu to ima vei autoritet i to
je svetije. Osim toga, ja se zalaem da o razlikama govori
mo neki drugi put. U Kur'anu ne postoji nita to poziva na
mnogobotvo. Hajde da razgovaramo samo o stvarima koje
su nam zajednike. Nije logino da Bog protivrjei samom
Sebi, pa da na jednom mjestu kae da postoji samo jedan
Bog, a na drugom da ih ima vie. Poto je to kontradikcija,
ne moe biti Boija rije. Kako hindusi mogu slijediti knji
ge koje su pune kontradikcija? Sa druge strane, u asnom
Kur'anu stoji:
A zato oni ne razmisle o Kur'anu? Da je on od nekog
1 88
Kako moe jedna Boija knjiga sadrati proturjeno

sti!? Knjige sa kontradikcijama morate odbaciti. Ponav
ljam: govorim samo o slinostima, o stvarima koje su nam
zajednike. Ako elite, mogu satima i satima govoriti o ra
zlikama izmeu islama i drugih religija, ali ja to neu. Nije
mi cilj da potenciram razlike, ve slinosti.
Doite da se okupimo oko jedne rijei i nama i vama za
jednike: da se nikome osim Allahu ne klanjamo, da nikoga
Njemu ravnim ne smatramo i da jedni druge, pored Allaha, bogovima ne drimo!" Pa ako oni ne pristanu, vi recite:
"Budite svjedoci da smo mi muslimani!" (Ali Imran, 64)
Tako nas asni Kur'an ui kako da razgovaramo sa razli
itim lju d im a-d a razgovaramo o zajednikim stvarima i da
ih prihvatimo, a razlike da ostavimo za neku drugu priliku.
Kada govorim o slinostima, spominjem stihove koji se sla
u sa kur'anskim uenjem. Inae, jedino Kur'an smatram
Boijom rijeju i nijednu drugu knjigu osim njega. Hinduknjige citiram samo da ih upotrijebim kao dokaz protiv kri
vih shvaanja hindusa, koji ih smatraju Boijim knjigama.
rtvovanje ivotinja
Pitanje: Uskoro e Kurban-bajram, pa e muslimani
ubiti veliki broj ivotinja na ime rtvovanja. Zanima me da
li je to u skladu sa proklamovanom humanosti i blagosti u
islamu?
Dr. Naik: Da li te zanima zato muslimani jedu meso,
ili te zanima samo rtvovanje ivotinja za Kurban-bajram?
189
Pitalac: Zanima me samo ovo drugo.

Dr. Naik: Odgovorit u oboje. Uzvieni Allah kae:
Do Allaha nee doprijeti meso njihovo i krv njihova, ali
e Mu stii iskreno uinjena dobra djela vaa. (El-Had, 37)
Po islamu, dobro djelo vrijedi kod Allaha, a meso Mu
ne znai nita. U drugim religijama dre meso i voe u ol
tarima, namjenjujui ga Bogu. Sa druge strane, kada mu
slimani rtvuju ivotinju kao kurban, jednu treinu podije
le siromanima, drugu treinu rodbini a ostatak zadre za
svoju porodicu. Dakle, kada muslimani prinose rtvu, time
donose korist drugim ljudima, udjeljuju im hranu. Da lije
udjeljivanje hrane dobro ili loe? Da li je to humano ili ne
humano? Naravno da je humano i da je dobro! Zato, islam
je vjera humanosti.
Glavno pitanje koje vas mui je: "Zato ubijate ivoti
nje?" Moete biti dobar musliman, ak i ako ste isti ve
getarijanac. Nije obaveza da jedemo meso. Meutim, ako
nam je Allah neto dozvolio - zato bismo to odbacivali?
I stoku On za vas stvara; njome se od hladnoe titite, a i
drugih koristi imate, njome se najvie i hranite. (En-Nahl, 5)
I stoka vam je pouka: Mi vam dajemo da pijete ono to
se nalazi u utrobama njezinim, i vi od nje mnogo koristi
imate i vi se njome hranite. (El-Mu'minun, 23)
Savremena nauka nam kae da je meso bogato vitami
nima i proteinima. Meso je jedina namirnica koja sadri
sve proteine. Ljudskom tijelu su potrebne 24 amino-kise190
line. Od tih 24, osam ne proizvodi nae tijelo, pa ih mora

mo unositi preko hrane. Ne postoji vegetarijanska hrana
koja moe nadomjestiti svih osam amino-kiselina. To moe
samo meso.
Analizirajte kakve zube imaju biljojedi. Imaju samo rav
ne zube. Mesojedi imaju otre zube, jer ne jedu biljke. Sta
nite ispred ogledala i pogledajte svoje zube. Vidjet ete da
ljudi imaju i ravne i otre zube. Ako je Bog htio da jedemo
samo vegetarijansku hranu, zato nam je dao otre zube?
Digestivni sistem biljojeda moe variti samo biljke, a ne
moe meso. Sa druge strane, sistem varenja kod mesojeda
podrava samo meso, a ne podnosi biljke. Jedino ovjekov
digestivni sistem je predvien za obije vrste namirnica.
Ako je Bog htio da jedemo samo vegetarijansku hranu, za
to nam je dao da moemo variti i biljke i meso?
Stav da je hindusima zabranjeno meso je obina zablu
da. U Manusmritiju, svetoj hindu-knjizi, stoji:
Bog neke ivotinje stvori da jedu, a druge da budu poje
dene, dok je neke stvorio da budu rtvovane. (Manusmriti,
5:30-31)
Sudei po ovom stihu, ako jedete meso ivotinja koje
vam je Bog dozvolio, ne inite nikakav grijeh. Isto je i sa
rtvovanjem ivotinja. U istom poglavlju Manusmritija se
nadalje kae da rtvovanje ivotinja nije grijeh. Sveci i ve
liki ljudi opisani u Vedama i drugim svetim knjigama su jeli
meso. Mahabharata, 88. poglavlje Anuaan Parve govori
o Bimi koji savjetuje Hridhistara:
Ako eli svoje pretke zadovoljiti jedan mjesec, prinesi
191
im ito. Ako im prinese ribu, bit e zadovoljni dva mjeseca.

Meso jelena e ih zadovoljiti 3 mjeseca, ovetina 4 mjese
ca, a ptiije meso ih zadovoljava 5 m jeseci... Meso nosoroga i crveno meso stoke e ih uiniti zadovoljnima dovijeka.
Isto se spominje i u Manusmritiju, 3:266-272. Dakle,
ukoliko elite zadovoljiti svoje pretke, prema Manusmritiju
i Rig Vedi, prinosite im crveno meso i meso nosoroga.
Hindusi su pali pod utjecaj drugih filozofija, pa su poe
li prakticirati vegetarijanstvo.9
Nema posrednika u dovi
Pitanje: Moj prijatelj eli postati musliman. Meutim,
odvraa ga i zbunjuje injenica da u islamu postoje sekte,
poput iija, sunnija, dema'atul-islamijje i drugih, i to to
smatra da i u islamu postoji svetenstvo, koje slui kao po
srednik izmeu obinih ljudi i Boga.
Odgovor: Brate, neka uzme Kur'an i neka ga proi
ta od korice do korice. U njemu ne postoje iije, sunnije,
dema'atul-islamijje, ehli-hadis, niti bilo koja druga sekta.
Naprotiv, Kur'an kae:
Svi se vrsto Allahova ueta drite i nikako se ne razjedinjujtel (Ali Imran, 103)
Allahovo ue je asni Kur'an. Moramo se drati njega i
9 Detaljnije o ovoj temi pogledaj: dr. Zakir Naik, "Vegetarijanska ili
nevegetarijanska ishrana (debata izmeu dr. Zakira Naika i Ramibhai
Zaverija)", Islam u centru panje, El-Kelimeh, Novi Pazar, 2011.
192
sunneta Poslanika, s.a.v.s. Samo tako se neemo razjediniti. Uzvieni Allah poruuje:
Tebe se (Muhammede) nita ne tiu oni koji su vjeru
svoju raskomadali i u stranke se podijelili, Allah e se za
njih pobrinuti. On e ih o onome to su radili obavijestiti.
(El-En'am, 159)
Izdvajanje u sekte je strogo zabranjeno. ta je bio
Allahov Poslanik, s.a.v.s: sunnija, iija ili neto tree? Bio
je musliman! Prenesi svome prijatelju da u islamu ne
postoje sekte, niti postoje kaste. Postoje samo muslimani.
U islamu nema posrednika. Svaku svoju dovu/molitvu
upuuj izravno Allahu, bez posrednika.
Zato se muslimani mole pet puta dnevno
Pitanje: Zahvaljujem se mojim prijateljima muslimani
ma koji su me doveli na ovo divno predavanje, iako sam
katolik. Imam dva pitanja. Kako treba izgledati pravi mu
sliman? Moete li objasniti zato u hrianstvu ne postoji
naredba da se obavlja molitva pet puta dnevno?
Odgovor: Ako slijedi Boije naredbe i potpuno Mu se
pokori - musliman si. Dakle, mora posvjedoiti da nema
boanstva osim Allaha i da je Muhammed, s.a.v.s., Boiji
rob i Njegov poslanik. Na taj nain ulazi u islam. Nakon
toga, da bi bio dobar musliman, mora se pokoriti Boijim
naredbama i kloniti se zabrana.
Drugo pitanje se tie molitve. Rije salah ne bih prevo
dio kao molitva. Jer, molitva znai: traiti pomo. Arapska
193
rije salah ima ire znaenje: traenje pomoi od Allaha,

robovanje Njemu i traenje upute. Naprimjer, imam e u
namazu uiti sljedei ajet:
O
vjernici, vino i kocka i kumiri i strjelice za gatanje su
odvratne stvari, ejtanovo djelo; zato se toga klonite da
biste postigli to elite. (El-Maide, 90)
Na taj nain, u namazu dobijamu upute ega da se klo
nimo da bismo bili sreni. Zbog toga, rije salah ne prevo
dim kao molitva, ve programiranje ka dobru.10
Namaz nije nareen samo u islamu. Ako analizirate
Bibliju, saznat ete da i hriani moraju obavljati namaz.
U Starom Zavjetu se Mojsiju i Aronu nareuje uzimanje
abdesta/obrednog pranja pred molitvu, slino kao i u isla
mu. Nareuje se i injenje sedde/padanje niice, kao to
Postanak, 17:3, govori o Abrahamovoj molitvi. Mojsije i
Aron su inili seddu. (Brojevi, 20:6) Joua je padao niice i
molio se Bogu. (Joua, 5:14) Evanelje po Mateju u 27. po
glavlju govori o Isusu koji pada niice (ini seddu) i moli se
Bogu. Svi poslanici spomenuti u Bibliji su obavljali namaz.
U Novom Zavjetu stoji da je Isus rekao:
Jo vam mnogo imam kazati, ali sada ne moete nositi.
No kada doe on - Duh Istine - upuivat e vas u svu istinu;
je r nee govoriti sam od sebe, nego e govoriti to uje i navjeivat e vam ono to dolazi. On e mene proslavljati jer
e od mojega uzimati i navjeivati vama. (Ivan, 16:12-14)
10 Detaljnije o ovoj temi pogledaj: dr. Zakir Naik, "Namaz - program
pravednosti", Islam u centru panje, El-Kelimeh, Novi Pazar, 2011.
194
V)IRA ZA SVA VREMENA / Kuran mora biti uen sa razumijevanjem
Koje Duh Istine kojeg Isus najavljuje?Toje Muhammed,

s.a.v.s. I u Starom i u Novom Zavjetu postoji veliki broj
predskazanja koji najavljuju dolazak Muhammeda, a.s. U
Starom Zavjetu: Ponovljeni zakon, 18:18-19; Izaija, 21:12;
Pjesme Solomonove, 5:16, i jo mnogo drugih stihova. U
Novom Zavjetu: Ivan, 14:16; Ivan, 15:26; Ivan, 16:7; Ivan,
16:12-14, i tako dalje. Sva ta predskazanja nedvosmisleno
najavljuju dolazak posljednjeg Boijeg poslanika, Muha
meda, s.a.v.s.
Ako rije hrianin znai sljedbenik Isusa Hrista, onda
smo mi muslimani bolji hriani od vas! Da si pravi hria
nin, prihvatio bi poslanika Muhammeda, a.s., kojeg je Isus
najavio, obavljao bi namaz pet puta dnevno.
Bog ini ono to On hoe
Pitanje: Poznato je da u kosmosu vladaju isti zakoni
fizike od kada je nastao. Kaete da je Bog stvorio sve te
zakone. Ako ih je On stvorio, zato ih ne mijenja? Ako Bog
nema izbora po pitanju zakona u univerzumu, zato Ga
zvati Bogom!?
Odgovor: Slaem se sa tobom. Zato Ga zvati Bogom,
ako nema izbora!? Meutim, nisi razmiljao o ovome: Boija je odluka i Njegov izbor da se zakoni u kosmosu ne
mijenjaju! On je stvorio zakone u univerzumu i ne eli ih
mijenjati. On nee slijediti tvoje hirove i elje za promje
nom zakona. U kosmosu vladaju Njegovi zakoni, a Njegova
odluka je da se Njegovi zakoni ne mijenjaju. Ako je Allah
dao da Sunce izlazi sa istoka a zalazi na zapad, moe li ti
195
uiniti neto po tom pitanju i promijeniti zakon? Ne mo

e. Ali, Allah moe, i hoe! Pred Sudnji dan, kao jedan od
velikih predznaka, Sunce e izai sa zapada.
On onome to stvara dodaje to hoe. On, uistinu, sve
moe. (Fatir, 1)
Kuran se ne slae sa Darvinovom teorijom
Pitanje: Rekli ste da Kur'an ne protivrjei savremenoj
nauci. Meutim, u njemu stoji da je prvi ovjek bio Adem,
a.s. To se kosi sa teorijom evolucije, arlsa Dan/ina.
Odgovor: Da, kosi se sa TEORIJOM arlsa Darvina. Sla
em se sa tobom. Kur'an je knjiga injenica, a ne knjiga te
orija, pa se zato ne slae sa Darvinovom teorijom. Poznata
je pria o njegovoj teoriji.
Darvin je otiao do ostrva Kalatropis. Na osnovu razlike
u duini kljunova ptica, formirao je teoriju o prirodnoj se
lekciji. Pisao je prijatelju Tomasu Tomptanu: "Nemam do
kaz za teoriju prirodne selekcije, ali mi ona pomae u kla
sifikaciji embriologije. Zato sam je formulirao." Darvinova
teorija nije injenica. To je samo teorija. Kur'an moe ii
protiv teorija, jer se teorije mijenjaju, ali ne moe ii protiv
potvrenih injenica. U kolama se Darvinova teorija pro
uava kao da je injenica. Ne postoje nauni dokazi koji bi
je potkrijepili. Naprotiv, ova teorija je puna nedostataka.
Danas na fakultetima postoji ala: "Da si ivio u Darvinovo
vrijeme, njegova teorija bi bila dokazana." - ime se nekome eli rei da izgleda kao majmun.
1 96
Darvinovoj teoriji fale dokazi. Poznati su neki fosili: Lusi,

Australopitekus, Homorektil, Neandertalac i drugi. Hansis
Kreig je rekao da je nemogue da nastanemo od majmu
na enkodiranjem DNA molekula. Neki dijelovi Darvinove
teorije nisu problematini. Naprimjer, dio u kome se kae
da je ivot nastao u vodi. Meutim, to i asni Kur'an kae
mnogo godina prije Darvina:
Od vode sve ivo stvaramo. Pa zar neete vjerovati!?
(El-Enbija, 30)
Danas znamo da je citoplazma osnovna supstanca ivih
bia. Ima oko 90% vode. Sva iva bia u prosjeku imaju 5090% vode. Ko bi u arapskoj pustinji mogao zamisliti da su
sva iva bia stvorena od vode? Kur'an o tome govori prije
1.400 godina.
ene u Afganistanu
Pitanje: Zato muslimani u Afganistanu poniavaju,
ugnjetavaju i tuku ene?
Odgovor: Nedavno sam upoznao jedan brani par iz
Malezije. Pokrenuli smo temu stanja ena u Afganistanu.
Rekli su mi: "U Afganistanu dugo boravimo. Ono to se
na televizijama prikazuje o stanju ena u Afganistanu nije
istina, jer se uope ne radi o Talibanima!" Mediji snimaju
Talibane, a zatim montiraju snimke koji daju indikaciju da
oni zlostavljaju ene. Prije nego to povjerujemo u ono
to nam mediji serviraju, moramo posluati kur'ansku
naredbu:
197
O
vjernici, ako vam nekakav nepoten ovjek donese
kakvu vijest, dobro je provjerite, da u neznanju nekome zlo
ne uinite, pa da se zbog onoga to ste uinili pokajete.
(El-Hudurat, 6)
Ne kaem da su svi muslimani savreni. Postoje crne
ovce i u naem drutvu. Ali, ta mediji rade? Izvlae te
izolovane negativne sluajeve I prezentiraju ih kao ope
stanje u muslimanskom svijetu. esto prikazuju stvari sa
kojima islam nema nikakve veze.11
Razlika izmeu Isusa, a.s., i Muhammeda, s.a.v.s.
Pitanje: U emu je razlika izmeu Isusa i Muhamme
da, ako nas obojica ue kako da budemo dobri i kako da
oboavamo Boga? Ako nema razlike, da li su na Pravom
putu Isusovi sljedbenici? Obzirom da e se Isus vratiti na
Zemlju, on je, ustvari, posljednji poslanik.
Odgovor: Od svih Boijih poslanika, njih peterica su
ulul-azm/poslanici odluke: Nuh, Ibrahim, Musa, lsa i Muhammed, neka je na sve njih mir. Ne moete biti musliman
ukoliko ne vjerujete u lsaa, a.s! Mi muslimani vjerujemo
da je lsa, a.s., jedan od najveih Allahovih Poslanika. Vje
rujemo da je bio Mesih, to jest Hrist. Vjerujemo da je nje
govo roenje bilo udesno, da je roen bez biolokog oca
- u to ak i neki savremeni hriani ne vjeruju. Vjerujemo
da je lijeio slijepce i gubavce, Boijom dozvolom.
Vjerujemo da je oivljavao mrtve, Boijom dozvolom.
11 Detaljnije o ovoj temi pogledaj: dr. Zakir Naik, "Prava ene u islamu",
Islam u centru panje, El-Kelimeh, Novi Pazar, 2011.
198
VJ[ RA ZA SVA VREMENA / Kuran mora biti uen sa razumijevanjem
Kad su u pitanju navedeni stavovi, muslimani i hriani se

slau. Meutim, hriani idu korak dalje, pa kau da je lsa,
a.s., sebe smatrao Bogom! Proitajte Bibliju, neete nai
ni jedan jedini stih u kome Isus nedvosmisleno kae: "Ja
sam Bog!" ili "Oboavajte me!" Naprotiv, nai ete sasvim
drugaije izreke:
Jer je Otac vei od mene. (Evanelje po Ivanu, 14:28)
Otac moj, koji mi ih dade, vei je od sviju... (Evanelje
po Ivanu, 10:29)
Ako li ja izgonim avle Duhom Bojim, onda je s tim
dolo k vama kraljevstvo Boje. (Evanelje po Mateju,
12:28)
A ako ja prstom Bojim izgonim avle, onda je s tim
dolo k vama kraljevstvo Boje. (Evanelje po Luki, 11:20)
Ja ne mogu nita initi sam od sebe. Sudim, kako u
jem. Moj je sud pravedan; je r ne traim volje svoje, nego
volju Onoga, Koji me je poslao. (Evanelje po Ivanu, 5:30)
Ne traim volje svoje tj. predajem se Boijoj volji. To je
znaenje zapravo arapske rijei islam. Onaj ko se povinuje
volji Uzvienog Allaha, musliman je. lsa, a.s., nije doao da
ukine zakon i proroke, ve da ih potvrdi:
Ne mislite, da sam doao ukloniti zakon ili proroke. Nijesam doao da ih uklonim, nego da ih ispunim. Jer zaista,
kaem vam: Dok stoji nebo i zemlja, nee nestati nijedne
crtice slova ili toke iz zakona, dok se sve ne ispuni. Tko
dakle ukine jednu od ovih zapovijedi, pa bilo i najmanju, i
tako ui ljude, zvat e se najmanji u kraljevstvu nebeskom.
199
Isus je upozorio sljedbenike da moraju slijediti svaki

propis spomenut u Starom Zavjetu, ukoliko ele spasenje!
Jedan od tih propisa je vjerovanje u Boiju jednou:
Nemaj drugih bogova uz mene! Ne pravi sebi lika reza
na, niti kakve slike od onoga, to je gore na nebu ili dolje na
zemlji ili u vodi pod zemljom! Ne padaj niice pred njima i
ne klanjaj se njima je r ja, Gospod, Bog tvoj, jesam Bog revnitelj... (Stari Zavjet, Ponovljeni Zakon, 5:7-9)
lsa, a.s., nikada nije tvrdio za sebe da je bog. Zapravo,
govorio je ljudima daje on samo Boiji poslanik. U Evane
lju po Ivanu stoji:
A rije, koju ste uli od mene, nije moja, nego Oca, koji
me posla. (Evanelje po Ivanu, 14:24)
A ovo je ivot vjeni, da spoznaju tebe, jedino pravoga
Boga, i koga si poslao, Isusa Krista. (Evanelje po Ivanu,
17:3)
Ljudi Izraelci, posluajte rijei ove! Isus Nazareanin bio
je od Boga meu vama potvren silama, i udesima, i zna
cima koje uini Bog preko njega meu vama, kao to i sami
znate. (Djela apostolska, 2:22)
Obratite panju: ...koje Bog uini preko njega. Nije ih
sam inio. Kad su upitali lsaa, a.s., koja je prva zapovjest,
on je ponovio ono to je jo prije objavljeno Musau (Mojsiju), a.s.
Isus odgovori: "Prva glasi: 'uj, Izraele, Gospodin, Bog
na, jest jedini Gospodin/" (Evanelje po Marku, 12:29)
Ako ste, zbilja, Hristov sljedbenik, posluat ete njegove
rijei:
200
V|ERA ZA SVA VREMENA / Kuran mora biti uen sa razumijevanjem
Jo vam mnogo imam kazati, ali sada ne moete nositi.

No kada doe on - Duh Istine - upuivat e vas u svu isti
nu; je r nee govoriti sam od sebe, nego e govoriti to uje
i navjeivat e vam ono to dolazi. On e mene proslav
ljati je r e od mojega uzimati i navjeivati vama. (Ivan,
16:12-14)
Ovo je predskazanje koje najavljuje dolazak Muhammeda, a.s.
Rekli ste da e se Isus vratiti i da ga to ini posljednjim
poslanikom. asni Kur'an kae:
A kada Allah rekne: "O lsa, sine Merjemin, jesi li ti govo
rio ljudima: 'Prihvatite mene i majku moju kao dva boga uz
A lla h a !'"-o n e rei: "Hvaljen neka si Ti! Meni nije priliilo
da govorim ono to nemam pravo. Ako sam ja to govorio,
Ti to ve zna; Ti zna ta ja znam, a ja ne znam ta Ti zna;
Samo Ti jedini sve to je skriveno zna. (El-Maide, 116)
Zato e se Isus vratiti? Zato to je on jedini Boiji po
slanik iji sljedbenici su u cjelini iskrivili njegovo vjerova
nje i proglasili ga bogom. U svom ponovnom dolasku na
ovaj svijet, on e biti sljedbenik sunneta Muhammeda, a.s.
Doi e da potvrdi njegovo uenje i da otkloni zabludu hriana da je on bog.

svjetova.
KRAJ TRIBINE
EKONOMIJA BEZ KAMATE*
* Tribina je odrana 19. marta 1995. godine Velikoj Sali IRF-a

Mumbaju.
V|l HA /A SVA VREMENA / Ekonomija bez kamate
Oni koji se kamatom bave dii e se kao to e se dii

onaj koga je dodirom ejtan izbezumio, zato to su govoi Ili: "Kamata je isto to i trgovina." A Allah je dozvolio tr
govinu, a zabranio kamatu. Onome do koga dopre pouka
(iospodara njegova - pa se okani, njegovo je ono to je prir stekao, njegov sluaj e Allah rjeavati; a oni koji to opet
uine - bit e stanovnici Dehennema, u njemu e vjeno
ostati.
Allah unitava kamatu, a unaprjeuje milosra. Allah
ne voli nijednog nevjernika, grjenika.
One koje vjeruju i ine dobra djela i molitvu obavljaju i
zekat daju eka nagrada kod Gospodara njihova; i niega
se oni nee bojati i ni za im oni nee tugovati.
0 vjernici, bojte se Allaha i od ostatka kamate odustanite, ako ste pravi vjernici.
Ako ne uinite, eto vam onda, neka znate - rata od
Allaha i Poslanika Njegova! A ako se pokajete, ostat e
vam glavnice imetaka vaih, neete nikoga otetiti, niti
ete oteeni biti.
A ako je u nevolji, onda priekajte dok bude imao; a jo
vam je bolje, neka znate, da dug poklonite.
1 bojte se Dana kada ete se svi Allahu vratiti, kada e
se svakome ono to je zasluio isplatiti - nikome krivo nee
uinjeno biti. (El-Bekare, 275-281)
205
Utjeem se Allahu od prokletog ejtana.

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog.
O
vjernici, bojte se Allaha i od ostatka kamate odustanite, ako ste pravi vjernici.
Allaha i Poslanika Njegova! A ako se pokajete, ostat e
vam glavnice imetaka vaih, neete nikoga otetiti, niti
ete oteeni biti. (El-Bekare, 278-279)
govor moj.
Definicija kamate
Rije kamata se u Kur'anu spominje ak osam puta: ErRum, 39; En-Nisa, 161; Ali Imran, 130; El-Bekare, 275, 276
i 278. Prvi put se spominje u sljedeem ajetu:
A novac koji dajete da se uvea novcem drugih ljudi
nee se kod Allaha uveati, a za milostinju koju udijelite da
biste se Allahu umillli - takvi e dobra djela svoja umnogostruiti. (Er-Rum, 39)
Arapska rije riba (kamata) znai uveanje, viak. U
Kur'anskom kontekstu, riba znai zabranjeni viak, tj. ka
mata i zelenatvo. Kada je objavljen prvi ajet o kamati, nije
sadrao zabranu, ve upozorenje da od nje nema nikakve
koristi. Ta formulacija je slina prvom spominjanju alkoho
la u Kur'anu, nakon ega je zabrana alkohola ostvarena u
tri faze:
206
VJI RA ZA SVA VREMENA / Ekonomija bez kamate
Pitaju te o vinu i kocki. Reci: "Oni donose veliku tetu, a

I neku korist ljudima, samo je teta od njih vea od koristi."
(El-Bekare, 219)
Dakle, slino prvom spominjanju kamate, alkohol nije
nedvosmisleno zabranjen, ve je ukazano na njegovu tet
nost. Meutim, drugi ajet o alkoholu je stroiji:
O
vjernici, pijani nikako molitvu ne obavljajte, sve dok
ne budete znali ta izgovarate. (En-Nisa, 43)
Konana i nedvosmislena zabrana alkohola je uslijedila
u treem ajetu:
0 vjernici, vino i kocka i kumiri i strjelice za gatanje su
odvratne stvari, ejtanovo djelo; zato se toga klonite da
biste postigli to elite. (El-Maide, 90)
Nakon to je ovaj ajet objavljen, ulicama Medine su te
kle rijeke alkohola, sve posude su ispranjene i nikada vie
nisu napunjene njime.
Kada je objavljen prvi ajet o kamati, sadrao je samo
opomenu. Meutim, drugi ajet je stroiji:
1 zbog tekog nasilja Jevreja mi smo im neka lijepa
jela zabranili koja su im bila dozvoljena, i zbog toga to
su mnoge od Allahova puta odvraali i zato to su kamatu
uzimali, a bilo im je zabranjeno, i zato to su tue imetke
na nedozvoljen nain jeli. (En-Nisa, 160-161)
Ve u 130. ajetu sure Ali Imran Uzvieni kae:
O
vjernici, bezduni zelenai ne budite, i Allaha se boj
te, je r ete tako postii ono to elite.
207
Danas neki pokuavaju opravdati kamatu argumentira

jui ovim ajetom, tvrdei da Kur'an zabranjuje samo zelenatvo, ali ne i kamatu. Analizirajmo ta znai zelenatvo,
a ta znai kamata.
Prema Oksfordskom rjeniku, kamata je iznos novca
dodat na zaloen novac, a zelenatvo je visok procenat
kamate na posueni novac. Meutim, kao to sam ve re
kao, kur'anski termin riba znai nedozvoljen prirast i viak
na prvobitnu sumu novca. Ovim su obuhvaene obije za
branjene kategorije: i zelenatvo i kamata, bez obzira da II
se radilo o malom ili velikom procentu.
Neki se pravdaju rijeima: "Kamata je dio trgovine.
Zato, ne vidimo nita sporno u kamati." Odgovor na ovu
zabludu se nalazi u asnome Kur'anu:
onaj koga je dodirom ejtan izbezumio, zato to su govo
rili: "Kamata je isto to i trgovina." A Allah je dozvolio tr
govinu, a zabranio kamatu. Onome do koga dopre pouka
Gospodara njegova - pa se okani, njegovo je ono to je pri
je stekao, njegov sluaj e Allah rjeavati; a oni koji to opet
uine - bit e stanovnici Dehennema, u njemu e vjeno
ostati. (El-Bekare, 275)
Ovdje Allah jasno daje do znanja da je dozvolio trgo
vinu, a zabranio kamatu. Svi koji imaju veze sa prometom
kamate, zavrit e kao stanovnici Vatre. U sljedeem ajetu
Uzvieni kae:
Allah unitava kamatu, a unaprjeuje milosra. Allah
208
V[ERA ZA SVA VREMENA / Ekonomija bez kamate
ne voli nijednog nevjernika, grjenika. (El-Bekare, 276)

Neki, opet, pokuavaju dokazati da se u ovom ajetu
misli na riba el-istilah, tj. kada odredite kamatu na pozaj
micu u novcu, koju e taj koji je pozajmio iskoristiti za ku
povinu osnovnih ivotnih namirnica. Druge vrste kamate,
kau oni, poput kamate na tednju u bankama i pozajmice
za biznis, ne spada u zabranjenu kamatu. Analizirajmo ta
Kur'an kae o tome.
O
vjernici, bojte se Allaha i od ostatka kamate odustanite, ako ste pravi vjernici. (El-Bekare, 278)
Kad je ovaj ajet objavljen, Muhammed, a.s., je rekao:
"Ja sam prvi koji e ponititi svoja potraivanja u kamati
prema Abbasu ibn Abdul-Muttalibu, r.a."
U predislamskoj Arabiji funkcionirala su dva sistema
trgovine. Prvi se zvao mudareba. To je trgovina u kojoj o
vjek daje robu trgovcu, a zarada na prodatu robu se dijeli.
Drugi sistem je bio kamatni: osoba daje trgovcu novac za
potrebe posla i potrauje od njega fiksni iznos kamate.
Kada su objavljeni ajeti kojima se zabranjuje kamata,
muslimani su se odrekli svih kamatnih potraivanja, bez
obzira da li su el-istilah (kamata na pozajmice za osnovne
ivotne namirnice) ili neka druga vrsta kamate. Zar mislite
da je Abbas ibn Abdul-Muttalib, r.a., bio poput Jevreja, koji
su u ono vrijeme bili zelenai? Ne. On je davao pozajmice
samo trgovcima i na njih potraivao fiksni iznos kamate.
Nakon objavljivanja ajeta o kamati, odrekao se svih kama
ta. Isto su uinili i ostali muslimani.
209
Objava rata od Allaha

Allaha i Poslanika Njegova! A ako se pokajete, ostae vam
glavnice imetaka vaih, neete nikoga otetiti, niti ete
oteeni biti. (El-Bekare, 279)
Osim kamate, Uzvieni Allah u Kur'anu zabranjuje i dru
ge poroke, poput alkohola, kocke, gatanja i slino. Meu
tim, jedini grijeh za koji Allah objavljuje rat je kamata. Ko
se smije usuditi izazvati Allaha i Njegovog Poslanika!? Ako
ste umijeani u poslovanje sa kamatom, ve ste ih izazvali!
U nastavku, Uzvieni Allah kae:
A ako je u nevolji, onda priekajte dok bude imao; a
jo vam je bolje, neka znate, da dug poklonite. (El-Bekare,
280)
Osim u Kur'anu, kamata je zabranjena u hadisima Allahovog Poslanika, s.a.v.s. El-Buhari biljei od Aie, r.a., da
je Vjerovjesnik, s.a.v.s., nakon objavljivanja posljednjih
ajeta sure El-Bekare, otiao u damiju i ljudima zabranio
trgovinu alkoholom. Ibn Abbas, r.a., navodi: "Posljednji
objavljeni ajeti su oni o zabrani kamate." To su ajeti iz sure
El-Bekare, 275-281. Ubrzo nakon objavljivanja tih ajeta,
Vjerovjesnik, s.a.v.s., je preselio na Ahiret. Zbog toga, ashabi nisu imali dovoljno vremena upoznati se sa detaljima
erijatskih implikacija zabrane kamate. Omer, r.a., je rekao
da bi volio da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., detaljnije objasnio
210
V|l RA ZA SVA VREMENA / Ekonomija bez kamate
sve u vezi tri stvari: kamate, hilafeta i kelale12.

Ipak, analizirajui sve ajete o kamati i vjerodostojne
It.idise koji govore o njoj, dolazimo do dovoljno informa
cija. Po jednoj podjeli, postoje dvije vrste kamate: riba
cn-nesia, tj. kamata na pozajmicu za trgovaku robu i riba
rl-fedail, tj. razmjena jedne vrste kvalitetnije robe za veu
koliinu iste vrste robe. Ma koliko vrsta kamate imalo, sve
su zabranjene.
Imam Muslim, takoer, biljei hadise koji zabranjuju
kamatu, u 3. tomu, poglavlje broj 623, hadisi 3.845-3.849.
Ciljevi islamskog ekonomskog poretka
Zato asni Kur'an promovira ekonomiju bez kamate?
Postoje etiri osnovna cilja islamskog ekonomskog poret
ka:
1) ekonomska stabilnost u okviru islamskih principa;
2) univerzalno bratstvo i pravda;
3) jednaka raspodjela dobara;
4) individualna sloboda u kontekstu drutvenog bla
gostanja.
Ekonomska stabilnost u okviru islamskih principa
asni Kur'an kae:
Jedite i pijte Allahove darove, i ne inite zlo po Zemlji
nered pravei! (El-Bekare, 60)
12 Podjela imovine nekoga ko nije ostavio nasljednike. (Primj. urednika)
O
ljudi, jedite od onoga to ima na Zemlji, ali samo ono
to je doputeno i to je prijatno, i ne slijedite ejtanove
stope, je r vam je on neprijatelj oevidni! (El-Bekare, 168)
A kad se molitva obavi, onda se po zemlji raziite i
Allahovu blagodat traite i Allaha mnogo spominjite, da
biste postigli to elite. (El-Dumu'a, 10)
Kur'an podstie ljude da uivaju u Allahovim blagoda
tima, u svemu lijepom to nam je On dozvolio. El-Bejheki
biljei hadis: "Onaj ko poteno zarauje, radi potreba svo
je porodice i da bi izbjegao proenje, i ko je paljiv prema
svome komiji, srest e Allaha sa licem blistavim poput
punog Mjeseca." Islam odvraa od proenja. Vjerovjesnik,
s.a.v.s., je rekao: "Gornja ruka je bolja od donje ruke." (ElBuhari) Takoer, u hadisu koji biljei Ibn Made, Vjero
vjesnik, s.a.v.s., kae: "Najbolja zarada koju ovjek moe
ostvariti je ona od sopstvenog rada."
Dakle, islam podstie ljude da uivaju u Allahovim bla
godatima, da zarauju sopstvenim radom i uzdre se od
proenja.
Univerzalno bratstvo i pravda
O
ljudi, Mi vas od jednog ovjeka i jedne ene stvaramo
Najugledniji kod Allaha je onaj koji ga se najvie boji, Allah,
212
Vjl HA ZA SVA VREMENA / Ekonomija bez kamate
Allah ne izdvaja ljude po polu, plemenu, boji koe, po

rijeklu i bogatstvu, ve po bogobojaznosti. Tokom govo1.1 na Oprotajnom hadu, Vjerovjesnik, s.a.v.s., je rekao:
"Arap nije bolji od nearapa, niti je nearap bolji od Arapa,
osim po bogobojaznosti."
asni Kur'an kae o pravdi:
O vjernici, budite uvijek pravedni, svjedoite Allaha
i adi, pa i na svoju tetu ili na tetu roditelja i roaka, bio
oii bogat ili siromaan, ta Allahovo je da se brine o njima!
/ ato ne slijedite strasti - kako ne biste bili nepravedni. A
oko budete krivo svjedoili ili svjedoenje izbjegavali - pa,
Allah zaista zna ono to radite. (En-Nisa, 135)
Zarad pravde i istine, ako je neophodno, moramo r
tvovati i sopstvene interese i interese naih najbliih, bo
gatih i siromanih.
Jednaka raspodjela dobara
Islam se protivi filozofiji gomilanja bogatstva od strane
malog broja ljudi. Razlika izmeu bogatih i siromanih se
mora smanjiti. U suprotnom, jedni drugima e biti stalni
neprijatelji. U tu svrhu, islam je razvio sistem zekata. Svi
koji imaju imetka koji prelazi granicu nisaba, moraju udi
jeliti siromanima 2.5% svog imetka. asni Kur'an je preci
zno naveo sve kategorije korisnika zekata:
Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i oni
ma koji ga skupljaju, i onima ija srca treba pridobiti, i za
otkup iz ropstva, i prezaduenima, i u svrhe na Allahovom
213
putu, i putniku. Allah je odredio tako! A Allah sve zna i mu

dar je. (Et-Tevbe, 60)
Kategorija "na Allahovom putu" se moe podijeliti na
nekoliko vrsta: oni koji ine da'vu, koji se u ime Allaha bore
na bojnom polju, koji izuavaju islamske nauke, pa ak i
oni muslimani koji, u ime Allaha, izuavaju svjetovne nau
ke. U 7. ajetu sure El-Har se navodi razlog davanja zekata
i preciziranja kategorija njegovih korisnika:
... da ne bi prelazilo iz ruku u ruke bogataa vaih.
Zekat je propisan da bi se sprijeila cirkulacija novca
samo meu bogataima. Ako bi davali zekat svi koji su oba
vezni, na svijetu ne bi bilo gladnih. Naalost, ak ni musli
mani ne daju zekat kako bi trebalo, a neki uope ne daju.
Kada bi svi imuni muslimani izdvajali zekat za siromane,
ne bi vie bilo nijednog muslimana ispod granice siroma
tva. Osim toga, islam nareuje da se nezaposlenima nae
posao i da im se zarade poteno isplate.
U vezi sa pravednom raspodjelom imetka, islam nare
uje podjelu nasljedstva irokom krugu rodbine umrlog,
kao to stoji u suri En-Nisa, ajeti 11-12 i 176. Nasljedstvo
ne smije pripadati samo jednoj ili dvijema osobama, kao
to je danas praksa.
Individualna sloboda u kontekstu
drutvenog blagostanja
Prema islamskom uenju, svaki ovjek se raa slobo
dan. Niko, ak ni drava, ne moe mu uskratiti ili ograniiti
214
VJERA ZA SVA VREMENA / Ekonomija bez kamate
slobodu. Svako ljudsko bie je slobodno, sve dok ne uini

neto ime gubi to pravo, tj. dok ne ugrozi tuu slobodu.
Po islamu, opi interes je iznad individualnog. Takoer, ne
smije se rizikovati ulazak u veliki gubitak, da bi se izbjegao
manji, kao to veliki profit ne smije biti rtvovan za mali
profit.
Zaarani krug
Ekonomija sa kamatom donosi veliki broj zala. Zbog
toga je ona Kur'anom zabranjena. Uzimanjem zajmova od
banke, da bismo zapoeli neki biznis, moramo raunati na
sljedee: na cijenu proizvoda kojeg prodajemo moramo,
osim visine profita, dodati visinu kamate koju moramo
isplatiti banci na iznos duga. Tako se zbog kamate u startu
poveava cijena proizvoda. Ako cijena proizvoda raste, po
tranja na tritu opada. Kada potranja opada, smanjuje
se obim proizvodnje. Smanjeni obim proizvodnje dovodi
do reduciranja potrebne radne snage, to na kraju dovodi
do poveanja nezaposlenosti - sve zbog kamate.
Kamata dovodi do velikih socijalnih nepravdi. Osoba
koja uzme kamatni zajam od banke, mora vraati fiksni
iznos kamate bez obzira da li poslovao sa profitom ili gu
bitkom, pa ak iako u nekoj nesrei izgubi kuu i porodicu.
To je velika nepravda.
Posao bez morala
U poslu sa kamatom ne postoje nikakva moralna
naela. Naprimjer, biznismen koji eli otvoriti podrum
215
alkoholnog pia e lake dobiti povoljan zajam od banke

nego ovjek koji eli izgraditi kolu. Zato? Zato to je
banka zainteresirana samo za svoj profit, a prodavnica
alkohola ima bolje izglede da e ostvarivati profit i na
vrijeme vraati zajam i kamatu. Banci je svejedno da li
otvarate kockarnicu, kafanu ili kolu. Tokom 80-ih godina
20. vijeka, banke su podrale otvaranje hiljade kockarnica
irom svijeta, jer su u njima vidjele priliku za lahak profit.
S vremena na vrijeme, banke naglaavaju svoje uee
u nekim korisnim drutvenim projektima. To je samo ma
ska, jer se glavnica njihovog posla ne zasniva na moralnim
naelima, ve na to veem iznosu kamate.
Koncentracija moi
Savremene banke podstiu ljude da novac ostavljaju
kod njih. Milioni ljudi svu svoju uteevinu dre u banka
ma. To znai da se sav novac i sva mo nalaze u rukama
malog broja ljudi - u rukama bankara. Ko kontrolie novac,
kontrolie svijet. Poto najvei broj banaka pripada Jevrejima, nije teko zakljuiti u ijim rukama je sva finansijska
mo i ko kontrolie deavanja u svijetu. To je "zasluga" savremenog bankarskog sistema.
Islamsko bankarstvo
Sa druge strane, islamsko bankarstvo je korisno iz veli
kog broja razloga.
Prvo, nema nikakve kamate. Poslovanje se temelji na
dobicima i gubicima. Na taj nain, biznismeni mogu ra216
V|l KA ZA SVA VREMENA / Ekonomija bez kamate
( imati samo na trokove proizvoda, bez uraunavanja ka

matne stope. To dovodi do smanjenja cijene proizvoda.
Smanjivanjem cijene proizvoda, poveava se potranja.
Poveanom potranjom poveava se proizvodnja, to za
htijeva vei broj radne snage. Islamski sistem finansiranja
podstie zapoljavanje i poteno zaraivanje.
Socijalna pravda
U sluaju poslovnog gubitka, islamska banka dijeli nastalu tetu sa svojim klijentom. U sluaju elementarne ne
pogode i velike nesree, klijent nee trpiti dodatni gubitak
zbog kanjenja isplate rata i narasle kamate. Kod banaka
na Zapadu, ukoliko kasnite sa isplatom rata, pored osnov
ne kamate morate plaati i kaznu za kanjenje. Kod islam
skih banaka, opravdanim kanjenjem ne trpite nikakve do
datne namete.
Moralan posao
U islamskoj banci ne moete podii kredit za bavljenje
bilo kojim poslom koji nije u skladu sa erijatom, tj. koji je
na bilo koji nain tetan po drutvo. Banka vam nee dati
zajam za takav posao, pa makar joj dali 100% svog profita.
Dakle, u islamskom poslovanju se vodi rauna o moralnim
vrijednostima i podstiu projekti koji su drutveno korisni,
kao to su izgradnja kola i bolnica.
Cirkulacija novca
Islamsko bankarstvo vas ne podstie da na svoj novac
gledate kao na boanstvo. Naprotiv, podstie vas da ula
ete novac u posao, jer se Islamska banka ponaa kao va
partner u poslu.
Poto se u islamskom bankarstvu dobitak i gubitak jed
nako dijele izmeu biznismena, bankara i klijenta, sva mo
nije skoncentrisana u rukama malobrojnih pojedinaca, ve
je jednako raspodijeljena izmeu navedenih subjekata.
Veliki grki filozof Aristotel je dao divnu definiciju ka
mate: "To je neprirodna zarada koju proizvodi novac,
umjesto radna snaga."
Taka razilaenja
Uporedimo sada islamsku sa savremenom teorijom
profita. Postoje etiri osnovna faktora proizvodnje: zemlja,
radna snaga, kapital i organizacija. Prema savremenoj teo
riji, za zemlju plaate zakup. Isto je i u islamskoj teoriji. Za
radnu snagu plaate dnevnice, i po savremenoj i po islam
skoj teoriji. Za kapital, prema savremenoj teoriji, plaate
kamatu. Prema islamskoj teoriji, dijelite dobitak i gubitak.
Po pitanju organizacije, i savremena i islamska teorija se
slau: ogranizacija je zaduena za prihvaanje posljedica
dobitka i gubitka. Dakle, osnovna razlika izmeu ove dvije
teorije nastaje kod treeg faktora proizvodnje - kapitala.
Osim toga, islamska teorija ne pravi razliku izmeu kapita
la i organizacije. Jer, novac sa kojim banka radi ne pripada
218
njoj, ve klijentima. Klijenti su, na taj nain, dio organizaci

je. Novac koji klijent pozajmi kod banke i novac koji zaloi
na uvanje u banci su dio organizacije. Zbog toga, kapital
i organizacija se ne razlikuju u islamskoj teoriji, ve su dio
cjeline. Zajednika osnova im je podjela dobitka i gubitka.
Principi islamskog bankarstva
Islamsko bankarstvo ima pet principa.
1. Tevhid - vjerovanje u Boiju jednou.
2. Vjerovanje da samo Allah daje nafaku.
3.
Hilafet - ovjek je Boiji namjesnik na Zemlji.
4. Tezkijjeh - ienje, istota.

5. Odgovornost. Za svoja djela emo polagati raune
na Sudnjem danu.
Kada pokreete biznis, morate imati dvije bitne stvari.
Jedna je kapital, a druga je ideja o investiranju tog kapita
la. Najbolji primjer saradnje ove dvije komponente bizni
sa su Vjerovjesnik Muhammed, s.a.v.s., i njegova supruga
Hatida, r.a. Ona je raspolagala velikom koliinom kapitala,
ali nije bila u stanju baviti se trgovinom i poslovati. Vjero
vjesnik, s.a.v.s., nije imao puno novca, ali je imao sjajne
ideje. Oni su ujedinili ono to posjeduju, tj. novac i ideje, i
zapoeli trgovinu. Svu zaradu su pravedno dijelili.
ta klijent dobija u islamskoj banci

Otvaranjem rauna i zalaganjem novca u islamskoj
banci, klijent dobija uslugu uvanja novca. Banka posluje
tim novcem, uz dozvolu klijenta. U sluaju poslovnog
gubitka, klijent ne trpi nikakvu tetu. U sluaju pozitivnog
poslovanja banke tim novcem, klijent ne dobija nikakav
procenat. On u islamskoj banci dobija samo sigurnost u
uvanju novca. Klijenta islamske banke najvie zanima
sigurnost njegovog novca, a ne profit od samog polaganja
novca u banku. erijat dozvoljava davanje novca nekome
u emanet, uz mogunost da ga moete vratiti kad god
hoete. Zalaganjem novca, od islamske banke dobijate
tednu knjiicu, pomou koje imate uvid u stanje na raunu
i mogunost uzimanja potrebne koliine novca sa rauna.
Druga, jo zanimljivija dimenzija uvanja novca u
islamskoj banci je mogunost uestvovanja u profitu koji
banka postie. Po erijatu, nema zapreke da banka prebaci
dio profita na va raun. Meutim, ne smijete traiti fiksni,
tano precizirani iznos novca. Prihvaate ono to vam ban
ka dadne. Sa tim profitom raspolaete kako hoete, jer je
to va imetak. U svakom sluaju, osnovni interes je sigur
nost vaeg novca.
Poseban nain uvanja novca u islamskoj banci je za
laganje novca s ciljem investiranja. Kod drugih, savremenih banaka, ova kategorija uvanja se ne razlikuje od prve.
Meutim, u islamskom ekonomskom sistemu postoji mudareba, tj. dijeljenje profita i gubitka. Navest u vam pri
mjer koji funkcionira u islamskom bankarstvu u Maleziji.
220
Malezija ima najrazvijeniji islamski bankarski sistem. Po

stoje islamske banke i u drugim dravama, ali kod njih su
principi djelimino pomijeani sa zapadnjakim. Za sada,
jedini bankarski sistem koji je 100% islamski je onaj u Ma
leziji.13 U sistemu mudarebe drite novac u banci fiksirani
vremenski period: tri, est, devet, dvanaest mjeseci i tako
dalje. Novac koji polaete u islamsku banku se, u ovom slu
aju, daje biznismenu. Takav klijent se zove sahibu-mal a
banka je sahibu-amel. Cijeli profit kojeg banka ostvari, pro
porcionalno se dijeli, u skladu sa prethodnim ugovorom.
Kod islamskih banaka u Maleziji ta proporcija je 7:3. 70%
profita ide investitoru/klijentu, a 30% banka zadrava za
sebe. Ako, naprimjer, na godinu dana zaloite 1.000 rupija14
i banka od njih ostvari profit od 100 rupija, vi dobijate 70
a banka 30. Naravno, ostaje glavnica od 1.000 rupija. to
je profit vei, klijent dobija veu koliinu novca na svoj ra
un. Ukoliko banka ne ostvari nikakav profit, ostaje samo
glavnica. Ni banka ni klijent ne dobijaju nita. Meutim, u
sluaju negativnog poslovanja, trokove gubitka snosi is
kljuivo klijent/investitor. Ukoliko, naprimjer, u toku jedne
godine bude ostvareno negativno poslovanje u iznosu od
100 rupija, va raun e biti umanjen za taj iznos, na ime
gubitaka u poslovanju. Naravno, i banka trpi gubitak: zbog
trokova administracije, papirologije, zakupa prostora itd.
Tako funkcionira islamsko bankarstvo.
13 Podatak iz 1995. godine. (Primj. urednika)
14 Zvanina valuta u Indiji. (Primj. urednika)
221
Finansiranje projekata
Dozvoljeno je da biznismen doe u islamsku banku,
obrazloi svoj poslovni projekat i zatrai od banke zajam
od 50.000 rupija za vremenski period od est mjeseci. Do
isteka tog roka, biznismen oekuje profit od 50.000 rupija.
Nakon to banka analizira njegov poslovni prijedlog, ren
tabilnost i mogue rizike, dogovorit e se sa biznismenom
o uslovima zajma. Naprimjer, mogu se dogovoriti da 60%
profita uzima banka, a 40% biznismen. Kad se takav ugo
vor sklopi, ne moe se negirati ili mijenjati. Dok se u savremenim bankama pregovara o kamatnoj stopi, u islamskoj
banci se pregovara o stopi profita.
U sluaju da je spomenuti biznismen lino radno an
gairan u izvravanju svog poslovnog projekta, ima pravo
uraunati svoju platu u trokove zajma. Ta plata ostaje nje
gova, dok se ostatak novca rauna kao administrativni tro
ak i troak nabavke sredstava za rad.
Po isteku ugovorenog roka zajma, i nakon to od 50.000
rupija oduzme iznos svoje plate, biznismen vraa ostatak
osnovice. Osim toga, banka uzima dogovorenih 60% profi
ta. Dakle, biznismen dobija 40% profita i platu za svoj rad
u toku realizacije poslovnog projekta. to vei profit bizni
smen ostvari, vea je dobit i za banku i za njega, i obratno.
Banka nema pravo mijeati se u poslovne odluke
U sluaju negativnih rezultata poslovanja, sav teret
snosi islamska banka. Naravno, i biznismen je na gubit
222
ku zbog utroenog vremena i angamana radnika koje je

angairao na svom projektu. Osnovna karakteristika mudareba sistema je ta to banka nema pravo mijeati se u
poslovnu politiku klijenta. Moe traiti mjesene izvjetaje
o tome kako poslovi napreduju, ali se ne smije mijeati u
odluke biznismena. Naprimjer, ako biznismen odlui na
praviti zgradu od deset spratova, banka nema pravo su
gerirati mu da napravi zgradu od dvanaest spratova, ili da
koristi jeftiniji materijal, ne bi li tako ostvario vei profit.
Muarika partnerstvo
Samo u ovom sistemu poslovanja, islamska banka ima
pravo mijeati se u poslovne odluke biznismena. Moe
sugerirati biznismenu koju vrstu robe da proizvodi, koliko
spratova e sagraditi itd. U muarika-sistemu biznismen
ulae dio sopstvenog kapitala, a ostatak ulae banka. U
zavisnosti od procentualnog udjela kapitala jedne i dru
ge strane, profit se dijeli u skladu sa tim. Naprimjer, ako
biznismen i banka uloe po 50% kapitala u isti projekat,
oboje uzimaju po 50% profita. Meutim, nije isto sa tro
kovima negativnog poslovanja. Vee posljedice snosi ban
ka. Uglavnom, to iznosi 60% trokova, dok biznismen snosi
40% gubitka.
Muraheba-sistem
U savremenom bankarskom sistemu, ukoliko se elite
baviti trgovinom, naprimjer, mainama iz Japana, morate
otvoriti raun i preko banke nabavljati robu. Banka napla

uje fiksni iznos kamate, bez obzira na profit ili gubitak.
U islamskom bankarskom sistemu je drugaije. Ukoliko
preko islamske banke, po povoljnim uslovima, nabavljate
robu radi trgovine, profit i gubitak se dijele u skladu sa do
govorom.
Transakcija se moe obaviti u potpunosti vaim nov
cem, ali i novcem banke ukoliko ga vi ne posjedujete. U
tom sluaju, banci vraate glavnicu i dogovoreni iznos pro
fita. Profit se dijeli u zavisnosti od toga koliko je koja strana
uloila novca u kupovinu trgovake robe. Dakle, muraheba-sistem se moe konbinirati sa mudareba i muarika-sistemom.
El-idara
U savremenoj terminologiji, el-idara se moe prevesti
kao lizing ili odloeno plaanje. Ako vam je potrebna neka
maina ili automobil, ali ga ne moete kupiti gotovinom,
obraate se islamskoj banci za pomo. Banka je spremna
zakupiti za vas automobil u periodu koji je obuhvaen ga
rancijom proizvoaa. Naprimjer, garantni period za neki
automobil traje pet godina. Islamska banka je spremna
uestvovati u zakupu tog automobila, uz dogovoreni iznos
profita. Ako e iznajmljivanje automobila kotati 200.000
rupija, banka moe traiti jo 100.000 rupija profita, tako
da e klijenta sve to ukupno kotati 300.000 rupija. Kada
se to podijeli na 60 mjeseci (pet godina), mjesena rata e
iznositi 5.000 rupija. Tako i klijent i banka zadovoljavaju
svoje interese.
V)ERA ZA SVA VREMENA / Ekonomija bez kamate
U sluaju da sklopite dogovor da vam islamska banka

omogui da tri godine otplaujete rate, a da poslije toga
ostatak platite u gotovini, automobil postaje va. Ako ne
ete, nakon tri godine automobil ostaje kod banke. Kod savremenih banaka nije tako. Savremena banka je osigurana
hipotekom i kamatnom stopom, i ne zanima je automobil.
Kardi-hasen
Ovo je posljednja vrsta sistema poslovanja u islamskoj
banci. Kard je zajam, a hasen je lijep. Ovo je zajam koji se
daje siromanoj osobi, bez ikakve kamate ili profita. U bilo
kom savremenom bankarskom sistemu ne postoji nita
slino kardi-hasenu. Dananje banke ne daju beskamatni
zajam siromasima.
Islamska banka Malezije izdvaja 10% svog ukupnog
profita za trokove kardi-hasena, kredita siromanim lju
dima koji ele zapoeti neki posao. Zajam se moe dati na
dogovoreni period, naprimjer, dvije godine. Nakon tog pe
rioda, klijent banci vraa samo glavnicu novca, a od profita
kojeg je ostvario, banci daje koliko eli. Nije obavezan dati
joj nita van glavnice. Zato se ovaj tip poslovanja islamske
banke zove kardi-hasen/lijepi zajam. Spominje se u a
snom Kur'anu:
Ko je taj koji e Allahu drage volje zajam dati, pa da mu
ga On mnogostruko vrati? A Allah uskrauje i obilno daje,
i Njemu ete se povratiti. (El-Bekare, 245)
Najbolji biznis
Uzvieni Allah kae:
Oni koji imanja svoja troe na Aliahovom putu lie na
onoga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam klasova i u sva
kom klasu po stotinu zrna. A Allah e onome kome hoe
dati i vie; Allah je neizmjerno dobar i sve zna. (El-Bekare,
261)
U savremenoj biznis-terminologiji, Allah obeava do
bit od 70.000%. Koji vam posao danas obeava toliki pro
fit? Uzvieni Allah ne obeava samo to, ve kae: ...onome
kome hoe, dae i vie. Da biste ostvarili toliki profit, mo
rate biti bogobojazni, iskreni, pravedni i uvijek svjesni da
vas Allah gleda. Najbolji posao u koji moete investirati je
posao sa Uzvienim Allahom. Preporuke za takav posao su
osobine koje smo spomenuli.
svjetova.
V|ERA ZA SVA VREMENA / Ekonomija bez kamate
PITANJA I ODGOVORI
Pozitivna nula
Pitanje: Ako mi islamska banka pozajmi novac na dvije
godine za neki posao, pa nakon dvije godine ne ostvarim
nikakav profit niti gubitak, ima li banka pravo uzeti mi po
zajmljeni novac?
Odgovor: Zavisi od ugovorenih uslova. Ako je ugovo
rom predvien fiksni period od dvije godine, banka ima
pravo uzeti novac, bez obzira da li je ostvaren profit ili pre
trpljen gubitak. Meutim, ukoliko banka osjea da biste sa
tim novcem u narednih pola godine ili godinu mogli ostva
riti pozitivan rezultat, moe period vraanja zajma produ
iti koliko je potrebno, u zavisnosti od prirode posla kojim
se bavite. U mudareba-sistemu, ako doe do negativnog
poslovanja, gubitak snosi islamska banka, a ne biznismen.
Stambeni krediti
Pitanje: Kakva je razlika izmeu stambenih kredita koje
nude savremene i islamske banke? Da li islamske banke
nude zajam onima koji bi da obezbijede krov nad glavom?
Odgovor: Kad podiete kredit kod savremenih banaka,
morate uestvovati u kupovini u odreenom procentu,
naprimjer 30 ili 50%, u skladu sa pravilima banke. Ostatak
plaa banka. Na ukupnu sumu koju banka uplauje,
227
zaraunava se kamata, a zatim se ukupni zbir podijeli

na broj mjeseci u toku kojih isplaujete kredit. Osnova
ovakvog sistema je kamata. Dakle, banci vraate osnovicu
plus kamatu. Samim tim, ovakvo poslovanje je u islamu
zabranjeno.
U islamskom bankarstvu, stvari stoje drugaije. Postoji
nekoliko naina da ostvarite kupovinu stana. Najprije, mo
rate uestvovati u kupovini u odreenom procentu, naprimjer 25%. Ostalih 75% plaa islamska banka. Tih 75% uku
pne cijene stana se dijeli na mjesene rate, koje morate
plaati. Banka ima pravo traiti odreenu nadoknadu za
zajam u vidu profita. Ta suma se uraunava u mjesene
rate koje morate plaati. Ovdje se ne radi o kamati, ve o
profitu.
Al-Amin banka u Bahreinu ima zanimljiv sistem stam
benih kredita. Na osnovu mudareba-sistema, polaete svoj
novac u ovu banku. Ona taj novac investira, a vi dobijate
profit. Sav iznos profita, zajedno sa glavnicom, ulae se u
stan. Nakon tri godine, ukoliko nije isplaen ukupan iznos
stana, dogovarate se o isplati ostatka kroz mjesene rate.
Ovo je, opet, bazirano na profitu, a ne na kamati. Sve to
ima veze sa kamatom je zabranjeno.
Haram u dobrotvorne svrhe
Pitanje: ta da radimo ako imamo novac od kamate?
Neki kau da ga treba uloiti u javna kupatila i WC-e.
Odgovor: Kao prvo, uope ne smijete biti umijeani u
228
posao sa kamatom. Ako se klonite kamate, ne postoji pi

tanje njene upotrebe. Ne smijete uvati novac u bankama
koje posluju sa kamatom.
Pretpostavimo da ste upravo saznali da je kamata ha
ram, pokajali ste se i odluili da se oslobodite tog novca.
Tevba/pokajanje ima tri uslova: da shvatite da je odreeno
djelo zabranjeno, da odmah prestanete sa injenjem tog
djela i da vrsto odluite da to vie ne inite. Ako ste shva
tili da je kamata zabranjena, ta ete initi sa tim novcem?
Neki govore da taj novac trebate dati za izgradnju javnih
kupatila i WC-a. Zaista ne znam odakle im to. Kamata je
haram i sav novac od kamate je haram. Ima li logike da
neko ko diluje drogu sav profit udjeljuje siromanim lju
dima, nadajui se da ini dobro? Nema, jer je sam posao
sa drogom zabranjen. Zabranjena je njena proizvodnja,
prodaja i konzumiranje, a samim tim i sva zarada od nje
ne prodaje. Po istom osnovu, ne moete drati novac u
savremenoj banci, a iznos kamate udjeljivati za projekte
javnog dobra, nadajui se nagradi. teta koju nanose dro
ga i kamata je neuporedivo vea od navodne koristi koju
neko eli ostvariti.
Dakle, nemojte drati novac u bankama koje posluju
sa kamatom. Ako ste to radili iz neznanja, pa se pokajali,
neete biti odgovorni pred Allahom. Ali, morate se odmah
osloboditi od kamate.
Uzimanje i davanje kamate su isto

Pitanje: Dokazali ste, na osnovu Kur'ana i hadisa, da je
uzimanje kamate zabranjeno. Da li je zabranjeno i davanje
kamate?
Odgovor: Isto kao da ste me pitali: Ako je zabranjeno
piti alkohol, da li je zabranjeno prodavati ga? Naravno da
jeste. U hadisu koji biljei Ahmed, Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
je prokleo deset kategorija ljudi koji imaju posla sa alkoho
lom. Kad je neto po Kur'anu zabranjeno koristiti, onda je i
stavljanje u promet istog zabranjeno. Isto je i sa kamatom.
Ako ste me pratili u toku predavanja, spomenuo sam ajet
koji zabranjuje svaki vid poslovanja sa kamatom:
onaj koga je dodirom ejtan izbezumio, zato to su govori
li: "Kamata je isto to i trgovina." A Allah je dozvolio trgo
vinu, a zabranio kamatu. (El-Bekare, 275)
Ovdje se ne spominje davanje ili uzimanje kamate, ve
generalno svaki posao sa kamatom. U hadisu koji biljei
El-Buhari stoji da je Abdullah ibn Mes'ud, r.a., rekao da je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., prokleo i onoga ko uzima i ono
ga ko daje kamatu. (Sahihul-Buhari, 3.880) Odmah u sije
deem hadisu koji prenosi Dabir, r.a., stoji da je Allahov
Poslanik, s.a.v.s., prokleo onoga ko uzima kamatu, onog.
ko daje kamatu, ko je zapisuje i svjedoke u takvom poslu.
(Sahihul Buhari, 3.881)
Tekui rauni
Pitanje: U savremenim bankama postoje tekui rauni,
kod kojih se iznos novca ne uveava kamatom, ve osta
je fiksan. Kakva je razlika izmeu njih i tekuih rauna u
islamskom bankarstvu?
Odgovor: Istina, kod savremenih banaka postoji sistem
uvanja novca, bez njegovog uveavanja za iznos kamate.
Slino tome postoji i u islamskom bankarstvu. Meutim,
navest u vam nekoliko prednosti otvaranja tekuih rau
na u islamskoj banci.
Prvo, novac kojeg uvate na tekuem raunu savremenih banaka se moe koristiti za investiranje u drutveno
tetne projekte, kao to su kockarnice, tvornice alkoholnih
pia i slino. Na taj nain, pomaete bankama u kvarenju
diutva. Ukoliko uvate novac na tekuem raunu u islam
skoj banci, moete biti sigurni da nijedan dinar nee biti
uloen u drutveno-tetne projekte. Svi projekti islamske
b.inke se reguliu erijatskim propisima.
Tako razmiljaju muslimani. to se tie nemuslimana,
oni razmiljaju ovako: "Ne zanima me u ta e biti uloen
moj novac. Samo hou da on bude siguran." ta za njega
lu idstavlja razlika u uvanju novca u savremenoj ili
lsi.unskoj banci? Odgovor se nalazi u pravnim propisima
Vezanim za bankrot banke. Ukoliko savremena banka
h.mkrotlra, iz robnih rezervi se podmiruju najprije potrebe
b.inke I nosilaca projekata, .t tok kasnije njenih klijenata.
Dok se* podmire njihove potrebe, uglavnom ne ostaje
novca za klijente. Zato, velike su anse da nikada neete

dobiti svoj novac u sluaju propadanja savremene banke.
Meutim, prema propisima erijata, islamska banka mora
najprije vratiti novac klijentima, a ostatak iskoristiti za
svoje potrebe. Dakle, ak i u sluaju bankrotiranja islamske
banke, va novac je siguran.
Da li su provizija i kamata isto?
Pitanje: Zar nije zamjena teza kada islamska banka
uzima "proviziju" i profit, umjesto kamate koju uzima neislamska banka, sve to trik da bi se privukli klijenti musli
mani?
Odgovor: U zavisnosti od projekta, savremena banka
vam naplauje fiksnu kamatu od 14-20%. U islamskoj ban
ci, na trokove administracije se pripisuje 8-14%. Da li su
ove dvije stavke, kamata i provizija, iste? Nisu. Ako ste pra
tili predavanje, uli ste da se islamsko bankarstvo bazira na
principima podjele profita i gubitka, a ne na kamati. Neislamsku banku to ne zanima - ona trai fiksni iznos kama
te. Administrativni trokovi kod podjele profita i gubitka u
islamskoj banci se obraunavaju na kraju fiskalne godine.
Dakle, sve zavisi od kretanja poslovanja. Naplata admini
strativnih trokova na kraju godine nije fiksna. Osim toga,
administrativni trokovi se smanjuju srazmjerno broju kli
jenata. Obzirom da se plata osoblja islamske banke ispla
uje iz administrativnih trokova, to je vei broj klijenata,
trokovi klijenata e se smanjivati ak do 9%. Na zadatak
je da to vie muslimana ubijedimo da investiraju novac u
232
VjERA ZA SVA VREMENA / Ekonomija bez kamate
islamske banke, da bi se smanjili administrativni trokovi i

poveali iznosi profita koje klijenti primaju kod muarikasistema.
Posao u neislamskoj banci
Pitanje: Smijemo li raditi u savremenoj/neislamskoj
banci?
Odgovor: Svaki posao povezan sa kamatom je zabra
njen, nebitno da li je uzimate, dajete ili knjiite. U preda
vanju sam citirao hadis koji biljei Muslim pod rednim bro
jem 3881 u kome Allahov Poslanik, s.a.v.s, proklinje one
koji uzimaju, daju i biljee kamatu, kao i svjedoke takvih
ugovora. Radei u neislamskoj banci, postajete svjedoci i
raunovoe tih ugovora. Zbog toga, zabranjeno je raditi u
neislamskoj banci.
Ako ve radite u neislamskoj banci i imate drugu opci
ju, ansu nai drugi posao, odmah je napustite. Meutim,
neko ko u neislamskoj banci prima znatno veu platu od
one koju bi primao na drugom mjestu, pravda se time da
nema izbora. Naravno da ima izbora! Manja plata nije iz
govor. Zbog vee plate ostaju raditi u neislamskoj banci i
prizivaju rat od Allaha.
to prije moete, naite drugi posao, ak i ako je taj
drugi posao manje plaen. Allah zna u emu je dobro, a vi
ne znate. Moda kasnije dobijete jo bolje plaen posao
od ovog prvog. Ako ne dobijete bolju platu na ovom svi
jetu, na Buduem ete sigurno biti nagraeni i neete biti
233
baenu u Vatru zbog kamate, a bit ete nagraeni do 700

puta vie za sve to ste potroili na Allahovom putu.
Meutim, ukoliko radite u neislamskoj banci sa nijetom
da nauite sistem funkcioniranja bankarstva u savremenoj
ekonomiji i da kasnije otvorite islamsku banku, nadamo
se u Allahovu milost da vam takav posao nije zabranjen.
Ali, ako vam je nijet neispravan i ako radite samo za platu,
znajte da radite zabranjen posao.
Podmiivanje i kamata
Pitanje: Kod nas postoje razni birokratski krugovi, koje
moramo podmititi da bi nai poslovni projekti proli. Da li

se taj iznos podmiivanja rauna kao kamata na iznos koji
smo pozajmili iz islamske banke?
Odgovor: Ako sam razumio pitanje, radi se o urauna
vanju i knjienju tog novca korienog za podmiivanje, tj.
ako ostvarim profit od 50.000 rupija, ali sam 5.000 rupija
dao kao mito, konani bilans profita je 45.000 rupija.
Prije svega, morate znati da je podmiivanje u islamu
strogo zabranjeno, bez obzira da li to radili halal ili haram
novcem. Uzvieni Allah kae:
Ne jedite imovinu jedan drugoga na nepoten nain i
ne parniite se zbog nje pred sudijama da biste na grjean
nain i svjesno dio tue imovine pojeli! (El-Bekare, 188)
Podmiivanje je nain prisvajanja tue imovine, to je
po islamu zabranjeno. Ne samo da je uzimanje mita zabra
234
njeno, ve su zabranjeni i njegovo davanje i posredovanje

u tome, prema hadisu koji biljei Ahmed ibn Hanbel.
Uzevi u obzir stav islama prema mitu, vae pitanje je
suvino. Islamski bankar vam nikada nee svjesno dati no
vac za podmiivanje nekoga. ak i ako prevarite bankara,
ne moete prevariti Allaha.
ivotno osiguranje
Pitanje: Da li islam dozvoljava ivotno ili bilo koje dru
go osiguranje? Ako ne dozvoljava, ta je alternativa?
Odgovor: Sistem osiguranja je veoma star. Ljudi iz
odreene zajednice ulau novac u isti fond, odakle se finansiraju precizirane potrebe nekih od lanova drutva. To
je veoma dobar koncept. ejhul-Azhar iz Egipta je izdao fetvu, kojom dozvoljava osiguranje automobila, ali zabranju
je savremeni sistem ivotnog osiguranja. Po savremenom
sistemu, mjeseno ili godinje izdvajate odreenu koliinu
novca za osiguravajui fond. U sluaju da vam se neto loe
desi, pa preivite, dobijate iznos koji se bez sumnje moe
okarakterizirati kao kamata. Sve to ukljuuje kamatu, bez
obzira o kakvoj vrsti osiguranja se radilo, zabranjeno je.
Osiguravajue kompanije kod nas funkcioniraju u okviru
kamatnog sistema. Ako nakon odreenog vremenskog
perioda nemate nikakve potrebe za osiguranjem, moete
uzeti sav uloeni iznos, plus odreeni procenat profita.
Odakle osiguravajuim kompanijama profit? On potie od
njihovog ulaganja u poslove sa kamatom. Ukoliko postoje
kompanije koje ne funkcioniraju na takav nain, ve na
235
temelju pravedne raspodjele sredstava, u tom sluaju je

osiguranje kod njih dozvoljeno.
Ako moete osnovati islamsku banku, moete li osno
vati osiguravajuu kompaniju baziranu na principima erijata? Naravno da moete. Muftija Darul-uluma iz Pakista
na je dao lijepo miljenje o tome, gdje kae da muslimani,
ak, moraju imati osiguravajue kompanije na principima
erijata. To znai da treba ulagati u takve osiguravajue
kompanije, koje bi na novac investirale u neki posao po
mudareba-sistemu. Jedan dio profita obavezno ide u fond
koji se zove vakf, iz koga se finansiraju medicinske i druge
potrebe koje podlijeu osiguranju, a ostatak se dodjeljuje
kao premija osiguranicima. Time je glavnica vaeg uloe
nog novca netaknuta.
U savremenim osiguravajuim kuama, ukoliko nakon
nekoliko mjeseci prestanete plaati mjesene rate za osi
guranje, prethodno dat novac vam vie ne pripada, nije
va. U islamskom sistemu, sve to se uloili - vae je. Me
utim, poto osiguravajue kompanije mogu imati pro
blema sa vraanjem novca, u ugovoru na samom poetku
uglavnom stoji da novac moete povratiti tek nakon isteka
fiksnog perioda od etiri ili pet godina, koliko bi inae tre
bao trajati osiguravajui ciklus.
Principi i uslovi interakcije izmeu islamske osigurava
jue kompanije i njenih klijenata su jako iroki i dozvoljava
ju mnogo naina definisanja ugovora.
KRAJ TRIBINE
236
VJERA ZA SVA VREMENA / Ako tvoja etiketa pokazuje ko si, nosi je

slanika, njegovu porodicu i sve njegove ashabe.
A kada ti dou oni koji u rijei Nae vjeruju, ti reci: "Se
la mun alejkum!" (El-En'am, 54)
Kada pozdravom pozdravljeni budete, ljepim od njega
otpozdravite, ili ga uzvratite, je r e Allah za sve obraun
traiti. (En-Nisa, 86)
Gospodaru, rairi moja prsa, olakaj zadatak moj, otk
loni uzao sa jezika mog, da bi razumjeli govor moj.
Neobina tema
Mnogi se u udu pitaju: "ta obiljeje/etiketa ima sa is
lamom i muslimanima!?" Ve na samom poetku se udite
ta je svrha ove teme, a ja sam na poetku citirao sljedei
ajet:
A kada ti dou oni koji u rijei Nae vjeruju, ti reci: "Selamun alejkum!" (El-En'am, 54)
Ovim ajetom je muslimanima nareeno da nazivaju
selam jedni drugima kad god se sretnu. U drugom ajetu
Uzvieni kae:
Dakle, obavezni smo na svaki pozdrav uzvratiti jo
boljim pozdravom, ili makar istim. Ako nam neko kae:
239
"Esselamu alejkum!", odgovorit emo: "Alejkumus-selam

ve rahmetullah!" Ako nam neko kae: "Esselamu alejkum
ve rahmetullah!", odgovorit emo: "Alejkumus-selam ve
rahmetullahi ve berekatuhu!"
Mnogi muslimani, koji su vlasnici velikih kompanija
i zapoljavaju veliki broj ljudi, kada radnici prolaze pored
njih i nazivaju im selam, odgovaraju klimanjem glavom ili
neto promrmljaju. Nekima je, ak, muka uope odgovoriti
na selam. Takvi direktno kre Allahovu naredbu navedenu
u 86. ajetu sure En-Nisa.
Dobro jutro
Najzastupljeniji pozdrav na Zapadu glasi: "Dobro jutro."
To je zapadnjacima omiljeni pozdrav. Zamislite dan koji je
poeo kiom. Kia lije "kao iz kabla". Magla se spustila i
hladno je. Ulicama teku potoci kinice. Po takvom vremenu,
nervozni pjeaite ka poslu. Neko vas na ulici sretne i kae:
"Dobro jutro!" ta je dobro u takvom tmurnom jutru!?
Kad uitelj ue u uionicu, svi uenici su obavezni ustati
i u horu rei: "Dobro jutro!" Moda je uitelj doao ner
vozan na nastavu. Moda je prije polaska na posao imao
estoku svau sa enom. Moda duboko u svome srcu
proklinje to jutro i eli da mu se vie nikad takvo jutro ne
ponovi. Uprkos tome, kad mu uenici u horu kau: "Dobro
jutro!" on odgovara: "Dobro jutro!" ta je dobro u jutru
koje poinje porodinom svaom!?
Muslimani imaju najbolji pozdrav: Esselamu alejkum/
Neka je mir na vas! Bez obzira da li je dan sunan ili je
240
VJIRA ZA SVA VREMENA / Ako tvoja etiketa pokazuje ko si, nosi je
"provala oblaka", bez obzira da li ste se sa nekim svaali i

bez obzira da li ste dobro raspoloeni ili nervozni - pozdrav
Esselamu alejkum je prikladan za svaku priliku.
Pokuavam shvatiti zato hrianski svijet koristi bilo
koji drugi pozdrav osim onog koji je Isus koristio u Bibliji. U
Novom Zavjetu se spominje sluaj nakon navodnog Isuso
vog raspea, kada je uao u Gornju sobu i okupljene apos
tole pozdravio rijeima: alom alekum! (Luka, 24:36)
Prevedeno sa hebrejskog na arapski, rekao je: Selam
nlejkum/Neka je mir na vas. Najbolji oblik pozdrava je uni
verzalni pozdrav: Esselamu alejkum.
Allahov Poslanik, Muhammed, s.a.v.s., je uvijek prvi
nazivao selam. Mnogi njegovi ashabi su pokuali prvi naz
vati selam, ali ih je Vjerovjesnik svaki put pretekao. Od Ebu
Hurejre, r.a., se prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao:
"Onaj na jahalici naziva selam pjeaku, pjeak naziva se
lam ovjeku koji stoji, manja grupa ljudi naziva selam veoj
grupi." (Muslim, 3. tom, Knjiga selama, poglavlje broj 901,
hadis broj 5374)
Vjerovjesnik, s.a.v.s., je, takoer, rekao da je pravo
svakog muslimana kod njegovog brata da mu odgovori na
selam. (Muslim, 3. tom, Knjiga selama, poglavlje broj 903,
hadis broj 5378)
Mlaa osoba naziva selam starijoj, a osoba koja silazi
naziva selam osobi koja se penje. Ovako nas je nauio Vje
rovjesnik, s.a.v.s.
Uzvieni Allah kae u Kur'anu:
241
A kada ti dou oni koji u rijei Nae vjeruju, ti reci: "Esselamu aiejkum/Mir vama! (El-En'am, 54)
Kako emo ispotovati ovu Boiju naredbu? Kako emo
prepoznati osobu koja vjeruje u Allahove rijei? Kako u
znati da je neko vjernik, osim ako to na njemu prepoznam?
Na svakoj konferenciji, delegati nose etikete ili bedeve.
Na njima pie ime delegata, njegova titula, ili mjesto oda
kle dolazi. Ako se radi o konferenciji intelektualaca, bude
navedena profesija delegata: doktor, inenjer, advokat i
slino. Ako je u pitanju konferencija medicinskih nauka, na
etiketi se, ak, spominje ua oblast specijalizacije svakog
delegata, naprimjer: kardiolog, neurolog, urolog, pedijatar
i slino. Ta etiketa, koju delegat nosi, je vrsta neformalnog
predstavljanja. Ukoliko elite sa nekim zapoeti razgovor o
srcu, pitat ete osobu koja nosi etiketu kardiolog. Ukoliko
elite vie informacija o mozgu, prii ete osobi sa etiketom
na kojoj pie neurolog. Dakle, etiketa i bed su oblik nefor
malnog predstavljanja.
Svaki musliman bi trebao nositi etiketu. Ne mislim samo
na bedeve, koji su korisni ali nisu praktini. U naoj orga
nizaciji, IRF, imamo bedeve na kojima pie: Nema boga
osim Allaha, Kur'an je Boija rije i slino. Bedevi mogu biti
korisni, jer privlae panju nemuslimana, sa kojima moete
zapoeti razgovor o islamu. Ipak, bedevi nisu praktina
etiketa kao to je praktina ona koju muslimani nose vijekovima i koja je prisutna i danas. Govorim o bradi i kapi.
Zato muslimani ne nose ova dva velika obiljeja? Neko
e upitati: "Kakve veze brada i kapa imaju sa islamom?
Moram li nositi kapu i putati bradu, da bi me Allah
242
prepoznao da sam musliman?" Naravno, Allahu naa

spoljanja obiljeja nisu potrebna da bi znao da li smo
vjernici ili ne. On je Poznavalac skrivenog, Sveznajui.
Pitanje koje se postavlja glasi: "Kako u ja, obini ovjek,
musliman, znati da je osoba koja mi prilazi musliman ili
nemusliman?"
U Kur'anu asnom ne postoji nijedan ajet koji nareuje
putanje brade. Meutim, na mnogo mjesta se kae: "Po
koravajte se Allahu i Njegovom Poslaniku." To znai da
praksa Boijeg Poslanika, s.a.v.s., postaje obaveza za nas.
Ibn Omer, r.a., prenosi da je Boiji Poslanik, s.a.v.s., rekao:
"Razlikujte se murika. Putajte brade, a kratite brkove."
(El-Buhari) Na osnovu ovog hadisa, znaajan dio uleme
smatra da je putanje brade vadib/obavezno, zbog spo
menutog kur'anskog ajeta: Pokoravajte se Allahu i Njego
vom Poslaniku. Neki smatraju da putanje brade nije stroga
obaveza, ve sunnetul-muekkide/pritvreni sunnet Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Bez obzira na to da li je brada obavez
na ili samo poeljna, svaki pravi musliman e nositi bradu.
Neki e rei da im brada ne stoji dobro i da im se ne uk
lapa sa fizionomijom lica. Dok sam studirao medicinu, imao
sam veoma rijetku bradu. Ipak sam je pustio, iako mi nije
dobro stajala kao to stoji drugim muslimanima sa jakom
i bujnom bradom. Jedan kolega me je ohrabrio rijeima:
"Hvala Allahu, brada ti lijepo stoji. Lice ti je postalo svijetlo."
ak i danas, brada mi nije jaka kao kod mnogih, ali je ipak
putam iz potovanja prema sunnetu Allahovog Poslanika,
s.a.v.s. Oni koji imaju gustu i lijepu bradu i putaju je, imat
e veliku nagradu, ako Bog da. Meutim, oni koji imaju ri
jetku bradu, za koju bi mnogi rekli da im se ne uklapa sa
243
fizionomijom lica, pa je ipak puste iz ljubavi prema Allahu i

Njegovom Poslaniku, imat e jo veu nagradu kod Allaha.
Pitat ete se kako moete prepoznati da je neko mus
liman samo na osnovu brade, jer ima i nemuslimana koji
putaju bradu. Od svih mukaraca sa bradom, 75% su mus
limani. Njih 25% su nemuslimani. Meutim, veoma lahko
ih moete razlikovati. Nemuslimani, iako putaju brade, ne
krate brkove, ve i njih njeguju. Neki, pored brade, imaju i
druga obiljeja i simbole, kao to su tika kod hindusa i krst
kod hriana. Neki putaju moderne brade, koje podsjeaju
na slavne linosti. Dakle, skoro uvijek moete na osnovu
brade zakljuiti da li je neko musliman ili ne.
Pored brade, muslimani imaju jo jedno znaajno
obiljeje. To je kapa. Noenje kape nije obaveza, jer nije
nareena ni u Kur'anu ni u hadisima. Meutim, poeljna
je, sunnet. Na osnovu nekoliko hadisa koje biljei El-Buhari,
a prenose ih Ibn Abbas, Enes ibn Malik i Abdullah ibn Omer,
r.a., razumijemo da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., pokrivao
glavu turbanom ili nekim drugim odijevnim predmetom
kad god bi iziao iz kue. Neki hadiski uenjaci su ili tako
daleko da nisu prihvaali hadis od osobe koja nije pokrivala
glavu. Kad bi im neko bez kape ili turbana ispriao hadis,
odbacivali su taj hadis, jer nisu htjeli prihvaati hadis od os
obe koja ne prakticira sunnet Allahovog Poslanika, s.a.v.s.
Kapa je jeftina. Lahko je moete nabaviti. Jednostavna
je za noenje. Ne moe nikoga povrijediti, ali moe uda
napraviti. esto putujem, hvala Allahu. U zemljama na
Zapadu, moja kapa uvijek upada u oi, jer je neobina u
spoju sa odijelom i kravatom. esto me pitaju ta znai
244
bijela kapa koju nosim, a ja im odgovaram da je to moja

etiketa, znak da sam musliman. Tako poinje razgovor i pri
lika za injenje da've, koju nikad ne proputam. To su ta
uda o kojima govorim. Bijela kapa privlai znatielju nemuslimana, to vam daje priliku da otvorite usta i progovo
rite neto lijepo o islamu.
Veliki broj muslimana nosi bijelu kapu u damiji, za vri
jeme namaza, ali im izau iz damije, stavljaju je u dep.
U emu je problem? Da li se bojite da se identificirate kao
muslimani tamo vani?
Raspitajte se kod vaih starijih, rei e vam da su bijela
kapa i brada nekada bile pokazatelj asne i potene osobe.
Danas je, naalost, drugaije. Za takvo stanje smo najvie
krivi mi, muslimani. Obezvrijedili smo znaaj noenja brade
i kape. Istina je da su neki muslimani zloupotrijebili ove dvi
je etikete. ele se pokazati "mao" mukarcima, hodajui
nadmeno ulicom. Zbog njih su mnogi skromni muslimani
odustali od noenja kape. Meutim, to to je jedna mala
grupa ljudi zloupotrijebila bradu i kapu, ne sprjeava nas
da tim etiketama ukaemo puno potovanje, nosei ih. ak,
hipotetiki, da su svi koji nose bradu i kapu loi i arogantni,
budite prvi koji e ih nositi iz skromnosti i potovanja
prema sunnetu Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Va primjer e
ubrzo slijediti desetak ljudi, zatim stotinu njih i tako redom.
Moramo mijenjati predrasude u drutvu. To je naa odgov
ornost.
Druga skupina muslimana koja izbjegava nositi javnu
oznaku muslimana su politiari. Boje se, ukoliko puste bra
du i stave bijelu kapu, da e im ljudi dobacivati: "Dakle, i
245
vi ste muslimani!? Isti oni muslimani koji dozvoljavaju poligamiju? Isti oni muslimani koji poniavaju ene? Isti oni
muslimani koji zabranjuju alkoholna pia?"
Zamislite da morate proi kroz gradsku etvrt koja je
puna gangstera. Meutim, u ruci nosite automatsku puku
i znate kako se koristi. Da li ete se plaiti da proete kroz taj
kvart? Naravno da neete. Gangsteri vam nee prilaziti, a vi
ete mirno ii svojim putem. Isto tako, ukoliko dobro znate
odgovore na najee postavljena pitanja o islamu, neete
se bojati da se javno identificirate kao muslimani, niti ete
se stidjeti zbog toga. Na strah nastaje zbog toga to nis
mo obueni kako da odgovorimo na pitanja nemuslimana.
Iz tog razloga sam napisao knjiicu Odgovori na dvadeset
najee postavljenih pitanja o islamu.1 Ako nauite od
govore na sva ta pitanja, nikad se neete ustruavati da se
javno deklariete kao muslimani, da nosite neku islamsku
etiketu i da odgovorite na sve izazove.
Svaka religija ima svoja obiljeja
Hrianska etiketa je krst. Hinduistika etiketa je om, a
ponekad i tika - znak na elu. Jevreji nose specifine kapice
na zadnjem dijelu glave. Lahko ete ih razlikovati od musli
mana. Dakle, svaka religija ima svoja obiljeja. Siki su u Indiji
apsolutna manjina. ine svega 2% stanovnitva. Meutim,
nikada ih neete vidjeti bez obiljeja: turban zavijen oko
glave, karakteristian samo za njih. Toliko su dosljedni tom
obiljeju, da se na Zapadu stekao utisak da su oni reprezen
1 Ova broura je glavni dio knjige Odgovori na zablude o islamu, Dr.
Zakir Naik, El-Kelimeh, Novi Pazar, 2007. godine, (primj. urednika)
VJERA ZA SVA VREMENA / Ako tvoja etiketa pokazuje ko si, nosi je_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _
tativni Indijci, iako oni to nisu. Kad god vide sike na ulici ili
televiziji, odmah znaju da je iz Indije i zamiljaju da se svi In
dijci tako oblae. Siki zaista jesu dosljedni svome obiljeju.
Bez obzira da li su pravnici, vojnici ili obini radnici, ne ski
daju turban.
Dok sam boravio u Kanadi, bio sam okiran zanimljivim
saznanjem o jednom siku koji je migrirao u Kanadu. Htio se
prijaviti u vojsku, ali su ga odbili, pod izgovorom da najprije
mora skinuti turban, pa onda aplicirati za prijem. Tuio je
vojsku pred kanadskim sudovima i dobio sluaj. Dozvoljeno
mu je da slui vojsku Kanade ne odriui se turbana.
Dovoljno je da vas vide
Kod nas je, naalost, drugaije. Puno je primjera da
poslodavac kae: "Moe raditi kod nas, pod uslovom da
obrije bradu." - pa je mnogi bez razmiljanja obriju. Naa
sramota. Mnogi od nas se boje nositi etiketu muslimana
i identificirati se kao muslimani. Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
je naredio da se na musalu prilikom obavljanja bajramnamaza povedu djeca i ene, pa ak i one koje ne mogu
klanjati zbog hajza ili nifasa. (Sahihul-Muslim, Knjiga ezana,
poglavlje 314, hadisi 1932-1934) Koja je svrha ove njegove
naredbe? Poeljno je da se bajram-namaz obavlja u to
veem dematu, na otvorenom. Ranije je bio obiaj da
se svi muslimani iz tri susjedna sela sakupe na zajedniko
mjesto i obave bajram-namaz. U gradovima se to tee
izvodi, ali se ipak trudimo da nam demati budu to vei.
Kada se svi muslimani iz tri susjedna sela sakupe, njihov
broj moe dostii i nekoliko hiljada. Zadivljeni brojkom,
247
muslimanima raste samopouzdanje. S druge strane, kada

nemuslimani vide impozatan broj muslimana, dobro e
razmisliti da li e se usuditi da im nakode. Zbog toga je
Poslanik, s.a.v.s., naredio da na musalu idemo svi.
Zamislite primjer autobusa u kome se nalazi jedna
muslimanka, odjevena po islamskim propisima. U istom
autobusu se nalazi jo desetak muslimana sa jasnim is
lamskim obiljejima, tj. sa bradama i bijelim kapicama. Oni
se meusobno ne poznaju, niti poznaju ovu muslimanku.
Meutim, ukoliko u autobus ue nemusliman sklon nasilju
i maltretiranju muslimanki, teko da e se usuditi da ovoj
muslimanki dobaci bilo kakvu runu rije, jer e ga uplaiti
ak i samo prisustvo muslimana sa islamskim obiljejima,
pa makar ti muslimani bili stariji ljudi. Dakle, dovoljno je
samo njihovo fiziko prisustvo kao prevencija mnogih loih
pojava u drutvu. Noenje islamskih obiljeja ini uda. Ne
koristi samo vama, ve i ostalim muslimanima.
Najgora psovka na svijetu
Meu nama je ivio jedan stari, dobri musliman. Re
dovno je obavljao namaze i sve ostale islamske dunosti.
Obavio je i had. Bio je uzoran musliman, sa najljepim
ponaanjem. Meutim, na sebi nije nosio nikakvu "etik
etu", nikakvo obiljeje koje bi ga identificiralo kao musli
mana. Nije imao bradu, niti je nosio kapu. Jednog dana je
izaao na ulicu, da kupi malo voa. Priao je djeaku koji
je prodavao voe i kupio kod njega ta mu je trebalo. Za
tim je upitao: "Sine, kako se zove?", a djeak odgovori:
"Zovem se Ahmed." Starac ponovo upita: "Zato mi nisi
248
nazvao selam, Ahmede?" Djeak odgovori: "iko, mislio

sam da si hindus." Zamislite, djeak ovog pobonog i pi
tomog starca naziva murikom. Najvee ponienje koje
moete prirediti nekom muslimanu je da ga nazovete
murikom/mnogobocem. irk je jedini grijeh koji Allah ni
kada nee oprostiti. Oprostit e sve osim irka, kome bude
htio, ali irk/pripisivanje Allahu druga nikada i nikome nee
oprostiti, osim onima koji se iskreno pokaju. Zato, kada
muslimana nazovete murikom, izgovorili ste mu najveu
uvredu koja postoji. Allah je muricima zabranio Dennet.
Njihovo vjeno prebivalite e biti u Vatri. Sada vas pitam:
ko je kriv u navedenom primjeru - djeak ili stari hadija?
Ne moete kriviti djeaka. Djeak je neduan, jer na ovom
starom hadiji nije primjetio islamska obiljeja. Kriv je, da
kle, starac. Ako tvoja etiketa i obiljeje pokazuju svima ko
si, nosi ih.
Obiljeje muslimanke
Uzvieni Allah kae:
A reci vjernicama neka obore poglede svoje i neka vode
brigu o stidnim mjestima svojim; i neka ne dozvole da se od
ukrasa njihovih vidi ita osim onoga to je ionako spoljanje,
i neka vela svoja spuste na grudi svoje; neka ukrase svoje
ne pokazuju drugima, to mogu samo muevima svojim, ili
oevima svojim, ili oevima mueva svojih, ili sinovima svo
jim, ili sinovima mueva svojih, ili brai svojoj ili sinovima
brae svoje, ili sinovima sestara svojih, ili prijateljicama
svojim, ili robinjama svojim, ili mukarcima kojima nisu
potrebne ene, ili djeci koja jo ne znaju koja su stidna
249
mjesta ena; i neka ne udaraju nogama svojim da bi se uo

zveket nakita njihova koji pokrivaju. I svi se Allahu pokajte,
o vjernicii, da biste postigli ono to elite. (En-Nur, 31)
U asnome Kur'anu i vjerodostojnim hadisima se navo
di est osnovnih kriterijuma hidaba za mukarce i ene.
Jedina razlika je u prvom kriterijumu, dok su ostalih pet isti
za oboje:
1) Mukarac mora biti pokriven najmanje od pupka do
ispod koljena. ena mora pokriti cijelo tijelo, osim aka i
lica. Neki uenjaci dozvoljavaju da stopala budu, takoer,
otkrivena.
2) Odjea ne smije biti tijesna. Neki muslimani nose
tako uske farmerice, da se ocrtavaju dijelovi tijela od pupka
do ispod koljena. Takva odjea je zabranjena.
3) Odjea ne smije biti prozirna. Moete nositi odjeu
od lahkih i tankih materijala, ali ona ne smije biti prozirna.
4) Odjea ne smije biti tako upadljiva, da privlai panju
suprotnog spola.
5) Odjea ne smije biti imitacija nevjernikog naina
oblaenja. Muslimani ne smiju nositi nita to na sebi ima
jasan simbol nevjernika, kao to su krst, om, tika i drugi.
6) Ne smijete nositi odjeu koja podsjea na suprotni
spol. Ako je noenje minua rezervisano samo za ene,
mukarci ih ne smiju nositi.
Uzvieni Allah navodi razlog propisivanja specifinog
hidaba za ene:
250
Tako e se najlake prepoznati pa nee napastovane

biti. (El-Ahzab, 59)
Najee rtve napastvovanja i silovanja su izazovno
obuene ene, koje privlae panju pokvarenjaka. Postoje
prigovori da u odreenim situacijama ene sa hidabom iz
gledaju udno u masi neislamski odjevenih ena, te zbog
toga neki ne preporuuju noenje hidaba. Slaem se da
se i to moe desiti - da takve ene budu udne. Meutim,
imajte na umu da, kada neko gleda u takvu enu, ne gleda
je sa poudom, ve sa potovanjem. U izazovno obuene
djevojke, sa mini-suknjama, mukarci gledaju iskljuivo sa
poudom. Ako gledaju u islamski odjevenu djevojku, neka
gledaju. To je samo zato to je jedinstvena i to zasluuje
potovanje. Slobodno upitajte pokrivene muslimanke, one
e vam to potvrditi. Ljudi ih potuju. Hidab uzdie enu.
Neki govore da samo crna enska odjea dolazi u obzir.
Ne postoji nijedan argument u erijatu koji to nareuje.
Moete nositi koju god elite boju, pod uslovom da ne
privlai panju suprotnog spola. Moda neki preferiraju
crno zato to se ne mora tako esto prati kao bijelo. Izbor
je va. Nosite koju god elite boju, sve dok je hidab u ok
virima erijata.
Ime kao obiljeje
U mjetovitim sredinama, kao to je sredina iz koje
ja potiem, est je sluaj da muslimani nose imena ili
prezimena koja su specifina za nemuslimane. Postoje
muslimani sa prezimenom Naik, ali postoje i hindusi sa istim
251
prezimenom. Na osnovu prezimena, teko emo razlikovati

muslimana od nemuslimana. Iz ivotopisa Allahovog Poslan
ika, s.a.v.s., je poznato da on nikada nikome nije naredio da
promijeni prezime (pripadnost plemenu). Prezime ukazuje
na korijene porodice, emu islam pridaje veliku vanost.
Osim prezimena, koja mogu biti zajednika musliman
ima i nemuslimanima iz iste oblasti, deava se i da imena
budu izmijeana. Kod imena: Abdullah, Muhammed, Zakir
i drugih, nema sumnje da su islamska i da ih nose samo
muslimani. Takva imena su jasna islamska etiketa.
Etiketa kao poslovna politika
Kad se neki musliman eli pridruiti naoj organizaciji,
u prvom razgovoru mu saopimo jedan od glavnih uslova:
svaki upoljenik mora nositi islamsko obiljeje - bradu i
bijelu kapu. Bez obzira da li vam se svialo ili ne, ukoliko se
elite pridruiti IRF-u, morate nositi ta dva obiljeja. Ako ih,
uz to, nosite radi Allahovog zadovoljstva, imat ete sigurne
sevabe.
Budite ponosni na svoja islamska obiljeja, kao to su
Ijekari ponosni kad im uz ime stoji titlula "doktor". Tako ih
ljudi lake prepoznaju i mogu zatraiti medicinsku pomo,
ukoliko im zatreba. Isto tako, svi ljudi bi trebali u vama, mus
limanima, prepoznati lijenike za duu. Kada vas ugledaju
sa kapom i bradom, da bez ustruavanja priu i postave
vam neko pitanje u vezi islama.
Vaa etiketa moe pomoi i muslimanima koji su stranci
252
u vaem gradu. Ako ele pronai mesdid da klanjaju, ili

mjesto sa halal-hranom, najprije e prii vama koji imate
islamsko obiljeje, jer u vas imaju najvie povjerenja.
Nove vrste obiljeja
Muslimansku kuu ete lahko prepoznati po levhama
i ukrasima na kojima su ispisani kur'anski ajeti ili Allahova
imena. Kako se tehnologija razvija, pojavljuju se nova
obiljeja. Postoje zidni i stoni satovi koji se oglaavaju
ezanom kad nastupi odreeno namasko vrijeme. Neki
muslimani, umjesto standardnog zvona u kui, postavljaju
ureaj koji izgovara selam: "Esselamu alejkum!" Na slian
nain, prepoznat ete kancelariju u kojoj rade muslimani.
Na stolu ili na zidu su slike i ukrasi sa islamskim motivima.
Dakle, postoje razni naini da se identificirate kao
muslimani, gdje god da se nalazite. Na samom ulazu u nau
organizaciju, IRF, stoji levha sa napisanim ajetom: "Inneddine 'indAIlahil-islam/Jedina vjera kod Allaha je islam." To
je jasna indikacija da ta ustanova pripada muslimanima.
Postoje obiljeja i za automobile, razni ukrasi i nalepnice,
koje ukazuju da je vlasnik vozila musliman. Nedavno sam
u Saudijskoj Arabiji vidio veoma interesantan ureaj koji se
ugrauje u automobil. im upalite automobil, zauje se glas
koji ui putnu dovu: "Elhamdu lillah. Bismillahir-rahmanirrahim. Subhanellezi sehhare lena haza ve ma kunna lehu
mukrinin..." Neki muslimani svojim zgradama i poslovnim
objektima daju islamska imena. To je u nekim situacijama
i meni lino mnogo znailo, jer sam, dolaskom u neki novi
grad, uvijek znao koja zgrada sigurno pripada muslimanima.
253
D r . Z ak ir N aik
Isticanje islamskih obiljeja ini uda. Muslimani koji su

pored vas e nauiti neto novo, ali i nemuslimani, koji e
vam postaviti neko pitanje u vezi islama, a na vama je da
iskoristite priliku za da'vu.
Musliman se nikada ne bi smio ustruavati da nosi is
lamska obiljeja. Jedini razlog nenoenja obiljeja je neshvatanje da je islam najbolji mogui nain ivota. Ako nos
ite obiljeje, to je kao da svima oko sebe govorite: "Ja sam
musliman, onaj koji slijedi vjeru istine." Kad god se istina i
la sukobe, istina uvijek izae kao pobjednik. Neki se boje
da e, isticanjem islamskih obiljeja, izgubiti muterije. Tak
vi moraju imati na umu da e pridravanje islama donijeti
samo korist njemu i njegovom poslu. Uzvieni Allah kae u
Kur'anu:
I reci: "Dolo je istina, a nestalo je lai; la, zaista, nesta
je!" (El-lsra, 81)
U prirodi lai je da nestane im se pojavi istina.
svjetova.
PITANJA I ODGOVORI
ta ako su nam ivoti ugroeni
Pitanje: U Mumbaju je 90-ih godina dolo do velikih
nereda i agresije protiv muslimana. Neprijatelji su ubijali
sve muslimane koji su imali islamska obiljeja. Moda bis
mo, zbog toga, trebali izbjegavati noenje obiljeja kada su
nam ivoti ugroeni.
Odgovor: Svako pravilo ima izuzetke. Pod prisilom, bez
svoje volje, moete, ak, poiniti i irk. Ukoliko vam neko
prisloni potolj na glavu i pita vas: "Da li si musliman ili
murik?", ako je to posljednji nain da spasite svoj ivot,
moete izgovoriti rijei koje formalno izvode iz vjere, pod
uslovom da ste u srcu i dalje vjernici. To je jedini sluaj kada
je dozvoljeno javno se odrei islama, ali samo jezikom.
Slian je sluaj sa neredima o kojima ste priali. Tada je
dozvoljeno ukloniti islamska obiljeja, jer je u pitanju ivot
i smrt. Ako vas neko orujem prisili da se odreknete isla
ma, moete mu se suprostaviti i postati ehid, a moete se
odrei da biste spasili ivot. Oboje je dozvoljeno. U sluaju
da me neko prisiljava da se pred velikim brojem ljudi odre
knem islama, radije bih mu se suprostavio i postao ehid.
Moda u, na taj nain, rasplamsati vjerska osjeanja kod
muslimana koji posmatraju. Kur'an asni na nekoliko mjes
ta potvruje da nam Allah nee upisati u grijeh ukoliko
neto uinimo pod prisilom, jer je On Milostivi i Samilosni.
Nije to jedina situacija kada ono to je haram postaje
255
halal. U sluaju da se naete na mjestu gdje ne postoji

nikakve druge hrane osim svinjetine, dozvoljeno vam je
pojesti onoliko koliko e vas odrati u ivotu. im doete
do iste hrane, svinjetina ponovo postaje zabranjena.
Upoznao sam mnogo muslimana koji su za vrijeme
agresije uklonili islamska obiljeja, ali su ih odmah nakon
smirivanja situacije ponovo vratili. Ponovo su pustili brade
i poeli nositi bijele kape. Meutim, lino sam upoznao na
stotine ljudi koji prije agresije nisu imali nikakva obiljeja,
ali su ih odmah nakon nje poeli nositi, hvala Allahu.
Nazivanje selama nemuslimanima
Pitanje: Moemo li nemuslimana pozdraviti rijeima:
"Esselamu alejkum!"? Ako nam nemuslimani nazovu selam, da li nam je dozvoljeno odgovoriti im rijeima: "Alejkumusselam."?
Odogovor: Poznat je stav jednog dijela islamske
uleme, koji govore da se na selam nemuslimana mora od
govoriti rijeima: "Ve alejkum." Svoje argumente baziraju
na jedanaest hadisa koje biljei Muslim u Sahihu (Knjiga
selama, hadisi 5380-5390). Meutim, itajui kontekst
hadisa, saznajemo da su Jevreji doli kod Boijeg Poslani
ka, s.a.v.s., i pozdravili ga rijeima: "Essamu alejkum!", to
znai: "Smrt tebi." Poslanik, s.a.v.s., im je odgovorio kratko:
"Ve alejkum!/Na vas." Kada vas nevjernici svjesno "poz
drave" ovakvim rijeima, odgovorite im samo: "Ve alej
kum." Neki uenjaci smatraju da, ak i ako vas nevjernici
pozdrave ispravnim selamom, morate im odgovoriti: "Ve
alejkum." Detaljnim prouavanjem i uporeivanjem doka256
ia iz Kur'ana i sunneta, doi emo do drugaijeg zakljuka.

Ne samo da je dozvoljeno na selam uzvratiti selamom,
ve je dozvoljeno i da prvi nazovete selam nemuslimanima.
Uzvieni Allah kae u Kur'anu, govorei o Ibrahimu, a.s., i
njegovom ocu Azeru, koji je bio mnogoboac:
"Mir tebi (Selamun alejk)/" - ree Ibrahim. "Moliu
Gospodara svoga da ti oprosti, je r On je vrlo dobar prema
meni." (Merjem, 47)
Kada su Musa, a.s., i Harun, a.s., otili Faraonu i predoili
mu dokaze Allahove jednoe, Musa, a.s., je dodao, po Allahovoj naredbi:
Mir onima koji slijede Uputul/Ves-selamu 'ala menittebe'al-Huda! (Ta Ha, 47)
Ovu formu selama je koristio i Muhammed, s.a.v.s., pri
likom diktiranja pisama koje je slao nevjernikim kraljevima
onog vremena.
U suri El-Furkan, Uzvieni Allah kae:
A robovi Milostivoga su oni koji po Zemlji mirno hodaju,
a kada ih bestidnici oslove, odgovaraju: "Mir vama! (Selamenl)"(El-Furkan, 63)
Dakle, ne postoji nikakve zapreke da se nemuslimanima
nazove selam. itajui tefsire (tumaenja) navedenih ajeta,
doi ete do istog zakljuka. Ajet u kome je Ibrahim, a.s.,
257
rekao ocu: "Selamun alejk!", gotovo svi mufessiri tumae

isto, tj. da je Ibrahim, a.s., ove rijei izgovorio u vidu poz
drava, a ne u vidu dove, ili traenja zatite kod oca. Na os
novu toga, mufessiri kau da je dozvoljeno nazvati selam
nemuslimanima. Uzvieni Allah kae:
Divan uzor za vas je Ibrahim i oni koji su uz njega bili.
(El-Mumtehine, 4)
Ako je Ibrahim, a.s., divan uzor u svemu, zato ne bismo
i mi nazivali selam nemuslimanima, kao to je on nazivao?
Et-Taberi i Ibn Kesir u svojim tefsirima, tumaei ajet: Kada
pozdravom pozdravljeni budete, ljepim od njega otpozdravite, ili ga uzvratite, je r e Allah za sve obraun traiti.
(En-Nisa, 86) kau da se on ne odnosi samo na uzvraanje
pozdrava od strane muslimana, ve od svih. Ko god vas poz
dravi, uzvratite istim ili jo ljepim pozdravom.
Uenjaci se razilaze po pitanju nazivanja selama ne
muslimanima. Neki kau da im se ne naziva selam, a drugi
tvrde da im treba nazivati selam. Smatram da su jai dokazi
uleme koja tvrdi da se treba nazivati selam i nemuslim
anima. Prenosi se da su Abdullaha ibn Mes'uda, r.a., upi
tali: "Smijemo li nazivati selam nevjernicima?", a on je od
govorio: "Da! Doli smo iriti islam (selam, mir)." Takoer,
prenosi se da je Ibn Usame, r.a., nazivao selam jevrejima
i hrianima. Dakle, jae je miljenje da se selam naziva i
nemuslimanima.
Kad neto zabranjujete, naite

dokaz daje zabranjeno
Pitanje: Doktore Naik, zato nosite kravatu, kad je ona
hriansko obiljeje?
Odgovor: Drago mi je to ste postavili to pitanje, jer je

ovo prilika da se otklone mnoge zablude i nejasnoe. esto
imam priliku uti da je kravata hriansko obiljeje. Neki
se, ak, ude: kako je mogue da Zakir Naik nosi hrianski
simbol?
Bavim se prouavanjem komparativnih religija. Ni u jed
noj hrianskoj knjizi ne postoji nijedan dokaz da je kravata
hrianski simbol. Kada bi postojao bar jedan dokaz, krava
ta bi bila zabranjena, na osnovu hadisa kojim se zabranjuje
poistoveivanje sa nevjernicima. Znam da ima muslimana
koji se otro protive svemu iz zapadne kulture. Ne krivim
ih. Meutim, imajte na umu erijatski propis: ono to je iz
neke kulture loe, to morate odbaciti. Ono to je iz te kul
ture dobro, nema nikakve prepreke da to prakticirate. Ono
to je neutralno, nije ni loe ni dobro, opet nema prepreke
da to prakticirate. Mnogi muslimani su toliko neprijateljski
nastrojeni prema zapadnoj kulturi, da odbaciju apsolutno
sve to dolazi sa Zapada.
Kravata uope nije simbol hrianstva. Pitanje o kravati
mi postavljaju u svim dijelovima svijeta. Svima dajem isti
odgovor kao i vama: Ako mi bilo ko dokae, na osnovu
autentinih izvora, da je kravata simbol hrianstva, bit
u prvi koji e je skinuti, a zatim u pozvati sve muslimane
da vie ne nose kravatu. Meutim, takvih dokaza nema.
259
D r. Z akir N aik
Kravata je nastala mnogo godina nakon pojave hrianstva.

Ona je samo dio jedne kulture. Muslimani mogu prihvatiti
bilo koje elemente neke kulture, sve dok se ti elementi ne
sukobljavaju sa erijatom. Hriani na Zapadu su izmislili
automobil. To je u poetku bilo obiljeje zapadne kulture.
Moete li, zbog toga, rei da ne smijemo voziti automobil?
Isto pitanje vai i za avione. Naravno da smijemo, jer su to
dijelovi zapadne kulture koji se ne kose sa erijatom. Kad
neto elite proglasiti zabranjenim, naite ispravne dokaze
za zabranu. Nemojte izmiljati dokaze.
Pesimisti i optimisti
Pitanje: Neki muslimani tvrde da ne nose islamska
obiljeja, poput brade i kape, jer priznaju da su ponekad
umijeani u loa djela, kao to su varanje, podmiivanje i
slino. Ako nose islamska obiljeja, a ine spomenute gri
jehe, to e samo nanijeti tetu islamu. Da li su u pravu?
Odgovor: Postoje dvije vrste ljudi: pesimisti i optimisti.
Pesimisti su ljudi poput ovih koje ste spomenuli. Unapri
jed su priznali da e pokleknuti pred iskuenjem prevare,
podmiivanja, lai i slinih aktivnosti. Zato ne bi postali op
timisti, pa da umjesto toga ponu nositi islamska obiljeja,
a kada im se ukae prilika da poine kakav grijeh - da se
sjete: "Nosim islamsko obiljeje. Kako u ja varati!?" Na taj
nain e sebe spasiti od grijeenja.
Brijanje brade, radi boljeg dojma

Pitanje: Doktore Naik, i ja se bavim prouavanjem kom
parativnih religija. esto se susreem sa nemuslimanima.
Smatram da je u nekim situacijama bolje ne nositi bradu
i kapu, jer na taj nain imam bolji pristup sagovornicima.
Odogovor: Svako ima pravo na svoje miljenje. Brate,
ako si daija, ako poziva u islam, navedi mi bar jedan ra
zuman razlog zato bi tvoja brada ili tvoja kapa stajali na
putu injenja da've? I ja sam daija. Putujem irom svijeta.
Nikada mi moja islamska obiljeja nisu oteavala posao.
Naprotiv! Samo mi olakavaju posao. Ukoliko misli da e
ti brada oteati posao daije, onda neku stavku o da'vi nisi
dobro razumio. Ako neto ne razumije, onda se za savjet
obrati ekspertima u toj oblasti, shodno 43. ajetu sure EnNahl: Pitajte uene, ako ne znate. Izvoli brate, eli neto
dodati?
Pitalac: Da. Vi ste profesionalni daija i samo tim pos
lom se bavite. Ja sam biznismen, ali elim se baviti da'vom
u toku posla, naprimjer dok razgovaram sa muterijama
nemuslimanima u mojoj kancelariji. Imam kolege koji
nose bradu. Njima nemuslimani ne prilaze, niti sa njima
zapoinju razgovor. Sa mnom vrlo lahko zapoinju razgovor.
Dr. Naik: Prije nego to sam postao daija, bio sam
Ijekar. Napustio sam taj posao, da bih se bavio najboljim
zanimanjem koje postoji, a to je pozivanje u islam, shodno
33. ajetu sure Fussilet. Meutim, ak i dok sam studirao
medicinu, nosio sam bijelu kapu i pustio bradu. Imao
sam dosta kolega nemuslimana. Nekima su smetala moja
261
islamska obiljeja, ali su me svi voljeli, hvala Allahu, jer sam

koristio mudrost. Uzvieni Allah kae:
Na put Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom
pozivaj i s njima ne najljepi nain raspravljaj! (En-Nahl, 125)
Mora koristiti mudrost u pristupu, tako da im tvoja
brada ne smeta. Pokloni im islamska video-predavanja.
Govori o razgovorima na individualnom nivou, pokuava
privui panju pojedinaca. Hvala Allahu, iako imam jasna
islamska obiljeja, na stotine i hiljade ljudi je prihvatilo is
lam sluajui argumente koje iznosim. Kompleks nie vri
jednosti nas tjera na odustajanje od jasnog izjanjavanja da
smo muslimani. Ako ste uvjereni da je islam najbolja vjera,
zato se bojite to uiniti na sebi vidljivim? Savjetujem ti da
od danas pusti bradu, pa da onim sagovornicima kae:
"Do sada nisam nosio bradu, a sada je nosim. Ako ste me
ranije cijenili i potovali, da vidim hoete li i dalje imati
pozitivno miljenje o meni, jer ja sam ista osoba kao ranije.
Nisam se promijenio."
Svi smo Allahovi
Pitanje: Ukoliko nemusliman umre, da li kaete: "Inna
lillahi ve inna ilejhi radi'un/Svi smo Allahovi i Njemu se
vraamo"?
Odgovor: Zabluda je misliti da se rijei: " Inna lillahi ve
inna ilejhi radi'un." izgovaraju samo u sluaju neije smrti.
Ove rijei se izgovaraju prilikom bilo kojeg iskuenja, pa
makar se neko spotakao i bezazleno pao.
Smijemo li ove rijei izgovoriti kada umre nemusliman?
262
V|l KA ZA SVA VREMENA / Ako tvoja etiketa pokazuje ko si, nosi je
"Inna lillahi ve inna ilejhi radi'un." znai: "Svi smo Allahovi

I svi emo se Njemu vratiti." Allah je stvorio i muslimane i
nemuslimane. Svi smo Allahovi. Nemuslimani nisu nastali
v.in domaaja Allahove volje. Ko god umre, vraa se jedino
Allahu. Stoga, nema smetnje izgovoriti ove rijei kada dobi
jemo vijest o smrti nemuslimana. Naravno, ne smijemo
initi dovu za nemuslimana. Zabranjeno je moliti Allaha
da oprosti muriku, koji je umro u irku i nevjerovanju. Ko
umre kao murik, Allah mu nikada nee oprostiti. Meutim,
nema smetnje da povodom bilo ije smrti kaete: "Inna lil
lahi ve inna ilejhi radi'un/Svi smo Allahovi i svi emo se
Njemu vratiti."
Noenje gulabije
Pitanje: Zato samo Arapi mogu nositi gulabiju, kada
je i Allahov Poslanik, s.a.v.s., nosio isto? Putovao sam do
Medine, hvala Allahu. Tamo su mi rekli da ne trebam nositi
gulabiju, jer e me saudijska policija kazniti.
Odgovor: Ne znam odakle vam ta informacija da
gulabiju ne nosi niko osim Arapa. irom svijeta sam vidio
muslimane koji nose gulabiju. Nosio sam je i ja nekoliko
puta, ali se nisam navikao. To nije nikakav problem. Kome
se svia, neka je nosi, a kome ne prija, neka nosi neto
drugo. Dakle, zabluda je da je gulabija rezervisana samo
za Arape. Moda je informacija koju ste uli dio stava da
samo Saudijci mogu nositi onaj crni krug na glavi, ime se
raspoznaju da su Saudijci. Ako je taj crni prsten na glavi
simbol Saudijaca, onda izbjegavajte da ga nosite ukoliko
niste roeni Saudijac. Meutim, nikada nisam uo da je bilo
263
ko prigovorio za noenje gulabije, a u Mekku i Medinu sam

putovao nebrojeno puta, hvala Allahu. Kad dobijete neku
informaciju, dobro je provjerite prije nego to povjerujete
u nju i ponete je prenositi drugima.
Kada pokvarene djevojke nose hidab
Pitanje: esto se deava da djevojke nose burku, ali
kada dou na koled, skidaju islamsku nonju i nose uske
farmerice i majice. Time su bacile sjenku na sve ostale mus
limanke sa nikabom, za koje se, zbog ovih djevojaka, misli
da su sve sumnjivog morala. Takoer, deava se da djevojke
oblae burku samo da bi sakrile svoj identitet dok odlaze sa
momcima na zabave. Kako komentariete ove pojave?
Odgovor: Ukoliko je taj koled/fakultet samo za djevo

jke i ukoliko na njima ne radi nijedan mukarac, onda
nema smetnje da te djevojke skinu mahrame za vrijeme
asova. Ipak, znam da neke djevojke skidaju hidab ak i
na mjeovitim koledima. To to nekolicina djevojaka radi,
uope ne utie na naredbu o noenju hidaba. Uzimati
primjer takvih loih izuzetaka i generalizirati ih na sve mus
limanke je pogreno i zlonamjerno. Ne moete rei da ne
treba nositi hidab ili nikab samo zato to ih neke djevojke
zloupotrebljavaju. To je isto kao kad biste rekli da neete
voziti Mercedes, jer ste vidjeli kako je neki lo voza slupao
svoj Mercedes. Naprotiv, upravo zbog toga to neke djevo
jke na lo nain predstavljaju islamski nain nonje, mus
limanke bi trebale rei: "Mi emo nositi burku i dokazati
da su muslimanke edne i da islamka nonja nema nikakve
veze sa grekama pojedinaca!"
264
V)ERA ZA SVA VREMENA / Ako tvoja etiketa pokazuje ko si, nosi je
Zato pokrivene muslimanke ostaju neudate

Pitanje: Neislamski i izazovno obuene djevojke
privlae muslimanske mladie, koji se sa njima ene. Zbog
toga, veliki broj pokrivenih djevojaka se teko udaje. Koji je
va komentar?
Odgovor: Sestro, posavjetovat u te kao brat. Dobro
je, hvala Allahu, to takvi momci ne ele da se oene sa
tobom. ak i da ti ponude brak, trebala bi ih odbiti! Na os
novu hadisa Allahovog Poslanika, s.a.v.s., traite branog
druga na osnovu etiri kvaliteta: ljepote, bogatstva, ugleda
i vjere. Vjera je najbolja osobina. Ako nema vjere, uzaludni
su ostali kvaliteti. Mladi kojeg zanimaju samo neislamski i
izazovno odjevene djevojke je vjerovatno musliman samo
na jeziku. Ti, kao edna muslimanka i vjernica, biraj mladia
koji je poput tebe. Allah e, Svojom voljom, dati da te za
prosi onaj ijim moralom si zadovoljna. Nemoj padati u
oaj i ne prihvaaj ponude od nemoralnih mladia.
Duina brade
Pitanje: Odluio sam da od danas, ako Bog da, pustim
bradu. Zanima me koja duina brade je obavezna? Moram
li pustiti dugu bradu, ili je dovoljno ona bude prepoznatljiva
kao islamsko obiljeje?
Odgovor: estitam, brate. Hvala Allahu to si odluio
pustiti bradu. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Razlikujte
se od murika. Putajte brade i kratite brkove." Dakle,
putanje brade je obavezno. U ovom hadisu ne postoji na
redba o njenoj duini. Od tvoje privrenosti islamu zavisi
265
kolika duina tvoje brade e biti. To je slino primjeru pet

dnevnih namaza. Oni su obavezni. Meutim, ko eli vie
sevaba i veu nagradu kod Allaha, obavljat e, pored farzova, i sunnete i druge nafile. Koje istinski privren islamu i
eli slijediti sunnet Allahovog Poslanika, s.a.v.s., raspitat e
se o tome kako je on prakticirao sve islamske propise. Ono
to je minimum jeste da se pusti brada. Meutim, Allahov
Poslanik, s.a.v.s., i njegovi ashabi su putali duge brade. ElBuhari biljei da je Ibn Omer, r.a., nakon obavljene umre,
uhvatio za svoju bradu i odrezao sve to je bilo ispod duine
od etiri prsta. Dakle, samo putanje brade je obavezno.
Njena duina od etiri prsta i vie je mustehab/pohvalno.
Prisila u vjeri
Pitanje: Moe li musliman prisiliti suprugu, sestru ili
erku da se pridravaju nekih islamskih propisa?
Odgovor: Pitanje se tie fizike prisile, ali ja u dati iri
odgovor. Naravno, svaki ovjek je duan da podstie na do
bro, naroito uu rodbinu. Najprije ih mora uvjeriti, koristei
kur'anske ajete, hadise, mudrost i logiku. to se tie prisile,
postoje razne vrste, a ne samo fizika prisila. Ekonomska
prisila, naprimjer, moe biti efikasna. Otac moe da kae
erki: "Dajem ti novac za sve to ti treba. Finansiram tvoje
studije. Ako me ne poslua, prekidam ti sva finansijska da
vanja." Ta vrsta prisile, ukoliko e dati rezultate, dozvoljena
je. Zato da ne? Ako e primjena fizike sile donijeti rezul
tate, moemo je koristiti, ali strogo u okvirima ogranienja
koja su data u Kur'anu i vjerodostojnim hadisima. To se
moe primjeniti samo kada djeca odbijaju obavljati farz266
V|ERA ZA SVA VREMENA / Ako tvoja etiketa pokazuje ko si, nosi je
namaze. Ali, uvijek morate pristupiti mudro. Prisila u ok

viru strogih ogranienja je dozvoljena samo kao posljednje
sredstvo. Prisila moe biti i u vidu bojkotovanja komuni
kacije. Moe je koristiti i supruga, da bi prisilila mua da
obavlja namaz. U naoj podsvijesti se stvara slika da samo
mukarac ima mo prisile. Nije tano. I ene imaju brojna
sredstva prisile na raspolaganju. Brani drugovi nisu u za
jednici samo radi zadovoljstva. Oni moraju jedno drugome
biti podstrek ka injenju dobra. Uzvieni Allah kae:
One su odjea vaa, a vi ste njihova odjea. (El-Bekare,
187)
KRAJ TRIBINE
MEDIJI I MUSLIMANI*
*Tribina je odrana 3. maja 1998. godine u Mangaloru,

Indija
VJERA ZA SVA VREMENA / Mediji i muslimani
Hvala Allahu. Neka su mir i spas na Allahovog Poslani

ka, s.a.v.s.
Ui, u ime Gospodara tvoga Koji stvara. Stvara o
vjeka od zakvaka. Ui, plemenit je Gospodar tvoj, Koji
pouava peru, Koji je ovjeka pouio onome to ne zna.
(El-Alek, 1-5)
Gospodaru, rairi moja prsa, olakaj zadatak moj, ot
kloni uzao sa jezika mog, da bi razumjeli govor moj.
Definicija medija
Mediji se definiraju kao sredstva masovne komunika
cije. Mogu se podijeliti u dvije kategorije: elektronske i
printane. Takoer, mogu se podijeliti na periodine i neperiodine.
Analizirajmo, najprije, ta su printani mediji. To su
mediji koje ine tampani materijali. Neperiodini neelektronski mediji se objavljuju i javljaju u nepravilnim vre
menskim razmacima. Primjer toga su pamfleti, broure,
knjige i slino. Periodine printane medije ini literatura
koja se redovno tampa. Primjer toga su godinjaci i peri
odini asopisi i novine koji izlaze jednom mjeseno, sed
mino ili dnevno.
Elektronski mediji se, takoer, mogu podijeliti na pe
riodine i neperiodine. Neperiodine medije ine audio
i video materijal, kompjuteri, internet i slino. Svaku od
271
ovih kategorija moemo dalje dijeliti po raznim osnovama.

Audio materijal se prenosi preko audio-kaseta, kompaktdiskova i drugih. Video materijal moemo podijeliti na gra
ne filmove, dokumentarce i slino. Kompjuterski podaci se
prenose preko CD ili DVD ROM-ova i tako dalje. Periodine
elektronske medije ine vijesti, serije i drugi redovni te
levizijski, radijski, satelitski, kablovski i internet materijal.
Nauna istraivanja su pokazala da se nivo koncentra
cije korisnika medija razlikuje zavisno od tipa medija ko
jeg prati. Dok itate neto, na sadraj zadravate oko 10%
misli. Dok sluate, panja se poveava na 20%. Oko 30%
panje posveujete vizuelnom prikazu bez zvuka. Dok isto
vremeno sluate i gledate neki sadraj, panja se povea
va na 50%. Zbog toga, najbolja metoda zaokupljanja to
veeg procenta panje postie se objedinjavanjem sva tri
naina percepcije.
Ujecaj medija
Utjecaj neperiodinih medija je znatno manji od peri
odinih. Mediji poput broura, knjiga, audio i video kase
ta imaju ogranien domet. Ogranien im je i tira, koji u
normalnim uslovima ne prelazi nekoliko desetina hiljada.
U poreenju sa ovakvim medijima, periodini imaju znat
no vei utjecaj i domet. Neke dnevne novine se tampaju
u stotine hiljada primjeraka - svakoga dana. to je krai
interval perioda objavljivanja takvih medija, vei je njihov
utjecaj na mase ljudi. Na dnevnom planu, periodini medi
ji imaju znatno vei utjecaj na ljude od neperiodinih. Ne272
V)l RA ZA SVA VREMENA / Mediji i muslimani
periodini mediji mogu govoriti o novim filozofijama i ide

jama, ali se periodini bave svakodnevnim ivotima ljudi.
Do prije nekoliko decenija, najvei utjecaj na mase su
imale dnevne i nedeljne novine. Vremena su se promijeni
la, pa danas na globalnom planu najvei utjecaj na svakod
nevnicu ljudi imaju satelistski TV-programi. Na lokalnom
planu, novine su zadrale najvei utjecaj.
Vratimo se sada temi: Mediji i muslimani.
Poast i odgovornost
Rije islam potie od rijei selam, koja znai mir i pre
danost Bogu. Drugim rijeima, islam znai mir koji se posti
e predanou Bogu. Osoba koja se potpuno pokori Boijoj
volji zove se musliman. Ovo predavanje sam poeo ajetima iz asnoga Kur'ana:
Ui, u ime Gospodara tvoga Koji stvara. Stvara ovjeka
od zakvaka. Ui, plemenit je Gospodar tvoj, Koji pouava
peru, Koji je ovjeka pouio onome to ne zna. (El-Alek, 1-5)
Prva naredba koju Uzvieni Allah propisuje u Kur'anu
nije bila obavljanje namaza niti davanje zekata, ve Ikre'!/
Ui, itaj! Naalost, veina dananjih muslimana kao da
govore: La ikre!/Ne ui! Allahov Poslanik, s.a.v.s., kae u
hadisu kojeg biljei El-Bejheki da je dunost svakog mu
slimana i muslimanke da trae znanje. Znanje i mudrost
zauzimaju veoma visoke pozicije u kui islama. Naalost,
nalazimo da veina muslimana ne prakticira ovu strogu
islamsku obavezu. Uzvieni Allah kae:
273
Vi ste narod najbolji od svih koji se ikada pojavio... (Ali

Imran, 110)
Ovo je veliko priznanje i velika ast ukazana muslima
nima. Najbolji narod. Ali, zapamtite: gdje god se ukazuje
ast, slijedi neka odgovornost. Nema priznanja bez odgo
vornosti. Direktor kole je na viem poloaju od nastavni
ka. Nastavnik je na viem poloaju od domara. Meutim,
direktor ima veu odgovornost od nastavnika. Nastavnik
ima veu odgovornost od domara. Kada Allah kae: Vi ste
najbolji narod, zar mislite da nemamo najveu odgovor
nost? Ta odgovornost je navedena u istom ajetu:
... traite da se ine dobra djela, a od nevaljalih odvra
ate, i u Allaha vjerujete.
Drugim rijeima, prozvani smo najboljima zato to na
reujemo dobro, odvraamo od zla i vjerujemo u Allaha.
Ukoliko ne ispunimo taj uslov, nemamo pravo nazvati se
najboljim narodom. Nemamo, ak, pravo nazvati se musli
manima, jer je jedan od uslova ispravnog islama injenje
da've/misionarstva. Kad god sretnete nemuslimana, mo
rate mu prezentirati islam. Poto ivimo u vremenu nauke,
tehnologije i masovnih komunikacija, da bismo bili najbolji
ummet moramo biti najbolji i u medijima. Po dostignui
ma u sredstvima masovne komunikacije moramo biti broj
1. Naalost, nismo. Ne samo da ne izvravamo obavezu
pozivanja u islam na najbolji nain, ve smo po pitanju
medija u poziciji koja se granii sa patetikom. Analizirajmo
stanje u neelektronskim medijima.
274
Podvale u levhama
Ve smo spomenuli da kod neelektronskih medija ima
mo neperiodine: pamflete, broure, knjige i slino. Jako
mali broj organizacija se bavi tampanjem ovakvog mate
rijala, koji predstavlja ispravnu sliku islama. Obzirom d aje
islam na prvoj liniji vatre, svakodnevno bombardiran de
zinformacijama sa televizije, satelita i novina, broj organi
zacija za ispravno prezentiranje islama bi trebao biti znat
no vei. S druge strane, hrianski misionari u svojim pu
blikacijama ne samo da predstavljaju svoja ubjeenja, ve
na najgori nain napadaju islam. Zapadni svijet se najvie
boji islama. Postoje tampane publikacije iji jedini cilj je
podcjenjivanje islama. U muslimanskim zemljama, poput
Pakistana i Afganistana, privlae mase muslimana prelije
pim arenim levhama raznih veliina (neke od njih uvamo
u naoj organizaciji), na kojima pie Allah - Muhammed.15
Svaki musliman, kada vidi ta dva imena na depnoj levhi,
poljubi ih i stavi u dep koulje. Veu levhu e uramiti i
staviti na zid. Allah - Muhammed... Meutim, paljivijim
posmatranjem uoit ete da ne pie Allah - Muhammed,
ve Allah - Muhabbeh, to u prijevodu znai: Bog je lju
bav. Taj izraz je hriansko-biblijski, ali ga piu u arapskoj
kaligrafiji. Vidio sam jedan zaista predivan poster, izuzetan
kaligrafski rad, na kome pie: Rabbena. im ugledate rije
Rabbena, automatski se sjetite dove: Rabbena atina fiddunja haseneten ve fil-Ahlreti haseneten... Predivan rad.
15 To su uobiajene levhe (ukrasni radovi), na kojima stoje Allahovo ime i
ime Njegovog Posljednjeg poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
275
Pomislio sam: "Dobro je. Muslimani napreduju." Meu

tim, ako paljivije pogledate, na toj levhi ne pie Rabbena,
ve Abbona - Oe na. To je isjeak iz poznatog biblijskog
Oenaa. To je tako vjeto kaligrafski skriveno, da ak ni
uenjaci i roeni Arapi ne mogu odmah primjetiti stvarnu
poruku. Muslimani ih dre na zidovima svojih soba, pa ak
ih svojevoljno besplatno dijele. 99% posto nearapa e ih
rado kupiti, jer misle da je to neto iz asnoga Kur'ana, ne
znajui da u kuu unose podvalu.
La, doista, nestaje
Spomenute tehnike slue za prevaru. Muslimani ih ne
smiju koristiti. asni Kur'an kae:
I red: "Dola je istina, a nestalo je lai; la, zaista, ne
staje!" (El-lsra, 81)
La je, po svojoj prirodi, osuena na nestajanje. Mi ne
smijemo koristiti ovakve tehnike. Meutim, moramo ra
zumjeti svrhu tehnologije i tampanih medija, koje nemuslimani koriste za borbu protiv islama. Da li ste znali da
je u toku posljednjih 150 godina napisano preko 60.000
knjiga protiv islama i naeg dragog Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem? ezdeset hiljada! Ne vjerujem da smo
mi muslimani za isto toliko godina napisali toliko knjiga o
ljepotama islama. Naa sramota.
Znate li da je Biblija, sveta knjiga hriana, prema ne
davnim podacima, prevedena na 2.032 jezika? I pored
toga, ale se da je Biblija dostupna za "samo" 80% svjetske
276
populacije. ta mislite - na koliko jezika je preveden a

sni Kur'an? Nagaajte. To je naa sramota. Mi muslimani
ne znamo na koliko jezika je asni Kur'an, Allahov govor,
preveden. Preveden je na jedva stotinu jezika. To je 5% od
2.000. Ovo su noviji podaci. Prije nekoliko godina, taj broj
je bio jo beznaajniji. Biblija je prevedena na arapski jezik,
i to na jedanaest razliitih dijalekata. Tako oni "love ribu".
Prve prijevode Kur'ana na druge jezike su uglavnom radili
nemuslimani. Prijevodi su bili neprecizni i nisu raeni direk
tno sa arapskog, ve sa latinskog i drugih evropskih jezika.
Dnevno ispiranje mozgova
Koliko je internacionalnih islamskih asopisa, koji izla
ze godinje, mjeseno ili nedeljno? To mogu znati samo
dobro upueni u tu problematiku, jer takvih asopisa je
veoma malo. I to malo asopisa namijenjeno je samo mu
slimanima. S druge strane, preko 90% muslimana u engle
skom govornom podruju je ulo za hrianski magazin
Ploin Truth, a jedva 5% njih je ulo za neki meunarodni
islamski magazin. Dok se Plain Truth tampa u milionskom
tirau, u najveem kvalitetu tampe i besplatno dijeli nehrianima, islamski magazini koji su aktivni po 20 godina,
nepoznati su veini ljudi, a tira im je samo po nekoliko
hiljada.
Znate li zato hrianski mediji uspjevaju a nai ne? Zato
to se hrianski asopisi ne bave samo promoviranjem
hrianstva, ve i informacijama bitnim za svakodnevni
ivot, naukom, tehnologijom i zanimljivostima. Zbog toga
277
su zanimljivi i nehrianima. Muslimanski asopisi ne

pruaju takve informacije, pa ih nemuslimani ne itaju.
Svi ste uli za veliku dnevnu novinu Times, koja je na
vodno nepristrasna, a svakodnevno napada islam i musli
mane. ejh Ahmed Didat je htio platiti reklamu u tim novi
nama. Na reklami je trebala biti slika Kur'ana sa tekstom:
Budui ustav svijeta. Odbili su ga, iako je bio spreman pla
titi visoku sumu novca, uz izgovor: "Zadravamo pravo bez
objanjenja odbiti bilo koju reklamu."
Koliko internacionalnih dnevnih islamskih novina po
stoji? Nijedna! Sramota. Postoji samo nekoliko njih koje su
lokalnog karaktera, iji tira je samo po nekoliko hiljada i
koje itaju samo muslimani. Kako emo iriti islam? Kako
emo poruku Istine dostaviti nemuslimanima?
Moemo, ali se ne trudimo
Mediji su veoma vano sredstvo irenja poruke islama.
Za to nam trebaju prvoklasni novinari. Naalost, musli
manski svijet ima veoma malo ljudi vinih peru, a i to malo
muslimana koji su dobri autori predstavljaju se "sekuiaristima". To nije zato to smo nesposobni, ve zato to smo
neorganizirani.
Trebaju nam dnevne ili mjesene novine koje imaju ka
paciteta prodrijeti do svih ljudi. Da bi se to ostvarilo, neop
hodno je da se ispuni nekoliko uslova. Najbolji novinari su
nam potrebni, ali nisu dovoljni. Ako novinar napie dobar
tekst, urednik mu taj tekst moe odbaciti. Kakva je, onda,
278
korist od teksta? Ako urednik odobri tekst, vlasnik novina

ga moe odbiti. Zato, na sva tri nivoa moramo imati dobre
muslimane i strune ljude. Ako jedno od toga fali, anse za
opstrukcijom su vee. Osim toga, markenting nam mora
biti prvoklasan, da bismo doprli do ljudi. Za to nam trebaju
strunjaci svjetskog kalibra. Ako ne naete takvog musli
mana, unajmite nemuslimana, koji vas moe obuiti. Da
biste ga pridobili, morate mu dati dobru platu. U naoj or
ganizaciji svi upoljeni muslimani dobijaju vee plate nego
to bi dobili na tritu rada. Nemojte tjerati ljude da rade
besplatno, jer to ne moe potrajati! To uspijeva samo kod
nekih koji imaju dovoljno novca, pa ele raditi besplatno
na Boijem putu. Kad ljudima platite ono to su zaradili,
dobit e jo vie volje za poslom. Dobro im platite i za
htijevajte dobar rad. Koliko naih daija je dobro plaeno?
Veoma malo. Dajte im dobre plate, da bi se mogli potpuno
posvetiti pozivanju u islam.
U elektronske medije spadaju audio kasete, video ma
terijal, kompjuterski podaci, satelitski program i slino.
Ukoliko su ovakvi mediji neperiodini, domet im je ograni
en - zavisi od broja proizvedenih kopija. Ipak, imaju neke
prednosti u odnosu na druge tipove medija. Dok se vozite
automobilom, moete sluati islamsko predavanje. Naa
organizacija, hvala Allahu, ima najveu kolekciju video i
audio predavanja. Trenutno imamo preko 3.500 razliitih
naslova. Predavanja su na engleskom, urdu, arapskom,
francuskom i njemakom jeziku. esto putujem po svije
tu. Nigdje nisam naiao na organizaciju koja ima bar 1.500
naslova. Iznajmljivanje svih naslova je potpuno besplatno,
279
uz minimalan depozit, koji se vraa korisniku im on vrati

kasetu u roku od jedne sedmice. Na desetine naslova knji
ga tampamo i potpuno besplatno dijelimo.
Mumbaj je jedini nemuslimanski grad u svijetu u kome
se preko domae kablovske mree svakodnevno prikazuju
islamski programi dostupni za preko milion ljudi. U prosje
ku se prikazuje preko tri sata hard-kor da've. Znate li ta je
hard-kor da'va? To je direktno pozivanje u islam, bez okoliavanja i kompromisa. Na tim programima se ne govori
o nainu obavljanja namaza i uenja Kur'ana. To je vano,
ali postoje drugi programi specijalizirani za to. Zanimljiv
je podatak da preko 80% upoljenih na tim televizijama
u Mumbaju su nemuslimani. Isti procenat je nemuslimana koji gledaju te da'vetske programe. Na poetku smo ih
morali moliti: "Pustite nam emisije, platit emo vam." Pla
ali smo, pa su nam putali emisije. Emisije su postale tako
popularne, da nam ih vie nisu naplaivali. Sada se utrkuju
ko e da nam plati, da bi nae emisije mogli prikazivati na
svojim programima. Nemuslimani nam daju novac za nae
emisije! Zato? Zbog kvaliteta programa. Naravno, nismo
traili novac. Traili smo da nam poveaju minutau, pa
umjesto dva sata traili smo tri sata programa, iako bi nam
time trebali dati jo vie novca.
Ako vi neete ima ko hoe
Allah ima Svoje naine da se istina sazna. Ako musli
mani nee da rade - Allah dadne da to uradi neko drugi.
Uzvieni Allah kae:
280
Ako glave okrenete, On e vas drugim narodom zam i

Allah je Jevrejima povjerio emanet. Oni ga nisu ispotovali, pa je Allah emanetom poastio Arape. Ako ne ra
dite svoj posao, na vae mjesto e doi neki drugi narod.
Najvei porast islam biljei u Americi i Britaniji. Ako mi koji
smo roeni u muslimanskim porodicama ne radimo do
voljno za ovu vjeru, Allah daje da ljudi iz nemuslimanskih
porodica prihvate islam i rade posao kako treba. Njihove
organizacije za promoviranje islama su najbolje i najorganizovanije na svijetu.
Muslimana ima meu najboljim filmskim producenti
ma, tehniarima i najpoznatijim glumcima. Sramotno je
koliko malo koristimo sve te mogunosti. Ako pogledate
sadraj skoro svih televizijskih i satelitskih mrea, u veini
prikazanih programa se napadaju muslimani. Ako plasira
mo svoj program promoviranja islama na te televizije, bar
emo zaustaviti emitiranje loeg sadraja na nekoliko sati.
Islamske organizacije bi trebale imati najbolju opremu
za snimanje i emitiranje video-materijala. Pitam vas:
koliko islamskih organizacija ima opremu za direktni
satelitski brodkast? Morate imati najbolju tehnologiju. Ko
jo eli gledati nekvalitetan video-materijal na kome su
lica neprepoznatljiva, kamera se trese, zvuk je oajan, a
kamerman se ne fokusira na dogaaji? Kad promoviramo
islam, to moramo initi na najbolji mogui nain! Muslimani
moraju biti najbolji u svom poslu.
281
Nepristrasno protiv islama

Na medijima gledamo kako se islam diskredituje. Mu
slimane predstavljaju kao teroriste. Internacionalni TVkanali, poput CNN-a i BBC-a, koji emitiraju informativni
program 24 sata dnevno, naelno su neutralni. Meutim,
esto izvru injenice tako to uzimaju izolovane sluaje
ve iz Afganistana, Palestine i drugih zemalja i generalizi
raju ih na sve muslimane. Samo naelno su nepristrasni.
Izvjetavali su o genocidu nad muslimanima u Bosni, a s
druge strane kad god se desi eksplozija bombe na Zapa
du, glavni osumnjieni su muslimani. U svakom informa
tivnom bloku se prikazuju slike osumnjienih muslimana,
i to bez ikakvog dokaza. Kada, nakon dva mjeseca, uhvate
pravog krivca, koji nije musliman, tu informaciju prikau u
najkraem i nezapaenom bloku. Tada je kasno, jer je te
ta ve nanijeta time to su sedmicama unazad muslimani
targetirani. Vijest o tome da muslimani nisu krivi vie ne
ostavlja traga.
Na naslovnoj strani jednih utjecajnih dnevnih novina
stoji veliki naslov: "Pedesetogodinji Arap se oenio dje
vojicom od 16 godina!" Kada u Americi pedesetogodi
njak siluje djevojicu od 10 godina, nema podataka na na
slovnoj strani. Zato? Zato to to nije udarna vijest, jer se
u Americi svakodnevno deava preko 1.900 silovanja, od
nosno svakih 80 sekundi po jedan novi sluaj. To je postala
tako uobiajena pojava, da nije vrijedna pomena. Za ovih
40 minuta, koliko je proteklo od poetka tribine, najmanje
30 ena je silovano u Americi. O tome niko ne pie.
282
Uspavani muslimani
Mediji su mono sredstvo. Njima se projektira slika ka
kvu elite. Mi moramo kontrolirati medije, ako elimo biti
najbolji ummet. Na je posao dostaviti poruku istine svim
ljudima. Ali, mi taj posao ne radimo. Tako mi Allaha, ne ra
dimo! Sramota naa. Zato nemamo islamske da'vetske ka
nale sa programom tokom 24 sata? Nemamo nijedan. Po
stoje neki islamski programi u muslimanskim zemljama, ali
nisu da'vetski, jer na njima moete vidjeti svakakav sadraj.
Nama treba pravi da'vetski satelitski kanal. Hriani imaju
svoje dvadesetetvoroasnovne kanale. Jevreji i hindusi ta
koer. ak i sekta ahmedija ima svoj "muslimanski" kanal.
aka zabludjelih ljudi. Program im se emituje iz Londona.
Nai govore: "Pa bie, ako Bog da. Imat emo uskoro
svoj satelitski kanal." To sluam ve 20 godina. Imamo mili
jarde petro-dolara, a nemamo nijedan da'vetski kanal koji
radi 24 sata. Nije problem u novcu. Na hiljade je muslima
na koji mogu finansirati stotinu takvih kanala. Allah nas je
poastio tom velikom blagodati, crnim zlatom, a ne radimo
dovoljno na polju da've.
Mi u IRF-u nemamo dovoljno novca da bismo napravili
takvu televiziju, ali smo poeli sa manjim programskim
shemama na raznim svjetskim televizijama. Na program
se prikazuje u Americi, Kuvajtu, zemljama Bliskog Istoka,
Indiji i Maleziji. U pregovorima smo sa jednom arapskom
satelitskom televizijom. Naa namjera je da jednog dana
imamo na islamski da'vetski kanal, ako Bog da. Allah
283
najbolje zna kome e dati da ispuni taj emanet.16

Informatika i mediji
Veoma znaajno mjesto u medijima zauzimaju kom
pjuteri. Informatika je nauka koja se danas najbre razvi
ja. Podaci se prenose na razliite naine: od disketa do
elektronske pote. Napravljeni su kompjuterski programi
koji sadre ogromne islamske enciklopedije iz svih obla
sti: tefsira, hadisa, erijata i drugih. Ako elite znati koli
ko puta se lsa, a.s., spominje u Kur'anu, samo pritisnite
taster i na ekranu dobijete odgovor: 25 puta. Koliko puta
se Muhammed, a.s., spominje? etiri puta: Ali Imran, 43;
El-Ahzab, 40; El-Feth, 29; Muhammed, 2. Rije Ahm ed se
spominje jednom, u 6. ajetu sure Es-Saff. Sve te rezulta
te dobijate pritiskom tastera. ta god vas zanima u vezi
Kur'ana ili hadisa, moete nai jednostavnom pretragom,
a pronaene rezultate moete tampati na papiru. Mora
mo koristiti svu dostupnu naprednu tehnologiju.
Dolo je do ekspanzije interneta i podataka na njemu.
Znate li da veina tekstova o islamu na internetu govori
protiv islama? Nemuslimani piu lanke o navodnim gra
matikim i naunim grekama u Kur'anu i o njegovom
"prepisivanju" iz Biblije, a muslimani se ne trude odgo
voriti na te tekstove. Jeste li svjesni koliko moete dobra
uiniti sjedei u vaoj sobi? Postoje chat-kanali, na kojima
16 To se i desilo osam godina kasnije, 21. januara 2006. godine, kada je
puten signal satelitskog TV-kanala PEACE TV, dostupan u 150 zemalja
irom svijeta. Prikazuje predavanja najpoznatijih daija na arapskom,
engleskom i urdu jeziku 24 sata dnevno. (Primj. urednika)
284
se uivo postavljaju pitanja i daju odgovori. Za dvoasovni

telefonski razgovor sa nekim iz Amerike, platili biste ogro
man raun, a komunikacije preko interneta su besplatne.
Iskoristite to. Dobro poznavanje islama je obavezno u svim
razliitim sluajevima da've. Meutim, tehnike da've se
vremenom razlikuju. Moramo biti spremni i dobro obue
ni za sve nove izazove.
Novi pristup: odgovori na zablude
U naoj organizaciji imamo novi pristup injenja da've.
Kad sretnete nemuslimana, ponete mu priati o islamu.
Moete mu spomenuti hiljadu lijepih stvari o islamu, a on
ih, ak, moe priznati. Meutim, na kraju e ipak rei: "Ali,
vi muslimani imate po nekoliko ena! Vi ih drite u ku
nim pritvorima..." Moete mu govoriti o hiljadu stvari, ali
nekoliko pitanja koja stvaraju negativnu sliku u njegovom
umu ga tjeraju da nikada ne prihvati islam. Umjesto svega
toga, mi imamo novi pristup. Svakome od njih kaemo: "U
emu, po tvom miljenju, islam pravi greke? ta je to loe
u islamu? Slobodno reci ta misli, na osnovu onoga to si
proitao, vidio ili uo. Uope se neemo ljutiti, ma koliko
kritikovao islam. Kritikuj ta god hoe, ali nam samo navedi razlog zbog kojeg neto kritikuje." I tako oni poinju
postavljati pitanja.
Na osnovu naeg iskustva, postoji oko dvadeset pitanja
i zabluda koja nemuslimani imaju u vezi islama. Svaki nemusliman ima najmanje pet ili est pitanja o islamu. U 80%
sluajeva, tih pet ili est pitanja spadaju u ovih dvadeset
zajednikih. Tih dvadeset pitanja su, naprimjer: "Zato se
285
musliman moe eniti sa vie ena? Zato ene moraju biti

pokrivene? Zato ena nasljeuje duplo manje od mukar
ca? Zato zabranjujete svinjetinu? ta je to dihad? Zato
oboavate Kabu? Zato nemuslimamma nije dozvoljen ula
zak u Mekku?", i tako dalje. To su pitanja koja svi oni po
stavljaju. Svaki musliman na svijetu bi morao biti sposoban
rafalno odgovoriti na svih tih dvadeset pitanja. Jer, to su
pitanja zajednika za sve nemuslimane, ma gdje ivjeli. U
zavisnosti od lokacije, mogu se javiti dva ili tri nova pitanja.
U Americi me esto pitaju o kupovini kue na kredit i jede
nju piletine u McDonaldsu.
Zato su se pojavila ova pitanja i zablude o islamu?
Zbog medija. Mediji nas konstantno bombarduju dezinfor
macijama o islamu, kao to su navodno krenje prava ena
i nepodudarnost Kur'ana sa naukom. Aktualna pitanja o
islamu se mijenjaju vremenom. Sada su aktualna navede
na pitanja. Ako muslimani naue odgovor na njih, odbit e
bar 80% verbalnih napada na islam.
Za ispravno prezentiranje islama i davanje odgovora na
sve ove zablude, moramo imati mnogo vie profesionalnih
daija. Koliko ih imamo? Znate li da hriani imaju preko
60.000 misionara, koji zavode ljude irom svijeta? To su
profesionalci, dobro plaeni. Koliko internacionalnih dai
ja imaju muslimani? Moete ih nabrojati na prstima. To je
sramota za pripadnike vjere koja je sva naklonjena misio
na rstvu.
Odgovor u tri faze

Odgovor na svaku zabludu dajemo u nekoliko faza.
Najprije se posluimo citatom iz Kur'ana ili hadisa. Nakon
toga, citiramo stihove iz knjiga drugih religija u koje pitalac ima povjerenja, kao to su Biblija, Tora i hindu-knjige.
Drugi nivo je davanje logikih primjera, a trei nalaenje
potpore u nauci. Naprimjer, hrianin vas pita zato je
konzumiranje svinjetine zabranjeno u islamu. Odmah bi
ste trebali znati da se zabrana svinjetine spominje na etiri
mjesta u Kur'anu: El-Bekare, 173; El-Maide, 3; El-En'am,
145; En-Nahl, 115. Zatim, navedite citat na arapskom:
On vam zabranjuje jedino strv, i krv, i svinjsko meso, i

onu koja je zaklana u neije drugo, a ne u Allahovo ime.
Nakon toga, citirajte Bibliju, koja na sljedeim mjesti
ma zabranjuje svinjetinu: Levitski zakonik, 11:7-8; Ponov
ljeni zakon, 14:8 i lsaija, 65:2-5. Hrianin je okiran! Nije
navikao na ovakav nain komunikacije.
Nakon navoenja citata, navedite mu logini dokaz:
svinja je najprljavija ivotinja na svijetu. Njeno meso ne
moe biti isto. Na kraju, navedite mu nauni dokaz: svi
njetina uzrokuje najmanje 17 tekih bolesti.
Odgovor morate dati na vie nivoa, jer nikad ne znate
ta e najpozitivnije utjecati na sagovornika. Ako mu citi
rate samo svete knjige, on moe rei: "Ne zanima me ta
kau vjerske knjige! Daj mi nauni dokaz!" Zato mu dajte
287
i nauni dokaz. Vaim odgovorom ne smijete ciljati malu

grupu ljudi, ve veinu potencijalnih sagovornika, a njime
moraju biti zadovoljni i muslimani i nemuslimani.
Profesionalci
Imamo profesionalne Ijekare, ininjere i advokate. Ko
liko profesionalnih daija imamo? Kao to asni Kur'an kae
u 110. ajetu sure Ali Imran, svaki musliman je obavezan
initi da'vu. Meutim, u 104. ajetu sure Ali Imran stoji:
I
neka meu vama bude onih koji e na dobro pozivati i
postii.
Ovaj ajet govori o profesionalnim daijama, koji imaju
samo jedno zanimanje: pozivanje ljudi u islam. Obaveza
cijelog ummeta je da ih podri. Kada hrianski misiona
ri kau hrianima: "Molite se za nas." - to znai da ele
podrku u novcu. Dimi Svagart (poznajete ga iz debata sa
ejhom Ahmedom Didatom) je za svoj rad dobijao donaci
je od milion dolara dnevno. Jo davnih 80-ih godina 20. vi
jeka je nastupao na satelitskim kanalima koji su dostupni u
150 zemalja svijeta. Hriani su finansijski podrali njegov
rad. Meutim, mi naim daijama dajemo samo verbalnu
podrku: "Maa-AIlah, dobar si ti. Neka te Allah nagradi."
Naravno, dova je vana. Bez Allahove pomoi nema na
pretka. Ali, tu se zavrava sva naa podrka daijama. krti
smo kad je u pitanju materijalna pomo, a pripadamo vjeri
koja najvie od svih podstie sadaku.
2 88
Tehnike pozivanja u islam

Da'va/pozivanje u islam je umjetnost, vjetina, nain
komunikacije uivo, preko interneta, u javnosti i pisanom
rijeju. Moramo znati tehniku prilaska nemuslimanu dok
putujemo autobusom. Sa njim ete se voziti moda 20
minuta i moda ga vie nikada neete vidjeti. Predstaviti
mu islam za 20 minuta je umjetnost. Ne moete mu rei:
"Hajde da priamo o konceptu Boga u velikim religijama.",
jer vas nee sluati. Kako ete initi da'vu kolegi s posla,
koga viate svakoga dana? Kako ete initi da'vu kolskim
drugovima sa kojima dijelite uionicu? Kako predstaviti
islam komiji, pored koga ivite ve 20 godina? Sve su to
razliite tehnike. Morate znati kako da zaponete razgovor.
Ne moete rei: "Gospodine Don, daj mi 20 minuta da ti
predstavim islam." Nee vam dati 20 minuta. Morate iza
zvati njegovu radoznalost, da bi vam prvi postavio pitanje
o islamu. Kad primjenite ove interesantne tehnike, sagovornici e vam prvi rei: "Molim te, objasni mi te i te stvari
o islamu!" Ve sam spomenuo primjer televizija koje nam
plaaju da bi prikazivali na kvalitetan materijal.
Najpametniji da se bave davom
Veliki broj hrianskih misionara se kolovao na
Harvardu. Da li ste znali za to? Koliko visokoobrazovanih
ljudi iz svih oblasti imamo meu daijama? Vrlo malo. Kod
nas je obiaj da ako naem djetetu nita ne ide od ruke
aljemo ga u neku kolu za islamske misionare. Meutim,
nama treba krem drutva, a ne njegovi ostaci. Za da'vu
289
D r . Z ak ir N aik
angairajte mlade ljude koji su ve pokazali zavidan nivo

inteligencije na studijama medicine i drugih nauka. Ali,
nai ljudi razmiljaju ovako: "Za kolovanje djeteta sam
potroio previe novca, da bih ga sada slao da bude daija!"
Da isto to dijete nije uspjelo u kolovanju, rekli bi: "Evo,
ovo moje dijete aljem da bude poziva u Allahovu vjeru."
ta je to? Licemjerstvo! Dajte najbolje to imate za da'vu,
najinteligentniju djecu! Naravno, iz islamskih kola izlaze
dobri kadrovi, hvala Allahu, ali moramo poboljati na
nain razmiljanja.
Perfekcija
Islam istie i trai perfekciju. Naziva nas najboljim
ummetom. ta god da radimo, moramo raditi perfektno.
ak i ako radite manje vane poslove, bude najbolji u nji
ma. Budite perfekcionisti! Ako si kroja - budi najbolji kro
ja. Trudi se da bude najbolji u svom halal-poslu. Zahva
ljujui medijima, svijet je postao globalno selo. ak i ako
ne budemo promovirali islam kako treba, ne plaim se ta
e biti sa ovom vjerom. Zato? Zato to je Allah obeao u
Kur'anu:
On je poslao Poslanika Svoga s uputstvom i pravom
vjerom da bi je izdigao iznad ostalih vjera, makar ne bilo
po volji mnogobocima. (Et-Teuba, 33; Es-Saff, 9)
Islam je doao da nadvlada sve druge sisteme i naine
ivota, bez obzira da li se radilo o judaizmu, budizmu ili
sekularizmu. Islam je doao da ih sve pobijedi, ma koliko
bilo mrsko nevjernicima i mnogobocima. Uzvieni ponav
290
lja poruku u 28. ajetu sure El-Feth:

On je poslao Poslanika Svoga s uputom i vjerom istini
Svjedok!
ta smo ti i ja!? Ko smo mi!? Neznatni! Allah e ovu
vjeru uzvisiti iznad svih sistema bez nae pomoi. On ima
Svoje naine. On radi ta hoe. Nama je samo data prilika
da uinimo to vie dobra I zaradimo lijepu nagradu.
zivaj i s njima na najljepi nain raspravljaj! (En-Nahl, 125)
(Fussllet, 33)
svjetova.
D r . Z ak ir N aik
PITANJA I ODGOVORI
Koji prijevod odabrati
Pitalac: Da li je, radi promoviranja Islama, dozvoljeno
koristiti se prijevodom Kur'ana? Ako je dozvoljeno, kako
moemo znati koji prijevod je najbolji?
Dr. Naik: U predavanju sam rekao da je Kur'an pre
veden na oko 100 stranih jezika. Da bismo bili sigurni u
prijevod nekog ajeta, moramo pitati osobu koja poznaje
oba jezika - i arapski i maternji. Najbolji prijevod je onaj
za kojeg strunjaci potvrde da je najbolji. Poto preko 80%
muslimana ne znaju dobro arapski jezik, moraju se obratiti
strunjacima. Prije toga, moete uporediti razliite prije
vode istog jezika. Oni se razlikuju samo u nijansama. Mo
da vam Iz tog uporedivanja bude jasan smisao ajeta. Ako
je razlika u prijevodu znaajna, obratite se strunjacima.
Klanje ivotinja
Pitalac: Mediji predstavljaju muslimane kao grube i
nemilosrdne ljude. Argument kojim se esto slue je klanje
ivotinja: "Zato muslimani nanose bolne povrede ivoti
njama dok ih kolju?" Kako da odgovorimo na ovu zabludu?
Odgovor: Ovo je dobro pitanje. esto se muslimani
ma prigovara nain klanja ivotinja. Mnogi se ude, naro
292
ito pripadnici sikizma17, zato ivotinju ne ubijemo brzo,

umjesto to je putamo da krvari. Jedan brat musliman se
raspravljao sa dvojicom sika. Rekli su mu: "Vi muslimani
ste nemilosrdni prema ivotinjama. Nanosite im bolnu
smrt." On je odgovorio: "Ne, nego ste vi kukavice! Vi ubi
jate ivotinje straga, a mi muslimani idemo pravo na grlo."
Naravno, ovo je samo nadvikivanje i nadmudrivanje, a ne
pravo argumentiranje.
U Islamu postoje stroga pravila kojih se moramo pridr
avati prilikom klanja ivotinje: no mora biti otar, klanje
mora biti brzo, mora se spomenuti Allahovo ime i moraju
se presjei dunik i krvni sudovi u vratu, strogo pazei da
se ne oteti kimena modina. Tim postupkom, ivotinja
ne umire odmah. Srce i dalje pumpa krv, koja skoro u pot
punosti izlazi iz tijela. Zato elimo da krv izae iz tijela?
Zato to je krv idealno okruenje za razvoj toksina, bak
terija i drugih tetnih mikroorganizama. Ako krv ostane
u mesu i tako je konzumiramo, vee su anse da se razbolimo od mnogih bolesti. Ml muslimani vodimo rauna
o higijeni. Zbog toga primjenjujemo islamski nain klanja
ivotinja. Osim to je istije, meso iz kojeg je izala sva krv
due ostaje svjee.
Druga zabluda u vezi ovog pitanja je da ivotinje
osjeaju bol prilikom klanja po islamskim propisima.
Presijecanjem osnovnih krvnih sudova, obustavljaju se
signali bola koji idu prema mozgu. ivotinja ne osjea
17 Sikizam je vjera nastala u Indiji. Osnovna doktrina u sikizmu je vjerovanje u
jednog Boga i bazira se prije svega na uenju deset gurua koja su sakupljena
u svetu knjigu sika po nazivu Guru Granth Sahib. (Primj. urednika)
293
nikakav bol. ivotinja se rita i pravi nagle pokrete, ali ne

zbog bola, ve zbog naglog istjecanja krvi. S druge strane,
udaranje ivotinje radi ubijanja joj nanosi nesnosan bol.
Istjecanje krvi kod klanja po islamskim propisima traje
najvie dva minuta, nakon ega ivotinja konano izdahne.
Kod snanog udarca, ivotinja umire nekoliko puta due,
u nesnosnim bolovima. ak i da joj nanesete brzu smrt,
islamski nain klanja ostaje najhumaniji zbog pomenutih
odlika: krv potpuno istie, meso je isto, a ivotinja ne
osjea bol.
Novinarstvo i islam
Pitanje: Neki alimi nam govore da novinarstvo nije do
bar posao, jer se novinari bave ogovaranjem i klevetanjem
ljudi, to je u islamu strogo zabranjeno. Meutim, isti ti
alimi prate sve vrste novina, ak i utu tampu.
Odgovor: Da li alimi itaju utu tampu ili ne, morate
pitati svakog od njih pojedinano, jer ne smijete sve ljude
stavljati u isti ko. Ne znam na kog alima konkretno mislite,
ali nije ni bitno. Novinarstva ima raznih tipova. Postoje ta
kozvane "ute novine", a postoji pravedno novinarstvo. Svi
se moramo povoditi za osnovnim kur'anskim principima
istine. Uzvieni Allah kae:
I
reci: "Dola je istina, a nestalo je lai; la, zaista, ne
staje!" (El-lsra, 81)
Ako se eli baviti novinarstvom, uvijek tei istini. asni
Kur'an strogo zabranjuje klevetanje:
294
Teko svakom klevetniku podrugljivcu! (El-Humeze, 1)

O
vjernici, neka se mukarci jedni drugima ne rugaju,
moda su oni bolji od njih, a ni ene drugim enama, mo
da su one bolje od njih. I ne kudite jedni druge i ne zovi
te jedni druge runim nadimcima! O, kako je runo da se
vjernici spominju podrugljivim nadimcima! A oni koji se ne
pokaju - sami sebi ine nepravdu.
0
vjernici, klonite se mnogih sumnjienja, neka sum nji
enja su, zaista, grijeh. I ne uhodite jedni druge i ne ogova
rajte jedni druge! Zar bi nekome od vas bilo drago da jede
meso umrloga brata svoga - a vama je to odvratno - zato
se bojte Allaha, Allah, zaista, prima pokajanje i samilostan
je. (El-Hudurat, 11-12)
Dakle, morate se baviti istinom, a ne klevetanjem i
ogovaranjem. Meutim, postoji jedna bitna stvar. Ukoliko
neko javno ini neko zlo ili tetu, a vi upozorite narod na
njegovo zlo, to nije ogovaranje. Primjer toga je kad se neko
raspituje za momka za kojeg eli udati svoju ker. Ako zna
te da je taj momak lo, da pije i kocka se, nije ogovaranje
da kaete ta znate o njemu. Ako muslimane upozorite na
neku tetnu pojavu ili jako lou osobu, to nije ogovaranje.
U novinarstvu, dozvoljeno je upozoriti ljude na neku
lou pojavu, striktno se drei istine i iskrenog nijeta. Ne
mojte isticati loe pojave ako vam je jedini motiv novac.
Nemojte za novac pisati loe o ljudima. Taj trend se javlja
i u nekim muslimanskim novinama - novinari dobijaju no
vac da bi napisali neto loe o nekom ovjeku ili instituciji.
Takva vrsta novinarstva je haram!
295
Novinarstvo iji motiv je samo istina je veoma poeljno

i neophodno. Trebaju nam iskreni i profesionalni novinari,
koji e iriti istinu o islamu. Ovo je vijek nauke, tehnologi
je, medija i urnalizma. Sva ova sredstva moramo koristiti
za promoviranje islama.
O mudizama nema rasprave
Pitanje: U jednom asopisu je pisalo neto pogrdno na
raun Mi'rada Vjerovjesnika, s.a.v.s: 'U 6. vijeku, jedan lu
ak je tvrdio da je proputovao nebesima/ Kako da odgo
vorimo na ovu zabludu?
Odgovor: Boiji vjerovjesnici su inili razna uda. Allah
ih je pomagao udima i znakovima. Jedan od tih uda je
Nono putovanje Muhammeda, s.a.v.s., o kome govori
asni Kur'an u 1. ajetu sure El-lsra. Allah ga je u jednom
asu noi prenio iz Mekke u Mesdidul-Aksa u Palestini.
Odatle je, prema vjerodostojnim hadisima, ponesen na
nebesko putovanje - Mi'rad. To je istina. Meutim, to su
ujedno uda koja nauka ne moe ni potvrditi ni osporiti.
Takvo je Musaovo, a.s., udo razdvajanja mora i lsaovo,
a.s., udo zaea bez oca. U vezi ovih uda nema rasprave!
To su bili Boiji poslanici, koji su inili mnoga nadnaravna
djela, Boijom dozvolom.
Islam je najbolji, ali muslimani nisu
Pitanje: Zato muslimani govore da je islam najbolja
vjera, kad su mnogi muslimani loe naravi, kradu, lau i
diluju drogu?
296
Odgovor: Islam je najbolji nain ivota. On je jedina

religija koja vam ukazuje na dobro i daje vam naine posti
zanja tog dobra. Ako ste pratili moja predavanja, primjetill
ste da uvijek naglaavam da je islam najbolji nain ivota.
Znam da postoje muslimani koji u zlu nadmauju osta
le. Meutim, u svakom drutvu postoje "crne ovce". Po
to su mediji uglavnom u rukama Zapada, oni istiu i generalizuju te rijetke ispade. Naveo sam primjer da je na
naslovnoj strani jednih dnevnih novina pisalo: "Pedeseto
godinji Arap se oenio djevojicom od 16 godina". Ispa
da da se svakog dana na hiljade pedesetogodinjih Arapa
eni djevojicama. S druge strane, kada pedesetogodinji
nemusliman siluje desetogodinju djevojicu, to jedva da
se spomene. Tako mediji projektiraju sliku o muslimanima
kao teroristima, fundamentalistima i veoma loim ljudima.
Sve ovo ne znai da ne postoje muslimani koji su loi.
Zapravo, pravi musliman ne moe biti lo, jer rije muslim
znai: onaj koji se potpuno pokorio Bogu. Ako se pokorite
Allahu, neete se kockati, neete piti alkohol, neete krasti
niti dilovati drogu. Loi "muslimani" nisu pravi muslimani.
I u naem drutvu postoje "crne ovce". Ipak, kao cjelina,
uprkos svim mahanama, muslimani su najvea zajednica
anti-alkoholiara, muslimani su zajednica sa najvie
davalaca dobrovoljnih priloga i zajednica sa najviim
moralnim vrijednostima.
Evo, uzet emo pretpostavku da su muslimani loi.
U mojim predavanjima uvijek govorim o islamu kao
najboljem nainu ivota. Ne govorim o muslimanima kao
297
najboljim ljudima. Ako lo voza testira novi automobil, pa

ga tom prilikom slupa, da li ete rei da je automobil lo
ili voza koji ne zna voziti? Ako neki muslimani ine loe
stvari, nemojte kriviti islam - krivite te muslimane. O islamu
nemojte suditi na osnovu postupaka muslimana, ve na
osnovu njegovih izvora: asnoga Kur'ana i vjerodostojnih
hadisa.
Ako ba elite donijeti ocjenu o islamu na osnovu ne
kog ovjeka, neka taj ovjek bude Muhammed, Allahov
Poslanik, s.a.v.s. Ako elite testirati automobil, dajte naj
boljem vozau da ga vozi. Ako elite ispitati islam, pogle
dajte ivot njegovog najboljeg sljedbenika, za kojeg asni
Kur'an kae:
Ti si (Muhammede), zaista, najljepeg morala. (El-Kalem, 4)
Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor. (El-Ahzab, 21)
Najbolji uzor i najbolji primjer je Muhammed, s.a.v.s.
Ako elite ocijeniti islam, uradite to na osnovu njegovog
ponaanja. Nije ni udo to je Michael H. Hart u knjizi "100
najveih", koja govori o najboljim i najveim ljudima svih
vremena, na prvo mjesto stavio Muhammeda, s.a.v.s. Hart
nije musliman. Zato je Muhammeda, a.s., proglasio naj
boljim ovjekom u historiji? Zato sto je to injenica.
Vi ete i dalje govoriti: "Istina je sve to, ali islamske ze
mlje su nerazvijene, najvea stopa nepismenih je u njima,
a ljudska prava na najniem nivou." Danas ne postoji ni
jedna drava koja se potpuno pridrava islama. Od islama
298
su uzeli samo neke aspekte. Tamo gdje su primjenili islam

sko kazneno pravo, stopa kriminala je najnia na svijetu.
Tamo gdje su primjenili islamsko ekonomsko pravo, pri
vreda cvjeta. Ako elite primjer, prouite kako je izgledala
islamska drava u vrijeme Muhammeda, s.a.v.s., i etverice pravednih halifa.
Dobro obrazovanje je klju uspjeha
Pitanje: Doktore Naik, rekli ste da muslimani trebaju
biti najbolji u svemu, pa i u sredstvima masovnih komuni
kacija. Sjeam se lanka iz jednog muslimanskog asopisa
iz 1992. godine, u kome su pisali o Muhammedu Asadu.
U njegovoj biografiji su naveli da je roen u Australiji. Ako
novinar ne zna razliku izmeu Austrije i Australije, kako e
nemusliman cijeniti takav rad i takve novine!? 0 gramati
kim grekama da ne govorim - previe ih je. Smisao ovog
pitanja je sljedei: ako elimo imati najbolje novinare i naj
bolje novine, kako emo to postii kad nam je obrazovanje
veoma loe?
Odgovor: Ovo je dobro i jako bitno pitanje. Moje pre
davanje je imalo za cilj da razvije elju kod muslimana da
se obrazuju ili da svoju djecu koluju. Odrao sam nekoliko
predavanja o savremenom obrazovanju djece. Nae kole
bi trebale objediniti najmodernije tehnologije i metode sa
Kur'anom i sunnetom.
Spomenuli ste lanak u asopisu Islamic voice/Glas
islama, u kome je grekom dolo do zamjene naziva Austrija
i Australija. Koje su najbolje novine kod nas u Indiji? Times
299
D r . Z ak ir N aik
o f India. Svi se slau da su to najprofesionalnije novine.

Meutim, samo na njihovoj naslovnoj strani vam mogu
nai najmanje dvadeset greaka. Da biste nali te greke,
morate biti uvjebani. Na naslovnoj strani najboljih novina
ima bar dvadeset greaka. To su uglavnom lektorske/
tamparske greke. Negdje fali zarez, negdje razmak,
negdje taka, a na nekim mjestima su prisutne i gramatike
greke. To su dnevne novine, pa je teko sauvati se svih
greaka. Manje greaka ima u sedminim i mjesenim
novinama.
Nama muslimanima treba biti cilj da sve radimo per
fektno. Ne mora znaiti da kritikujem Glas islama, ali u
svemu moramo teiti perfekciji. Ako ne moemo osnova
ti drugu, bolju novinu, onda moramo podrati postojeu.
Mi muslimani ne smijemo jedni drugima poturati nogu.
Podrimo dobre akcije koje rade drugi muslimani, a ako
mislimo da moemo bolje, uradimo to. Radi Allahovog za
dovoljstva, podrite sve da'vetske organizacije. Nemojte
ih Ijagati samo zato to se ne slau u potpunosti sa vaim
stavovima. Podrite sve to je u zajednikom interesu svih
muslimana, a i vi inite to vie dobra. Najmanje to moe
te uiniti je da budete neutralni. Ponekad je dovoljno do
bro ne raditi nita. Kod naih islamskih organizacija najvei
problem je poturanje nogu jednih drugima. Podrite jedni
druge i molite Allaha za pomo! Kad vam Allah pomogne,
nita vam vie ne treba.
Koliko obrazovnih institucija imamo da se za njih moe
rei da su primjer uspjenog obrazovanja? Uskoro moram
sina upisati u kolu, a ne znam da li u ga upisati u islamsku
kolu. Imamo ih nekoliko u naem gradu. Nivo obrazova
300
V|ERA ZA SVA VREMENA / Mediji i muslimani
nja im je oajan! ao mi je to to moram rei. Znam da su

u tim institucijama upoljeni dobri ljudi, ali je obrazovni
program u dravnim kolama mnogo bolji. ta moramo i
niti? Ako nam dijete nema dobru islamsku osnovu, onda
ga aljite u islamsku kolu. Ako, ipak, ima dobro islamsko
obrazovanje, moete ga poslati u obinu kolu. U suprot
nom, aljite svoju djecu u islamske kole iako je obrazovni
standard u njima nezadovoljavajui. Sauvat e vjeru, ako
nita drugo. Ako doe do nivoa doktora nauka, a udalji se
od islama, kakva je korist od takvog obrazovanja!?
Nama su potrebne najbolje islamske kole, koje obje
dinjuju savremene i vjerske nauke. Naalost, danas su ova
dva sektora potpuno odvojena. Neke kole se bave samo
naukom, a druge samo vjerom. Mi imamo potrebu za obje
dinjenim sistemima. Takvih obrazovnih institucija je jako
malo. Takoer, svaka muslimanska organizacija mora imati
iskusne i dobro uvjebane strunjake. Takvi strunjaci e,
naprimjer, lahko uoavati greke u novinama i ispravljati ih.
Zabranjene zone
Pitalac: Islam je esto na meti kritika zbog netolerancije.
Kao primjer se navodi zabrana ulaska u Mekku i Medinu
svima koji nisu muslimani. Zato nemusimanima nije
dozvoljen ulazak u ova dva grada?
Odgovor: Ja sam Indijac i uzoran graanin drave Indi
je. Meutim, postoje oblasti u Indiji u koje nemamo pri
stup ni ja ni ostali graani. To su oblasti u kojima je dozvo
ljen ulaz samo ovlaenom osoblju iz odbrambenih snaga
301
ove zemlje. Isto tako, islam je za cijeli svijet. Ali, ograniena

zona u islamu obuhvaa ova dva sveta grada, Mekku i Me
dinu. U njih mogu ui samo muslimani koji su posvjedoi
li svoj iman. To ne znai da se radi o netoleranciji islama
prema nekome, jer islam je objavljen kao milost cijelom
ovjeanstvu.
Za ulazak u bilo koju dravu treba vam viza. Kad aplici
rate za vizu, dobijate upitnik na koji morate ispravno od
govoriti i stvari koje morate prihvatiti. Naprimjer, na apli
kaciji za singapursku vizu stoji: "Smrtna kazna za trgovce
drogom". Ne mogu rei: "Ova kazna je neljudska. Ne mogu
je prihvatiti." Ako elim ii u Singapur, moram prihvatiti nji
hov zakon da mi sleduje smrtna kazna ukoliko me uhapse
zbog trgovine drogom. Ako to ne prihvatim, nema ulaska
u Singapur.
Dakle, morate prihvatiti uslove za dobijanje vize za
ulazak u bilo koju zemlju. Viza za ulazak u Mekku i Medi
nu je da izgovorite rijei ehadeta: La ilahe illallah, Muhammedun Resulullah/Nema boanstva osim Allaha, a
Muhammed je Allahov Poslanik. Ako to kaete, niko vam
ne moe zabraniti da uete u Mekku i Medinu.
Bolje je rei Allah nego Bog
Pitalac: Zato muslimani Boga nazivaju imenom Allah?
Reci: "Zovite: 'Allah', ili zovite: 'Milostivi', a kako god Ga
302
VJEHA ZA SVA VREMENA / Mediji i muslimani
budete zvali, Njegova su imena najljepa." (El-lsra, 110)

Boga moete zvati svakim imenom koje je lijepo i kojim
se ne daje aluzija na neku fiziku pojavu.
Allah ima najljepa imena i vi Ga zovite njima. (El-A'raf,
180; Ta-Ha, 8; El-Har, 24)
asni Kur'an spominje 99 Allahovih imena, kao to su:
Er-Rahman, Er-Rahim, El-Hakim / Milostivi, Samilosni, Mu
dri. Njegovo najvee ime je Allah.
Zato muslimani preferiraju rije Allah umjesto rijei
Bog? Rije bog moete mijenjati po raznim gramatikim
pravilima. Dodavanjem sufiksa za mnoinu, dobijate rije
bogovi. Od rijei Allah ne moete napraviti mnoinu. Do
davanjem sufiksa za rod, od rijei bog dobijate rije bogi
nja. Od rijei Allah ne moete napraviti enski rod. Zbog
tih i drugih gramatikih akrobacija, koje su nemogue kod
rijei Allah, preferiramo je umjesto rijei Bog.
Moe li muslimanka drati predavanja
Pitalac: Zar ne postoji predaja u kojoj se kae da je
Aia, r.a., drala predavanja sahabijkama? Zato propisno
obuene muslimanke ne bi danas mogle iskoristiti priliku
koju im nude mediji?
Odgovor: Istina je da je Aia, r.a., veliki autoritet u
islamu, jer se od nje prenose 2.210 vjerodostojnih hadisa, hadisa koje niko drugi nije prenio. Ona je bila supruga
303
Allahovog Poslanika, s.a.v.s., i samo ona je mogla uti neke

Poslanikove izreke i prenijeti ih drugim muslimanima. Ona
je zbog toga bila na samom vrhu po poznavanju islamskih
propisa. Ukoliko danas postoje ene koje imaju mnogo
vie znanja od mukaraca, onda je mukracima dozvoljeno
sluati dersove od njih. Meutim, ak je i Aia, r.a., drala
predavanja iza zastora. Poslanikove supruge su morale no
siti dodatni hidab. Ona je drala predavanja, jer je znala
neke detalje iz Poslanikovog, s.a.v.s., ivota koje niko drugi
nije znao. Danas, ene trebaju drati predavanja enama
a mukarci mukarcima, osim ukoliko neko od njih posje
duje znatno vie znanja od svih ostalih. Dakle, ako postoje
ene koje neke oblasti poznaju bolje od svih mukaraca,
one mogu drati javna predavanja, ukoliko su propisno
odjevene.
Da lije bilo Objave u Indiji
Pitalac: Ako su svakom narodu na svijetu dolazili Boiji
poslanici, koji poslanik je doao u Indiju? Mogu li se Ram,

Krina i drugi smatrati Boijim poslanicima? Ako je prije
Kur'ana objavljeno nekoliko svetih knjiga, mogu li se Vede
i Bagvad-gita smatrati Boijim knjigama?
Nije bilo naroda kome nije doao onaj koji ga je opominjao. (Fatir, 24)
Tvoje je da opominje, a svaki narod je imao onoga ko
304
ga je na Pravi put upuivao. (Er-Ra'd, 7)

Allah je slao poslanike svakom narodu. Koji poslanik je
doao u Indiju? asni Kur'an spominje po imenu 25 vjerovjesnika. Za njih sa sigurnou moemo tvrditi da su bili
Boiji vjerovjesnici. Za one koji nisu spomenuti u Kur'anu
moemo samo nagaati. Ovdje ima nekih muslimanskih
politiara koji kau: "Ram alejhisselam." - svrstavajui ga
u Boije poslanike. Dodvoravaju se nemuslimanima, ne
bi li oni uzvratili nekom lijepom rijeju o Muhammedu,
s.a.v.s. Poto Kur'an ne spominje Rama i Krinu, mi moe
mo samo rei: "Moda su bili vjerovjesnici, a moda nisu."
Meutim, morate imati na umu da su svi vjerovjesnici pri
je Muhammeda, a.s., poslati samo svome narodu, a njiho
va poruka je imala odreeni rok trajanja. ak i da je Ram
bio vjerovjesnik (podvlaim: ak i da je bio), Indijci danas
ne bi trebali slijediti Rama i Krinu. Danas moraju slijediti
posljednjeg vjerovjesnika, Muhammeda, s.a.v.s., koji nije
poslat samo Arapima. asni Kur'an kae:
Mi smo te (Muhammede) poslali samo kao milost svim
svjetovima. (El-Enbija, 107)
Mi smo te poslali svima ljudima da radosne vijesti do
nosi i da opominje, ali veina ljudi ne zna. (Sebe, 28)
Svi ljudi, bez obzira da li ivjeli u Indiji, Americi, Evropi
ili Australiji, moraju slijediti samo posljednjeg Allahovog
poslanika, Muhammeda, s.a.v.s.
Kur'an spominje po imenu etiri Boije knjige: Tevrat,
Zebur, Indil i Kur'an. Da li su Vede i Bagvad-gita bile Boije
305
D r . Z akir N aik
rijei? To ne moemo sa sigurnou tvrditi. Kur'an kae da

su objave dolazile svim narodima, ali se njihova imena ne
spominju. Poto su sve knjige prije Kur'ana namijenjene
samo odreenim narodima i imale su rok trajanja, Allah ih
nije zatitio od oteenja. asni Kur'an kae:
A teko onima koji svojim rukama piu Knjigu, a zatim
govore: "Evo, ovo je od Allaha" - da bi za to korist neznat
nu izvukli. I teko njima zbog onoga to ruke njihove piu i
teko njima to na taj nain zarauju! (El-Bekare, 79)
Poto ih Allah nije zatitio od oteenja, objave prije
Kur'ana su pretrpjele ljudske intervencije. ak i da su Vede
izvorno bile Boija rije, danas ne predstavljaju originalnu
Objavu. Sve objave, osim Kur'ana, pretrpjele su ljudske in
tervencije.
Kur'an nije objavljen samo Arapima.
Ovo je obznana ljudima i da njome budu opomenuti i
da znaju da je samo On jedan Bog, i da razumom obdareni
prime pouku! (Ibrahim, 52)
U mjesecu ramazanu poelo je objavljivanje Kur'ana,
koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravoga puta i razli
kovanja dobra od zla. (El-Bekare, 185)
Mi ti objavljujemo Knjigu zbog svih ljudi - samu istinu;
onaj ko bude iao Pravim putem sebi e koristiti, a onaj
ko bude iao stranputicom - sebi e nauditi, ti nisi njima
tutor. (Ez-Zumer, 41)
Ni Vede ni Bagvad-gita nisu Boije knjige. Jedina auten
tina Boija rije je asni Kur'an.
306
Mi, uistinu, Kur'an objavljujemo i zaista emo Mi nad

njim bdjeti! (El-Hidr, 9)
Allah je samo Kur'an sauvao od oteenja. Sve ostale
knjige, bez obzira smatrale se ostacima Objave ili ne, vie
ne vae i ne smiju se slijediti.
KRAJ TRIBINE
TERORIZAM I DiiSAD
VJERA ZA SVA VREMENA / Terorizam i dihad
Islamska perspektiva
injenica je da preko 20% svjetske populacije ine
muslimani. I pored toga, islam je vjera o kojoj ljudi gaje
najvie predrasuda i zabluda, uprkos podatku da je islam
vjera koja se najbre iri. Broj zabluda o islamu se znatno
poveao nakon teroristikih napada 11. septembra 2001.
godine. Na vrhu liste svih zabluda nalazi se predrasuda o
vezi izmeu terorizma i dihada. im ljudi uju rije islam,
pomisle na terorizam i fundamentalizam.
Fundamentalizam
Fundamentalist je osoba koja se vrsto dri temelja/
fundamenata odreene oblasti. Da bi Ijekar bio strunjak
u svojoj oblasti, mora poznavati i primjenjivati fundamente
medicine. Ukoliko nije medicinski fundamentalist, ne
moe biti dobar Ijekar. Da biste bili dobar naunik, morate
poznavati i primjenjivati fundamente nauke. Ukoliko nije
nauni fundamentalist, ne moe biti dobar naunik. Ne
moete sve fundamentaliste strpati u isti ko. Nisu svi
fundamentalisti loi, niti su svi dobri. Zavisno od toga
u kojoj oblasti je neko fundamentalist, u skladu sa tim
ga morate procijeniti. Uzmite primjer profesionalnog,
fundamentalnog lopova, ija profesija je kraa. On je
tetan za ljudsku zajednicu, jer ini zlo. S druge strane,
profesionalni Ijekar, koji je fundametalist u svojoj oblasti,
dobar je i koristan za drutvo. Zbog toga, ne smijete sve
fundamentaliste stavljati u isti ko. Ocjenu o svakom od

njih morate donijeti na osnovu toga u kojoj oblasti su
fundamentalisti.
Dobri fundamentalisti
Ponosan sam to sam islamski fundamentalist, jer po
znajem i trudim se da slijedim fundamente/temelje isla
ma. To kaem, jer sam siguran da ne postoji nijedan fun
dament islama koji je nehuman. Izazivam sve one koji mi
sle drugaije da mi donesu dokaz iz vjerodostojnih izvora
islama da se bar jedan fundament islama moe smatrati
nehumanim! Moda e neko naii na odreeni islamski
propis koji mu se ini nehumanim, ali im mu se objasni
intencija tog propisa, njegov razlog, smisao i mudrost, ne
ostaje nijedan islamski propis za kojeg se moe rei da je
usmjeren protiv ljudskog dostojanstva. Zbog toga kaem
da sam ponosan to sam islamski fundamentalist.
Da bi hrianin bio predan svojoj vjeri, mora poznavati
i slijediti fundamente hrianstva. Bez toga, ne bi se sma
trao dobrim hrianinom. Isto je sa hindusima i ostalima.
Manipulacije u rjenicima
U Vebsterovom rjeniku stoji d aje rij e fundamentalist
prvi put koriena poetkom 20. vijeka za grupu amerikih
hriana, koji su se suprostavili Crkvi. Naime, zvanini stav
Crkve o Bibliji je glasio: "Biblijska poruka je od Boga." Me
utim, ova grupa hriana je smatrala da je to nepotpuna
312
definicija, govorei da nije samo biblijska poruka od Boga,

ve svako njeno slovo, svaka taka i zarez - od Boga su. Da
postoji dokaz da je Biblija Boija rije, onda bi ovaj fundamentalistiki pokret bio dobar. U suprotnom, ovaj pokret
nije dobar.
Oksfordski rjenik kae: "Fundamentalist je osoba koja
se striktno dri drevnih doktrina neke religije." Meutim,
u novoj verziji Oksfordskog rjenika dolo je do male pro
mjene u definiciji fundamentalizma: "Fundamentalist je
osoba koja se striktno dri drevnih doktrina neke religije,
naroito islama." Tako, im ujete rije fundamentalist,
pomislite na muslimane.
Svaki musliman treba biti terorista
Ponekad imam obiaj rei: "Svaki musliman bi trebao
biti terorista!" Ljudi me tada udno gledaju, pitajui se ta
je sa mnom.
ta znai rije terorista? Terorista je, po definiciji, oso
ba koja donosi strah i nemir. Kada lopov ugleda policajca,
uplai se i obuzme ga nemir. Za lopova, policajac je terori
sta. U tom smislu, svaki musliman bi trebao biti terorista
za lopove. Kad god lopov ugleda muslimana, trebao bi se
uplaiti. Kad god siledija ugleda muslimana, trebao bi se
uplaiti. Pravi musliman je terorista prema svakom antisocijalnom elementu.
Poznato mi je, meutim, da se teroristom naziva
neko ko unosi strah i nemir meu nedune ljude. U tom
313
kontekstu, nijedan musliman ne smije nanijeti bilo kakvo

zlo nijednom ljudskom biu.
Jedna osoba, jedno djelo - dva nadimka
Deava se da isti ljudi za istu aktivnost dobiju dvije ra
zliite etikete. Do prije oko 60 godina, Indijom su vladali
Britanci. U indijskom narodu, postojala je grupa ljudi koja
se borila za osloboenje Indije. Od strane Britanaca, ova
grupa ljudi je proglaena teroristima. Meutim, obini sta
novnici Indije su ih nazivali patriotama, borcima za slobo
du. Iste osobe, ista aktivnost - dva razliita nadimka. Zato,
kad ujete da nekoga zovu nekim nadimkom, morate se
raspitati ta je razlog nastanka tog nadimka. Ako smatrate
da je Britanija trebala vladati Indijom, onda zaista smatra
te da su ovi borci teroristi. Meutim, ako smatrate ono
to obini Indijci smatraju - da Britanci nisu imali nikakva
prava vladati Indijom, onda ete ove borce nazvati oslobo
diocima.
Nelson Mendela, bivi predsjednik Junoafrike Repu
blike, je za vrijeme aparthejda (vladavine bijelaca u Junoj
Africi) proglaen teroristom i osuen na robiju u trajanju
od 25 godina. Meutim, za veinu Junoafrikanaca on je
bio heroj. Jedna osoba, jedna aktivnost - dvije etikete. Ako
se slaete sa prethodnom vladom June Afrike - da vas bi
jela boja koe ini superiornima u odnosu na druge, onda
ete se sloiti da je Nelson Mendela bio jedan od najveih
terorista. Ali, ako smatrate isto to i veina Junoafrika314
naca - da vas boja koe ne ini boljima od drugih - neete

Nelsona Mendelu proglasiti teroristom, ve herojem bor
be za slobodu. Dakle, prije nego to bilo kome prilijepite
nekakvu etiketu, morate se dobro raspitati o njegovim ak
tivnostima i njihovim povodima.
Dihad drugo veliko pitanje
Pored pitanja terorizma, na vrhu liste svih zabluda o
islamu nalazi se zabluda o dihadu. Ne samo da nemuslimani nemaju ispravne informacije o dihadu, ve ih nema
ju ak ni mnogi muslimani. Mnogi smatraju da je dihad
svaki rat u kome uestvuju muslimani, bez obzira da li se
taj rat vodio iz linih, politikih ili teritorijalnih razloga. To
je velika zabluda, u koju su upali i mnogi muslimani. Nije
svaka borba dihad.
Rije dihad potie od arapskog glagola dehede/truditi se, ulagati napor. U islamskoj terminologiji, dihad
znai: borba protiv sopstvenog zla; borba za popravljanje
drutva. To, na kraju, moe obuhvatiti i oruanu borbu
protiv zla i diktature. Arapi za studenta koji ima naporne
pripreme za ispit kau da je u dihadu, tj. trudi se i ulae
ogroman napor. Isto se kae i za radnika, koji naporno radi
i trudi se zaraditi povjerenje poslodavca, ili za politiara,
koji se trudi zaraditi to vei broj glasova biraa.
Dobar i lo dihad
Druga velika zabluda u vezi dihada je ta da je vezan
samo za muslimane. asni Kur'an spominje ak i nemuslimane koji ine dihad:
Meni e se svi vratiti.
A ako te budu nagovarali (dahedake) da drugog Meni
ravnim smatra, onoga o kome nita ne zna, ti ih ne sluaj
i prema njima se, na ovome svijetu, velikoduno ponaaj,
a slijedi put onoga koji se iskreno Meni obraa. (Lukman,
14-15)
Tj. ako te tvoji roditelji nemuslimani budu nagovarali,
trudili se (inili dihad) da te odvedu sa Pravoga puta, ne
moj ih posluati.
Ista poruka se spominje na jo nekoliko mjesta u
Kur'anu:
Mi smo svakog ovjeka zaduili da bude dobar prema
roditeljima svojim. Ali, ako te oni budu nagovarali (dahe
dake) da Meni nekoga ravnim smatra, o kome ti nita ne
zna, onda ih ne sluaj. Meni ete se vratiti, pa u vas Ja o
onome to ste radili obavijestiti. (El-Ankebut, 8)
Vjernici se bore na Allahovom putu, a nevjernici na ejtanovom. Zato se borite protiv ejtanovih tienika, je r je
ejtanovo lukavstvo zaista slabo. (En-Nisa, 76)
316
ak i nemuslimani imaju svoj dihad. Dakle, dihad u

prijevodu znai trud, zalaganje, borba. U islamskom kon
tekstu, borba muslimana se zove dihadfi sebilillah/borba
na Allahovom putu, a dihad nevjernika je dihad fi sebiliejtan/dihad na ejtanovom putu. To znai da postoje do
bar i lo dihad, tj. borba za dobro i borba za zlo. U osnovi,
kad se kae dihad, u islamskoj terminologiji se misli na
borbu u dobre svrhe i ulaganje truda na Allahovom putu.
Sveti rat
Mnogi muslimani i nemuslimani pogreno prevode ri
je dihad kao sveti rat. Ni u asnom Kur'anu, niti u vjero
dostojnim hadisima, se ne spominje izraz sveti rat. Sveti
rat se na arapskom kae harbun mukaddese i ne spominje
se ni u jednom vjerodostojnom islamskom izvoru. Ovaj
izraz su izmislili orijentalisti, kad su poeli pisati knjige pro
tiv islama. Naalost, ak su i neki islamski uenjaci poeli
prevoditi rije dihad kao sveti rat. To nije jedini sluaj da
podvala orijentalista toliko uspije, da je ak i mnogi islam
ski uenjaci ne primjete.
U Kur'anu se spominje i rije kital/borba, ubijanje, bit
ka. Postoje razliite vrste bitki. Neke se vode u dobre svrhe
a neke u loe. Uzvieni Allah kae:
Vjernici se bore na Allahovom putu, a nevjernici na ej
tanovom. Zato se borite protiv ejtanovih tienika, je r je
ejtanovo lukavstvo zaista slabo. (En-Nisa, 76)
Dihad u Kuranu
Dihad se esto spominje u asnome Kur'anu. Spomi
nje ga i Vjerovjesnik, s.a.v.s., u velikom broju vjerodostoj
nih hadisa.
asni Kur'an kae:
...i borite se, Allaha rodi, onako kako se treba boriti!
(El-Had, 78)
U veoj su asti kod Allaha oni koji vjeruju i koji se ise
ljavaju i koji se bore na Allahovom putu zalaui imetke
svoje i ivote svoje - oni e postii to ele. (Et-Tevbe, 20)
A onaj ko se bori - bori se samo za sebe, jerAIlah sigur
no moe bez svih svjetova biti. (El-Ankebut, 6)
Dakle, ako se borite i inite dobro na Boijem putu, to
je samo za vae dobro, jer to Allahu nije ni od kakve kori
sti. On je neovisan, ne treba mu niija pomo niti bilo ije
dobro djelo.
Poslanika i od borbe na Njegovom putu, onda priekaj
te dok Allah Svoju odluku ne donese. A Allah grjenicima
nee ukazati na Pravi put." (Et-Tevbe, 24)
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao:
"Mudahid (onaj koji se bori na Allahovom putu), a
318
Allah najbolje zna ko se radi Njega iskreno bori, je poput

ovjeka koji neprestano posti i klanja. Ako pogine, ide pra
vo u Dennet. Ako preivi, stekao je veliku nagradu i postat
e gazija." (El-Buhari)
Aia, r.a., je upitala Poslanika, s.a.v.s: "Zar ene ne bi
trebale ii u dihad?" - a on joj odgovori: "Najbolji dihad
za ene je da obave potpuni had." (El-Buhari)
Jedan ovjek je priao Vjerovjesniku, s.a.v.s., i upi
tao: "Trebam li i ja ii u dihad?"18 Vjerovjesnik ga upita:
"Ima li roditelje?" "Imam.", odgovori ovjek. Vjerovjesnik,
s.a.v.s., mu ree: "Tvoj najbolji dihad je da bude na usluzi
roditeljima." (El-Buhari)
Kad je jedan ovjek upitao Poslanika, s.a.v.s: "Koji je
najbolji dihad?", odgovorio mu je: "Najbolji dihad je da
kae istinu u lice nepravednom vladaru." (En-Nesai)
Iz ovih hadisa vidimo da se najbolji vid dihada razliku
je od situacije do situacije. Nekada je najbolji dihad pot
puno obavljen had, nekada je to pokornost roditeljima a
nekada da kaete istinu u lice nepravednom vladaru.
U predanju koje biljei Ibn Hiban, Allahov Poslanik,
s.a.v.s., kae: "Mudahid, borac na Allahovom putu, je
onaj ko se bori protiv sebe (svojih mahana), a muhadir je
onaj ko se preseli iz zla ka dobru."
111 Ovdje se pod dihadom misli na borbu, rat protiv nasilnika. (Primj.
urednika)
319
ejtanove stope
Dakle, zavisno od vremena, prostora i situacije, defini
cija najboljeg dihada se mijenja. Da bismo razumjeli kon
cept dihada, moramo se obratiti vjerodostojnim izvorima
islama: asnom Kur'anu i sunnetu/praksi Muhammeda,
s.a.v.s. Uzvieni Allah kae:
O
vjernici, uite u islam potpuno i ne idite stopama ejtanovim. On vam je, zaista, neprijatelj otvoreni. (El-Bekare, 208)
U mnogim ajetima Uzvieni Allah nam zabranjuje da
slijedimo ejtana. Meutim, ovdje je formulacija proi
rena: ne idite stopama ejtanovim. Zato se sada navode
ejtanove stope? ta su ejtanove stope? Evo kako: ako
nemoralna djevojka prie nekome ko ima bar malo imana
u srcu i kae mu: "Hajde da provedemo no zajedno u ho
telu!", odgovorit e: "Ne! Nikako! To je haram!" Meutim,
ukoliko ga takva djevojka samo nazove na telefon, ovjek
e pomisliti: "Dobro, mislim da nema nita loe u tome
da razgovaram preko telefona." Nakon nekoliko oputenih
telefonskih razgovora, jedno od njih dvoje e predloiti da
izau negdje na sok. Izai e na sok. Nakon toga, jedno
od njih e predloiti da odu u McDonalds - pa e otii u
McDonalds. Nekoliko dana kasnije, predloit e jedno dru
gom da izau u restoran na veeru - pa e otii u restoran
na veeru. Nee proi dugo, a oboje e se nai u istoj ho
telskoj sobi cijelu no.
Eto, to su stope ejtanove. Ako ejtan ne moe direk
320
tno ostvariti svoj cilj, jer ga vjernik nee takvog slijediti,

on ostavlja svoje tragove i zamke, govori ovjeku da nije
nita strano ako razgovara preko telefona, ako popije sok
sa djevojkom, ako izau na veeru i, na kraju, kae mu da
nije nita strano da prespavaju jednu no zajedno. Zato
nam Allah nareuje da islam prihvatimo u potpunosti i da
ne slijedimo ejtanove stope.
Jedan od najveih vidova dihada, borbe i truda na
Allahovom putu, je irenje poruke islama onima koji je
nisu svjesni. Da'va je jedan od najboljih oblika dihada.
Uzvieni Allah kae:
Allaha vjerujete. (Ali Im ran, 110)
Allah za muslimane kae da su najbolji narod. Velika
poast i pohvala! Meutim, poast uvijek ide sa odgovor
nou. Koja je odgovornost najboljeg naroda? Da nareu
ju dobro a zabranjuju zlo. Onima koji ne podstiu injenje
dobra i ne zabranjuju injenje zla ne prilii da ih zovemo
najboljim narodom.
Ovo predavanje sam zapoeo 81. ajetom sure El-lsra:
I reci: "Dola je istina, a nestalo je lai - la, zaista, ne
staje!"
Svaka osoba koja posjeduje Istinu, mora njenu poruku
dostaviti onima koji je nisu svjesni. asni Kur'an u suri ElAsr navodi etiri kriterijuma da bi se postiglo spasenje:
321

koji vjeruju i dobra djela ine i koji jedni drugima istinu
preporuuju i koji jedni drugima preporuuju strpljenje.
(El-Asr, 1-3)
Puko vjerovanje vas nee odvesti u Dennet. Osim vje
rovanja, morate initi dobra djela, morate ljude pozivati
u Istinu i morate im preporuivati strpljenje. Prema ovim
kur'anskim ajetima, ako samo jedan od ovih kriterijuma
fali, ovjek ne moe ui u Dennet.
60.000 knjiga protiv islama
Danas, ako bolje pogledate, vidjet ete da se islam na
lazi na liniji vatre, na meti napada svih vrsta medija. ak se
i na internetu vodi organizirana propaganda protiv islama.
Slaem se sa izjavama da ameriki narod nije protiv
islama. Boravio sam u Americi nekoliko puta. Ameriki na
rod, u cjelini, nije protiv islama. Isto govorim u Indiji svojoj
brai muslimanima - hindusi nisu nai neprijatelji, sa vei
nom nemamo nikakvih problema. Postoji samo mala gru
pa ljudi koji, zarad linih interesa, napadaju islam. Poznato
je da se glasovi na izborima najlake dobijaju ako stvorite
vjetaku krizu izmeu dvije zajednice. Takoer, da bi skre
nuli panju sa svojih greaka, fabrikuju drugi scenario koji
odvlai panju masa.
Prema asopisu Time, jednom od najpoznatijih sedminih novina, u broju iz 17. aprila 1979. godine stoji da
je protiv islama napisano ak 60.000 knjiga u rasponu od
322
150 godina. To znai da je svakoga dana tokom 150 godina

napisano vie od jedne knjige protiv islama.
Za to stanje krivim medije i politiare. Oni su korijen
problema. Nemam namjeru bilo koga direktno uvrijediti
i ao mi je ako sam povrijedio bilo ija osjeanja. Samo
iznosim svoje miljenje na osnovu svih podataka. Potu
jem novinare. Veina ih asno radi svoj posao. Meutim,
ne rade svi asno. Jedna grupa medija namjerno targetira islam. Medijski napadaju, ljagaju i optuuju pokrivene
muslimanke, dok su u isto vrijeme asne sestre potovane
i zatiene od svih uvreda, iako su pokrivene kao i musli
manke. Zato? emu dvostruki standardi?
Muslimani na meti medija
Ako musliman nosi bradu, to je znak da je potencijalni
terorista. Ko god drugi nosi dugu bradu, nije problemati
an. Musliman koji nosi bijelu kapu je "fundamentalista",
ali hindus i sik koji nose turbane nisu. Nedavno je jedan sik
koji ivi u Kanadi pokrenuo tubu protiv kanadske vojske,
koja mu nije dozvolila da slui vojni rok sa turbanom na
glavi. Dobio je sluaj. Drugi je u Britaniji pokrenuo tubu
protiv koleda, koji mu nije dozvoljavao da nosi turban to
kom nastave. I on je dobio sluaj.
Kad musliman nosi bradu i bijelu kapu, ljudi se plae!
Zar je brada toliko opasna? U Madras sam doao jue sa
mojim kolegama. Odsjeli smo u hotelu. Jutros smo izali
malo da proetamo. Poto imamo brade i bijele kape, po
licajci su nas neko vrijeme pratili, zatim su nas zaustavili i
323
ispitivali. ta loe moe brada uraditi!? Ne moe povrijediti

ak ni muhu! Zato je bijela kapa tako opasna!? Ako neko
nosi oruje, u redu - neka bude sumnjiv. Ali, zato mora
biti sumnjiv musliman koji nosi bradu i bijelu kapu? Zar
nisu svi asni ljudi u svim religijama imali bradu!? Isus/lsa,
.s., je imao bradu. Svi hinduistiki sveci su imali brade.
Skoro svi velikodostojnici u svim religijama putaju brade.
U emu je, onda, problem!?
Radi se o medijskoj hajci i selektivnom targetiranju. O
islamu se, zbog toga, raaju razne zablude. Ne krivim samo
medije, ve i muslimane. Mi muslimani ne dostavljamo po
ruku istine kako bismo trebali. Ne radimo svoj posao.
Izigravanje sa Kuranom
Najea metoda islamofoba je vaenje kur'anskih ajeta iz konteksta. Njihov omiljeni ajet je: Ubijajte ih (nevjer
nike) gdje god ih naete. Najpoznatiji islamofob u Indiji,
Arun Shourie, u knjizi Svijet fetvi citira 5. ajet sure Et-Tevbe, pogreno ga prevodei i dodajui svoje interpretaci
je, pa kae: "Ubijajte ih (nevjernike - hinduse) gdje god ih
naete." Zamislite reakciju obinog hindusa kada proita
ovako izvrnuti i iz konteksta izvueni tekst! Poveat e mu
se neprijateljstvo protiv islama. Problem je u tome to se
Shourie koristio istom metodom poput brojnih orijentali
sta prije njega: pogreno bi citirali ajet, a zatim bi navo
dili njegovu referencu (taan poloaj u Kur'anu). Odmah
nakon 5. ajeta, skau na 7. ajet sure Et-Tevbe, preskaui
. ajet. Zato preskau 6. ajet? Zato to je u njemu klju
odgovora na ovu njihovu podvalu.
324
Sura Et-Tevbe od poetka govori o mirovnom spora

zumu izmeu muslimana i murika. Sporazum je jedno
strano prekren od strane murika. Poto prekid primir
ja automatski znai objavu rata, Uzvieni Allah nareuje
muslimanima da gdje god na bojnom polju naiu na ne
vjernika - da ga ubiju. Izvlaiti ovo iz konteksta je apsurd!
Prije nekoliko decenija u Vijetnamu je bjesnio rat izmeu
Amerike i Vijetnama. Ako je komandant amerikih snaga
govorio svojim vojnicima na bojnom polju, ohrabrujui ih:
"Ne bojte se! Gdje god naiete na Vijetnamca, ubijte ga!"
- u dananjem vremenu bi to zvualo katastrofalno, jer je
izvueno iz konteksta. Dok traje bitka, sasvim je normalno
da zapovjednik ohrabruje svoju vojsku. Isto tako, Uzvieni
Allah zapovijeda muslimanima da se na bojnom polju ne
boje nevjernika, ve da ih ubijaju. U 6. ajetu sure Et-Tevbe
Uzvieni kae:
Ako te neki od mnogoboaca zamoli za zatitu, ti ga
zatiti da bi sasluao Allahove rijei, a potom ga otpremi
na mjesto pouzdano za njega. To zato to oni pripadaju
narodu koji ne zna.
Kur'an ne kae: "Ako zatrae mir, pustite ih neka idu.",
nego nareuje: ...ti ga zatiti da bi sasluao Allahove rijei,
a potom ga otprem i na mjesto pouzdano za njega.
Najvelikoduniji vojni zapovjednik danas bi, u krajnjem
sluaju, rekao svojim vojnicima: "One koji trae mir
pustite neka idu. Slobodni su." Koji zapovjednik bi dodao:
"Otpremite ih na bezbjedno m jesto"? Upravo to Kur'an
kae. Samo kada itate cijeli kontekst, shvatit ete pravu
poruku Kur'ana.
325
Rat u drugim knjigama

Prouavam komparativne religije. Proitao sam Ramajan, Mahabharatu, Vede, Stari Zavjet, Novi Zavjet, Toru, itd.
Sve ove knjige, na jedan ili drugi nain, spominju borbu i
ubijanje. Biblija u Knjizi izlaska, 20:19-20 i 32:27-28, govori
o ubijanju, u Knjizi brojeva, 31:17-18, takoer. Luka u svom
Evanelju, 19:27, nareuje ubijanje. Poznata je pria o Isu
su kad je postavio naoruane uvare ispred bate.
Hindu-knjige obiluju opisima bitki. Mahabharata je
u cjelini ratna knjiga. Bagvad Gita u 2. poglavlju govori o
Erdunu. Erdun se dvoumio da li da se bori, jer u neprija
teljskoj vojsci ima njegovih roaka. Tada mu Krina zapo
vijeda da, kada je u pitanju istina, ne treba gledati ko je na
suprotnoj strani. Trebate se boriti protiv nevjernika, makar
vam bili rodbina. To je sasvim u redu. Istina je prea od
svih drugih relacija. Isto govori i asni Kur'an:
O
vjernici, budite uvijek pravedni, svjedoite Allaha
radi, pa i na svoju tetu ili na tetu roditelja i roaka, bio
on bogat ili siromaan, ta Allahovo je da se brine o njima!
(En-Nisa, 135)
Svete knjige svih religija, na jedan ili drugi nain, spo
minju borbu. To ne znai da treba izvlaiti ove stihove iz
konteksta i rei, naprimjer, da Bagvad Gita podstie ubi
janje rodbine. Zbog toga, kod ovako osjetljivih pitanja se
morate obratiti izvorima tih religija i proitati kontekst u
kome je neka reenica napisana. asni Kur'an kae:
326
VjERA ZA SVA VREMENA / Terorizam i dihad
Ako neko ubije nekoga koji nije ubio nikoga ili onoga
koji na Zemlji nered ne ini - kao da je sve ljude poubijao;
a ako neko bude uzrok da se neiji ivot sauva - kao da je
svim ljudima ivot sauvao. (El-Maide, 32)
Ako neko, bez obzira da li je musliman ili ne, ubije bilo
koga, muslimana ili nemuslimana, kao da je sve ljude pou
bijao. Takoer, ako neko spasi ivot bilo kom ovjeku, mu
slimanu ili nemuslimanu, kao da je sve ljude spasio.
to se tie kitala/bitke, postoje jasna uputstva u asnome Kur'anu i hadisima Boijeg Poslanika, s.a.v.s. Borba
orujem je posljednje sredstvo. Kada se od zla nekih ljudi
ne moete odbraniti nikako drugaije, borba orujem je
posljednja opcija. Uzvieni Allah kae:
I borite se na Allahovom putu protiv onih koji se bore
protiv vas, ali vi ne otpoinjite borbu! Allah, doista, ne voli
one koji zapodijevaju kavgu. (El-Bekare, 190)
Onima koji vas napadnu uzvratite istom mjerom. (ElBekare, 194)
Naelno, pravila ratovanja, ukoliko ba mora doi do
rata, su sljedea: ne smiju se povreivati ene, djeca, star
ci koji su izostali iz borbe, ne smiju se ruiti crkve i bogo
molje, ne smiju se ugroavati sveenici, unitavati drvee
i ivotinje... Postoji velika i precizna lista djela koja se ne
smiju initi u toku rata.
Prema knjizi koju je napisao Rama Krinarao, u kojoj
analizira neke crte iz ivota Muhammeda, a.s., u toku 23
327
D r . Z a k i r N a ik
godine njegove poslanike misije, u svim bitkama koje su

se u tom periodu dogodile, poginulo je 1.018 ljudi. To je
ukupan broj poginulih u svim bitkama za vrijeme Poslanika
Muhammeda, s.a.v.s. Koliko ljudi je ubijeno tokom Pri/og
svjetskog rata? Deset miliona vojnika i deset miliona civila!
Dvadeset miliona ljudi je ubijeno tokom Prvog svjetskog
rata! U Drugom svjetskom ratu - preko trideset miliona
je ubijeno, a isto toliko teko povreeno. Uporedite ove
podatke. Samo vraanjem izvornom tumaenju moete ra
zumjeti poruke kur'anskih ajeta koji govore o borbi.
Mit o irenju islama sabljom
Jo jedna la, koja se nalazi u samom vrhu liste svih za
bluda o islamu, jeste da je islam iren sabljom. Rije islam
znai mir. Zamislite kakva je ovo konstrukcija reenice:
M ir je iren pomou sablje\ Sav islam je dizajniran da bude
suprotnost nasilju. Meutim, sila moe biti upotrijeblje
na samo kao posljednje sredstvo. Uostalom, danas svaka
drava na svijetu ima policiju. Ukoliko bilo koji graanin
drave ne potuje njene zakone, policija mora koristiti pri
silu, da bi se potovanjem zakona obezbijedio mir u zemlji.
Policajci su naoruani, koriste silu da bi se obezbijedili red
i mir - a vi optuujete islam za prisilno odravanje reda.
U svakom drutvu u svakom vremenu postoje ljudi koji
ne vole mir, koji svojim djelima izazivaju nemire. Kad se
sva miroljubiva sredstva iscrpe, protiv takvih ljudi se, po
islamu, moe upotrijebiti sila, da bi se obezbijedio mir u
dravi.
328
Poznati historiar De Lacy O'Leary je dao veoma do

bar odgovor na zabludu da je islam iren sabljom. U knjizi
Islam na raskru, na 8. strani kae: "Svakako, jasna je hi
storijska injenica da je legenda o fanatinim muslimanima
koji haraju svijetom i sabljom ire islam meu porobljenim
narodima jedan od najapsurdnijih fantazijskih mitova koju
jedan historiar moe izgovoriti!"
Muslimani su osam vijekova vladali panijom. Nikada
nikoga nisu silom natjerali da prihvati islam. Kad su krstai
poeli harati panijom, pobili su i protjerali sve muslima
ne, tako da nije imao ko prouiti ezan.
Muslimani vladaju Egiptom 1400 godina. Nekoliko go
dina su vladali Britanci, a nekoliko Francuzi. Ali, ukupno,
muslimani vladaju Egiptom ve 1400 godina. I pored toga,
danas postoji preko 14 miliona Kopta hriana, koji su bili
hriani vijekovima unazad. Kopti su ivi dokaz da islam
nije iren sabljom.
Muslimani su vladali Indijom oko 1000 godina. Da su
samo htjeli, imali su mo ba svakog nemuslimana u Indiji
natjerati da primi islam. Danas ak 80% stanovnitva Indije
nisu muslimani. Svi ti nemuslimani ivi su dokaz da islam
nikada nije bio iren pomou sablje.
Indonezija je zemlja sa najveom populacijom musli
mana na svijetu. U Maleziji, veina stanovnika su musli
mani. Ja vas pitam: Koja je to muslimanska vojska ikada
kroila u Indoneziju i Maleziju!?
329
Islam se brzo irio i po zemljama istone Afrike. Zato

se neko ne upita: Ako je islam iren sabljom, koja je to
muslimanska armija boravila u zemljama istone Afrike!?
Odgovor je dao Thomas Carlyle. Posluajmo ta kae.
Sablja intelekta
U knjizi: Heroji i potivanje heroja, Thomas Carlyle se
osvre na dezinformacije o irenju islama sabljom: "Da, to
je sablja, doista! Ali, odakle je ta sablja? To je svako novo
miljenje koje je u poetku neprimjetno. Nalazi se u glavi
jednog ovjeka. Tamo se zadrava neko vrijeme. Samo je
dan ovjek vjeruje u to, samo on od itavog svijeta; samo
jedan ovjek je ustao protiv cijelog svijeta. Ako lati sablju i
pone propagirati ideje uz pomo nje, nee postii nita. U
cjelini, ideja e se iriti sama od sebe, koliko god moe (...)"
Kojim maem je islam iren? asni Kur'an kae:
Procentualni porast svjetskih
religija 1934-1984. godine
U Godinjaku iz 1986. godine stoji tekst sa statistikim
podacima o irenju najpoznatijih svjetskih religija u toku
proteklih 50 godina (1934-1984). Ovi podaci su se nali
330
i u asopisu Jasno istina. Na samom vrhu liste, naao se

islam, iji se broj sljedbenika poveao za 235%, dok se broj
pripadnika hrianstva poveao za samo 47%. Pitam vas:
Koji je to rat u tom periodu bio uzrok prelaska miliona ljudi
u islam!?
Danas je u Americi islam vjera koja se najbre iri. Vjera
koja se najbre iri u Evropi, takoer, je islam. Koja to sa
blja tjera ljude po Zapadu da u tako velikom broju prihva
aju islam!? Slobodno kaite! Zar u Evropi i Americi ne vai
sloboda govora?
Govore da je islam nepravedan prema eni, da je poniava i omalovaava. Meutim, veina novih muslimana,
konvertita u islam, su upravo ene - ak dvije treine njih.
Ako je islam takav kao to ga opisuju, zato upravo ene
vie prihvaaju islam? Evo odgovora: Islam ima rjeenje za
savremene probleme.
Poveano interesovanje nakon 11. septembra
Prema zvaninim statistikama, samo dva mjeseca na
kon teroristikih napada na Njujork i Vaington, preko 20
hiljada Amerikanaca je prihvatilo islam. U narednih 5-6
mjeseci, tri puta su me pozivali u Veliku Britaniju, samo
da bih im priao o terorizmu. Allah najbolje zna u emu
moe biti korist. in terorizma u Njujorku je lo, ali je od
tada ljude islam jo vie zanimao. Isto se desilo i nakon
objavljivanja knjige Satanski stihovi Salmana Rudija. Ljudi
su bili skeptini, pa su poeli itati Kur'an. Mnogi su prihva
tili islam im su proitali prijevod Kur'ana.
331
asopis New York Times je objavio rezultate istrai

vanja, po kojima sve vei broj Amerikanaca eli proitati
"muslimansku Bibliju". Ne znaju, ak, da se sveta knjiga
islama zove Kur'an. Misle da je to samo jedna od Biblija.
To je dobro, jer im doe u kontakt sa Istinom, zabluda je
osuena na propast. To je ta "sablja" koja nam treba - sa
blja intelekta, sablja logike i osvajanja srca. Uzvieni Allah
je obeao na ak tri mjesta u Kur'anu:
On je poslao Poslanika Svoga s uputstvom i pravom vje
rom da bi je izdigao iznad ostalih vjera, makar ne bilo po
volji mnogobocima. (Et-Tevbe, 33; Es-Saff, 9; El-Feth, 28)
Izlaganje u zavriti rijeima doktora Josepha Adama
Pearsona: "Ljudi koje brine da e jednog dana nuklearno
oruje doi u ruke Arapa zaboravljaju da je islamska bom
ba ve baena. Pala je onog dana kada je Muhammed ro
en."
svjetova.
332
PITANJA I ODGOVORI
Sveti rat i krstai
Pitanje: Ja sam novinar. Hrianin sam. Primjetio sam
da orijentalisti koriste izraz sveti rat kad govore o dihadu,
tj. o muslimanskoj borbi. Meutim, koliko je meni pozna
to, sveti rat se vodio za vrijeme krstakih pohoda i iz svega
to imamo zap isano -sveti rat je ustvari bilo nasilje prema
muslimanima. ta mislite o tome?
Odgovor: Trudio sam se da u predavanju ne spome
nem nijednu religiju u negativnom kontekstu. Govorio
sam samo o islamskom konceptu dihada, koji postoji i u
drugim religijama. Sve religije propisuju borbu kao sred
stvo obezbjeivanja mira. Nijednu vjersku skupinu nisam
spomenuo u negativnom kontekstu, ali ako me ve pitate,
odgovorit u vam. Da, krstai su terorizirali nedune musli
mane. Ubijali su ih i proganjali. Isto to to su krstai nekada
radili, dananji mediji pokuavaju pripisati muslimanima.
Meutim, moraju se suoiti sa injenicom da je islam vjera
koja se danas najbre iri. Kad bi muslimani primjenjivali
silu, niko ne bi htio prihvatiti islam. Postoje izolovani nemi
li dogaaji, kao to u svakome drutvu postoje "crne ovce",
ali nigdje na svijetu ne moete nai sluajeve da muslimani
prisiljavaju druge da prihvate islam. Naprotiv, bivaju napa
dani zato to su muslimani.
333
Pitanje nasilja se moe rijeiti jedino ako se svi vratimo

svojim svetim knjigama. to se tie hriana, trebaju znati
da Isus Hrist kae u Bibliji:
A ja vam kaem: Ne opirite se zlu, nego ako te tko udari
po desnom obrazu, obrni mu i drugi! Hoe li tko da se prav
da s tobom i koulju tvoju da uzme, pusti mu i kabanicu!
Primora li te tko da ide s njim jednu milju daleko, idi s njim
dvije! Tko te moli, podaj mu; tko hoe da uzajmi od tebe,
ne odbijaj ga! uli ste, da je bilo reeno: Ljubi blinjega
svojega i mrzi na neprijatelja svojega! A ja vam kaem: Lju
bite neprijatelje svoje i molite se za one, koji vas progone!19
(Matej, 5:39-44)
Ovo su uputstva za postizanje mira. Nigdje u Bibliji ne
stoji da je Isus naredio da se napadaju muslimani. Zbog
toga kaem da bi se svi ljudi trebali vratiti knjigama koje
smatraju najsvetijima. asni Kur'an kae:
Doite da se okupimo oko jedne rijei i nama i vama
zajednike: da se nikome osim Allahu ne klanjamo... (Ali
Imran, 64)
Bin Laden i islam
Pitanje: Ja sam nemusliman. Imam dva pitanja. elio
bih znati kakav je va stav o Bin Ladenu. Da li se on ponaa
u skladu sa islamom, ili suprotno od njega?
Drugo pitanje prenosim od svog prijatelja. On je in
191. ari, Biblija, ili Sveto pismo Staroga i Novoga Zavjeta, Svjetlost,
Sarajevo, 1942.
334
valid, roen je hendikepiran. Postoji li neki kur'anski stih

ili izreka poslanika Muhammeda o tome zato Bog stvara
hendikepirane ljude?
Odgovor: to se tie Osame bin Ladena, nisam ga li
no upoznao. Da li je on terorista? Na osnovu vijesti koje

se plasiraju preko BBC-a, CNN-a i drugih, nemam drugog
izbora nego da ga smatram teroristom. Meutim, asni
Kur'an kae:
O
vjernici, ako vam nekakav nepoten ovjek donese

(El-Hudurat, 6)
Zato, svoje miljenje o Bin Ladenu ne mogu bazirati na
osnovu vijesti koje se plasiraju, sve dok te vijesti ne pro
vjerimo. ak se i na tim vijestima on oznaava kao "glavni
osumnjieni", a dokazi koji se navode protiv njega uope
nisu dokazi. Ne elim ga braniti. On mi nije bliski prijatelj.

Ne mogu rei ni da je lo ni da je dobar. Ali, ne moete
samo na osnovu sumnje, u potjeri za osum njienim , na
pasti cijelu jednu siromanu dravu - Afganistan. asni
Kur'an kae:
Klonite se mnogih sumnjienja, neka sumnjienja su,
zaista, grijeh. (El-Hudurat, 12)
O
Bin Ladenu su me pitali i u Australiji. Odgovor koji
sam dao je osvanuo u svim dnevnim novinama, pa se sada

335
ustruavam ponoviti ga, da moj gost20 ne bi to pogreno

shvatio, ili da nam sutra policija upadne u kompleks optu
ujui nas da smo jedna od elija Al-Kaide. Rekao sam tada
da, na osnovu vijesti sa BBC-a i CNN-a, ne mogu rei da je
Bin Laden terorista. Ne mogu rei ni da je dobar ni da je
lo, jer ne znam ko je on. Za sve to kaete, morate donije
ti nepobitan dokaz. Evo nepobitnog dokaza: najrazvijenija
drava na svijetu (SAD) je vojno napala jednu od najsiro
manijih drava na svijetu (Afganistan) samo na osnovu hi
poteza. To je injenica. Kad sam ve spomenuo hipoteze/
pretpostavke, znate li da u samoj Americi postoje na dese
tine hipoteza o tome ko je mogao izvesti napade na Njujork i Vaington? Moete provjeriti na internetu. Autori tih
hipoteza nisu muslimani, ve sami Amerikanci - novinari,
historiari i drugi intelektualci. Oni tvrde da je nemogue
da iza tih napada stoji Bin Laden. Pitaju se: "Kako je mogu
e da to uini Bin Laden, sa svojim ogranienim resursima,
i da tek tako zaobie CIA i FBI, koje imaju budete od po
nekoliko milijardi dolara!?" Ne sudim o tome ta je u ovoj
prii ispravno a ta nije. Samo vas obavjetavam da posto
je informacije koje su oprene onima na vijestima.
Neki Amerikanci su otili tako daleko da su za napade
optuili samog Dorda Bua! To je, opet, samo pretpo
stavka. Mogu li na osnovu nje osuditi cijelu Ameriku i pri
zivati rat protiv svih Amerikanaca? Kad bih to uinio, pro
glasili biste me luakom. Sada u vam spomenuti ono to
je sigurno i provjereno:
20Tribini je prisustvovao dr. Richard D. Haynes, konzul SAD za junu
Indiju. (Primj. urednika)
336
Iza udarnih naslova poput "Rat protiv terorizma"

stoje uske interesne grupe, koje koriste obmanjivanje jav
nosti radi skretanja panje sa svojih kriminalnih aktivnosti.
Sve i da je Osama bin Laden poinio zloin u Njujorku i Vaingtonu (hipotetiki), otkud Americi pravo da zbog
jednog ovjeka napadne cijelu zemlju i pobije na stotine
hiljada ljudi!?
Na osnovu provjerenih vijesti o napadima na Afga
nistan, koje prenose CNN i BBC, terorista broj jedan se ne
zove Osama bin Laden, ve George W. Bush.
Nemojte me shvatiti pogreno. Samo iznosim svoje
miljenje. Svaku vijest morate provjeriti, prije nego to je
proslijedite drugima. Po islamu, za sve to govorite morate
imati dokaz ili svjedoke. Ako nekoga lano optuite, pa se
u unakrsnom ispitivanju dokae da laete, slijedi vam ka
zna bievanjem. Neprovjerene vijesti, lana propaganda i
njeno nekontrolisano irenje su najvei uzorci poremeaja
odnosa meu ljudima.
U toku invazije na Irak, neprijatelj broj jedan je bio Sadam Husejn. Svi ostali su zanemareni. Eto, tako to ide u ve
likim medijima: mala grupa ljudi kontrolie centar panje
javnosti. Zato, ja uvijek kaem: ako optuite bilo koga, ma
kar to bio i Osama bin Laden, morate imati vrst dokaz za
svoje tvrdnje. U novinama se pojavio lanak da je u izgor
jelom avionu navodno pronaen paso teroriste samoubice. Od ega je napravljen taj paso kome ni temperatura
od preko 1000 stepeni ne moe nita, koji ostaje netaknut
iako je sve oko njega potpuno izgorjelo!? Zamislite, avion
337
udara u zgradu i potpuno izgori na ogromnoj temperatu

ri, ali samo paso teroriste ostane neoteen. Zamolio bih
ameriku vladu da pone praviti odijela od istog materijala
kao taj paso i na taj nain spasi mnoge ivote.
Zato, mi muslimani moramo provjeriti optube protiv
bilo koga, bio on musliman ili ne. Ako irimo neprovjerene
informacije, bit emo prozvani na Sudnjem danu.
Zato Allah stvara hendikepirane ljude
Odgovor na drugo pitanje koje ste postavili se nalazi u
asnome Kur'anu:
Onaj Koji je dao smrt i ivot da bi iskuao koji od vas e
bolje postupati. (El-Mulk, 2)
Zato su neki ljudi stvoreni hendikepirani, neki siro
mani a neki sa tekim bolestima? Ovo pitanje je namuilo
i hinduistike mislioce. Zbog njega su doli sa filozofijom
po imenu samskara/ciklus ivota. Vede, najsvetije knjige
hinduizma, govore o buduem roenju. asni Kur'an go
vori o buduem ivotu, ali ne spominje ga u kontekstu ci
klusa, reinkarnacije. Zbog temeljne filozofije o karmi, koja
u svemu trai uzrok, hindusi smatraju da su hendikepirani
ljudi u prethodnom ivotu bili zli, pa su zbog toga ponovo
roeni sa nedostacima. Ta je filozofija prihvaena kod hindusa, iako nijedna njihova sveta knjiga ne govori o tome.
Jedino o emu svete knjige govore je budue roenje/bu
dui ivot, u ta vjeruju i muslimani i hriani. Poto hindu-filozofi nisu mogli odgovoriti na pitanje zato se raaju
hendikepirane osobe, doli su sa pomenutom idejom da
338
vam se priroda sveti za loa djela koja poinite tako to

ete se sljedei put roditi sa nekim nedostacima ili na ni
em stepenu od ovjeka, tj. u narednom ivotu moete biti
pas, maka i slino.
Dopustite mi da vas pitam neto. Da li se danas u svi
jetu stopa kriminala poveava ili smanjuje? Poveava! Da
Ii se broj ljudske populacije poveava ili smanjuje? Pove
ava! Ako se sloimo sa hindu-filozofijom da vas loa djela
ine niom vrstom ivih bia, onda bi se broj ljudi na planeti
konstantno smanjivao.
Vratimo se osnovnom pitanju: zato Allah stvara hendi
kepirane i bolesne osobe? Odgovor je, kao to sam spome
nuo, dat u 2. ajetu sure El-Mulk. Cijeli ovaj ivot je test za
Budui svijet. Na osnovu ispitnog testa koji nam se dadne,
bit e nam adekvatno sueno. Uzvieni Allah razliitim lju
dima razliite testove daje i razliito im sudi. To je poput
kole ili fakulteta. Na svakoj studijskoj godini i grupi su ra
zliiti testovi. Da su svugdje isti testovi, i to svake godine,
kakva je svrha testa i moemo li to uope nazvati ispitom!?
Neke ljude je Allah iskuao bogatstvom. Bogatstvo je
iskuenje i test. Imuni ljudi moraju dati 2.5% imetka svake
godine na ime zekata. Manje imuni ne moraju. Bogatai
imaju vie odgovornosti. Zato su lsa i Muhammed, a.s.,
govorili da e bogatai teko ui u Dennet. Uzvieni
Allah e svakoga opteretiti i suditi mu shodno njegovim
mogunostima.
Allah je neke ljude stvorio hendikepiranima, ili sa
nekom boleu. Neko e se zapitati: "Pa dobro, ta je to
dijete zgrijeilo?" Nita. Po islamu, svako dijete se raa
339
bezgrijeno. Meutim, neko dijete moe biti test/iskuenje

za roditelje. Iskuenja ne zaobilaze ni najpobonije
ljude. to je iskuenje tee, vea je nagrada za njegovo
podnoenje. Zavriti trogodinju srednju kolu je lahko.
Puno je tee zavriti medicinski fakultet. Meutim,
nakon trogodinje kole budete samo zanatlija, a nakon
medicinskog fakulteta stiete titulu "doktor". Fakultet je
mnogo tei, ali ako ga zavrite bit ete na veem stepenu.
Dakle, to je tee iskuenje, nagrada je vea. Allah razliite
ljude razliito testira. To to je neko roen hendikepiran,
ne znai da je u "prijanjem ivotu" uradio neto loe.
Svako dijete je roeno bezgrijeno.
Hendikep moe biti iskuenje za roditelja, a moe biti i
za samu hendikepiranu osobu. On daje da se neki rode u
bogatom a neki u siromanom okruenju; neki su zdravi
a neki bolesni ili hendikepirani. Oni koji su hendikepirani
imaju startnu prednost na toj trci za Ahiretom. Poznato je
da profesori ponekad "progledaju kroz prste" kada ueni
cima daju veoma teke testove. Meutim, kada daju lahke
testove, veoma su strogi u ocjenjivanju.
Dakle, Uzvieni Allah e razliito testirati razliite ljude.
Razliito ih stvara i razliito iskuava. Shodno iskuenju, bit
e nagrada ili kazna.
Napadi u kojima stradaju neduni ljudi
Pitanje: ta je razlog iznenadnom pojavljivanju ova
ko velikog broja teroristikih organizacija koje zagovaraju
islam i bore se u ime islama? U predavanju ste rekli da
340
je islam sistem ivota koji je dao sva ljudska prava djeci i

enama. Meutim, ene i djeca su esto rtve bombaa
samoubica. ta je uzrok tome?
Odgovor: Nikada nisam razgovarao ni sa jednim tvrdo
kornim teroristom, ali vam mogu navesti logine razloge
zato se sve to deava.
1) Mogue je da su neki od njih zaista zli i da ele te
rorizirati nedune ljude, lako se nazivaju muslimanima,
zalutali su. Kada bi slijedili asni Kur'an, ne bi to radili. U
svakom drutvu postoje takvi otpadnici, pa i u musliman
skom. Ipak, najvei terorista u historiji nije bio musliman,
ve hrianin - Adolf Hitler, krivac za ubistvo vie od est
miliona Jevreja. lako je bio hrianin, ne moemo kriviti
hrianstvo zbog toga. Imate li predstavu koliko je to est
miliona nedunih ljudi? 6.000.0001 Da se svi teroristi saku
pe i prebroje svoje rtve, nisu mu ni do koljena. Drugi ko
lja je bio Musolini. Kriv je za smrt stotine hiljada nedunih
ljudi, lako je bio hrianin, mi ne krivimo hrianstvo zbog
njegovih zloina. Dakle, mogue je da postoje otpadnici u
muslimanskom drutvu, koji ine grijehe. Ali, njihovi grijesi
nisu grijesi islama.
2) Mogue je da su ti ljudi potlaeni. Danas u Indiji ne
postoje "borci za slobodu". Prije stotinu godina ih je bilo
na hiljade. Zato? Zato to je Indija tada bila pod Britan
skom vlau, pa su se ljudi borili za svoju slobodu. Danas,
kada je Indija suverena zemlja, nema potrebe za takvim
pokretima. Meutim, u nekim dravama irom svijeta lju
di su i dalje potlaeni. Ako analizirate historiju Palestine,
341
naprimjer, doi ete do jasnog zakljuka da su Palestinici

okupirani i potlaeni. Ukoliko im ne pristie nikakva pomo
sa strane, moraju se snalaziti kako god znaju. I u biblijskoj
prii o Davidu i Golijatu, David se snaao kako je znao i
umio - imao je samo kamen.
Koga treba kriviti? Samo nas! Mi smo krivci, jer se ne
bavimo korijenima problema! Ako postoji teroristika or
ganizacija, moramo se pozabaviti uzrokom njihovih terori
stikih aktivnosti. Ubijanje terorista nee rijeiti problem.
Ako ubijete jednog - na njegovo mjesto e doi jo deset
novih. Morate se baviti uzrocima njihovih aktivnosti. Ov
dje esto navodim primjer Palestine. Kada je Hitler krenuo
u krvavi obraun protiv Jevreja, jedini koji su im dali uto
ite bili su njihova sabraa Palestinci. Ukazali su im punu
dobrodolicu. Danas - Jevreji ih ele izbaciti iz Palestine.
Zamislite, naprimjer, da vam na vrata pokuca povrijee
ni ovjek i zatrai pomo. Vi ga uvedete u kuu i pruite
mu pomo. Nakon nekoliko dana, on vas istjera iz vae
sopstvene kue. Vi se bunite, zovete upomo i elite ui
u svoju kuu, ali vas komije proglase teroristom! Primjer
Palestine je isti.
Koga treba kriviti za takvo stanje? Samo nas koji se
nismo pozabavili korijenom problema, ve olahko dono
simo zakljuke! Ljudi od utjecaja i znanja moraju koristiti
priliku javnih okupljanja i ljudima objasniti: zato bi neko
elio umrijeti? Ko to eli da se raznese bombom? Ja sam
doktor medicine. Bavio sam se i psihologijom. Iza svih ovih
samoubilakih napada se kriju kompleksni razlozi. Moete
342
upitati i iskusne psihologe, oni e vam rei isto. Ovdje ne

govorim samo o "islamskim", ve i o hrianskim, hindu i
bilo kojim drugim teroristima. ta se to desilo sa osobom
koja ni mrava ne bi zgazila da uzme puku i upuca sve na
koje naie!?
Jedino kada se pozabavimo korijenom problema i nji
hovim uzrocima, moemo se boriti protiv nasilja i teroriz
ma, a ljudi e, konano, moi ivjeti u miru i slobodi.
Politiari su u svim problematinim
kombinacij ama
Pitanje: Kao muslimanki, u trenutnoj socijalnoj, eko
nomskoj i vjerskoj podjeli svijeta na crno i bijelo, veoma
mi je teko odluiti se za najispravniji pravac. Poinjem,
ak, sumnjati i u pravac koji upravo slijedim. Teko mi je
da ljudima objasnim jasan konflikt izmeu mojih shvatanja islama i onoga to se na svjetskoj politikoj sceni meu
muslimanima radi. Molim Vas da se izjasnite: ta mislite o
Sadamu Husejnu, palestinskim bombaima samoubicama
i kamirskim mudahedinima?
Odgovor: Sestro, kao to sam ve govorio, u svim kom
binacijama krenja prava i sukoba se nalaze politiki fak
tori. esto putujem i imam priliku upoznati se sa stanjem
u mnogim dijelovima svijeta. U osnovi svih problema lee
pojedinci iz razliitih interesnih grupa i obavezno - politi
ari. Oni radi politikih ciljeva neke probleme raspiruju, a
neke zanemaruju.
343
Ako me pitate za konkretne sluajeve, ja kao musliman

vam ne mogu rei nita osim istine. Generalno pravilo je da
se osveta moe sprovesti samo i jedino nad osobom koja
je poinila zloin, a ne nad nedunim ljudima. Takoer, ne
mogu vam odgovoriti na pitanje u vezi sa individuama po
put Bin Ladena i Sadama Husejna. Ja ih ne poznajem. Ne
znam pozadinu njihovog djelovanja. Ne mogu vam saopi
ti svoje miljenje, niti fetvu po tom pitanju. Kad bih imao
priliku, razgovarao bih sa njima. Do tada, ne mogu vam
rei ta mislim o njima.
Allah me na Sudnjem danu nee pitati da li je Osama
bin Laden terorista ili ne. Ako je taj ovjek radio dobro,
bit e nagraen. Ako je radio loe, bit e kanjen. To e
biti njegov problem na Sudnjem danu. Moj problem e biti
koliko sam se pridravao Kur'ana i sunneta. Pitanje o Bin
Ladenu moete postaviti nekome ko ga poznaje i ko e
sto putuje po Afganistanu i Pakistanu. Allah nas nee pi
tati mislimo li za nekog da li je terorista ili ne. Nae je da
se ogradimo rijeima: "Allah najbolje zna, a mi ne znamo.
Ne poznajemo ih. Niti ih osuujemo niti podravamo." Ako
postoji vrst i nepobitan dokaz da je neko ko se predstavlja
muslimanom poinio zloin, moramo ga osuditi. Ali, niko
ga ne smijemo optuiti bez dokaza!
to se tebe tie, sestro, tvoja vjera ne smije zavisiti od
dvoumljenja oko djela nekih ljudi. Tvoja vjera je ono to
nosi u sebi i to nalazi u asnom Kur'anu i sunnetu Allahovog Poslanika, s.a.v.s. Djela drugih ljudi ti ne smiju uma
njiti vjerovanje. Iman e poveati prouavanjem asnoga
344
Kur'ana, kojem la ne moe prii ni sa jedne strane. Kada

to uradi, tvoj iman e se poveati a odlunost pojaati,
ponosno e slijediti svaki islamski fundament i nee se
stidjeti da se deklarie kao muslimanka ma gdje se na
lazila. Govorim ti iz iskustva. Proputovao sam cijeli svijet.
Nikada nisam imao problema zbog bijele kape koju nosim
i brade koju sam pustio. Bude ponekad dodatnih pitanja,
ali nikada nisam imao veih problema. Kad dobro proui
islamske propise i ovlada mudrostima njihovog propisi
vanja, ponosno e sebe nazivati islamskim fundametalistom, kao to i ja inim.
Dravni zakoni
Pitanje: Zato muslimani u nemuslimanskim dravama
izbjegavaju suenje po dravnim zakonima?
Odgovor: to se mene tie, nisam protiv dravnih
zakona. Meutim, taj dravni zakon mora biti najbolji, onaj
koji daje najbolje rezultate. ak i da se svi muslimani Indije
protive tome, ja u biti za konstruktivan dijalog o tome
koji model zakona je najbolje implementirati. Zalaem se
za to da u cijeloj zemlji za sve ljude vai isti civilni zakon.
Ne samo civilni, ve i kazneni. Ali, moramo razgovarati
o tome koji model zakona je najbolji. Ako doete do
pitanja vieenstva, ne postoji bolji princip od islamskog.
Kada ujete mudrosti i razloge dozvoljenosti vieenstva,
implementirat ete to u zakone ove drave. Isto vai i
za smrtnu kaznu, koja slijedi onome ko poini silovanje.
Analogno statistikama Amerikog ministarstva pravde,
345
svake 32 sekunde se desi jedno silovanje. To znai da je u

toku ovih dva sata, koliko boravimo u ovoj sali, preko 200
ena u Americi silovano! ta je rjeenje? Islamski zakon
o kazni za silovatelje. Poznati su sluajevi drava koje su
uvele erijatsku kaznu za silovanje, kao to je Nigerija.
Odmah po uvoenju kazne, prema podacima do kojih je
doao BBC, stopa silovanja je dramatino opala. Zemlja sa
najmanje silovanja u svijetu je Saudijska Arabija. Nemojte
shvatiti da hvalim Saudijsku Arabiju, jer i u njoj ima stvari
koje nisu u redu. Ali, moramo odati priznanje za ono to je
u redu.
Nadamo se da e politike vlasti shvatiti mudrost islam
skih zakona i radi svoje dobrobiti ih uvesti u svoj sistem.
Homeinijevi politiki trikovi
Pitanje: Poznat je sluaj knjige Satanski stihovi Salmana Rudija. Imam Homeini je donio fetvu protiv njega,
kojom se osuuje na smrt. Meutim, fetvu je donio tek
nakon godinu dana. Zato?
Odgovor: Istina, Homeini je tu fetvu donio nakon go
dinu dana. Prva zemlja u svijetu koja je zabranila Satanske
stihove je Indija, i ja im estitam na tome! Homeinijeva
fetva je bila isto politika. Jer, nakon godinu dana, Selman
Rudi je prestao biti tema novina. Ovom fetvom ga je Ho
meini ponovo proslavio. Da je bio iskren u fetvi, donio bi je
odmah, a ne nakon godinu dana, i to poto su Satanski sti
hovi ve bili zabranjeni u mnogim dravama irom svijeta.
to se tie Salmana Rudija, daleko od toga da je on
346
musliman. Zbog svoje knjige, u kojoj je psovao i blatio sve

to ima veze sa islamom, dobio je azil u Velikoj Britaniji.
Ista ta Velika Britanija je zabranila ulazak jednom Ameri
kancu koji je za englesku kraljicu upotrijebio pogrdnu rije
od etiri slova. Ne samo to, ve je Salman Rudi dobio pri
znanje i nagradu! Zato? Samo zbog blaenja islama.
Kazna za one koji protiv Aliaha i Poslanika Njegova vojuju i koji nered na Zemlji ine jeste: da budu ubijeni, ili
razapeti, ili da im se unakrst ruke i noge odsijeku ili da se iz
zemlje prognaju. To im je ponienje na ovom svijetu, a na
Onom svijetu eka ih patnja velika. (El-Maide, 33)
Na osnovu ovog ajeta, nad bogohulnicima se moe
sprovesti jedna od ove etiri kazne, bilo koja. Meutim,
prema hrianstvu, jedina kazna za bogohulstvo je kame
novanje do smrti. Dakle, blasfemija nije kanjiva samo u
islamu, ve i u hrianstvu, judaizmu, hinduizmu i drugi
ma. to se tie fetve i osude na smrt, time se mora baviti
drava u kojoj je prekraj poinjen. Mi iz druge drave ne
moemo suditi nikome ko je poinio neto u drugoj dra
vi. ao mi je to politiare spominjem u loem kontekstu.
Nisu svi politiari loi, ali veina njih prave razne nemoral
ne kompromise, samo da bi pridobili glasako tijelo. Bez
obzira da li se radi o muslimanskim ili nemuslimanskim po
litiarima, vjeru koriste samo kao politiko sredstvo.
Da sumiramo. Homeinijeva fetva je bila politiki trik.
Indijska vlada se po ovom pitanju bolje postavila od Homeinija - odmah je zabranila spornu knjigu.
347
Tolerancija ili kukaviluk

Pitanje: Ja sam studentica prava. Smatram da se mir
u ovom svijetu punom razliitosti moe postii jedino to
lerancijom. Zanima me: da li islam podstie toleranciju i
kako toleranciju promoviraju vai najueniji ljudi?
Odgovor: Veoma dobro pitanje. Terorizam se moe suz
biti jedino tolerancijom. Moda sam u predavanju previe
brzo preao preko jedne injenice, pa je opet ponavljam:
jedan od uslova ulaska u Dennet je tolerancija. Uzvieni
Allah u Kur'anu kae:
koji vjeruju i dobra djela ine i koji jedni drugima istinu pre
poruuju i koji jedni drugima preporuuju strpljenje. (ElAsr, 1-3)
Ne samo da morate biti tolerantni, ve, kako nam ova
sura poruuje, moramo druge pozivati strpljenju i istini.
Postoje razne definicije tolerancije. Strunjaci e vam
rei da i tolerancija ima razliite granice kod razliitih ljudi,
shodno njihovom razumijevanju tolerancije. Do kog stepena ste spremni tolerirati razliitosti i tue ispade?
Prema islamu, postoje dvije vrste nasilnika: oni koji
ine nepravdu drugima i oni koji su nepravedni prema sebi.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Ako vidite da se ini
loe djelo, zaustavite ga rukom (fiziki). Ukoliko ne moete,
onda jezikom. A ako ni to ne moete, onda srcem - a to
je najslabiji vid mana." (Sahihul-Muslim, hadis broj 2784)
348
U svakom sluaju, moramo biti jako strpljivi.

Allah je doista na strani strpljivih. (El-Bekare, 153)
Meutim, ne treba pretjerati ni u saburu/toleranciji.
Ako zateknete nasilnike kako siluju neku enu, ne moe
te rei: "Sestro, treba da bude tolerantna prema njima."
Ne! Ako mi je Allah dao snagu, sigurno u svojom rukom
zaustaviti zlo koje se nanosi toj sestri! Ukoliko nisam spo
soban za to, bar u uzviknuti, upozoriti ih i moliti da je ne
siluju. Nedavno sam proitao u novinama da je neki pi
janac silovao 13-godinju djevojicu u vozu. Pet putnika
ga je zaobilo, bez ikakve reakcije. Samo jedan se pobu
nio - rijeima. Djevojica je, ipak, silovana. ta se dea
va sa ovjeanstvom!? Peterica mladih i sposobnih ljudi
ne mogu savladati jednog pijanca koji siluje djevojicu u
vozu!? Treba li nam takva tolerancija? Ne, to nije toleran
cija - t o je kukaviluk. U skladu sa onim to uvijek govorim,
ovih peterica putnika su trebali biti teroristi, koji e uliti
strah u kosti ovom silediji, da mu vie ne padne na pamet
nikakvo runo djelo!
Moramo se truditi da imamo visok stepen tolerancije
prema razliitostima, ali to nas ne smije uiniti kukavica
ma. Svi se trebamo udruiti protiv antisocijalnih elemena
ta, koji se moraju svesti na minimum.
Ruenje budistikih spomenika
Pitanje: Talibanski reim u Afganistanu je donio odluku
da se porue sve statue Bude u toj zemlji, nazivajui
349
ih neislamskim. Zanima me: da li su te statue zaista

neislamske i da li su one neke od sotoninih stopa o kojima
ste govorili?
Odgovor: Rei u vam ta lino mislim o tome. Bavim
se prouavanjem komparativnih religija. Da li su talibani
pogrijeili ili ne, o tome u kasnije, ali smatram da su ta
libani ovim gestom poduili budiste neemu veoma va
nom: Buda nikada nije naredio svojim sljedbenicima da
naprave kip ili statuu sa njegovim likom. Proitao sam sve
njihove svete knjige. Buda im nikada nije traio da budu
idolopoklonici. Ono to budisti danas rade su njihovi izu
mi, kojih nema u svetim knjigama budizma.
Islam nije jedina religija koja zabranjuje pravljenje ki
pova i slika. Isto zabranjuju judaizam i hrianstvo. Novi
nari su me, nakon to sam dao ovaj odgovor, upitali: "Ako
smatrate da su talibani educirali budiste ovim gestom, zar
ne mislite da je loe to to su izazvali bijes miliona budi
sta?" Slaem se da su izazvali bijes budista. Da li islam do
zvoljava da rastuite i razbjesnite milione ljudi? Odgova
ram kontra-pitanjem: ta e policija uraditi kada zaplijeni
ogromnu koliinu droge? Zapalit e je. Znate li da je droga
boanstvo milionima ljudi irom svijeta? Policija je tim ge
stom razbjesnila veliki broj ljudi. Da li ete ukoriti vlasti
ove zemlje zato to je rastuila milione ovisnika? Policija
je samo uradila ono to misli da je najbolje, pa makar to
izazvalo negodovanja mnogih ljudi. Isto tako, vlada Afga
nistana je to uradila na svojoj teritoriji. Da su ruili statue
po drugim dravama, imali biste pravo buniti se. Ali, vlada
350
Afganistana je uklonila ono to je iskljuivo vlasnitvo dr

ave, smatrajui to najboljim rjeenjem.
Na jednom od glavnih aerodroma u Mumbaju u Indiji
je nekada postojala ogromna statua Mahavija. Statua je
prikazivala Mahaviju bez odjee, pa su se ljudi pobunili.
Bilo im je neprijatno gledati stidne dijelove tijela na toj
ogromnoj skultpuri. Vlasti su, na zahtjev graana, postavili
zastor ispred stidnih dijelova Mahavije. Nekoliko mjeseci
kasnije, u potpunosti su uklonili statuu. Isti ljudi koji su tra
ili da se ukloni statua Mahavije danas se bune zbog ukla
njanja Budinih spomenika po Afganistanu! Zato!? Maha
vija je jainistiki svetac. Jama u Indiji ima mnogo vie, nego
to ima budista u Afganistanu. Uklanjanje Mahavijine sta
tue je povrijedilo znatno vie ljudi nego uklanjanje Budine
statue u Afganistanu, ali vi i dalje potencirate samo potez
afganistaskih vlasti! Zato mediji forsiraju tu priu? Samo
zbog glasakog tijela odreenih politikih grupacija.
KRAJ TRIBINE
DAVA ILI UNITENJE*
* Predavanje je odrano 9. maja 1996. godine u Diddi, Saudijska

Arabija.
VJERA ZA SVA VREMENA / Dava ili unitenje
Utjeem se Allahu od prokletog ejtana. U ime Allaha,

Svemilosnog, Samilosnog.
3^3
jff*'

Allaha vjerujete. (Ali Im ran, 110)
3^~3
^>4^3 ^r'3j'3
^3^*"13^3^*13 3^
o!
If, f4\ s ^ - ' tyy5

^^
'J 0 0 ^
^ti, {J S -
Reci: Ako su vam oevi vai, i sinovi vai\ i braa vaa, i

Poslanika i od borbe na Njegovom putu, onda priekajte
dok Allah Svoju odluku ne donese. A Allah grenicima nee
ukazati na Pravi put.' (Et-Tevbe, 24)
Gospodaru, rairi moja prsa, olakaj zadatak moj, ot
kloni uzao sa jezika mog, da bi razumjeli govor moj.
ta je dava
Jeziki, rije da'va znai poziv. U terminologiji kojom
emo se ovdje baviti, da'va je poziv u islam, vjeru istine.
Poziv se upuuje samo nekome ko je vani, izvan neega.
im ponete govoriti o islamu nekom nemuslimanu, to se
355
zove da'vetu fil-islam/poziv u islam. Dakle, da'va se tie

iskljuivo nemuslimana. Uzvieni Allah kae:
Vi (muslimani) ste narod najbolji od svih koji se ikada
pojavio: traite da se ine dobra djela, a od nevaljalih od
vraate, i u Allaha vjerujete. (Ali Imran, 110)
Kakva ast! Svevinji Gospodar nas naziva najboljim
ummetom koji je ikada hodao Zemljom! Kad god vam se
ukae ast, sa njom dolazi i odgovornost. To je kao u koli:
direktor je na veem poloaju od nastavnika. Meutim,
visok poloaj sa sobom nosi veu odgovornost. Direktorova
odgovornost je znatno vea nego odgovornost nastavnika,
a odgovornost nastavnika je vea od odgovornosti domara.
Vi ste narod najbolji od svih koji se ikada pojavio... - zar
mislite da ovakva ast ne dolazi sa odgovornou? Odgo
vornost najboljeg ummeta se navodi u istom ajetu:
Traite da se ine dobra djela, a od nevaljalih odvraa
te, i u Allaha vjerujete.
Najbolji smo zato to nareujemo na dobro, odvraa
mo od zla i vjerujemo u Allaha. To je uslov opstanka na
tako visokom poloaju. Ukoliko se uslov ne ispuni - ukoliko
ne nareujemo na dobro i ne odvraamo od zla, gubimo
pravo nazivati se najboljim ummetom. Ovaj ajet se tie
svakog pojedinca meu muslimanima. Svi moraju ispuniti
uslove pripadanja najboljoj zajednici. Ko god vidi da se ini
runo djelo, duan je zaustaviti ga i podsticati ljude da ine
dobro.
Naalost, dananji muslimani ne ine ono to je njiho
356
va odgovornost, pa zato i ne zasluuju biti nazvani najbo

ljom zajednicom.
Zajednica srednjeg puta
I
tako smo od vas stvorili pravednu zajednicu da budete
svjedoci protiv ostalih ljudi, i da poslanik bude protiv vas
svjedok. (El-Bekare, 143)
Allah nam je naredio da budemo svjedoci protiv dru
gih ljudi. Svjedoci moemo biti jedino kad im prenesemo
uputstva kako da ine dobro i da se klone zla.
Sura Et-Tevbe je specifina po mnogo emu. Smatra se
"najmilitantnijom" kur'anskom surom. Jedina je sura koja
ne poinje rijeima: Bismillahir-rahmanir-rahim/U ime
Allaha, Milostivog, Samilosnog. Zato je to tako? Zato to
u prvih nekoliko ajeta upuuje estoku prijetnju mekkanskim muricima. Naime, postojao je ugovor o primirju iz
meu muslimana i murika. Murici su prekrili primirje,
pa im je Allah zaprijetio ratom. U kontekstu te estoke pri
jetnje, Bismila nije dio sure Et-Tevbe. Sve do 24. ajeta, ova
sura prijeti nevjernicima. A potom slijedi drugaije upozo
renje:
Poslanika i od borbe na Njegovom putu, onda priekajte
dok Allah Svoju odluku ne donese. A Allah grenicima nee
ukazati na Pravi put." (Et-Tevbe, 24)
357
70.000% profita
...Ako su vam oevi vai, i sinovi vai... Poznato je da su
pokornost roditeljima i odravanje rodbinskih veza strogo
nareeni u islamu. Nakon naredbe da oboavamo samo
Allaha, dolazi naredba o pokornosti roditeljima. Meutim,
kad su u pitanju istina i pravda, Uzvieni kae:
O
vjernici, budite uvijek pravedni, svjedoite Allaha
radi, pa i na svoju tetu ili na tetu roditelja i roaka, bio
on bogat ili siromaan - ta Allahovo je da se brine o njima!
(En-Nisa, 135)
.../ trgovaka roba za koju strahujete da proe nee
imati... - zar mislite da e vam posao propasti ako se bu
dete bavili da'vom? Nee! Nee vam propasti ni kue u
kojima ivite, ni ostala imovina, jer Uzvieni kae:
Oni koji imanja svoja troe na AHahovom putu lice
na onoga koji posije zrno iz kojeg nikne sedam klasova i
u svakom klasu po stotinu zrna. A Allah e onome kome
hoe dati i vie; Allah je neizmjerno dobar i sve zna. (ElBekare, 261)
Za jedno "zrno" posijano na Allahovom putu, dobijamo sedam stotina, pa ak i vie. Zamislite koja je to stopa
profita! 70.000%! U kom biznisu ete dobiti toliki profit!?
To je Allahovo obeanje. A On e, kome hoe, dati i vie.
Ako uloite novac na Allahovom putu, obean vam je pro
fit 700 puta vei od uloenog.
Ako su nam prolazna dunjaluka dobra ...miliji od Alla358
ha i Njegova Poslanika i od borbe na Njegovom putu, onda

priekajte dok Allah Svoju odluku ne donese. A Allah grenicima nee ukazati na Pravi put.' (Et-Tevbe, 24)
Priekajte! Vjerujte mi, mi muslimani danas smo u
tom stanju. ekamo. ta ekamo? ta znae Allahove ri
jei Priekajte? Ponekada neki izraz znai sasvim suprot
no od onoga to se kae. Naprimjer, kada se posvade dva
djeaka u osnovnoj koli, jedan kae drugom: "ekaj da ti
dovedem mog starijeg brata!" On, zapravo, nije htio rei
drugom ueniku da eka, ve da se dobro pripazi, poto e
njegov stariji brat da mu oita lekciju im ga ugleda. Isto
tako, kada Allah kae: ...priekajte dok Allah Svoju odluku
ne donese, - to znai: "Probudite se, prije nego to vam ne
stigne kazna od Allaha!"
Bit ete zamijenjeni drugim narodom
Uzvieni Allah u suri Muhammed kae:
A ako glave okrenete, On e vas drugim narodom zami
Ako ne budete radili svoj posao, ono ime vas je Allah
zaduio, On e dovesti drugi narod, razliit od vas. Histori
ja je to pokazala mnogo puta. Kad god su narodi koji su bili
vladajua struktura zapostavili svoje dunosti, Allah je dao
da nad njima nadvladaju oni koji su im do jue bili sluge i
neprijatelji. Jevreji su na Arape vijekovima gledali sa visi
ne. Posmatrali su ih sa mrnjom kao divljake.
Oni kojima je nareeno da prema Tevratu postupaju,
359
pa ne postupaju, slini su magarcu koji knjige nosi. (ElDumu'a, 5)

Postupati po Tevratu je znailo: prenositi poruku tevhida, initi da'vu. Meutim, oni su svo znanje zadrali za
sebe, a druge su pustili da lutaju u neznanju. Posmatrali
su Arape kako u dahilijjetu potpuno goli tavafe oko Kabe i
nikada ih nisu upozorili na to. Tako jadne i zaostale, Arape
su zaobili svi osvajai Srednjeg vijeka. Nikoga nisu zani
mali, niti je ijedna imperija bila zainteresirana za Arapsko
poluostrvo. Ali, Allah ih nije zaobiao. Od njih je odabrao
Svog posljednjeg vjerovjesnika, a Arape uinio bakljonoama civilizacije. Jevreje je ponizio da budu podanici velike
islamske drave, kojoj su morali plaati dizju. Ko ne radi
svoj posao, Allah ga smijeni sa elne pozicije.
Muslimani su vladali panijom oko 800 godina. Poto
nisu radili posao kako treba, nisu pozivali ljude u islam
kako su trebali, nakon 800 godina vladavine su svi istjerani
iz panije, tako da nije bilo nikoga ko e prouiti ezan. Sve
to je od muslimana ostalo su prelijepe graevine, koje su
pretvorene u spomenike kulture naih predaka. Nita vie.
Od muslimana panije je ostala samo historija. Nisu radili
svoj posao, pa ih je Allah zamijenio drugim narodom.
Gdje vam je ljubomora!?
Mi se hvalimo da volimo Uzvienog Allaha vie od sve
ga. Volimo Ga vie od naih majki, oeva, brae i sestara,
pa ak i od nas samih. Hvala Allahu ako je tako. Ali, da
li zapravo mislimo ono to govorimo? Posluajte primjer.
360
Zamislite da imate komiju koji potvara, psuje i najrunije

govori o vaoj majci, supruzi ili sestri. ta ete uiniti kada
to saznate? Naravno da ete mu "oitati lekciju"! Ako to
ne moete sami, unajmit ete nekoga da to uradi umjesto
vas. Zato to inite? Zato to ste ljubomorni i volite svoju
majku, suprugu i sestru. Suoit ete se sa svima koji ih na
bilo koji nain uznemiravaju.
Oni govore: "Milostivi je uzeo dijete!" - Vi, doista, neto
odvratno govorite! Gotovo da se nebesa raspadnu, a Ze
mlja provali i planine zdrobe to Milostivom pripisuju dije
te. Nezamislivo je da Milostivi ima dijete! (Merjem, 88-92)
"Gotovo da se nebesa raspadnu, a Zemlja provali i
planine zdrobe" od grozota koje nevjernici govore o Allahu!
Ali, nama muslimanima to kao da nita ne znai. Nai
hrianski komije, kolege i prijatelji govore tako krupne
stvari o Allahu. Potvaraju Ga i runo govore o Njemu, a mi
ni prstom da pomjerimo. Govorimo da volimo Allaha vie
nego to volimo majku i sestru. Ako onako otro reagiramo
kada nam vrijeaju majku ili sestru, zato isto tako ne
reagiramo kada vrijeaju Uzvienog Allaha!? Zato im ne
prenesemo Istinu i ne upoznamo ih sa njom? Zato se ne
borimo protiv predrasuda koje imaju?
Hriani govore:
Uistinu, Bog je tako ljubio svijet te je dao svoga Sina Jedinoroenca da nijedan koji u njega vjeruje ne propadne,
nego da ima ivot vjeni. (Evanelje po Ivanu, 3:16)
361
Jesmo li nekome od njih otili i pokuali ispraviti ovu

zabludu? Jesmo li uloili bilo kakav napor na tom putu?
Uzvieni Allah kae da je ovo najvea potvora na Njega.
Postali smo vrea za udaranje
Ni jevreji, ni hriani nee biti tobom zadovoljni sve dok
ne prihvati vjeru njihovu. (El-Bekare, 120)
Oni govore da e u Dennet ui samo jevreji, odnosno
samo hriani. To su puste elje njihove! Ti reci: "Dokaz
svoj dajte ako je istina to to govorite!" (El-Bekare, 111)
Govore: "Uzalud vam vai namazi, zekat, post i had!
Sve vam je uzalud, ukoliko ne postanete jevreji, odnosno
hriani." Allah im odgovara da su to njihove puste elje!
Dokaz svoj dajte ako je istina to to govorite!
Proizveli su "dokaz" - Bibliju, koju su preveli na preko
dvije hiljade stranih jezika. Skoro da nema jezika i dijalekta
na svijetu a da na njemu nema Biblije. Kada ve traite
dokaz, red je da se dokaz analizira. Morate mu odrediti
identitet. Ako Allah trai od njih da donesu dokaz, na je
posao da taj dokaz prouimo, da vidimo ta u njemu pie.
Hrianski misionari esto itaju Kur'an, pa neukim
muslimanima postavljaju trik-pitanja:
Proitali smo Kur'an. U njemu pie da je Biblija Boija
rije. Je li tako?
Veina muslimana slegne ramenima:
-T a k o je. - a misionari uzvraaju:

- Pa zato je, onda, ne prihvatite?
Zatim, nastavljaju:
-Ime vaeg proroka Muhammeda je u Kur'anu spome
nuto samo pet puta, ali je Isus spomenut 25 puta! Ko je,
onda, vei?
Nee vam dati odgovor. Samo e vam postaviti pitanje,
pustiti vas da se ponete zbunjivati i nastaviti sa pitanjima:
- Va prorok Muhammed je imao i oca i majku?
Rei ete:
- Naravno! - a oni nastavljaju:
- Da li je Isus imao oca i majku? - a vi odgovarate:
-Ne. Imao je samo majku.
Muslimani vjeruju da je lsa, a.s., roen nadnaravno,
bez biolokog oca. Hrianski misionar vas zagonetno pita:
- Ko je, onda, bolji - Muhammed ili Isus?
Opet vam ne daju odgovor, ali u va um usauju klicu
sumnje.
- Da li je va Muhammed ikada oivio mrtvaca? Znamo
da je imao mnogo drugih udesa, ali me zanima da li je
oivio mrtvaca?
- inio je mnoge mu'dize, ali nam nije poznato da je
oivio mrtvaca. - a misionar nastavlja:
363
- Da li je Isus oivio mrtvaca?

- Naravno! - odgovorit ete - To spominje i asni
Kur'an. Isa, a.s., je oivio mrtvaca, Allahovom dozvolom.
- Koje, onda, vei: ovjek koji oivljava mrtve ili ovjek
koji to ne moe?
Udaraju nas pitanjima kao da smo vrea za boks, a mi
ne znamo uzvratiti.
Uzvratite udarac
Uzvieni Allah kae:
Reci: "O sljedbenici Knjige, doite do se okupimo oko
jedne rijei i noma i vama zajednike: da se nikome osim
Allahu ne klanjamo, da nikoga Njemu ravnim ne sm atra
mo i da jedni druge, pored Allah a, bogovima ne drimo!"
Ovaj kur'anski ajet je kamen temeljac da've. Moe se
primjeniti kao polazna taka za razgovor sa svim nemuslimanima svijeta, ne samo sa jevrejima i hrianima, jer
poziva na okupljanje oko zajednike platforme. Da li smo
nekom naem prijatelju nemuslimanu rekli da treba obo
avati samo Jednog Boga, jer tako stoji i u njegovoj svetoj
knjizi?
Obavljamo pet dnevnih namaza. Mnogi od nas su re
dovni na svim namazima u damiji. Nai imami u namazi
ma esto ue suru El-lhlas:
364
Reci: "On je Allah - jedan! Allah je Utoite svakom!

Nije rodio i roen nije, i niko Mu ravan nije!" (El-lhlas, 1-4)
Mi obavljamo namaz i prakticiramo islam. Ve smo pri
hvatili injenicu da je Allah jedan jedini i da nema sudruga.
Zato, onda, u suri El-lhlas stoji: Reci: "On je Allah - jedan?
Odgovor je u rijei KUL/RECI! - kao da se eli rei: "Idite
nevjernicima i recite im da je Allah jedan! Recite im da
je On utoite svemu. Onima koji Mu pripisuju sina odgo
vorite da On nije rodio, da nije roen i da Mu nema nita
ravno!" Ali, mi imamo problem to namaz obavljamo me
haniki, a o onome to se u namazu ui i ne razmiljamo.
im izaemo iz damije, kao da smo zaboravili sve za ta
smo programirani u namazu. Allah nam nareuje: Reci! a mi kao da govorimo: "Zato da im govorim? To nije moj
posao!"
Opravdanja
Neki muslimani govore: "Ja nemam dovoljno znanja o
islamu, pa nisam sposoban initi da'vu. To je posao alima/
uenjaka, a ne obinih muslimana. Kada budem imao do
voljno znanja, init u da'vu, ina-AIlah."
Meutim, Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Prenesi
te od mene, pa makar jedan ajet." Ako znate samo jednu
reenicu o islamu, morate je prenijeti drugima. Svaki mu
sliman zna bar nekoliko injenica o islamu. Ako nita dru
go, zna rei: La ilahe illallah/Nema boanstva osim Allaha.
Zna da je samo jedan Bog. Ako to zna, mora to prenijeti
svom poznaniku nemuslimanu. Naravno, nemusliman e
365
D r . Z aktr N a ik
traiti dokaz. Ako ne znate dokaz, nemojte mu rei odmah,

nego se vratite kui i uradite domai zadatak - nauite do
kaze Boije jednoe. Kad iz nekog predmeta u koli ne do
bijete dobru ocjenu, pa kasnije provjerite koji su odgovori
na pitanja na koje niste znali odgovor, garantiram vam da
ete te odgovore dobro zapamtiti. Isto je i kod dijaloga sa
nemuslimanima. Vratite se kui i nauite kako da dokaete
postojanje Boga i Njegovu jednou, tako da sljedei put ne
ostanete bez argumenata.
Rei ete im da je Muhammed, s.a.v.s., bio posljednji
Boiji poslanik i da je asni Kur'an Boija rije. Poto e
nemuslimani sigurno traiti dokaz, uradite domai zadatak
- nauite dokaze. Hvala Allahu, ovo je doba dostupnosti
svih informacija. Bez mnogo truda moemo nai sve do
kaze koji su nam potrebni. Sva potrebna literatura nam je
na dohvat ruke. Mnogo cijenjenih islamskih predavaa je
govorilo o svim ovim temama. Naite njihova predavanja i
nauite dokaze koje su oni iznijeli.
Ima muslimana koji govore: "Dobro je initi da'vu ne
muslimanima, ali najprije se treba pobrinuti za muslimane
i njima govoriti o islamu. Tek nakon toga moemo priati
nemuslimanima." Slaem se da trebamo initi isloh. Islah
je upozoravanje muslimana i njihovo poduavanje vjer
skim pitanjima. Ali, zapamtite, ako ekate da prvo zavrite
posao sa muslimanima pa da se tek onda posvetite nemu
slimanima - to se nikada nee desiti! Ni Allahov Poslanik,
s.a.v.s., nije mogao pomoi onome ko nije htio uputu. Nje
gov posao je bio samo da prenese Objavu.
366
Ti pouavaj - tvoje je da pouava, ti vlast nad njima

nema! (El-Gaije, 21-22)
Na Oprosnom hadu, Allahov Poslanik je upitao ashabe, njih 110 hiljada prisutnih: "Da li sam dostavio poru
ku?", pa su svi odgovorili: "Svakako! Svjedoimo da jesi!"
Zatim je nastavio: "Vi koji ste prisutni, prenesite onima koji
nisu ovdje." Od 110 hiljada njih, samo 10 hiljada je pre
selilo u Arabiji. Preko 100 hiljada ashaba je ukopano van
Arabije. ta su radili tamo vani? inili islah? Ne! inili su
da'vu - poduavali nemuslimane islamu.
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je slao pisma nevjernikim
kraljevima i imperatorima i pozivao ih u islam, iako nisu svi
muslimani bili perfektni. Bilo je muslimana na koje je Po
slanik, s.a.v.s., bio ljut zbog neredovnog dolaska na namaz.
Htio im je zapaliti kue! Dakle, i u njegovo vrijeme je bilo
muslimana koji nisu prakticirali sve islamske obaveze, ali je
on, i pored toga, pozivao nevjernike vladare da prihvate
islam. To znai da se da'va i islah ine istovremeno. Nijed
nom se ne daje prednost nad drugim.
Ljudi trae razne izgovore. Jedan od njih glasi: "Kako u
initi da'vu, kad ni ja nisam savren musliman? Nemuslimani
e nam rei: 'Zato mi govori o islamu? Zato ne pogleda
svoja djela?"' Nemojte toliko potcjenjivati sebe. Da li su
hrianski misionari bolji od vas? Nisu! Oni piju alkohol. Da
li i vi pijete alkohol? Ne! Meu hrianskim misionarima
ima alkoholiara, pedofila i razvratnika, ali i dalje uspjevaju
na hiljade ljudi prevesti u hrianstvo. Po emu su oni
bolji od vas, pa se susteete od pozivanja ljudi u Allahovu
367
vjeru!? Muslimani pate od kompleksa nie vrijednosti. Kad

su u pitanju nemuslimani, ne usuuju se "uznemiravati" ih
bilo ime. Ali, kad vide drugog muslimana bez brade ili da
ne klanja "po sunnetu", spremni su se raspravljati i vikati
bez prestanka!
Vama vaa vjera, a meni moja
Zamislite, neki muslimani iznose "dokaz" iz Kur'ana da
da'va nije obavezna! Citiraju ajet iz sure El-Kafirun:
Vama vaa, a meni moja vjera.
"Zato da se mijeamo? Neka ih neka vode svoj nain
ivota, a mi emo na." Zapravo, nisu dobro citirali ovaj
ajet, jer su ga izvukli iz konteksta. Citiraju samo 6. ajet.
Meutim, da biste ga citirali u kontekstu, morate prouiti
cijelu suru El-Kafirun:
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!
1. Reci: "O vi nevjernici,
2. ja se neu klanjati onima kojima se vi klanjate,
3. a ni vi se neete klanjati Onome Kome se ja klanjam;
4. ja se nisam klanjao onima kojima ste se vi klanjali,
5. a i vi se niste klanjali Onome Kome se ja klanjam,
6. vama - vaa vjera, a meni - moja!"
Ova sura se obraa nevjernicima, koji su odbili povjero
vati. Pitanje odbijanja vjere nastupa samo kada im dosta
368
vite istinu, pa je ne ele prihvatiti. U tom sluaju, sa sebe

ste skinuli odgovornost i moete im rei: "Vama vaa vjera,
a meni moja."
U vjeru nema prisile
Neki govore, opet citirajui Kur'an van konteksta, da u
vjeru nije dozvoljeno prisiljavati bilo koga: "Zato da ljude
ugonimo u islam, kad ga oni ne elei? Zar Kur'an ne kae:
U vjeru nema prisile!"
Citiraju 256. ajet sure El-Bekare, ali ga ne citiraju u pot
punosti. Cijeli ajet glasi:
U vjeru nema prisiljavanja - Pravi put se jasno razlikuje
od zablude! Onaj ko ne vjeruje u ejtana, a vjeruje u Allaha
- dri se za najvru vezu, koja se nee prekinuti. A Allah
sve uje i zna.
Citirajte ajet u cjelosti, a ne van konteksta! Pravi put
se jasno razlikuje od zablude. Kako e neko znati za Pravi
put ako mu ne objasnite? Nakon to mu objasnite, nemate
pravo prisiljavati ga da prihvati islam.
Samo predoite istinu islama, ali nikoga ne prisiljavajte
ni pukom ni sabljom. To je u islamu strogo zabranjeno.
Meutim, strogo je nareeno da ljudima prenesete po
ruku. Dostavite im Istinu! Ako, nakog toga, odbiju slijediti
je, moete rei: U vjeru nema prisile. Nemojte izvlaiti iz
konteksta ajet: Vama vaa vjera, a meni moja. (El-Kafirun,
5) Ovaj ajet nije "blanko-ek" kojim se oslobaate svake
odgovornosti od injenja da've. Mislite da vam je Kur'an
369
obeao da moete mirno da sjednete i opustite se!?

Ljudi govore: "Religija je individualna stvar svakog o
vjeka, neto lino, u ta se niko ne smije mijeati. Drite se
svoje vjere i ne priajte mnogo o tome, da ne biste nekome povrijedili osjeanja." Slaem se da je vjera individual
na stvar svakog ovjeka. Meutim, posluajte ovaj primjer.
Mukarac sa enom i djecom eka voz na eljeznikoj sta
nici. ekajui voz, zapria se sa enom, a njihovo trogodi
nje dijete odluta negdje. Okrenu se oko sebe i shvate da je
dijete nestalo. Pogledaju malo dalje, i vide ga na ivici neke
provalije. Dozivaju ga i zapomau, ali ih dijete ne uje, jer
je previe daleko. Iznenada, blizu njihovog sina ugledaju
nekog starijeg dobrog ovjeka. Meutim, taj dobri sta
ri ovjek gleda svoja posla i ne mijea se u tue ivote.
Trogodinje dijete pada u provaliju. Roditelji zapomaui
pritravaju ivici provalije i tom ovjeku. ta mislite, ta e
mu jadni roditelji rei? Hoe li ga kriviti? Naravno da hoe!
Zato nije zadrao dijete da ne padne u provaliju? Bio je
potpuno svjestan da trogodinje dijete ne zna ta ga eka
ako zakorai ka provaliji. Zato ga nije zadrao? Bio mu je
toliko blizu, da je bilo dovoljno samo da postavi ruku, ali
on ni to nije uinio. Naravno, on nije kriv za nesreu njiho
vog sina, jer ga nije ni gurnuo niti ga je nagovorio. Ali, rodi
telji e ga, opet, kriviti: "Zato, ovjee, nisi zadrao naeg
sina!? Zato ga nisi sprijeio da padne, a dobro si znao da
tako malo dijete nije svjesno da je to provalija?" ovjek im
odgovara kao to mi muslimani danas odgovaramo, naa
lost: "To je njegova i vaa lina stvar. Zato bih se mijeao
u tue ivote?"
370
Svojim oima gledamo ljude kako idu u Dehennem.

ta inimo po tom pitanju? Nita! Ponaamo se kao ovaj
"gospodin" iz gornjeg primjera - gledamo svoja posla. Ne
ulaemo potreban napor da ljude oko nas sprijeimo od
padanja u Dehennemsku provaliju. Ako ima komiju nemuslimana, a nita mu nisi rekao o islamu, na Sudnjem
danu e ga Uzvieni Allah pitati: "Da li je do tebe doprijela vijest o islamu?" On e odgovoriti: "Nije, Gospodaru."
Allah e mu rei: "Imao si obavezu potraiti Istinu." Zatim
e Allah pitati i tebe: "Da li si prenio Istinu tvome komiji?"
Ako kae da nisi, bit e mu pratilac u Dehennemu.
Uslovi ulaska u Dennet
Uzvieni Allah u suri El-Asr navodi uslove ulaska u
Dennet:
Tako Mi vremena - ovjek, doista, gubi,
samo ne oni koji vjeruju
i dobra djela ine
i koji jedni drugima istinu preporuuju
i koji jedni drugima preporuuju strpljenje. (El-Asr, 1-3)
Kad se Allah kune, obratite panju, jer se radi o neemu
veoma ozbiljnom. Svi su ljudi na gubitku, osim spomenute
grupe, koju krase navedene osobine. To su oni koji vjeruju
u Allaha i sve sa ime je doao Muhammed, s.a.v.s., koji
ine djela na koja islam podstie, koji ine da'vu i islah i koji
pozivaju toleranciji i strpljenju. Ovi kriterijumi su cjelina.
371
Ne moe se ui u Dennet ako jedan od njih nedostaje.

Moete vjerovati i obavljati obavezne ibadete, ali niste
upotpunili uslove ulaska u Dennet.
Dava kao jedan od uslova
injenje da've je nezaobilazni uslov. Bez toga, ne moe
te biti kompletni muslimani.
(Fussilet, 33)
Ne morate biti profesionalni daija da biste ispunili za
htjev spomenut u suri El-Asr. Moete biti daija samo s vre
mena na vrijeme, onda kad vam se ukae prilika. Profesi
onalni daije su posebna grupa ljudi, kao to kae Uzvieni:
I neka meu vama bude onih koji e na dobro pozivati i
postii. (Ali Imran, 104)
To znai da se meu muslimanima mora izdvojiti grupa
kojima e da'va biti jedino zanimanje, a svi ostali musli
mani su obavezni dati im svu potrebnu podrku. Kao to
imamo profesionalne Ijekare, profesore i ininjere, zato
ne bismo imali profesionalne daije?
Obeana pobjeda
Ljudi koji se bave da'vom moraju biti najbolji meu
nama. Najtalentovaniju i najpametniju djecu moramo slati
372
u medresu. Kod nas je obiaj da dijete upiemo u medresu

samo ako mu nijedna druga kola ne ide od ruke. Najbolji
dio naega drutva stavimo u slubu islama! Naalost, u
stvarnosti je drugaije. Za islam ne dajemo najbolje, ve
ostatke.
Govore: "Kad jo malo ostarim, posvetit u se islamu."
Otkud znate koliko ete ivjeti? Zbog svih tih izgovora koje
ljudi koriste, Uzvieni Allah je naredio da se izdvoji grupa
ljudi koji e biti profesionalni daije i nee se baviti niim
pored toga.
Allah je u Kur'anu obeao:
On je poslao Poslanika Svoga s uputstvom i pravom
vjerom da bi je izdigao iznad ostalih vjera, makar ne bilo
po volji mnogobocima. (Et-Tevbe, 33)
Islam e nadvladati sve druge sisteme ivota: socijali
zam, komunizam, kapitalizam, hrianstvo, judaizam... To
je njegova sudbina i Allahovo obeanje, ma koliko nevjer
nicima to ne bilo po volji.
Zamislite primjer nekog poslovnog projekta, iji uspjeh
je zagarantovan. Koliko god novca da uloite, ostvarit ete
profit 700 puta vei od uloenog. Kako biste postupali u
tom sluaju? Uloili biste svaki cent! Svu uteevinu koju
imate, investirat ete. Allah je obeao i posvjedoio da e
ova vjera pobijediti - sa nama ili bez nas. Ko smo mi? Nita!
Allah je neovistan. Mi Mu nismo potrebni da bi Njegova
vjera uspjela, jer e ona svakako uspjeti. On nam je, iz
Svoje milosti, dao priliku da uloimo dobra djela i zaradimo
373
veliku nagradu. Ako bismo investirali svaki cent u biznis

koji e sigurno uspjeti, zato isto ne govorimo za islami?
Govorimo da vjerujemo u Kur'an, ali kad se vjerovanje
treba potvrditi djelima - kao da ne vjerujemo u potpunosti.
Da vjerujemo u Allahovo obeanje dato u prethodnom
ajetu, uloili bismo svaki atom snage u obeanu pobjedu.
Jaki smo vjernici na rijeima, ali praktino smo slabi. Koliko
vremena i energije ulaemo u islam? Koliko imetka dajemo
za irenje Allahove vjere?
Uzvieni Allah kae:
svjetova!
PITANJA I ODGOVORI
Program ave
Pitanje: elim postati profesionalni daija. ta trebam
uiniti da bih to postigao? Takoer, ako elim da moj sin
bude profesionalni daija, kako da ga kolujem?
Odgovor: Ne mogu ti dati direktan odgovor u vezi tvoje
situacije. Jer, ne znam tvoju biografiju, ne znam za tvoje
obrazovanje i razloge bavljenja da'vom. Da ivi u Mumbaju, gdje je sjedite IRF-a, pozvao bih te da nam se pridrui.
U naoj organizaciji imamo veliki broj profesionalnih daija.
Ukoliko eli, moe doi da nam se pridrui i da proe
kroz na program. Dobrodoao si.
to se tie drugog dijela pitanja, u naoj organizaciji
imamo precizan program za profesionalne i djelimine daije. Kroz nau kolu su proli ljudi koji se i dalje bave me
dicinom, graevinom i drugim poslovima, ali su spremni
u svako doba odrati islamsko predavanje. Kurseve da've
drimo tri puta sedmino. Najprimamljiviji dio kursa se
odrava nedjeljom, jer tada drimo predavanja sa otvo
renim sesijama za pitanja i odgovore. Kroz na program
prolaze oni koji e se da'vom baviti s vremena na vrijeme,
ali i profesionalni daije. Uimo ih kako da odre najbolje
predavanje, kako da govore, kako da pamte citate, kako da
koriste gestikulaciju itd.
375
Otvorili smo i sekciju za malu djecu. Ve od malih nogu

ih pripremamo za profesionalnu da'vu. Naravno, to radi
mo kroz igru. Svi ste uli za igru Monopol. Umjesto Mono
pola, kod nas se djeca zabavljaju uz igru Put do Denneta.
Dok u Monopolu zaraujete novac i ostvarujete monopol
kupujui nekretnine, u Putu do Denneta zaraujete sevabe, koji vas vode ka Dennetu. Umjesto u dolarima, uspjeh
se mjeri sevabima. Umjesto natpisa START, napisano je BlSMILLAH. Kod Monopola postoje kartice, uz pomo kojih
zaraujete ili gubite novac. U Putu do Denneta imamo
kartice na kojima pie, naprimjer: "Ako klanja svih pet
dnevnih namaza, preuzmi 5.000 sevaba." Na drugoj pie:
"Bio si na urci sa muzikom! Oduzima ti se 1.000 sevaba!"
Svako dijete eli pobijediti. Da bi pobijedilo, mora znati da
treba obavljati namaz pet puta dnevno. Ukoliko ne eli iz
gubiti, mora se kloniti urki. Osim te igre, imamo jo neko
liko drugih. Na taj nain, od samog poetka dijete uimo
temeljima islama.
Ne slaem se sa filozofijom da se mora napraviti stro
ga distinkcija izmeu islamskog i sekularnog obrazovanja.
Muslimani svih profesija se moraju, vie ili manje, baviti
da'vom i obratno - daije moraju imati solidno znanje iz
sekularnih oblasti.
Kako odgovoriti hrianskim misionarima
Pitanje: U toku predavanja ste rekli da nas hrianski
misionari udaraju kao bokserske vree svojim trik-pitanjima. Kako moemo odgovoriti na njihova pitanja? Napri
mjer: Ko je vei - Isus ili Muhammed?
Odgovor: Hrianski misionari vas pitaju: "Ako je Muhammed imao i oca i majku, a Isus samo majku - ko je vei
od njih dvojice?", indirektno sugerirajui da je Isusov otac
Bog, te da je Isus bolji od Muhammeda, s.a.v.s. Da biste im
odgovorili, ne morate traiti nikakvu specijalnu literaturu.
Odgovor na ovu zabludu se nalazi u asnome Kur'anu:
lsaov sluaj je u Allaha isti kao i sluaj Ademov: od
zemlje ga je stvorio, a zatim rekao: "Budi!" - i on bi. (Ali
Imran, 59)
Ako Isusa roenje bez oca ini bogom, onda je Adem/
Adam prei da se nazove bogom, jer nije imao ni oca ni
majku. Primjer Adama je dostupan i njima, u hrianskoj
Bibliji. Tako trebate odgovoriti misionarima.
U Bibliji postoji jo jedan supermen, vei i od Adama i
od Isusa. U Poslanici Hebrejima, u 7. poglavlju, spominje
se Melkizedek od Salema, koji nema ni oca ni majku, ni
porijeklo ni potomstvo, ni poetak ni kraj. Sudei po tom
biblijskom tekstu, Melkizedek je vei i od Isusa. Dakle, ako
hrianski misionari potegnu argument da je Isus vei od
Muhammeda, jer je roen bez oca, odgovorite im kontrapitanjem: "Ko je vei, Isus ili Melkizedek?"
Naravno, misionari vam nee odgovoriti, nego e na
staviti da vas napadaju trikovima: "Vidite, Isus se u Kur'anu
spominje 25 puta, po imenu, a Muhammed samo pet
puta. Ko je, onda, vei?" Kako da im odgovorite? Evo kako:
kad se u Knjizi koja se objavljuje spominje neko ko nije pri
sutan i ko j<* ivio prije nekoliko vijokova, prirodno je da se
.n n m ln ln n n Im o n u
l/ an t I n l>> lm " ii < i I i/->m
-i t
l/nr'n-
D r . Z ak ir N aik
nije imao potrebe toliko esto spominjati ime Muhammeda, s.a.v.s., jer je on bio iv, Kur'an se objavljivao njemu, a
on ga je prenosio svojim ashabima. Kad god bi se navodio
primjer lsaa, a.s., njegovo ime je moralo biti spomenuto,
da bi ljudi znali o kome se govori. Zato bi Kur'an toliko e
sto spominjao ime Muhammed, kad se njemu objavljivao i
njemu se direktno obraao stotinama puta: "Reci", "Ti si",
"Tebi" itd.?
Ako je broj spominjanja imena u Kur'anu argument da
je Isus vei od Muhammeda, onda je Musa, a.s., vei od
Isusa, jer Kur'an njegovo ime spominje 135 puta. Pitajte
tog misionara: "Koje vei: Mojsije ili Isus?"
Muhammed, a.s., je inio mnoge mu'dize, ali nije oiv
ljavao mrtve. Isa, a.s., je oivio mrtvaca. Hrianski misio
nar e vas pitati: "Ko je, onda, vei: Isus ili Muhammed?"
Meutim, u svim kazivanjima o lsaovim mu'dizama se na
vodi da ih je sve inio "bi izmllah/ANahovom dozvolom".
Biblija svjedoi isto: Isus je inio udesa Boijom dozvo
lom, da bi njima potvrdio Njegovu mo, a ne svoju:
... je r je Otac vei od mene. (Evanelje po Ivanu, 14:28)
Otac moj, koji mi ih dade, vei je od sviju... (Evanelje
po Ivanu, 10:29)
Ja ne mogu nita initi sam od sebe. Sudim, kako u
jem. Moj je sud pravedan; je r ne traim volje svoje, nego
volju Onog, Koji me je poslao. (Evanelje po Ivanu, 5:30)
ta je Isus htio dokazati ovim rijeima? Da je bog? Ne,
ve da nije bog - da je samo poslanik od Boga poslat!
378
Zato nismo uporni kao hriani

Pitanje: Spomenuli ste da su hrianski misionari mno
go uspjeniji od islamskih. Mislim da je to zbog toga to
hrianski misionari vrbuju uglavnom ljude ispod linije si
romatva. ta mislite o tome?
Odgovor: Ko vas zadrava da se i vi bavite siromanim
ljudima? ta vas sprjeava? Zar nemate petro-dolarel?
Arapske zemlje obiluju naftom. Zato ne ulau u da'vu? Vi
dite, nikoga ne moete novcem uvesti u islam. Muslimani
to ne rade. Meutim, moete novac koristiti kao potporu
za da'vu.
Ako hriani svojim laima i obmanama mogu konvertirati ljude u hrianstvo, zato vi, muslimani, sa svojom
Istinom ne uspjevate ljude vratiti islamu!? Zar mi nismo
ummet Pravog puta!? Jesmo! Zato su nam, onda, slabi
rezultati? Ko je kriv? Mi smo krivi! Krivi smo, jer ne ini
mo dihad23 - ne borimo se na Allahovom putu. Nemojte
se buniti to su hriani uspjeni, ve se pitajte ta vas to
sprjeava da irite poruku istine!
Slaem se da oni vrbuju uglavnom siromane ljude, ali
nije uvijek tako. Poznati su sluajevi da njihovi misionari
dolaze u neka indijska sela i tu ostanu po 10 ili 15 godina.
Ostavljaju ugodan ivot na Zapadu i 15 godina ive sa siro
manim ljudima po indijskim selima, pomau im u poslovi
ma i edukaciji - pa tako kompletna sela prelaze u hrian23 Ovdje je rije dihad upotrijebljena u njenom pravom znaenju: trud,
zalaganje. (Primj. urednika)
379
stvo. Koliko islamskih daija ini to isto? Teko da ete nai

takav primjer kod muslimana.
Kako ih zaustaviti
Pitanje: Kako emo zaustaviti politiare nemuslimane?
Odgovor: Nisam politiar, pa ne namjeravam ih zausta
viti politikom. Uostalom, zato ih zaustavljati? Na posao
je da ih uvedemo u Istinu. To je sevapnije. Kada ih pridobijemo, oni e svoje vjetine koristiti za dobrobit islama. ak
je i Allahov Poslanik, s.a.v.s., molio Allaha da uputi jednog
od dvojice: Omera ibn Hattaba ili Ebu Dehla. Allah je oda
brao Omera, r.a. Prije prihvaanja islama, bio je jedan od
najeih neprijatelja islama. Dakle, moramo ih pridobiti.
Kako? Koristite mudri pristup. Politiari su moniji od nas.
Nemojte im se direktno suprotstavljati. Blagou i mudrim
pristupom ih pridobijte, u skladu sa kur'anskim naelom:
...doite da se okupite oko rijei vama i nama zajednike.
Koji je prvi uslov? Da nikome, osim Allahu ne robujemo.
Traite samo take koje vas spajaju, a koje su dobre. Ne
mojte se baviti razilaenjima. To ostavite za kasnije. Naj
pree su zajednike stvari.
Podstiite na dobro koje i sami inite
Pitanje: ta je vanije: da radimo na popravljanju na
eg stanja i stanja muslimana, ili da nauimo napamet ne
koliko pitanja i odgovora o islamu, a zatim da nemuslima
ne pozivamo u islam?
380
Odgovor: To se ne moe razdvojiti po vanosti. Spome

nuo sam etiri kriterijuma navedenih u suri El-Asr: da vje
rujemo, da inimo dobra djela, da pozivamo u Istinu i da
pozivamo u strpljivost i toleranciju. Sve ovo je podjednako
vano.
Meutim, ne moete rei: "Ja u samo initi da'vu, a
neu popravljati sebe." Oba procesa se moraju odvijati
simultano. im ponete initi da'vu, i djela e vam se
popraviti, Allahovom voljom. Takoer, ne moete rei ni
sljedee: "Prvo u usavriti svoja djela, a zatim u initi
da'vu." - jer se to nikada nee desiti. Ipak, ukoliko inite
da'vu, nemojte priati o neemu to ni sami ne prakticirate.
Kako moete govoriti ljudima da ostave alkohol, ukoliko
ga i sami konzumirate!? im govorite neto to ne
prakticirate, ljudi e negativno reagirati. Odvraajte od
harama koje i sami izbjegavate. Podstiite na dobro koje i
sami inite. Nemojte ljude upuivati na bilo koji uzor meu
muslimanima, jer svi smo mi grijeni. Nemojte gledati ni u
mene kao u svog uzora. Ako vam treba uzor meu ljudima,
jedini koji to zasluuje je Allahov Poslanik, s.a.v.s. Objasnite
ljudima da djela pojedinaca ne odraavaju stav cijele
zajednice. Ako bi to bilo tako, ta bismo trebali pomisliti za
hrianstvo, obzirom da su Hitler i Musolini bili hriani i
da se najvie silovanja desi u hrianskoj Americi!? Nauite
ljude da ne sude o islamu na osnovu greaka pojedinih
muslimana. Neka o islamu sude na osnovu asnoga
Kur'ana i ivotopisa Muhammeda, a.s. Ne uporeujte
hrianstvo sa djelima muslimana. Ne uporeujte najbolje
hriane sa najgorim muslimanima. Uporeujte hrianske
381
D r . Z ak ir N aik
svete knjige sa asnim Kur'anom, a najbolje hriane sa

najboljim muslimanima - imate se ime pohvaliti! Uvijek
imajte na umu takav pristup i nemojte se bojati. Nemojte
im govoriti o pravnim propisima u erijatu, jer vas nee
razumjeti. Razgovarajte o zabludama koje imaju o islamu.
Ako dovoljno dobro nauite argumente o tetnosti alkohola
i svinjetine, ostavit ete ih bez teksta! Naim argumentima
se ne mogu suprostaviti ni njihovi najbolji naunici.
Da lije dava pojedinana obaveza
Pitanje: Neki efendije nam govore da da'va nije fardi-ajn, tj. pojedinana obaveza svakog muslimana, ve
fardi-kifaje. Ako se jedna grupa muslimana bavi da'vom,
sa ostalih spada odgovornost, kao to je sluaj sa denaze-namazom. Kao argument, navode ajet u kome se kae:
Neka se meu vama izdvoje oni koji e pozivati na dobro
a odvraati od zla. Takoer, navode hadis u kome se spo
minju temeljne obaveze: vjerovanje u Allaha, namaz, post,
zekat i had. Meu tim obavezama ne postoji da'va.
Odgovor: Hajde da se, radi argumenta, sloim sa mi
ljenjem tih efendija - da'va je fardi-kifaje i ukoliko je ini
grupa ljudi, sa ostalih spada odgovornost. Sada, pitam
tebe, brate: Da li si siguran da je tvoj komija nemusliman
saznao Istinu? Jesi li ga ikada pitao da li je spoznao islam?
Navedi mi samo jednog muslimana koji je siguran da su
svi nemuslimani spoznali islam? Ne postoji takav! Ako vam
hriani govore da je Isus Svevinji Bog, zar ete utati!?
Morate im dokazati da ak i u njihovoj Bibliji pie da je Isus
382
bio samo Boiji poslanik. Na Sudnjem danu, ako te komija

optui da ga nisi poduio islamu, pravit e mu drutvo u
Dehennemu!
Vratimo se argumentu tih efendija. Citiraju 104. ajet
sure Ali Imran:
I neka meu vama bude onih koji e na dobro pozivati i
postii.
Na osnovu ovog ajeta, zakljuuju da je da'va iskljuivo
institucionalna obaveza, da sa ostalih muslimana spada
odgovornost. Meutim, ve u 110. ajetu iste sure stoji:
Allaha vjerujete.
Da li se ovaj ajet obraa samo grupi ljudi? Ne! Obraa
se cijelom islamskom ummetu. Vi ste najbolji ummet na
svijetu, zato to nareujete na dobro a odvraate od zla.
104. ajet govori o profesionalnim daijama, koji se bave
iskljuivo da'vom. 110. ajet govorio o ostalim muslimani
ma, koji bar dio svog vremena moraju izdvojiti za da'vu.
Ako to nije dovoljan argument, razmislite o suri El-Asr:
Tako Mi vremena - ovjek, doista, gubi,
samo ne oni koji vjeruju
i dobra djela ine
i koji jedni drugima istinu preporuuju
383
i koji jedni drugima preporuuju strpljenje. (El-Asr, 1-3)
Da li se ova sura obraa institucijama ili pojedincima?

Svakome od nas pojedinano!
Spomenuli ste hadis kojim se nareuju vjera u Allaha,
namaz, post, zekat i had. Taj hadis govori o stubovima
islama, a ne o jedinim obavezama. Pored ovih pet temelj
nih dunosti, u islamu postoji jo mnogo vadiba. Meu
njima je i da'va. Zapamtite jedno: stubovi nisu kompletna
zgrada. Potrebni su joj zidovi i krov. Pored pet stubova isla
ma, moramo prakticirati i druge obaveze.
Ovi ajeti koje sam citirao su savreno jasni. Ne tre
ba vam nijedan muftija da biste ih objasnili. Ako kaete:
Kulhuvallahu ehad/Reci: "On je Allah, Jedan!" - ne treba
vam muftija da biste shvatili ovaj ajet iz sure El-lhlas. Zato,
nemojte slijepo slijediti pojedine fetve, kad je sve ve po
janjeno u Kur'anu. Uenim ljudima se obratite za obja
njenje samo ukoliko vam neto nije sasvim jasno. Ne mo
emo prihvatiti nijednu fetvu ukoliko se ona razlikuje od
nedvosmislenog kur'anskog teksta.
KRAJ TRIBINE
VJERA ZA SVA VREMENA / Uputstva za daije
Definicije dave
Rije da'va znai pozivanje. U islamskoj terminologiji,
da'va je pozivanje u islam. Potpuna definicija da've glasi:
dostavljanje poruke islama nemuslimanima i pozivanje u
islam.
Definicija islaha
Islah znai ispravljanje, popravljanje. U islamskoj ter
minologiji, islah znai popravljanje muslimana i njihovo
poduavanje islamskim propisima.
Razlika izmeu dave i islaha
Ljudi uglavnom rije da'va koriste za irenje islamskog
uenja bilo kome, i muslimanima i nemuslimanima. Iz toga
proizilazi da da'va i islah imaju isto znaenje. Meutim,
nije tako. Da'va je namijenjena nemuslimanima, a islah
muslimanima.
Vrste dave
Postoje dvije vrste da've: 1) indirektna, koja se obavlja
putem medija i 2) direktna, neposredna.
387
Mediji u slubi dave

Naelno, mediji koji se koriste za da'vu se mogu podije
liti u etiri velike grupe:
1) tampani mediji;
2) audio materijal;
3) video materijal;
4) elektronski mediji.
tampani mediji se dijele na neperiodine i periodi
ne. U neperiodine spadaju knjige, broure i slino. Perio
dini tampani mediji su asopisi, novine i drugi tampani
materijal koji se objavljuje dnevno, sedmino, mjeseno i
godinje.
Audio materijal se distribuira u tri razliita oblika: pre
ko audio kaseta, kompakt diskova (CD) i digitalnih audio
traka (DAT). Ovakav materijal se moe koristiti na nekoliko
naina:
Individualno, tj. u nekom zatvorenom prostoru, u
prijevoznom sredstvu i u pokretu, ukoliko se posjeduje od
govarajua oprema za reprodukovanje audio materijala.
Grupno, tj. prilikom okupljanja lanova porodice ili
nekog drugog kolektiva.
Javno, tj. velikim masama ljudi, naroito putem ra
dio stanica.
Video materijal se distribuira u nekoliko formata, kao
388
to su: video kasete, VCD diskovi, DVD diskovi i slino. Po

put audio materijala, i video se moe prikazivati na nekoli
ko naina, zavisno od okolnosti.
Elektronski, raunarski mediji, obuhvaaju veliku gru
pu naina dostavljanja poruke islama. Moe se koristiti in
dividualno i grupno, putem razliitih medija (CD ili DVD), ili
putem globalne mree (internet stranica i e-mail servisa).
Efikasnost razliitih tipova medija
Istraivanja su pokazala da razliiti mediji izazivaju ra
zliit nivo panje ciljnih grupacija.
tampani mediji - 10%. Prosjena osoba pamti oko
10% sadraja kojeg proita.
Audio materijal - 20%. Prosjena osoba pamti oko
20% sadraa kojeg uje preko nekog od medija.
Vizuelne informacije - 30%. Od onoga to prosjena
osoba vidi, oko 30% ostaje upameno.
Kombinacija audio i video signala - 50%. Najvei procenat panje izazivaju vizuelni signali u kombinaciji sa zvu
kom, jer su time angairani i vid i sluh. Oko 50% sadraja
dostavljenog na taj nain bit e upameno.
Sva etiri tipa medija koje smo spomenuli imaju zajed
niku mahanu: ne doputaju interakciju sa ciljnom grupom
i vie lie na monolog nego na dijalog. Samo u rijetkim slu
ajevima se moe obezbijediti okruenje za voenje neke
vrste dijaloga, poput kolumni "Pitanja i odgovori" u aso
pisima, kontakt-emisija na radijiu i televiziji i putem prepi
ske na internetu.
389
Zahtjevi dave
Da biste mogli biti daije, morate poznavati bar osno
ve islama i komparativnih religija, bez obzira kojim vidom
da've se bavili. Meutim, radi to vee efikasnosti, morate
se profilirati u odreenoj oblasti, jer razliiti mediji zahtije
vaju razliite programe i taktike.
U ovom kratkom tutorijalu se neemo baviti navede
nim indirektnim vidovima da've, ve direktnim i nepo
srednim kontaktima sa ljudima. Naravno, i u tom sluaju
se moraju ukljuiti neki segmenti indirektnog pristupa, uz
pomo tampanog i multimedijalnog sadraja.
iva rije
Za razliku od da've koja se ini putem medija, iva rije
je vie dijalog nego monolog. Zahtijeva obostranu komuni
kaciju izmeu dvije strane. iva rije biva monolog jedino
u sluaju javnog predavanja nakon kojeg prisutnima nije
dozvoljeno postavljati pitanja.
Da'va uivo se dijeli na dva nivoa:
individualni, tj. neposredna komunikacija izmeu
dvije osobe,
javni, tj. obraanje maloj ili velikoj grupi ljudi.
Dava na individualnom nivou
Tehnika i strategija ovakve vrste da've zavisi od kate
gorije ljudi kojima je upuena i raspoloivog vremena. In

dividualna da'va moe biti upuena strancima (naprimjer
saputnidma u prijevoznom sredstvu) i poznatim ljudima.
Stranci su ljudi koje prvi put vidite i velike su anse da
ih vie nikada neete vidjeti. Putovanje sa njima je moda
jedina prilika koju imate da im prenesete poruke islama.
Ako ih sretnete u autobusima gradskog prijevoza, imate
svega 10-30 minuta da im kaete neto o islamu. Ako putu
jete avionom, moda imate nekoliko sati. Ukoliko zajedno
dugo putujete, imate nekoliko sati do nekoliko dana vre
mena.
Vama poznati ljudi su prijatelji i poznanici sa kojima se
viate s vremena na vrijeme, kolege u koli ili na poslu koji
borave u vaem drutvu skoro svakodnevno po nekoliko
sati i komije koje redovno sreete i sa kojima je izvjesno
da ete se viati bar nekoliko godina.
Iniciranje dave
Zapoinjanje razgovora o islamu je veoma bitna tehni
ka. Razgovor moete zapoeti postavljanjem jednostavnih
pitanja, kao to su:
Zato nosite krst? ta znai taj krst? (Za ovo vam
je potrebno poznavanje teme "Da li je Hrist zaista raza
pet?");
Zato slavite Boi? ta znai Boi? (Za ovo vam je
potrebno poznavanje tema "Da li je Isus bog?" i "Da li Bog
moe biti roen?");
391
ta znai ova slava koju slavite?

Uvijek nosite sa sobom neku brouru ili knjiicu upad
ljivog naslova, ime ete privui panju saputnika ili kolega
na poslu. Nemojte se zauditi ako vas kolege zamole da
im posudite tu knjigu da je proitaju. Nikada im ne pokla
njajte knjige, jer je velika vjerovatnoa da ih u tom sluaju
nee ni proitati. Umjesto toga, pitajte ih do kada mogu
proitati posuenu knjigu, a nakon toga zaponite razgo
vor o temama koje ona sadri. Ukoliko, ipak, odluite da
je poklonite, obavezno ostavite svoj broj telefona i budite
dostupni za njegova pitanja u vezi stavova koje ta knjiga
promovira.
Mali broj nemuslimana e biti spremno sluati vas ako
ih upitate: "Mogu li vam rei neto o islamu?" Umjesto
toga, uradite neto to e ih natjerati da vas pitaju: "Mogu
li vam postaviti neka pitanja u vezi islama?" Ukoliko no
site natpis "Da mukarcima nije dozvoljeno vieenstvo,
mnoge ene ne bi mogle ivjeti asno", privui ete panju
nemuslimana koji se uope ne slau sa tim. Pitat e vas za
objanjenje. U tom sluaju, traite od njega da vas saslua
u narednih par minuta i iskoristite priliku da im dostavite
poruku islama. Imat ete svu njegovu panju, jer on oe
kuje odgovor na pitanje koje je sam postavio.
Ukoliko ugledate dvoje mladih u koli ili na fakultetu
kako se dodiruju i maze, proite pored njih i pitajte mladi
a: "ta bi uradio kad bi vidio da neko isto to radi sa tvojom
sestrom?" Za ovaj razgovor vam je potrebno poznavanje
teme Hidob u slomu.
392
Umjesto da nemuslimanu govorite o hiljadu pozitivnih

stvari u islamu, bolje je da ga pitate ta on smatra loim u
islamu i na taj nain zaponete razgovor. Za ovaj razgovor
vam je potrebno poznavanje Najee postavljanih pitanja
od strane nemuslimana,24
Dava na javnom nivou
Ovaj nain da've podrazumijeva dranje predavanja
neislamskom auditorijumu, prisustvovanje debatama i
simpozijumima. Veoma je poeljno da na kraju predavanja
ostavite vremena za pitanja publike.
24 Ovo je glavno poglavlje knjige Odgovori na zablude o islamu, Zakir

Naik, El-Kelimeh, 2007. (Primj. urednika)
393
Struktura i sadraj islamskog predavanja

Poetak
1) Uvijek zaponite govor zahvalom Uzvienom Allahu i salevatom na Njegovog Poslanika, s.a.v.s., naprimjer
rijeima: Elhamdulillah, ves-salatu ves-selamu ala Resulillah i/e ala alihi ve sahbihi edmein.
2) Traite Allahovu zatitu od prokletog ejtana, rije
ima Euzu billahi mine-ejtanir-radim (Molim Allaha da
me zatiti od prokletog ejtana).
3) Nakon Euze mora uslijediti Bismila: Bismillahir-rahmanir-rahim (U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog).
4) Prakticirajte da nakon Bismile prouite neki
kur'anski ajet koji se odnosi na temu o kojoj elite govoriti.
5) Poeljno je da prouite dovu koja se nalazi u suri
Ta-Ha:
<Jj3
f!
Jio'j
Vj
Gospodaru moj, uini prostranim prsa moja, i olakaj

zadatak moj; odrijei uzao sa jezika moga da bi razumjeli
govor moj.25 (Ta-Ha, 25-28)
6) Spomenite ljude prisutne na bini (moderatora,
promotera skupa i eventualne goste tribine), a zatim se
obratite publici rijeima: "Potovani stariji, cijenjena brao
i sestre, elim vam dobrodolicu islamskim pozdravom..."
25 Citirajte samo dovu na arapskom, bez njenog prijevoda.
394
7)
Poslije toga, nazovite im selam: "Essleamu alejkum
ve rahmetullahi ve berekatuhu/Neka su na vas mir, Allahova milost i Njegov bereket."
Uvod u temu
1) Spomenite naziv teme.
2) Objasnite znaenje teme, ukoliko je potrebno (naprimjer, znaenje rijei da'va).
3) Naglasite vanost teme o kojoj ete govoriti.
4) Ukoliko ima osnova, naglasite povezanost teme o
kojoj govorite sa sadanjom situacijom ili nekim skora
njim dogaajem.
5) Objasnite historijsku podlogu, ukoliko je neophodno.
6) Razjasnite zablude u vezi teme o kojoj priate.
Sadrina predavanja
1) Podijelite temu na vie cjelina. Naprimjer, tema
o pravima ene u islamu se moe podijeliti na: duhovna,
ekonomska, socijalna, edukativna, pravna i politika prava.
2) Ukoliko je neophodno, prije glavnog predavanja
spomenite podnaslove/cjeline.
3) Glavno predavanje mora biti bar duplo due od
uvoda, poetnih napomena i zakljuka zajedno.
4) Kljune stavke predavanja objasnite tako da ih
395
mogu razumjeti i obini ljudi, osim u sluaju da predavanje

drite iskljuivo specijalistima iz odreene oblasti.
5) Bolje je spomenuti manje stavki i objasniti ih pri
mjerima, nego vie stavki koje je teko shvatiti i zapamtiti.
6) Ukoliko je mogue, temu analizirajte iz nekoliko ra
zliitih uglova.
7) Nipoto se ne udaljavajte od teme.
8) Nemojte bjeati od sri teme navodei nebitne po
datke.
9) Vae izlaganje mora biti dinamino i dovoljno zani
mljivo da odri panju publike.
10) Predavanjem morate obuhvatiti temu u potpunosti.
Zakljuak
1) Dobro isplanirajte zakljuak.
2) Rijei "Na kraju..." i "Kao zakljuak..." nemojte izgo
varati vie od jednom.
3) Ukratko sumirajte predavanje.
4) Dok sumirate, nemojte ponoviti cijelo predavanje,
kao to je sluaj kod nekih predavaa.
5) Pokrenite konkretnu akciju baziranu na idejama
iznesenim tokom predavanja.
6) Zavrite predavanje navodei upeatljiv primjer iz
396
stvarnog ivota ili postavljanjem provokativnog pitanja pu

blici.
7) Govor moete zavriti nekim kur'anskim ajetom
koji se odnosi na temu.
8) Dobar zakljuak je veoma bitan za ostavljanje do
brog utiska na publiku.
9) Prakticirajte da vam posljednja reenica bude: "Ve
ahiru da'vana: Elhamdulillahi Rabbil-alemin/Naa posljed
nja dova je: Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova."
Kako odrati impresivno i autentino predavanje
1) Nemojte nositi sa sobom tekst cijelog predavanja.
To ostavlja lo utisak, a rezultati e biti slabi.
2) Ne preporuuje se da nosite ak ni kljune stavke
na cjeduljici. Najbolje je da kompletno predavanje drite iz
svoje glave.
3) Ako ba morate, napiite na cjeduljici samo glavne
naslove, podnaslove i osnovne teze. Da se ne biste zabrojali, numeriite ih.
4) Citirajte to vie kur'anskih ajeta vezanih za temu.
5) Kad god je to mogue, objasnite kur'anske ajete
drugim kur'anskim ajetima, jer je Kur'an najbolji komentar
samom sebi.
6) Ukoliko je mogue, citirajte kur'anske ajete na
arapskom, a zatim njihov prijevod.
397
7) Citirajte vjerodostojne hadise.

8) Kad god navodite citat iz neke svete religijske knji
ge, navedite njegovu referencu.
9) Citirajte statistike podatke, radi jaeg utjecaja na
publiku.
10) Za svaki statistiki podatak ili citat navedite izvor.
11) Ukoliko je mogue, pokaite knjigu iz koje citirate
(Kur'an, Biblija i druge).
12) Audio-vizuelna pomagala, poput projektora i veli
kih displeja, mogu biti od koristi kada se obraate manjoj
grupi ljudi na nekom seminaru, ali nisu od velike pomoi
kada drite islamsko predavanje velikom auditorijumu.
13) Navedite primjere iz svakodnevnog ivota, jer oni
ine predavanje zanimljivijim.
14) Ako je tema o kojoj priate jako ozbiljna, razbijte
monotoniju navodei neki oputeniji i smijean primjer,
koji ipak mora biti vezan za temu.
Jo nekoliko vanih napomena
1) Uvijek imajte na umu enju za Allahovim zadovolj
stvom i iskrenu elju za irenjem poruke islama.
2) Nipoto se ne hvaliite svojim dostignuima i polo
ajem! Budite ponizni i skromni.
3) Budite kredibilan i pouzdan govornik. Publika treba
398
imati povjerenje u vas.

4) Prevedite svaki kur'anski ajet kojeg citirate, uklju
ujui i onaj na poetku predavanja. Dovu na poetku ne
morate prevoditi.
5) Pruite to vie korisnih informacija u to kraem
vremenu. Budite jasni i precizni.
ta morate izbjegavati
1) Ako neto zaboravite, nemojte da to bude oigled
no tako to ete napraviti dugu pauzu. Odmah preite na
sljedeu taku, ili recite neto vezano za prvu, dok se sjeti
te onoga to ste zaboravili.
2) Izbjegavajte esto korienje omiljenih fraza i ree
nica.
3) Ne opetereujte reenice potapalicama, poput:
znate, mislim, razumijete, svakako, dakle...
4) Izbjegavajte argone.
5) Nikada ne izgovarajte sljedee reenice: "Izvinjavam se, nisam imao vremena dovoljno se pripremiti...",
"Moj govor e biti skroman...", "Ne znam dovoljno o ovoj
temi..." - jer time direktno diskreditujete sebe. Predava
nje drite puni samopouzdanja i dajte sve od sebe.
6)
Ne prekoraujte vrijeme odreeno za predavanje.

399
Preleminarne pripreme
1) Saznajte neto o publici kojoj ete se obraati:
-
njihov jezik i dijalekat;
porijeklo veine ljudi koju oekujete u publici;
njihov poslovni status, tj. da li je to heterogena ili

specifina grupa ljudi;
-
da li su prijateljski ili neprijateljski raspoloeni.
2) Dobro prostudirajte povod i direktan razlog preda

vanja.
Pripremanje sadrine predavanja
1) Unaprijed pripremite napomene za cijelo predava
nje.
2) Pripremite okvir kompletnog predavanja, kako bi
ste ga detaljno analizirali.
3) Sve kur'anske ajete koje planirate citirati dobro na
uite napamet zajedno sa prijevodom njihovog znaenja.
Zabiljeite ih na posebnim cjeduljicama.
4) Kratko predavanje traje od 15 do 30 minuta. Dugo
predavanje ne bi trebalo trajati due od 45 minuta. Ukoli
ko je predava ekspert u govornitvu i moe bez problema
odrati panju publike, predavanje moe trajati i sat vre
mena.
5) Bolje je da predavanje rasporedite po smislenim

cjelinama, umjesto hronoloki, osim ukoliko priroda teme
to zahtijeva.
6) Predavanje bi trebalo protei glatko od poetka do
kraja.
7) Uspostavite vezu izmeu svih tema o kojima govo
rite u toku predavanja.
Istraivanje
1) Uradite opirno istraivanje i itanje na temu o ko
joj ete govoriti. Trebate imati mnogo vie dodatnih infor
macija od onih koje ete iznijeti tokom predavanja.
2) Proitajte to vie razliitih knjiga od razliitih auto
ra, koje se tiu teme.
3) Pregledajte to vie video-predavanja razliitih
predavaa, u vezi teme o kojoj ete govoriti.
4) Gledajui video-predavanja inostranih predavaa
moete nauiti nove metode govornitva, prezentiranja,
gestikulacije i slino.
5) Ako citirate neku knjigu ili predavaa, obavezno
provjerite vjerodostojnost citata i vjerodostojnost izvora iz
kojeg su oni citirali. Nemojte tek tako citirati bilo koga.
6) Ukoliko se koristite primjerom kojeg ste uli od
drugog predavaa, potrudite se da ga vjerno citirate, osim
ako smatrate da to moete bolje ispriati a da ne naruite
poruku primjera.
401
7)
Dobro se pripremite za pitanja i odgovore nakon
predavanja. Sav trud i dobro predavanje padaju u vodu
ukoliko se tokom pitanja i odgovora ponete zbunjivati ili
davati duge i konfuzne odgovore.
Generalna proba
1) Ponavljanjem usavravate predavanje.
2) Dobijate samopouzdanje.
3) Daje vam ansu da na vrijeme uoite i ispravite ne
dostatke.
4) Moete dotjerati trajanje predavanja.
5) to vie ponavljate i uvjebavate predavanje, bit
ete uspjeniji pred publikom.
6) Dok uvjebavate predavanje, neka vam u blizini
bude iskusna osoba koja e vam ukazati na nedostatke.
Zadnja opcija je da drite predavanje pred ogledalom.
7) Ako je mogue, napravite video-snimak sa probe i
pregledajte ga, kako biste uoili nedostatke.
8) Ako planirate koristiti nove rijei teke za izgovor,
dobro ih uvjebajte.
Tehnike odgovaranja na pitanja publike

Pravila sesije
Da bi se raspoloivo vrijeme to bolje iskoristilo, prije
poetka sesije sa pitanjima i odgovorima moderator skupa
treba publici objasniti sljedea pravila:
1) Postavljajte samo pitanja vezana za temu. Pitanja
koja nisu vezana za temu neemo tretirati.
2) Molimo vas da pitanje postavite kratko i jasno. Ovo
je sesija za pitanja i odgovore, a ne za predavanja.
3) Moete postaviti samo jedno pitanje. Ukoliko elite
postaviti jo jedno pitanje, vratite se na zaelje reda i e
kajte novu priliku.
4) U publici smo postavili tri mikrofona: po jedan sa li
jeve i desne strane za mukarce i jedan iza, za ene. Pitanje
postavite kad vam nai volonteri urue mikrofon.
5) Pitanja e se postavljati kod svakog mikrofona, u
pravcu kazaljke na satu.
6) Moete napisati pitanja na cjeduljicama, a nai vo
lonteri e ih prikupiti i donijeti predavau. Pitanjima preko
mikrofona se daje prioritet.
7) Ukoliko se neko oglui o pravila postavljanja pita
nja i pone postavljati nejasno pitanje i ono koje nije veza
no za temu, zadravamo pravo da mu oduzmemo rije.
8) Da bi predava dao to bolji odgovor, bilo bi dobro
da prije postavljenog pitanja saopite svoje ime i zanimanje.
403
Nain odgovaranja na pitanja
Uvod u odgovor
1) Dok se pitanje postavlja, dobro obratite panju na
svaku izgovorenu rije od strane pitaoca.
2) Nakon postavljenog pitanja, javno ponovite njego
ve najhitnije take.
3) Ukoliko pitanje u sebi sadri podpitanja ili se moe
razloiti na dva razliita pitanja, saopite publici da je cije
njeni pitalac postavio dva ili vie pitanja.
4) Prednosti ponavljanja pitanja su sljedee:
-
pomae publici da bolje razumije pitanje;
ukoliko predava nije dobro razumio pitanje, pita

lac ga odmah moe ispraviti;
- tokom snimanja video-kamerom, gledaoci ne
mogu razumjeti pitanje ukoliko se pitalac ne uje dobro;
ukoliko niste dovoljno dobro spremni dati odgovor,
ponavljanje pitanja vam daje vremena da se skoncentriete i formuliete odgovor.
5) Ukaite potovanje pitaocu rijeima:
Brat je postavio dobro pitanje;
Brat je postavio vano pitanje;
Brat je postavio relevantno pitanje;
404
Brat je postavio zanimljivo pitanje;

Brat je postavio esto postavljano pitanje;
Brat je postavio neobino pitanje.
6) Spomenite povezanost pitanja sa aktuelnim doga
ajima, predavanjem i slino, ukoliko je mogue.
7) Ukoliko vam je pitanje jasno, ali pitalac nastavlja da
iznosi nepotrebne detalje, ljubazno ga prekinite rijeima:
"Brate, hvala ti. Razumio sam pitanje."
8) Ako pitalac pone drati predavanje ili iznositi ne
potrebne komentare, a jo nije postavio pitanje, ljubazno
ga zamolite: "Brate, moe li postaviti pitanje?", ili: "Moe
te li biti krai i precizniji, molim Vas?"
9) Ukoliko pitanje uope nije vezano za temu, pod
uslovom da to niste dozvolili, ljubazno mu saopite da isto
pitanje moe postaviti nekom drugom prilikom, ili da od
govor moe nai u toj i toj knjizi ili video-predavanju.
10) Ukoliko je pitanje fikhske prirode, ili se radi o dis
kutabilnoj temi, zamolite pitaoca da odgovor potrai kod
nekog alima koji je ekspert u toj oblasti.
11) Ukoliko je pitanje vezano za temu, ali ne znate
odgovor, budite skromni i recite: "ao mi je, ne znam od
govor na ovo pitanje, ali u se potruditi da saznam i da
vas obavijestim o odgovoru, ako Bog da", ili ga uputite na
strunu osobu rijeima: "ejh taj i taj e vam dati bolji i
potpuniji odgovor."
405
Sadrina odgovora
Dajte odgovor sluei se sa sva sljedea etiri aspekta,
ukoliko je mogue:
1) Islamski aspekt
Citirajte kur'anski ajet koji se odnosi na odgovor i
navedite njegovu referencu u Kur'anu.
Citirajte vjerodostojan hadis koji se odnosi na od
govor, ukoliko postoji, i navedite njegovu referencu u hadiskim zbirkama.
Komentirajte i objasnite citirane ajete i hadise.
Navedite miljenje islamskog autoriteta po pitanju
teme o kojoj govorite.
2) Komparativne religije
Citirajte stihove iz drugih religijskih knjiga (Biblije,
Tore i drugih) ukoliko se odnose na temu.
Komentirajte i objasnite citirane tekstove.
Navedite miljenje eksperta komparativnih religija
o toj temi, ukoliko smatrate da e to biti od koristi.
3) Razum i logika
Pruite odgovor koristei razum i logiku.
Navedite logine primjere koji e objasniti va stav.
Navedite obine primjere iz svakodnevnog ivota,
naprimjer iz kole, posla i slino.
406
VJERA ZA SVA VREMENA / Uputstva u daije
Koristite opeprihvaene injenice, kao naprimjer:

"2+2=4" ili da planeta Zemlja ima sferian oblik i slino.
Navedite statistike podatke koji e vam pomoi da
pruite bolji odgovor i spomenite izvor informacija.
Citirajte novinske lanke koji podupiru odgovor na
pitanje.
Navedite citat iz neke poznate i respektabilne knji
ge.
Citirajte miljenja uenjaka, historiara i eksperata
u toj oblasti, ukoliko se to odnosi na temu.
4) Nauni aspekt
Navedite potvrene naune injenice, koje se od
nose na temu.
Navedite medicinski aspekt, ukoliko postoji.
Citirajte naune asopise i knjige, ukoliko se to od
nosi na temu.
Navedite miljenja poznatih naunika, ukoliko e to
pomoi da odgovor bude jasniji.
Zakljuak
Odgovor zavrite bilo kojom od sljedeih opcija:
Navedite direktan primjer.
Postavite retoriko pitanje.
407
Citirajte kur'anski ajet koji se direktno odnosi na

temu.
Posljednja reenica treba biti jasna, direktna i upe
atljiva.
Ukoliko na to pitanje postoji vie razliitih odgovo
ra, ili odgovor ostavlja prostor za dalju diskusiju, zavrite
odgovor rijeima: "A Allah najbolje zna."
Vane napomene
1) Slijedite sva uputstva vezana za uspjeno predava
nje, koje smo ranije spomenuli.
2) Nijedan va odgovor ne smije biti kontradiktoran
drugom odgovoru.
3) Ukoliko pitanje sadri argument ili primjer koji do
kazuje pogrenost nekog islamskog aspekta, uradite jedno
od dvoje:
sloite se sa argumentom pitaoca, a zatim navedite
protiv-argument po istoj logici i time okrenite plou u svo
ju korist;
navedite argument koji dokazuje pogreno shvatanje pitaoca.
4) Ne dozvolite da se sesija predviena za pitanja i
odgovore pretvori u raspravu i debatu. Ako je neophodno,
pozovite pitaoca na razgovor nakon predavanja.
5) Nemuslimanima treba dati prednost u postavljanju
408
pitanja.
6) Nikada ne koristite cjeduljice sa napomenama dok
odgovarate na pitanja.
7) Isti kur'anski ajet moete koristiti kao odgovor na
vie pitanja.
8) Dok dajete odgovor, slijedite uputstva iz 125. ajeta
sure En-Nahl:
zivaj i s njima na najljepi nain raspravljaj!
Pripreme za pitanja i odgovore
1) Pregledajte sva video-predavanja islamskih preda
vaa na temu o kojoj ete govoriti, zajedno sa sesijama za
pitanja i odgovore.
2) Pripremite spisak svih pitanja koja vam mogu biti
postavljena i raspodijelite ih na veoma bitna, bitna i ostala.
3) Pripremite odgovor na svako od pitanja sa liste.
4) Nauite napamet sve odgovore.
5) Dijelove vaeg predavanja moete koristiti kao od
govor na neka pitanja, ukoliko su povezani.
6) Uenje napamet raznih predavanja i moguih pita
nja e vam omoguiti bolje snalaenje sa svim pitanjima.
7) Nauite napamet sve kur'anske ajete povezane sa
temom.
409
8)
Nauite napamet to vie vjerodostojnih hadisa
povezanih sa temom.
Tehnike odgovaranja na pitanja
Upamtite:
1) Slijedite sve tehnike javnog obraanja koje smo
spomenuli.
2) Odgovarajte samouvjereno.
3) Odgovarajte glasno.
4) Dok dajete odgovor, gledaje u pitaoca, ali nemojte
potpuno zapostaviti publiku.
5) Nemojte se uznemiriti ukoliko pitalac kontrira bilo
kom stavu kojeg ste iznijeli u toku predavanja.
6) Ne dozvolite da vam odgovori budu prekidani e
stim i neeljenim komentarima.
7) Uvijek imajte otvoren i skoncetrisan um tokom da
vanja odgovora.
Pripazite se sljedeih stvari:
1) Nemojte da vas iritira bilo koji pitalac.
2) Nikada se ne ljutite. Uvijek ostanite pribrani i opu
teni.
3) Ne okoliajte. Odgovor dajte tano i precizno.
4) Ne iznosite lane i pogrene informacije.
410
5) Nemojte se zbunjivati dok dajete odgovor.

6) Ne pravite duge pauze.
7) Nemojte mumlati ("govoriti u njedra").
8) Nemojte izgledati napeti i uznemireni.
9) Nemojte se nervirati.
Neuobiajene okolnosti
1) Pitalac je provokativan i nasilan.
Nemojte se uzrujavati zbog toga. Dajte odgovor
mirno i dostojanstveno.
to je pitalac agresivniji, vi morate biti pitomiji i
skromniji u davanju odgovora.
Trudite se da pokaete to vei kontrast izmeu
runog ponaanja pitaoca i vaeg lijepog ponaanja. Na taj
nain ete pridobiti publiku.
Kakve god stavove da iznese, odgovorite mu logi
nim i razumnim dokazima.
2) Pitalac eli da se egai.
Odgovorite mu loginim i razumnim dokazima.
Nemojte se uznemiravati.
Ukoliko je neophodno, razotkrijte publici njegove
namjere navodei prikladan primjer.
3) Pitalac vas pokuava omalovaiti i poniziti.
411
Nemojte se osjeati uvrijeenim.

Nemojte se nervirati.
Odgovorite veoma smireno i pribrano.
Ukoliko je neophodno, moete podii glas i odgo
voriti glasnije nego inae, ali nemojte gubiti smirenost.
Podignite glas radi efikasnijeg odgovora, a ne radi
iskazivanja srdbe ili iz revolta.
Postavite mu retoriko pitanje, da biste potvrdili
njegov stav.
Navedite konkretnu informaciju ili statistiki poda
tak koji opovrgava njegove tvrdnje.
4)
Pitalac prekida odgovor. Deava se da vam pitalac
upada u rije dok jo niste zavrili odgovor.
Ukoliko vam se ini da su mu namjere dobre, budi
te strpljivi i zavrite odgovor ukljuujui objanjenje koje
je on dodatno traio.
Ukoliko je prekid odgovora neopravdan, a pitalac
postavlja podpitanja, ljubazno ga zamolite da bude str
pljiv: "Upravo sam krenuo da kaem i to o emu me pitate,
pa vas molim da budete strpljivi."
Ako pitalac esto prekida odgovor i dobacuje, re
cite mu da ste vi imali strpljenja pristojno sasluati njego
vo pitanje, pa bi sad on trebao sasluati odgovor. Umjesto
vas, ovo moe izjaviti i moderator skupa.
412
5) Pitalac se raspravlja sa vama.

Ljubazno ga podsjetite da je to sesija za pitanja i
odgovore, a ne za predavanja i debate.
Recite mu: "Ovo je moj stav po tom pitanju. Uko
liko se slaete, zahvalni smo Allahu. Ukoliko se ne slaete,
niko vas ne prisiljava da to prihvatite. A Allah najbolje zna."
Recite: "Ako imate jo pitanja, rado u odgovoriti
na njih im se vratite na zaelje i saekate svoj red za po
stavljanje pitanja."
413
VJERA ZA SVA VREMENA / Izbor z pitanja i odgovora
Namaz za imamom bez brade

Pitanje: Moj sin radi u Japanu. U damiji u kojoj klanja,
teravih-namaz predvode dva imama naizmenino. Jedan
je iz Egipta, a drugi iz neke arapske zemlje. Ovaj drugi nije
imam po profesiji, ve samo jedan ugledni dematlija iz
toga grada. Poto ne nosi bradu, ve je brije, neki Pakistan
ci ne klanjaju za njim. Moj sin, ipak, klanja za njim, ali ga
mui pitanje koliko mu je namaz ispravan.
Odgovor: Brijanje brade je grijeh, a onaj ko brije bradu
je grijenik. Imam bi trebao putati bradu. Ipak, namaz za
imamom bez brade je ispravan. Islamska ulema se sloila
da je namaz ispravan kako za imamom sa bradom, tako i
za onim bez brade, da bi se izbjegli sukobi meu musli
manima. Tvoj sin je u pravu. Oni koji nisu klanjali za tim
imamom, trebali bi odmah doi u taj demat i tako izbjei
svaki konflikt. A Allah najbolje zna.
Teravih-namaz od osam rekata
Pitanje: U mojoj zemlji se klanja samo osam rekata
teravih-namaza. Mogu li samostalno klanjati jo dvanaest
rekata u damiji ili kui?
Odgovor: Odabrano miljenje je da u toku ramazana
moete klanjati koliko god elite rekata namaza, jer ne
postoji gornja granica. Prenosi se da je Ibn Omer, r.a.,
rekao: "Neki ovjek je upitao Vjerovjesnika, sallallahu
417
alejhi ve sellem, dok bijae na minberu: 'ta veli za noni

namaz?' On ree: 'Noni namaz se klanja dva po dva
rekata, a kada se neko poboji svitanja on e klanjati jo
jedan rekat i to e mu biti vitr na ono to je klanjao.'" Ibn
Omer je govorio: "Uinite da vam posljednji namaz bude
vitr (neparni). Tako je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve
sellem, naredio." (Buhari)
Prenosi se od Amra es-Sulemija da je pitao: "Allahov
Poslanice, u kom dijelu noi se dova najbolje prima?"
On odgovori: "U posljednjoj treini. Klanjaj koliko moe
rekata, jer tom namazu prusustvuju meleki i biljei se sve
do vitra." (Ebu Davud)
"Zatekli smo neke tabi'ine da klanjaju 20 rekata teravihnamaza, a neki ak 36." (Musannef Ibn Ebi ejbe)
Naravno, najpree je obavljati namaz onako kako ga
je obavljao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.
Klanjao je 11 ili 13 rekata, kao to stoji u vjerodostojnom
hadisu koji se prenosi od Aie, r.a: "Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, nikada nije klanjao vie od
jedanaest rekata, ni u ramazanu ni van njega. Klanjao bi
etiri rekata, ne pitaj za njihovu duinu i ljepotu. Zatim bi
klanjao jo etiri rekata, ne pitaj za njihovu duinu i ljepotu.
Na kraju bi klanjao tri rekata. Pitala sam ga: 'Allahov
Poslanice, spava li prije vitr-namaza?' On je odgovorio:
'Aia, moje oi spavaju ali srce ne.'" (Buhari)
Meutim, na osnovu ranije navedenih hadisa, jasno je
da nema gornje granice za broj rekata teravih-namaza. Ko
eli klanjati osam rekata teravih-namaza, preporuujem
418
VjERA ZA SVA VREMENA / Izbor iz pitanja i odgovora
mu da ih klanja u damiji gdje se klanja samo osam rekata.

Isto vai i za one koji ele obavljati dvadeset rekata teravihnamaza. Tako ete izbjei konfliktne situacije.
Prekidanje posta
Pitanje: Smije li osoba koja ima ir na elucu prekinuti
post?
Odgovor: Ukoliko post dovodi do pogoranja vaeg
zdravstvenog stanja, moete ga prekinuti. Meutim,
obavezni ste proputene dane napostiti kada vam se
zdravstveno stanje popravi. Uzvieni Allah kae:
A ko se razboli ili se na putu zadesi, neka isti broj dana
naposti - Allah eli da vam olaka, a ne da potekoe
imate. (El-Bekare, 185)
Uenje Kurana za umrle
Pitanje: Kada uim Kur'an i zamolim Allaha da sevabe
od tog uenja poalje svim muslimanima i mojoj rodbini,
ukljuujui i moje roditelje koji su preselili, da li e sevabi
otii samo mojim roditeljima ili svim muslimanima?
Odgovor: Uiti Kur'an za umrle, bez obzira da li su vai
roditelji ili neko drugi, je novotarija. Za takvu praksu ne
postoje dokazi u Kur'anu, sunnetu niti u postupcima ashaba. Da postoji ikakve osnove u islamu za to, ashabi bi ga
prakticirali. Ova vjera je usavrena za vrijeme Allahovog
Poslanika, s.a.v.s. Izmiljanje novih ibadeta je nedopustivo
419
u islamu. Aia, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,

rekao: "Ko u ovu nau vjeru uvede neku novu stvar, bit e
mu odbaena." (El-Buhari)
Dozvoljeno je, ipak, initi dovu za umrle i davati sadaku
za njih. Po tom pitanju nema razilaenja.
Odbijanje suprunika u postelji
Pitanje: Ima li ena pravo odbiti mua u postelji, ukoli
ko on insistira a ona ne eli?
Odgovor: Ukoliko ena nije bolesna i nema hajz ili
nifas, nema pravo odbiti mua u postelji. Islam podstie
zdravu porodicu, moral i ednost, a zabranjuje nemoral,
blud, vanbrane i predbrane seksualne kontakte. Da
bi ste ednost i moral ouvali i da ne bi krenuli loim
putem, suprunici moraju udovoljavati jedno drugom. Ebu
Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
"Kada ovjek pozove suprugu u postelju, a ona ga odbije,
meleki je proklinju sve do jutra." (El-Buhari, Muslim)
"Tako mi Onoga u ijoj je ruci moj ivot, kada ovjek
pozove suprugu u postelju, a ona ga odbije, Onaj Koji je
na nebesima je nezadovoljan njome sve dok suprug ne
bude zadovoljan njome." (Muslim) "Kada ovjek pozove
enu u postelju, mora mu udovoljiti, pa makar bila zauzeta
kuhanjem ruka." (Tirmizi, Ibn Made)
Iz navedenih hadisa se jasno vidi da je eni vadib udo
voljiti potrebi svoga mua, kad god on izrazi elju za odno
som. Kada se veza mua i supruge zasnuju na islamskim
420
VJERA ZA SVA VREMENA / Izbor iz pitanja i odgovora
principima, samilosti, saosjeanju, ljubavi i panji, pitanje

odbijanja seksualnog odnosa ne postoji. Ne postoji ni pita
nje ljutnje i srdbe mua, koji treba biti razuman i strpljiv.
Uzvieni Allah kae:
I
jedan od dokaza Njegovih je to to za vas, od vrste
vae, stvara ene da se uz njih smirite, i to izmeu vas
uspostavlja ljubav i samilost; to su, zaista, pouke za ljude
koji razmiljaju. (Er-Rum, 21)
Ukoliko, u tim rijetkim sluajevima, mu izrazi seksual
nu elju a ena iz opravdanog razloga izrazi negodovanje
(ne odbijanje), mu treba pun razumijevanja i drage volje
odgoditi seksualni in.
Uzvieni Allah kae:
One su odjea vaa, a vi ste njihova odjea. (El-Bekare,
187)
Mu se treba ustezati od ljutnje i nezadovoljstva svo
jom enom. Ako ne bude ljut i nezadovoljan, spasit e je
kletvi meleka i srdbe Uzvienog.
Posjeta groblju 15. abana
Pitanje: Da li je ispravno posjeivati groblja u Lejletulberatu?
Odgovor: Davanje posebnog znaaja 15. noi mjese
ca a'bana, posjeta groblja tom prilikom, obavljanje po
sebnih nafile-namaza i drugih ibadeta koji se prakticiraju
samo povodom ove noi, shvaanje da je ta no "bajram
421
umrlih", bdijenje te noi I pozivanje drugih da ine isto sve je to bid'at/novotarija. Od Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
i njegovih ashaba se ne prenosi da su ita od spomenutog
inili, niti su pozivali druge.
U cijeloj siri/ivotopisu Allahovog Poslanika, s.a.v.s.,
ne postoji valjan dokaz za obiljeavanje 15. noi a'bana.
Prema hadiskim uenjacima, sve predaje koje se biljee na
ovu temu su slabe i neprihvatljive. Jedna od njih se pripi
suje Aii, r.a., da je rekla: "Jedne noi sam primijetila da
(pored mene) nema Allahovoga Poslanika, s.a.v.s. Izila
sam da vidim gdje je, kad on stoji u Bekiji. Ugledavi me,
ree: 'Jesi li se pobojala da e Allah i Njegov Poslanik pre
ma tebi nepravedno postupiti?' Rekoh: 'Allahov Poslani
ce, pomislila sam da si otiao nekoj od (ostalih) supruga.'
- a on e na to: 'Uzvieni Allah silazi u noi, na polovini
abana, na ovozemaljsko nebo i oprosti vie grijeha nego
to ima dlaka u vuni Kelbovog stada.'" (Tirmizi, 739; Ibn
Made, 1389; Ahmed, 6:238)
Buhari i Tirmizi smatraju da ovaj hadis ima sened koji je
prekinut na dva mjesta, pa se zbog toga ne moe smatra
ti pouzdanim. Osim toga, prema komentaru Tirmizijinog
Dami'us-sunena, Hadad b. Ertat, jedan od prenosilaca
hadisa, smatra se nepouzdanim.
Potvreno je da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., jednom prili
kom otiao do groblja Bekija i inio dovu za umrle, ali nije
potvreno kada je tano otiao. To je uinio po direktnoj
Allahovoj naredbi, te se s toga ovaj in smatra izuzetkom.
Aia, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao:
422
"Doao mi je Dibril i rekao: 'Tvoj Gospodar ti nareuje da

posjeti Bekiju i trai oprosta za umrle.'" (Muslim)
Dakle, dozvoljeno je mukarcima odlaziti na groblja
kad god hoe i initi dovu Allahu da oprosti grijehe umr
lima, ali to ne smiju initi tano odreenim danima i po
sebnim prilikama, osim ukoliko ne naiu na jasan dokaz iz
Kur'ana i sunneta.
Neki komentatori tvrde da je posebna vrijednost 15.
noi a'bana potvrena Kur'anom:
Mi smo poeli da je u Blagoslovljenoj noi objavljujemo
- i Mi, doista, opominjemo - u kojoj se svaki mudri posao
rijei. (Ed-Duhan, 3-4)
Meutim, Kur'an nije objavljen u a'banu, ve u rama
zanu, kao to stoji u 185. ajetu sure El-Bekare.
Muslim biljei hadis u kome Vjerovjesnik, s.a.v.s., kae:
"Najgore stvari su inovacije u vjeri, a svaka inovacija je no
votarija, a svaka novotarija je zabluda..."
Dakle, muslimani se moraju kloniti svih novotarija u
ibadetu.
Drutveno-korisni rad
Pitanje: Kakav je koncept drutveno-korisnih radova u
islamu? Moramo li ih sprovoditi samo za dobrobit musli
mana ili cijelog drutva?
Odgovor: U islamu, drutveno-koristan rad ima ogro
man znaaj. Svako djelo koje se ini za dobrobit svih ljudi,
423
D r . Z ak ir N aik
uz tenju da se time postigne Allahovo zadovoljstvo, rau

na se u dobra djela. Ako u tom djelu nema primjesa dvo
linosti i tenje prikazivanja pred drugim ljudima, za njega
sigurno slijedi nagrada od Allaha. Uzvieni Allah u Kur'anu
kae:
Ko uini dobro djelo, dobie veliku nagradu za njega i
bit e straha na Sudnjem danu poteen. (En-Neml, 89)
Ko uradi dobro djelo, bie desetorostruko nagraen.
(El-En'am, 160)
Onaj ko bude uradio koliko trun dobra - vidjee ga. (EzZilzal, 7)
Allah u Kur'anu na mnogo mjesta ponavlja naredbu
da se lijepo ponaamo, da dajemo milostinju i da poma
emo ugroenima i siroadima. U navedenim ajetima nije
napravljena razlika izmeu dobroinstva prema muslima
nima i drugima. Ne postoje takve granice u injenju opeg
dobra - obuhvaaju i muslimane i nemuslimane. Allahov
Poslanik, s.a.v.s., je jasno dao do znanja da se dobroin
stvo prema bilo kom ljudskom biu i ivom stvorenju ubra
ja u dobra djela: "Svakom muslimanu koji zasadi voku ili
posije sjeme, pa se njihovim plodovima okoriste ptice, lju
di ili ivotinje, bit e mu upisano u dobra djela." (El-Buhari) "Ukloniti sa puta ono to smeta ljudima je dio mana."
(El-Buhari)
Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: "Jedan ovjek je, idui putem, naiao na trnovitu
granu, pa je sklonio, da ne bi smetala ljudima. Allah mu je
zbog toga oprostio." (El-Buhari)
424
Islam nareuje da se prema svemu oko nas odnosimo

paljivo i sa dobroinstvom.
Musliman koji radi za ope dobro svih ljudi, i muslima
na i nemuslimana, oekujui Allahovo zadovoljstvo, moe
se nadati viestrukoj nagradi. Jedna nagrada je za injenje
dobra, a druga za podsticanje drugih ljudi da razmiljaju o
Bogu. Drutveno-korisni rad, ukoliko je usmjeren ka musli
manima, zove se islah. Ukoliko je usmjeren ka nemuslimanima, zove se do'va.
Hakim b. Hizam, r.a., je upitao Allahovog Poslanika,
s.a.v.s: "Allahov Poslanice, u predislamskom periodu sam
inio mnoga dobra djela: odravao rodbinske veze, osloba
ao robove i udjeljivao milostinju. Hou li biti nagraen za
ta djela?" Poslanik mu odgovori: "Prihvatio si islam sa svim
dobrim djelima koja si inio od ranije." (El-Buhari i Muslim)
Ebu Hurejre, r.a., prenosi daje Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: "Jedan je ovjek osjetio snanu e dok je putovao.
Siao je do izvora ispod puta i pio. U povratku, vidio je psa
kako dahe i od ei grie zemlju. Pomislio je: 'Ovaj pas
pati od istog problema kao i ja.' Siao je do vrela, napu
nio cipelu vodom i donio psu. Kao nagradu za to, Allah mu
je oprostio." Ashabi upitae: "Allahov Poslanice, zar emo
biti nagraeni za dobroinstvo ivotinjama!?" On odgovo
ri: "Da. Nagrada slijedi za dobroinstvo prema svemu ivo
me." (El-Buhari)
Dakle, opekorisne drutvene aktivnosti su od velikog
znaaja u islamu, bez obzira da li korisnici dobroinstva bili
muslimani ili nemuslimani.
425
Sa druge strane, sistem zekata je propisan samo musli

manima, a njegovi korisnici mogu biti uglavnom muslima
ni. Uzvieni Allah nas precizno obavjetava o kategorijama
korisnika zekata :
Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i oni
ma koji ga skupljaju, i onima ija srca treba pridobiti, i za
otkup iz ropstva, i prezaduenima, i u svrhe na Allahovom
putu, i putniku. Allah je odredio tako! A Allah sve zna i mu
dar je. (Et-Tevbe, 60)
Nekoliko pitanja o dodirivanju mushafa
Pitanje: Moe li ena u hajzu uiti pred spavanje sure
El-lhlas, El-Felek i En-Nas i Ajetul-kursijju? Moe li ena
u takvom stanju dotjecati mushaf? Da li se u kur'anskom
izrazu: la jemessuhu illel-muttaherun / Mogu ga dodirnuti
samo oni koji su isti misli na Kur'an ili na Levhi-mahfuz?
Smije li se mushaf dodirivati bez abdesta?
JLiii ^
j/
f /
Z\
On je, zaista, Kur'an plemeniti u Knjizi briljivo uvanoj

- dodirnuti ga smiju samo oni koji su isti. (El-Vakia, 77-80)
Kitabun meknun ne mora znaiti da je to Kur'an, a
muttaherun / oni koji su isti ne mora obavezno znaiti
tjelesnu istou. Kitabun meknun znai Knjiga pomno u
vana. To je, ustvari, Levhi-mahfuz, nebeska knjiga, koja se
spominje u asnom Kur'anu:
426
A ovo je Kur'an velianstveni, na Ploi pomno uvanoj

(Levhi-mahfuzu). (El-Burud, 21-22)
isti, koji se spominju u prethodnom ajetu su, prema
tefsiru Et-Taberija, meleki, koji su isti od svih grijeha, zlih
misli i djela. Prema Ibn Hazmu, koji je o ovoj temi detaljno
govorio, dodirivati Kur'an je dozvoljeno bez posebnih pri
prema, jer ne postoji nijedan jasan dokaz koji trai drugai
je. Ipak, uenjaci svih mezheba se slau u tome da je bolje
uzeti abdest prije dodirivanja Kur'ana. Pored Ibn Hazma,
miljenje da je dozvoljeno dodirivati Kur'an bez abdesta
zastupaju Ibn Abbas, u'bi, Zahhak, Zejd ibn Ali, Mu'ejjid
Billah, Davud, Hammad b. Sulejman i mnogi drugi.
Grupa uenjaka koja smatra da se Kur'an ne smije
dodirivati bez abdesta svoje miljenje temelje na hadisu
kojeg biljei imam Malik u Muvetti. Meutim, ovaj hadis,
osim to je mursel, u sebi sadri rije tahirun, koja prema
Ibn Kesiru, Zamaheriju i drugima ne mora upuivati na
abdest, ve na duhovnu istou.
eni je u toku menstruacije dozvoljeno uiti Kur'an na
pamet ili itajui, ne dodirujui ga. Ibn Made biljei predanje kojim se eni u menstruaciji zabranjuje ak i uenje
Kur'ana. Meutim, ovo predanje je slabo, prema miljenju
Allame ibn Hajra i Allame ibn Mulekkina.
Imam Malik smatra da ovjek i ena ne moraju imati
abdest ukoliko itaju Kur'an obnavljajui hifz. A Allah naj
bolje zna.
427
Da lije imenica Allah mukog roda

Pitanje: Zato Allahu dodjeljujemo line zamjenice On,
Njemu, Njegov, itd?
Odgovor: Arapska rije Allah nema odrednicu roda. U
arapskoj gramatici, postoje samo dva roda: muki i en
ski. Muki rod se, zatim, dijeli na dva tipa: stvarni i fiktiv
ni. Stvarni muki rod se upotrebljava za ljude i ivotinje.
Fiktivnog mukog roda su neke imenice za koje se to ne
moe rei. Tako su u arapskom jeziku mukoga roda imeni
ce: melek, lejl/no,bab/vrata, i slino. Rije Allah spada u
drugu kategoriju, tj. fiktivni muki rod.
Zato rije Allah ne moe biti enskoga roda? Zbog pra
vila arapske gramatike. U arapskom jeziku, enskog roda
su imenice koje oznaavaju pojave koje su po prirodi ta
kve, poput rijei umm/majka. Takoer, enskog roda su
imenice koje se zavravaju tzv. enskim harfom "ta", poput
rijei mirvahatun/ventilator. Imenice koje se zavravaju
dugim elifom i imenice koje oznaavaju dio para (poput
oka ili uha), takoer su enskoga roda. Poto se za rije
Allah ne moe vezati nijedno od spomenutih gramatikih
pravila, ta rije ne moe biti enskog roda. Uzvieni kae u
prvom ajetu sure El-lhlas:
Reci: On, Allah, Jedan je.
Poto u arapskom jeziku postoje samo muki i enski
rod, logino je da rije Allah bude mukoga roda.
428
Nikab - prekrivanje lica muslimanke

Pitanje: Da li muslimanke moraju pokrivati lice?
Odgovor: Islamski uenjaci imaju razliite stavove po
pitanju pokrivanja lica kod muslimanki. U islamu, propi
si se donose na osnovu asnog Kur'ana, tj. Allahovog go
vora, i autentinih hadisa, tj. govora Allahovog Poslanika,
s.a.v.s. Uzvieni Allah kae:
O vjernicipokoravajte seAUahu i pokoravajte se Posla
niku i predstavnicima vaim. A ako se u neemu ne slaete,
obratite se Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha i u
Onaj svijet; to vam je bolje i za vas rjeenje ljepe. (En-Nisa, 59)
Kad se lideri, imami i uenjaci meusobno razilaze, mo
raju se obratiti Allahovoj Knjizi i hadisima Boijeg Poslanika,
s.a.v.s. Tanost, relevantnost i preciznost njihovog odgovo
ra se moraju bazirati na autentinim izvorima islama. Na
ravno, moramo imati na umu da je samo Allah nepogrjeiv,
a da svi, pa i najvei uenjaci, mogu napraviti greku.
Ne postoji vjerodostojan hadis koji nedvosmisleno na
reuje pokrivanje lica. Uenjaci koji smatraju daje pokriva
nje lica obavezno, tumae 59. ajet sure El-Ahzab kao "po
krivanje lica" umjesto "sputanje vela niza se". Ovakva in
terpretacija je pogrena, jer ne odgovara njenom znaenju
u arapskom jeziku. Dilbab se ne prevodi kao prekriva lica.
Neki smatraju da se pod velom u 31. ajetu sure EnNur25 misli na pokrivanje glave i lica. Meutim, ova rije u
26 ...i neka vela svoja spuste na grudi svoje. (En-Nur, 31)
429
arapskom jeziku znai samo pokrivanje glave. Ebu Davud

biljei da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Allah ne pri
hvaa namaz ene koja je dostigla polnu zrelost sve dok ne
obue himar. Nijedan uenjak ne zahtijeva pokrivanje lica
tokom namaza, poto himar to ne znai.
Veliki uenjaci, poput Ibn Mufliha el-Hanbelija, Nevevija i drugih, tvrde da pokrivanje lica nije obavezno. Zname
niti muhaddis naeg vremena, ejh Nasiruddin Albani je u
knjigama Er-Redd el-Mufhim i Dilbabul-mer'el-muslimeh
detaljno razotkrio pogreke u shvatanju da je pokrivanje
lica obavezno.
Kao to sam rekao, ne postoji nijedan hadis koji ned
vosmisleno nareuje pokrivanje lica. Sa druge strane, po
stoji veliki broj hadisa koji dokazuju da pokrivanje lica nije
obavezno. Jednom prilikom, dok je Boiji Poslanik, s.a.v.s.,
neto objanjavao grupi ena na dan Bajrama, "jedna ena
sa tamnim biljegom na obrazu ustade..." - traei obja
njenje nekih propisa. Ovo predanje biljei Muslim. Iz njega
se razumije da ena koja se obratila Vjerovjesniku, s.a.v.s.,
nije bila pokrivenog lica, niti joj je on to naredio odgovara
jui joj na pitanje. Ako je obinim muslimanima obavezno
nareivanje dobra a odvraanje od zla, zar bi Vjerovjesnik,
s.a.v.s., propustio priliku da ovu enu upozori na obavezu
pokrivanja lica, da je takva obaveza postojala!?
Ata ibn Rebi'a pripovijeda: "Ibn Abbas, r.a., me upitao:
'Hoe li da ti pokaem enu od stanovnika Denneta?' Re
koh: 'Hou.' On ree: 'To je ona crnkinja to je dola kod
Boijeg Poslanika, s.a.v.s...'" (El-Buhari, hadis broj 555)
430
Citirani hadis dokazuje da ta ena dennetlijka nije po

krivala lice kad je otila Boijem Poslaniku, s.a.v.s., niti je
to inila u vrijeme kad je Ibn Abbas, r.a., priao o njoj. Neki
e rei da se boja koe moe uoiti na rukama ene i da to
ne mora biti lice. Meutim, ovaj argument je slab, jer ta
ena nije bila jedina crnkinja u vrijeme Boijeg Poslanika,
s.a.v.s. Osim toga, prepoznavanje lica je nezamenjivo kad
je u pitanju identifikacija osobe.
Boiji Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Neka muhrima (ena
u hramu) ne pokriva lice i neka ne nosi rukavice." (El-Buhari, hadis broj 1838)
Neki uenjaci smatraju da se ovaj hadis ne moe uze
ti kao argument za otkrivanje lica, poto je ihram poseb
no stanje, a propisi u ihramu ne moraju vaiti u obinom
ivotu. Meutim, moramo napomenuti da u toku ihrama
stvari koje su mustehab (poeljne) mogu postati haram,
poput skraivanja noktiju. Takoer, stvari koje su mubah
(dozvoljene) u normalnim okolnosima, u toku ihrama
mogu postati farz, kao to je noenje ihrama. Ali, nikada
neto to je haram ne moe postati farz! Ako je otkrivanje
lica haram, kako je moglo postati farzom u toku ihrama?
Tokom prvih dana zul-hideta, El-Fadl Ibn Abbas, r.a., je
jahao na kamili zajedno sa Allahovim Poslanikom, s.a.v.s. U
jednom mjestu, pred njih izae prelijepa ena iz plemena
Has'am, traei da Boiji Poslanik donese presudu u jed
nom sporu. El-Fadla je privukla njena ljepota, pa je poeo
zuriti u nju. Primjetivi to, Boiji Poslanik, s.a.v.s., ga uhvati
za bradu i okrenu mu glavu u drugu stranu, da ne bi gledao
u nju. (El-Buhari, hadis broj 6228)
431
Iz navedenog predanja razumijemo da je ena o kojoj

se govori bila izuzetno lijepa. Kako ete razlikovati lijepu
enu od manje lijepe, ukoliko joj je lice pokriveno? Uprkos
tome, Boiji Poslanik, s.a.v.s., joj nije naredio da pokrije
lice, ve je naredio El-Fadlu da obori pogled, u skladu sa
kur'anskim ajetom:
Reci vjernicima neka obore poglede svoje i neka vode
brigu o stidnim mjestima svojim; to im je bolje, je r Allah,
uistinu, zna ono to oni rade.
brigu o stidnim mjestima svojim... (En-Nur, 30-31)
Kada je Ibn Abbas, r.a., jedan od najboljih komentatora
Kur'ana, upitan o znaenju ovog ajeta, rekao je da se misli
na lice i ruke. (Ibn Ebu ejbe i El-Bejheki) Ovo predanje je
sahih, po miljenju ejha Albanija.
Neki uenjaci tvrde da su sva predanja u kojima se ne
nareuje pokrivanje lica nastala prije objavljivanja ajeta
koji nareuju pokrivanje lica:
O Vjerovjesnie, reci enama svojim, i kerima svojim, i
enama vjernika neka spuste haljine svoje niza se. Tako e
se najlake prepoznati pa nee napastovane biti. A Allah
prata i samilostan je. (El-Ahzab, 59)
brigu o stidnim mjestima svojim... (En-Nur, 30)
Kao prvo, ovi ajeti ne nareuju pokrivanje lica. Drugo,
da biste dokazali da ovi ajeti dokazuju pokrivanje lica, mo
rate navesti bar jedan vjerodostojan hadis koji to potkrije432
pljuje, a takav hadis ne postoji. Tree, veina hadisa koje

sam citirao su nastali iz perioda poslije objavljivanja ova
dva ajeta.
Moemo zakljuiti da muslimankama nije obavezno
pokrivanje lica. Meutim, bilo je obavezno suprugama
Boijeg Poslanika, s.a.v.s., kao to je i njemu bio nareen
poseban noni namaz, lako su ostali muslimani izuzeti od
ove prakse, preporuuje se da i to slijede, jer predstavlja
sunnet. Muslimanke koje ele nositi nikab, mogu ga nositi.
One koje ga ne nose - ne moraju. A Allah najbolje zna.
Citiranje Biblije radi dave
Pitanje: uo sam jednog ejha kako govori da je citi
ranje Biblije radi da've ehli-kitabijama (jevrejima i hrianima) novotarija. ta dr. Zakir Naik misli o tome, poto on
esto citira Bibliju?
Odgovor: lako veina uenjaka ne vidi nita sporno
u citiranju svetih knjiga ehli-kitabija za potrebe da've,
postoji odreeni broj muslimana koji gaje zabludu da je
to pogreno. Neki, ak, idu toliko daleko da to smatraju
bid'atom, novotarijom u vjeri. Bilo bi fer da prvo vidimo
koji su njihovi dokazi za ovaj stav.
Jedini hadis kojeg navode kao potporu svom stavu glasi:
"Prenosi se od Dabira ibn Abdullaha, r.a., da je rekao:
'Omer ibnul-Hattab, r.a., je jednom prilikom doao Boijem
Poslaniku, s.a.v.s., drei listove Tevrata, i ree: 'Allahov
Poslanice, ovo je Tevrat.' Poslanik, s.a.v.s., ne ree nita,
433
a Omer poe itati. Boja na licu Boijeg Poslanika se vid

no izmijenila, pa Ebu Bekr, r.a., povika: 'Omere, majka te
nemala, zar ne vidi lice Allahovog Poslanika!?' Omer mu
pogleda lice i ree: 'Utjeem se Allahu od Njegove srdbe
i srdbe Njegovog Poslanika! Zadovoljni smo Allahom kao
Gospodarem, islamom kao vjerom i Muhammedom kao
poslanikom!' Poslanik, s.a.v.s., mu ree: 'Tako mi Onoga u
ijoj je ruci moj ivot, kad bi se Musa sada pojavio, a ti ga
poeo slijediti, napustivi mene, zasigurno bi zalutao! Jer,
da je Musa danas iv, zaista bi morao mene slijediti!"' (EdDarimi, hadis broj 435)
Na osnovu navedenog hadisa, neki uenjaci tvrde da je
muslimanima zabranjeno citiranje Biblije u bilo kakve svr
he, poto je Boiji Poslanik, s.a.v.s., zabranio Omeru itanje
Tore. Meutim, Poslanikov prigovor se odnosio samo na
itanje radi upute, to se moe razumjeti iz Omerove po
tvrde da je zadovoljan Allahom kao Gospodarem, islamom
kao vjerom i Muhammedom kao poslanikom. Osim toga,
Poslanik, s.a.v.s., istie da bi Musa, a.s., da je iv, morao
slijediti njega, tj. asni Kur'an koji mu je objavljen. Daije
i islamski predavai koji citiraju Stari i Novi Zavjet ne rade
to da bi u njima pronali Uputu, jer se jedina Uputa nalazi
u "Posljednjem Zavjetu", Kur'ani-Kerimu. Uzvieni Allah u
Kur'an u kae:
Danas sam vam vjeru vau usavrio i blagodat Svoju

prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam
bude vjera. (El-Maide, 3)
to se tie najzastupljenijeg stava, da je dozvoljeno ci
434
tirati Bibliju radi da've, postoji veliki broj vjerodostojnih

dokaza koji potvruju da je to, bez sumnje, dozvoljeno.
Uzvieni Allah kae:

U ovom ajetu, Uzvieni Allah zapovijeda muslimanima
da se sa ehli-kitabijama (Jevrejima i hrianima) okupe
oko zajednikih stavova. Kako e muslimani znati koji su
to zajedniki stavovi? Prvi nain da to saznaju je da pro
itaju njihove svete knjige, Toru i Bibliju. Drugi nain je da
na osnovu ponaanja ehli-kitabija procijene koji su im za
jedniki stavovi. Poto se principi proklamovani u svetim
knjigama esto razlikuju od ponaanja njihovih sljedbeni
ka, drugi nain je potpuno nepouzdan. Obratite panju na
sljedea dva ajeta:
Svaka hrana je bila dozvoljena sinovima Israilovim,

osim one koju je Israil sam sebi zabranio prije nego to je
Tevrat objavljen bio. Reci: "Donesite Tevrat pa ga itajte,
ako istinu govorite!" (Ali Imran, 93)
Oni govore da e u Dennet ui samo jevreji, odnosno
samo hriarii. - To su puste elje njihove! - Ti reci: "Dokaz
svoj dajte ako je istina to to govorite!" (El-Bekare, 111)
Uzvieni Allah nam zapovijeda da od Jevreja i hriana
435
traimo dokaze za ono to govore. Oni su proizveli svoj do

kaz, Bibliju, koju su preveli na preko dvije hiljade stranih
jezika. Ako Allah nareuje da traimo dokaz, to znai da taj
dokaz trebamo analizirati kada ga pronaemo. U suprot
nom, kakva bi bila svrha traiti "dokaz"?
Abdullah ibn Amr prenosi da je Allahov Poslanik,
s.a.v.s., rekao: "Prenesite od mene (moje uenje), pa ma
kar jednu reenicu. Priajte ljudima prie iz vremena Benu
Israila, jer u tome nije grijeh. Ko na mene namjerno slae,
neka pripremi sebi mjesto u Vatri." (El-Buhari, hadis broj
3461)
Neki uenjaci ovaj hadis tumae da je dozvoljeno pria
ti samo prie o Benu Israilu koje su spomenute u Kur'anu,
a ne one koje se spominju u drugim knjigama. Meutim,
trebamo razumjeti hadis onako kako ga je razumio njegov
prenosilac. Preciznije je razumijevanje prenosioca hadisa
nego sve njegove kasnije interpretacije.
Ibn Kesir ovako tumai navedeni hadis: "Njegov pre
nosilac je Abdullah ibn Amr, a zabiljeio ga je El-Buhari.
Abdullah je na dan Bitke na Jermuku uzeo dvije knjige od
ehli-kitabija i priao prie koje su u njima zapisane, jer je
tako razumio znaenje Poslanikovih rijei." (Tefsir Ibn Kesira, 1. tom)
Spomenuti hadis bi trebao biti dovoljan dokaz ak i
najveim skepticima da je citiranje Biblije dozvoljeno radi
da've. ejhul-islam Ibn Tejmijje ovako tumai navedeni
hadis: "Israilijati (prie iz historije Benu Israila) se mogu
436
koristiti jedino ako podupiru neki dokaz, a ne kao dokaz po

sebi. Tri su vrste israilijata:
oni za koje smo sigurni da su vjerodostojni, jer u
naoj vjeri postoje predanja koja ih podupiru;
oni za koje smo sigurni da nisu istiniti, na osnovu
dokaza koje posjedujemo;
oni koji ne spadaju ni u prvu ni u drugu vrstu. Ne
negiramo ih, niti ih smatramo vjerodostojnima, ali dozvo
ljavamo njihovo prepriavanje, na osnovu hadisa kojeg
smo spomenuli.
Analizirajmo jo jedno predanje, koje prenosi Ibn
Omer, r.a. Jevrej i Jevrejka su dovedeni pred Allahovog
Poslanika, s.a.v.s., da im presudi zbog poinjenog bluda.
Upita ih: "Kakva je kazna za blud, prema vaoj knjizi (Tevratu)?" Odgovorie: "Nai svetenici su smislili kaznu kojom
se preljubnicima lica trebaju ocrniti ugljem." Abdullah ibn
Selam, r.a., ree: "Allahov Poslanice, naredi im da donesu
Tevrat." Ljudi donijee Tevrat, a jedan od Jevreja poe i
tati stihove o bludu, prekrivi rukom stih kojim se precizira
kazna kamenovanjem, itajui samo stihove prije i stihove
poslije spominjanja kazne. Ibn Selam naredi Jevreju da po
digne ruku i ree: "Pogledajte! Prekrio je rukom stihove o
kamenovanju!" Tada Allahov Poslanik, s.a.v.s., naredi da se
preljubnici kamenuju do smrti, na osnovu propisa iz Tevrata. (El-Buhari, hadis broj 6819)
Iz navedenog predanja razumijemo da je Allahov Po
slanik, s.a.v.s., presudio ovim Jevrejima na osnovu zakona
437
iz Tevrata, poto je taj propis bio u skladu sa Kur'anom.

Nije mu bila namjera da slijedi Tevrat, ve da sprovede ono
to je u skladu sa asnim Kur'anom.
Na isti nain, najbolja metoda da se neto dokae osobi
koja vjeruje u Bibliju je da joj citirate Bibliju. Naprimjer,
u Bibliji stoji: "uj, o Izraele! Va Gospod Bog Jedan je!"
(Marko, 12:29) Time to ovim stihom inimo da hrianin
povjeruje u Jednou Stvoritelja, takoer inimo da povje
ruje u prvi ajet sure El-lhlas: "Reci: 'On, Allah, Jedan je."
Tako emo ga najlake odvratiti od ideje trojstva. Na taj
nain, slijedimo Boije uputstvo iz sure Ali Imran:

jedne rijei i nama i vama zajednike..." (Ali Imran, 64)
Dakle, muslimanima je dozvoljeno citirati Bibliju radi
da've. Oni koji imaju drugaiji stav, moraju najprije opovr
gnuti dokaze koje smo ovdje spomenuli. A Allah najbolje zna.
Odnos prema roditeljima
Pitanje: Jedna djevojka je nedavno prihvatila islam.
Njeni roditelji su hriani. Oni trae od nje da sa njima ide
u crkvu. Ako odbije, imat e porodinih problema. Moe li
ii sa njima u crkvu, samo da ne bi naruila dobre odnose
sa roditeljima?
Odgovor: Islam nareuje muslimanima da budu ve
oma posluni i paljivi prema roditeljima, ma koje vjere
bili. Dobroinstvo prema roditeljima je jedna od temeljnih
islamskih naredbi. asni Kur'an kae:
438
Gospodar tvoj zapovijeda da se samo Njemu klanjate i

da roditeljima dobroinstvo inite. Kad jedno od njih dvoje,
ili oboje, kod tebe starost dozive, ne reci im ni: "Uh!" - i ne
podvikni na njih, i obraaj im se rijeima potovanja punim.
Budi prema njima paljiv i ponizan i reci: "Gospodaru
moj, smiluj im se, oni su mene, kad sam bio dijete, njego
vali!" (El-lsra, 23-24)
Meni e se svi vratiti. (Lukman, 14)
Meutim:
A ako te budu nagovarali da drugog Meni ravnim sma

tra, onoga o kome nita ne zna, ti ih ne sluaj i prema
njima se, na ovome svijetu, velikoduno ponaaj, a slijedi
put onoga koji se iskreno Meni obraa; Meni ete se po
slije vratiti i Ja u vas o onome to ste radili obavijestiti.
(Lukman, 15)
Allahovo pravo je iznad svaijeg drugog. Zato je za
branjeno posjeivati mjesta gdje se oboava neto mimo
Allaha, pa makar rizikovali da naruimo dobre odnose sa
roditeljima. Uzvieni Allah kae:
Mi smo svakog ovjeka zaduili da bude dobar prema

roditeljima svojim. Ali, ako te oni budu nagovarali da Meni
nekoga ravnim smatra, o kome ti nita ne zna, onda ih
ne sluaj. Meni ete se vratiti, pa u vas Ja o onome to ste
radili obavijestiti. (El-Ankebut, 8)
439
D r . Z ak ir N aik
U citiranim ajetima, Allah nareuje pokornost i dobro

instvo prema roditeljima, bez obzira da li su muslimani ili
ne. Takoer, zabranjuje se pokornost njima ukoliko se time
ini nasilje prema Allahovim naredbama i naredbama Nje
govog Poslanika, s.a.v.s. Naprimjer, ukoliko vam roditelji
nareuju da oboavate bilo ta osim Allaha, ne smijete ih
posluati. Jer, najvei grijeh koji postoji je pripisivanje Allahu druga. Ova zabrana obuhvaa i posjetu mjestima na ko
jima se oboava bilo ta osim Allaha. Meutim, treba imati
na umu da novi muslimani moraju uloiti dodatni napor
da svoje roditelje upoznaju sa islamom. Takoer, ne smiju
se razoarati ukoliko roditeljima teko ide prihvaanje te
"nove" religije. Moraju im biti pokorni i nikako ne kidati
rodbinske veze. Jedino to moraju izbjegavati je injenje
grijeha i pripisivanje Allahu druga.
Posebno novi muslimani trebaju obratiti panju na
kur'anske naredbe o dobroinstvu roditeljima. Ne smiju
biti arogantni prema njima, ve ponizni. Moraju im govo
riti samo lijepe rijei i biti im stalno na usluzi. Ponekad je
samo to dovoljno da oni shvate ljepotu islama i prihvate
ga, jer jedino je islam poklonio toliku panju roditeljima.
Zato islamski misionari nisu

aktivni poput hrianskih
Pitanje: Nedavno sam prihvatio islam, a odrastao sam
u ortodoksnoj hrianskoj porodici. Moja e za islamskim
znanjem je sve vea. Naalost, jo nisam naiao na oso
440
bu koja bi mi odgovorila makar na veinu pitanja koja me

mue. Evo, Vama postavljam nekoliko pitanja, pa Vas mo
lim da mi odgovorite:
1) Zato islamski misionari nisu aktivni kao to su ak
tivni hrianski misionari? Zar se islam ne bi bre irio, a
predrasude o njemu bre nestajale, ukoliko bi se poveao
broj uenih i strunih islamskih misionara? Zato su musli
mani tako nemarni?
2) Da li islam dozvoljava stipendiranje jetima? Ne mi
slim na usvajanje, ve na finansiranje njegove kolarine i
slino.
3) Da li su stavovi terorista poput Bin Ladena dobri ili
loi? Da li muslimani trebaju podrati njegove aktivnosti?
Smiju li se u ratu ubijati djeca i neduni ljudi, iako je Boiji
Poslanik to zabranio?
Odgovor:
1)
Istina je da su hrianski misionari mnogo aktivniji
od muslimanskih, iako se od muslimana oekuje da budu
najbolji misionari. Islam je vjera koja bi trebala imati naj
vei broj misionara/daija, jer Uzvieni kae u Kur'anu:

zivaj (sve ljude) / s njima ne najljepi nain raspravljaj! (EnNahl, 125)
Naalost, mi muslimani ne radimo svoj posao kako
treba. Osim toga, na zapadnim medijima se vodi estoka
kampanja protiv islama i muslimana. Zablude o islamu su
441
D r . Z ak ir N aik
dostigle epidemijski i endemijski nivo. Svaki musliman je

duan boriti se protiv ovih zabluda, argumentima iz asno
ga Kur'ana i vjerodostojnih hadisa.
Bez obzira na to radili muslimani svoj posao ili ne, Allah
je obeao da e Njegova vjera nadvladati sve ostale siste
me:
On je poslao Poslanika Svoga s uputom i vjerom istini

Svjedok! (El-Feth, 28)
Uzvienom Allahu nije potrebna niija pomo da bi se
to ostvarilo. On nam samo daje priliku da inimo dobro za
ovu vjeru i zaradimo veliku nagradu.
Muslimani su zapali u nemar zato to bez razumijeva
nja itaju Kur'an. Samo kroz razumijevanje Kur'anskih po
ruka moemo spoznati sve to nam je potrebno za dobro
na oba svijeta. Uzvieni Allah kae:

(Fussilet, 33)
2)
Islam podstie pomaganje jetima/siroadi. Uzvie
ni u Kur'anu kae:
...i kada smo od sinova Israilovih zavjet uzeli da ete se

jedino Allahu klanjati, i roditeljima, i blinjima, i siroadi,
i siromasima dobroinstvo initi, a ljudima lijepe rijei go
voriti i molitvu obavljati i zekat davati... (El-Bekare, 83)
Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao: "Ja i onaj koji se bri
ne o siroadima, bit emo u Dennetu ovako..." pa je poka

zao kaiprst i srednji prst spojene. (El-Buhari, 224)
Dakle, stipendiranje jetima i njihovo pomaganje je do
bro djelo, za koje je Allah obeao veliku nagradu.
3)
Ne moemo znati da li je Osama bin Laden dobar
ili lo. Ne moemo slijepo vjerovati propagandi na CNN-u i
BBC-u. Veina internacionalnih medija ima za cilj projekti
rati negativnu sliku o muslimanima. asni Kur'an kae:
O
vjernici oko vom nekakav nepoten ovjek donese
(El-Hudurat, 6)
Islam zabranjuje ubijanje nedunih ljudi, kao to stoji u
asnome Kur'anu:
Ako neko ubije nekoga koji nije ubio nikoga, ili onoga
koji na Zemlji nered ne ini - kao da je sve ljude poubijao;
a ako neko bude uzrok da se neiji ivot sauva - kao da je
svim ljudima ivot sauvao. (El-Maide, 32)
Strogo je zabranjeno oduzeti ivot nedunom ovjeku,
bio on musliman ili ne, u uslovima rata i mira. Prenosi se
da je halifa Ebu Bekr es-Siddik, r.a., poslao naredbu Usami
ibn Zejdu, r.a:
"Nareujem ti deset stvari: ne smijete ubijati ene,
djecu i stare ljude, ne sjecite drvee, ne ruite kue, ne povreujte ovce i kamile, osim ukoliko se morate prehraniti,
ne unitavajte i ne palite palme, ne budite izdajnici, ne bu
dite kukavice. Naii ete na ljude koji ive u manastirima i
443
svoj ivot posvetili slubi. Ostavite ih na miru." (Et-Taberi)27

Vjerovanje u Isusa
Pitanje: Da li muslimani vjeruju u Isusa? Ako vjeruju u
njega, da li vjeruju i da e se on ponovo vratiti na Zemlju?
Postoji li, osim njega, jo neki poslanik koji je iv?
Odgovor: Islam je jedina nehrianska religija koja od
svojih sljedbenika zahtijeva vjerovanje u Isusa/lsaa, a.s.
Niko ne moe biti musliman ukoliko ne vjeruje u njega.
Muslimani vjeruju da je on bio jedan od najveih Boijih
poslanika. Vjeruju da je bio mesih, tj. hrist. Vjeruju u nje
govo udesno zaee, bez intervencije mukarca, u ta
mnogi savremeni hriani ne vjeruju. Muslimani vjeruju da
je Isus/lsa, a.s., oivio mrtvaca, Boijom dozvolom, te da
je lijeio slijepe od roenja i gubavce, Boijom dozvolom.
Uzvieni Allah kae o njemu:
A kada lsa, sin Merjemin, ree: "O sinovi Israilovi, ja

sam vam Allahov poslanik... (Es-Saff, 6)
Muslimanima nije nareeno da vjeruju u lsaa, a.s.,
nego i u sve Boije poslanike prije i poslije njega. asni
Kur'an spominje imena 25 vjerovjesnika, mada ih je bilo
mnogo vie.
vjernici, vjerujte u Allaha, i Poslanika Njegova, i u

Knjigu koju On Svome Poslaniku objavljuje, i u Knjigu koju
je objavio prije. A onaj ko ne bude vjerovao u Allaha, i u
meleke Njegove, i u knjige Njegove, i u poslanike Njegove,
O
27 Opirniji odgovor na ovo pitanje je dat u poglavlju "Terorizam i

dihad". (Primj. urednika)
444
i u Onaj svijet - daleko je zalutao. (En-Nisa, 136)

asni Kur'an je lsau, a.s., dodijelio posebna imena,
dajui mu poast i posebno ga istiui: Ibn Merjem (Sin
Merjemin), Mesih (Hrist, Pomazanik), Resulullah (Allahov
poslanik), Abdullah (Allahov rob), Kelimetullah (Allahova
Rije), Ruhun minellah (Duh od Allaha) i jo mnogo drugih
nadimaka i svojstava koji se spominju u petnaest razliitih
kur'anskih sura.
2)
Istina je da muslimani, na osnovu dokaza iz Kur'ana
i hadisa, vjeruju u povratak lsaa, a.s. On je jedini vjerovjesnik koji je iv uzdignut na nebo. Uzvieni Allah kae:
.../ zbog rijei njihovih: "Mi smo ubili Mesiha, lsaa, sina
Merjemina, Allahova poslanika!" A nisu ga ni ubili ni ras

pelive im se priinilo. Oni koji su se o njemu u miljenju
razilazili', oni su sami o tome u sumnji bili; o tome nisu nita
pouzdano znali, samo su nagaali; a sigurno je da ga nisu
ubili, ve ga je Allah uzdigao Sebi. A Allah je silan i mudar.
(En-Nisa, 157-158)
Kur'an spominje i njegov povratak na Zemlju:
On (lsa) je predznak Smaka svijeta, zato nikako ne sum

njajte u nj i slijedite uputstvo Moje, to je Pravi put. (EzZuhruf, 61)
Poto je on jedini vjerovjesnik koji je iv uzdignut na
nebo, postao je i jedini vjerovjesnik koga su "sljedbenici"
proglasili boanstvom, optuujui ga da ih je on pozivao u
to vjerovanje. On e se vratiti na Zemlju, kako bi otklonio
tu zabludu. Uzvieni u Kur'anu kae:
445
D r . Z ak ir N aik
A kada Allah rekne: "O lsa, sine Merjemin, jesi li ti govo

rio ljudima: 'Prihvatite mene i majku moju kao dva boga uz
Allaha'?" - on e rei: "Hvaljen neka si Ti! Meni nije priliilo
da govorim ono to nemam pravo. Ako sam ja to govorio,
Ti to ve zna; Ti zna ta ja znam, a ja ne znam ta Ti zna;
Samo Ti jedini sve to je skriveno zna. (El-Maide, 116)
ak sedamnaest vjerodostojnih hadisa govori o ponov
nom dolasku lsaa, a.s. Prenosi se da je Muhammed, a.s.,
rekao: "Tako mi Onoga u ijoj ruci je moj ivot, uskoro e
meu vas sii Sin Merjemin. Vladat e pravedno, slomit e
krst, ubiti svinju i ukinuti dizju. Ljudi e ivjeti u izobilju,
tako da nee imati kome udijeliti sadaku." (El-Buhari)
Treba imati na umu da lsa, a.s., nee doi sa novom
porukom, niti sa Objavom. Prenosi se da je Muhammed,
a.s., rekao: "Zaista, lsa e sii meu vas i sudit e ljudima
prema Kur'anu, a ne prema Evanelju." (El-Buhari)
Analizirajmo sljedee biblijske stihove, koji se pripisuju
Isusu:
"Mnogi e me u onaj dan pitati: 'Gospodine, Gospo

dine! Nismo li mi u tvoje ime prorokovali, u tvoje ime a
vle izgonili, u tvoje ime mnoga udesa inili?' Tada u im
kazati: 'Nikad vas nisam poznavao! Nosite se od mene, vi
bezakonici!'" (Matej, 7:22-24)
U ovim stihovima, Isus nagovjetava da e se odrei
nekih ljudi. Ko su ti ljudi? Muslimani? Hindusi? Ne! To su
oni koji tvrde da u ime njegovo udesa ine i avole izgo
ne, tj. hriani.
446
Dakle, muslimani vjeruju da je Isus/lsa, a.s., bio Allahov poslanik i da e se vratiti na Zemlju.
Pantalone iznad lanaka
Pitanje: Mnogo je konfuzije oko tako prostog pitanja
kao to je duina pantalona. Razliiti alimi ovo objanja
vaju stavovima svoje pravne kole. Mene zanima kakav je,
zaista, propis o duini pantalona, na osnovu vjerodostoj
nih hadisa?
Odgovor: Nema razilaenja meu uenjacima po pita
nju prekrivanja lanaka. Svi uenjaci, bez obzira na pravnu
kolu kojoj pripadaju i na razliite stavove po drugim pi
tanjima, imaju isti stav po pitanju duine pantalona kod
mukaraca. Svi se, bez izuzetka, slau da duina odjee
kod mukarca ne smije prelaziti lanke, tj. da je zabranjeno
sputati odjeu ispod lanaka. Postoji veliki broj vjerodo
stojnih hadisa koji dokazuju navedeno.
rekao: "Allah na Sudnjem danu nee pogledati ovjeka koji
je svoju odjeu, iz oholosti, putao da se vue po zemlji."
(El-Buhari)
Na osnovu ovog hadisa, neki su zakljuili da se zabrana
sputanja odjee ispod lanaka odnosi samo na ohole, dok
taj in bez oholosti nije zabranjen. Meutim, u drugim hadisima je Boiji Poslanik zabranio sputanje odjee ispod
lanaka, ne spominjui oholost.
447
D r . Z ak ir N aik
rekao: "Sve to je ispod lanaka bit e u Vatri." (El-Buhari)

U ovom hadisu se ne spominje uslov oholosti. Uosta
lom, zar moe neko od nas tvrditi da je bio skromniji od
Boijeg Poslanika, s.a.v.s!? On u svome srcu nije imao ni
trun oholosti. Bio je blag i milostiv. Kur'an kae da je po
slat kao milost svim svjetovima. Ipak, nije svoju odjeu
sputao ispod lanaka. Da bismo postigli uspjeh na ovom i
Buduem svijetu, moramo slijediti praksu Boijeg Poslani
ka, s.a.v.s. U jednom predanju stoji da je Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: "Svi moji sljedbenici e ui u Dennet, osim onih
koji to odbiju." Ljudi upitae: "Allahov Poslanice, ko e od
biti da ue u Dennet!?" On odgovori: "Svi koji me slijede
ui e u Dennet. Oni koji me ne slijede - odbijaju ui u
Dennet." (El-Buhari)
A Allah najbolje zna.
Sporazumni razvod braka
Pitanja: Ukoliko se desi sporazumni razvod braka:
1) Da li ena mora saekati da joj istekne iddet?
2) Da li bivi suprug mora plaati alimentaciju?
3) Mogu li u tom periodu imati intimne odnose?
4) Smiju li bivi suprunici razgovarati preko telefona?
Odgovor:
1)
ena mora ekati da joj istekne iddet, tj. tri mjese
na pranja, ukoliko su redovna, ili tri mjeseca ukoliko su ne
448
redovna ili je ula u menopauzu. Uzvieni kae u Kur'anu:
Rasputenice neka ekaju tri mjesena pranja; i nije im

doputeno kriti ono to je Allah stvorio u maternicama nji
hovim, ako u Allaha i u Onaj svijet vjeruju. (El-Bekare, 228)
Citirani ajet se osvre i na moguu trudnou. ena, u
sluaju razvoda, ne smije skrivati svoju trudnou, ve je
mora obznaniti, a iddet u tom sluaju ne traje tri mjeseca,
ve se produava do poslije poroaja.
Trudne ene ekaju sve dok ne rode. A onome ko se

Allaha boji, On e sve to mu treba uiniti dostupnim. (EtTalak, 4)
U sluaju da se ne radi o konanom razvodu braka, iddet je prilika da suprunici ponovo razmotre mogunost
zajednikog ivota.
2)
Ukoliko se radi o razvodu sa moguim opozivom,
mu je duan da tokom trajanja iddeta ispunjava finansijske obaveze prema eni. Ukoliko je ena trudna, mu je
obavezan izdravati je sve dok traje trudnoa. Obaveza se
produava i nakon poroaja, sve dok dijete doji. Uzvieni
Allah kae:
Njih ostavite da stanuju tamo gdje i vi stanujete, prema

svojim mogunostima, i ne inite im tekoe zato da biste
ih stijesnili. Ako su trudne, dajte im izdravanje sve dok se
ne porode, a ako vam djecu doje, onda im dajte zaslue
nu nagradu sporazumjevi se meusobno na lijep nain.
A ako nastanu razmirice, neka mu onda druga doji dijete.
(Et-Talak, 6)
449
D r . Z akir N a ik
U sluaju neopozivog razvoda braka, postoji razilaenje

meu uenjacima oko finansijskih obaveza prema bivoj
supruzi. Veina smatra da ta obaveza postoji samo ukoliko
je ena trudna ili ukoliko doji dijete. Fatima bint Kajs, r.a.,
prenosi da je Allahov Poslanik rekao da prema eni sa ne
opozivim razvodom nema finansijskih obaveza. (Muslim,
hadis broj 3522)
3) Ukoliko se radi o opozivom razvodu, intimni odnos
je dozvoljen u toku iddeta. U tom sluaju, intimni odnos
se smatra pomirenjem i anuliranjem razvoda braka. Uko
liko nakon prvog ili drugog razvoda istekne iddet, intimni
odnos je zabranjen sve dok se ponovo ne vjenaju, uz novi
mehr. U suprotnom, njihov odnos e se smatrati bludom.
4) Islam ne podstie telefonske razgovore izmeu
mukarca i ene koji nisu mahrem. To moe biti dozvoljeno
samo kada oboje tee ednosti i uvaju ast jedno drugog.
Kada istekne iddet i u sluaju neopozivog razvoda braka,
mukarac i ena postaju stranci i moraju se uzdravati od
telefonskih razgovora. A Allah najbolje zna.
Bogata supruga
Pitanja:
1) Moe li bogata supruga dati zekat siromanom
muu?
2) Smije li suprug prisiliti enu da cijelu svoju platu
(ukoliko je zaposlena) troi za potrebe porodice, ili da nje
nu uteevinu uva na svom bankovnom raunu?
450
3)
Koji procenat plate ena mora izdvajati za potrebe
porodice?
Odgovor:
1) Da, muslimanka moe dati zekat siromanom su
prugu, ukoliko spada u kategoriju kojoj se moe udijeliti
zekat. Prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., dozvolio
jednoj eni da svome muu udijeli zekat. Zejneba, r.a., je
zamolila Bilala, r.a., da upita Boijeg Poslanika, s.a.v.s.,
smije li dati zekat siromanom muu i jetimima koji su pod
njenom zatitom. Boiji Poslanik joj je poruio preko Bila
la: "Da. Imat e dvostruku nagradu za to, jer pomae rod
binu i jetime i izdvaja zekat iz imetka." (El-Buhari, 545)
2) Sve to ena utroi za porodicu, to je njena slobod
na volja. Mu nema nikakvog prava u njenom imetku, a
njen kapital moe troiti i ulagati u poslove samo sa nje
nom dozvolom. Ako ona odbije, on nema pravo buniti se.
Nekoliko puta sam spomenuo da su finansijske obaveze u
vezi porodice odgovornost mua. On moe od nje traiti da
mu pomogne u tome, ukoliko ona eli.
3) U skladu sa prethodno reenim, mu nema pravo
traiti od ene nijedan procenat njene plate. Sva njena iz
dvajanja za porodicu su njena slobodna volja. Ako hoe,
moe sve potroiti za porodicu. Ako nee, ne mora nita. A
Allah najbolje zna.
D r. Z ak ir N a ik
Sredstva kontracepcije
Pitanje: Da li je kontracepcija (sprjeavanje zaea) za
branjena u islamu?
Odgovor: Naelno, postoje dvije metode kontracepci
je: trajna i privremena.

1) Trajna konracepcija podrazumijeva vazektomiju
kod mukaraca i tube kotom iju 28 kod ena. Svi islamski ue
njaci se slau da su obije metode zabranjene, jer se njima
mijenja fizionomija ovjekovog tijela. Uzvieni Allah kae:
Ti upravi lice svoje vjeri, kao pravi vjernik, djelu Allahovu, prema kojoj je On ljude nainio - ne treba se mijenjati
Allahova vjera, ali veina ljudi to ne zna. (Er-Rum, 30)
Prenosi se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "e
nite se ljupkim i plodnim enama, jer u se ja na Sudnjem
danu ponositi vaom brojnou." (Ebu Davud, hadis broj
2050)
2) Privrem enih m etoda ima nekoliko.
M.T.P. ili abortus, tj. medicinski prekid trudnoe.
Svi uenjaci se slau da je ova metoda zabranjena. Uzvie
ni Allah kae:
Reci: "Doite da vam kaem ta vam Gospodar va

propisuje; da Mu nita ne pridruujete, da roditeljima do
bro inite, da djecu svoju, zbog neimatine, ne ubijate - Mi
28 Metode sterilizacije, nakon kojih mukarac i ena i dalje mogu biti
seksualno aktivni, ali ne i plodni. (Primj. urednika)
452
i vas i njih hranimo... (El-En'am, 151)

Ne ubijajte djecu svoju od straha od neimatine, i njih
i vas Mi hranimo, jer je ubijati njih doista veliki grijeh.
(El-lsra, 31)
Ukoliko je ivot majke ugroen, ova metoda prekida
trudnoe je dozvoljena. Ako, naprimjer, ena pati od sra
nih bolesti, a trudnoa moe dovesti do ozbiljnih kompli
kacija, moe se izvriti abortus da bi se spasio ivot majke,
ili se pribjei metodi trajne sterilizacije, da bi se sprijeila
svako budue zaee.
Pilule za kontracepciju. Skoro svi savremeni ue
njaci, ukljuujui ejha Bin Baza i Stalni savjet za da'vu u
Saudijskoj Arabiji, zabranjuju pilule za kontracepciju, zbog
njihovih tetnih i trajnih posljedica po zdravlje ene.
Pilula "za dan poslije". Ovo je iroko prihvaena
metoda privremene kontracepcije, iako njeno dejstvo nije
kontracepcija, ve kontra-implantacija. Njen zadatak je da
ubije tek oploenu jajnu eliju i sprijei je da se nastani u
materici. Ova metoda nije nita drugo do rani abortus, te
je zato zabranjena u islamu. Neki "uenjaci" su je dozvolili,
ne znajui njeno stvarno dejstvo.
Metoda "prekinutog snoaja" (azl). Dozvoljena je
samo ukoliko se oko nje sloe i mu i ena, poto oboje
imaju jednaka prava na potomstvo. Ovaj stav se temelji na
predanju u kome Dabir ibn Abdullah, r.a., kae: "Praktici
rali smo azl dok je Poslanik bio iv i dok je Kur'an objavlji
van." (El-Buhari) Ibn Tejmijje, r.a., je rekao: "Neki uenjaci
453
smatraju da azl nije dozvoljen. Meutim, etvorica imama

ga dozvoljavaju, ukoliko se supruga slae sa time. A Allah
najbolje zna." (Medmu'atul-fetava, 32/110)
Postoje dva osnovna razloga za "planiranje porodice":
siromatvo i posveivanje vie panje manjem broju djece.
to se tie problema siromanih, Uzvieni Allah je imuni
ma propisao obavezu izdvajanja zekata. Iz tih sredstava,
siromani imaju pravo uzeti neophodan iznos. Sa druge
strane, Uzvieni u Kur'anu kae:
...da djecu svoju, zbog neimatine, ne ubijate - Mi i vas

i njih hranimo... (El-En'am, 151)
Ne ubijajte djecu svoju od straha od neimatine, i njih
i vas Mi hranimo, jer je ubijati njih doista veliki grijeh. (ElIsra, 31)
Na prvi pogled, ini se da oba navedena ajeta imaju
isto znaenje. Meutim, prvi ajet se odnosi na siromane
roditelje, koji nemaju sredstava prehraniti ni sebe, a ka
moli djecu. Njima Allah garantira opskrbu. Drugi ajet se
odnosi na roditelje koji strahuju da e zbog veeg broja
djece zapasti u neimatinu i da se nee moi posvetiti nji
hovom kolovanju i obezbjeivanju kvalitetnijeg ivota.
Uzvieni Allah garantira opskrbu i njihovoj djeci i njima.
Ja sam peto dijete u mojoj porodici. Da su moji rodite
lji planirali porodicu, ne bih bio roen. Hvala Allahu, evo
me danas, zavrio sam medicinu i bavim se da'vom. Da li
sam ja optereenje drutvu oko mene? Zabluda je misliti
da ete manjem broju djece obezbijediti bolje kolovanje i
454
kvalitet ivota. Niko ne zna koje e mu dijete imati najvie

bereketa. Vrlo je mogue da dijete koje "nije planirano"
bude najkorisnije roditeljima i drutvu. Historija je puna
primjera izuzetnih ljudi, koji nisu bili ni prvo ni drugo dijete
svojih roditelja.
Postoji Maltuzjanova teorija, koja kae da se porastom
populacije poveava siromatvo, te da se brojnost ljudske
populacije mora kontrolisati u skladu sa stopom proizvod
nje hrane. Danas je dokazano da je ova teorija pogrena,
jer se veom populacijom poveava broj radne snage,
koja se pravilnom organizacijom moe uposliti za dobrobit
drutva. Neke evropske zemlje imaju veliku gustinu nase
ljenosti, ali su uslovi ivota mnogo bolji nego u istonim
zemljama, zbog dobre organizacije proizvodnje.
ak i ako naiemo na finansijske potekoe prilikom
podizanja djece, moramo imati na umu da je ovaj ivot
samo test, ije rezultate emo vidjeti na Sudnjem danu.
Uzvieni Allah kae:
Onaj Koji je dao smrt i ivot do bi iskuao koji od vas e
bolje postupati... (El-Mulk, 2)
Allah najbolje zna ta je dobro za nas i nae porodice.
Dozvola prve ene
Pitanje: Mora li ovjek dobiti odobrenje od prve ene
da bi se oenio drugi put?
Odgovor: Islamski brak je sveti ugovor koji je regulisan
455
erijatskim pravilima koji osiguravaju njegovu stabilnost,

lako je islam dozvolio ovjeku da ima vie od jedne ene,
propisao je odreene uslove koji se moraju ispuniti, jer je
stabilan brak prioritet.
Ukoliko se ovjek eli oeniti sa jo jednom enom i
siguran je da ih obije moe tretirati jednako i pravedno,
dozvoljeno mu je, u skladu sa ajetima iz asnoga Kur'ana:
enite se onim enama koje su vam doputene, sa po

dvije, sa po tri i sa po etiri. A ako strahujete da neete
pravedni biti, onda samo sa jednom... (En-Nisa, 3)
Ne postoji ajet niti vjerodostojan hadis koji kao uslov
enidbe drugom enom navode nedvosmisleni pristanak
prve. Ipak, preporuljivo je da prvu enu obavijesti o svo
joj namjeri i da je pokua ubijediti u ispravnost te odluke,
mada ni to nije obavezno.
Meutim, ukoliko u branom ugovoru postoji uslov da
se mu ne smije eniti drugom enom sve dok je oenjen
prvom, taj se uslov mora potovati. Tek tada, za drugu
enu mora traiti dozvolu prve.
Uslovi branog ugovora su najvaniji od svih, jer oni
osiguravaju prisnu povezanost branih drugova. Prenosi
se da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Uslovi koji su naj
prei da se potuju su oni iz branog ugovora..." (El-Buhari)
Dakle, mukarcu nije potrebna dozvola prve ene da
se oeni sa jo jednom, osim ukoliko mu je to ogranieno
branim ugovorom.
Kada je zabranjeno klanjati

Pitanje: uo sam od mnogih ljudi da nije dozvoljeno
uiti Kur'an niti obavljati namaz nakon ikindija-namaza
i prije podne-namaza, dok je Sunce u zenitu. Molim Vas
objasnite.
Odgovor: to se tie uenja Kur'ana, ne postoji vrijeme
u toku dana i noi kada je ono zabranjeno. Uenje Kur'ana
je jedan od najboljih zikrova, a najbolje je prakticirati ga
nakon sabah-namaza. Allahov Poslanik, s.a.v.s., je rekao:
"Ko klanja sabah u dematu, a zatim ostane u sjedeem

poloaju i ini zikr do izlaska Sunca, a nakon toga klanja
dva rekata duha-namaza, ima nagradu kao da je obavio
had i umru." (Et-Tirmizi)
Postoje vremena kada je zabranjeno obavljati namaz.
To su: izlazak Sunca, zalazak Sunca i kad je Sunce u zenitu.
Prenosi se da je Utbe ibn Amir rekao: "U ovim vremenima
nam je Allahov Poslanik, s.a.v.s., zabranio obavljanje na
maza i sahranjivanje mrtvih: kad Sunce pone izlaziti, pa
sve dok potpuno ne izae; kad je Sunce na sredini neba,
sve dok ne pree zenit i kada Sunce pone zalaziti, sve dok
potpuno ne zae." (Muslim)
Ebu Seid el-Hudri prenosi da je uo Allahovog Poslani
ka, s.a.v.s., kako kae: "Nema namaza nakon sabaha, sve
dok Sunce potpuno ne izae, i nema namaza nakon ikindije, sve dok Sunce potpuno ne zae." (El-Buhari)
Meutim, u nekim vjerodostojnim predajama se navodi
da je Poslanik, s.a.v.s., ipak klanjao dva rekata nafile nakon
457
ikindija-namaza. Ovdje je bitno znati za erijatsko pravilo

koje glasi: kada se pojavi, na prvi pogled, suprotnost
izmeu naredbi (kaul) i prakse (amel) Allahovog Poslanika,
s.a.v.s., prednost se daje praksi.
U normalnim uslovima, muslimani ne trebaju obavlja
ti nikakve namaze u toku ovih zabranjenih vremena, osim
ukoliko postoji jasan razlog za to. Naprimjer, dozvoljeno
je obaviti dva rekata tehijjetul-mesdida kad uemo u
damiju, ak i ako se nalazimo u vremenu poslije ikindije,
jer je tehijjetul-mesdid pritvreni sunnet/praksa Boijeg
Poslanika. Takoer, dozvoljeno nam je klanjati dva rekata
nafile nakon obavljenog tavafa, makar se nalazili u nekom
od vremena pokuenih za obavljanje namaza.
enidba ehli-kitabijkom
Pitanje: Moe li se musliman oeniti jevrejkom ili hriankom?
Odgovor: Muslimanu je dozvoljeno oeniti se ehli-kitabijkom, tj. jevrejkom ili hriankom, ukoliko se ispune
odreeni uslovi. Uzvieni Allah kae:
.../' estite vjernice su vam dozvoljene, i estite keri
onih kojima je data Knjiga prije vas. (El-Maide, 5)

Na osnovu navedenog ajeta, veina uenjaka smatra
da je dozvoljeno oeniti se ehli-kitabijkom. Meutim, na
drugim mjestima Kur'an istie da je muslimanima zabra
458
njen brak sa murikinjama, onima koji pripisuju Allahu

druga:
Ne enite se mnogoboskinjama dok ne postanu vjer

makar vam se i sviala. (El-Bekare, 221)
Kada analiziramo vjerovanja jevreja i hriana, vidjet
emo da oni pripisuju Allahu druga. O tome govori i asni
Kur'an:
Oni, pored Allaha, bogovima smatraju sveenike svoje

i monahe svoje i Mesiha, sina Merjemina, a nareeno im
je da se samo jednom Bogu klanjaju - nema boga osim
Njega. (Et-Tevbe, 31)
Hriani tvrde da je Isus bog i sin Boiji, kao takvog ga
oboavaju i ine irk/mnogobotvo.
Nevjernici su oni koji govore: "Bog je - Mesih, sin Merjem inl" A Mesih je govorio: "O sinovi Israilovi, klanjajte
se Allahu, i mome i vaem Gospodaru! Ko drugog Allahu
smatra ravnim, Allah e mu ulazak u Dennet zabraniti i
boravite njegovo e Dehennem biti; a nevjernicima nee
niko pomoi." (El-Maide, 72)
Iz ovog i mnogih drugih ajeta, razumijemo da su veina
jevreja i hriana ustvari murici, jer pripisuju Allahu dru
ga, smatrajui boanstvom nekog drugog pored Jednog
Boga. Neko e pomisliti da postoji kontradikcija izmeu
ajeta koji dozvoljava enidbu ehli-kitabijkama i ajeta koji
govore o njihovom irku i zabrani enidbe sa murikinjama. Objanjenje je dato u sljedeem ajetu:
459
D r . Z ak ir N aik
A kad bi sljedbenici Knjige ispravno vjerovali, bilo bi bo

lje za njih; ima ih i pravih vjernika, ali, veinom su nevjer
nici. (Ali Im ran, 110)
Prema tome, moj stav je da se muslimani smiju eni
ti Jevrejkama i hriankama koje su estite i ne vjeruju
u trojstvo i ne pripisuju Isusu boanske osobine. A Allah
najbolje zna.
Farbanje kose
Pitanje: uo sam da je po islamu dozvoljeno farbanje
kose. Da li je to tano? Molim Vas navedite ajete i hadise
koji govore o tome.
Odgovor: Dozvoljeno je farbati sijedu kosu bilo kojom
bojom osim crne, pod uslovom da je materijal za farbu ist
i da je napravljen od dozvoljenih supstanci. Ebu Zerr, r.a.,
prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "Najbolje
ime se sijeda kosa moe farbati su henna i katam (vrste
biljaka iz Jemena)." (Ebu Davud)
U vrijeme Boijeg Poslanika, s.a.v.s., jevreji i hriani
nisu farbali sijedu kosu, prikazujui se na taj nain ueni
ma, pobonima i skromnima. Da bi se muslimani razliko
vali od njih, Poslanik im je naredio da postupaju suprotno.
Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao:
"Jevreji i hriani ne farbaju sijede kose i brade, a vi radite
suprotno od njih." (Muttefekun alejhi)
Meutim, nije dozvoljeno farbati se crnom bojom, po
to postoje predaje da je Vjerovjesnik, a.s., to zabranio.
460
Dabir ibn Abdullah, r.a., prenosi da je Ebu Kuhafe, r.a.,

doveden pred Allahovog Poslanika, s.a.v.s., na Dan oslobo
enja Mekke, a kosa i brada su mu bile potpuno bijele. Po
slanik ree: "Ofarbaj ih, ali izbjegavaj crnu boju." (Muslim)
Ibn Abbas, r.a., prenosi da je Allahov Poslanik, s.a.v.s.,
rekao: "Pred kraj vremena, ivjet e ljudi koji e se farbati
u crno. Takvi nee osjetiti mirisa Denneta." (Ebu Davud)
Ipak, za vrijeme ratova je dozvoljeno koristiti crnu boju,
da bi se mlaim izgledom zaplaio neprijatelj.
Farbanje kose ukoliko nije sijeda se ne preporuuje, jer
odudara od Poslanikovih, s.a.v.s., uputstava i svrhe koja se
farbanjem eli postii.
Uz sve navedeno, moramo imati na umu da svaki po
stupak kojim se ele oponaati nevjernici, pa ak i ako je
u pitanju farbanje kose, je strogo zabranjen u islamu, rije
ima Boijeg Poslanika, s.a.v.s.: "Ko oponaa jedan narod,
njemu i pripada." (Ebu Davud)
ene u damijama
Pitanje: Zato enama nije dozvoljen boravak u damiji?
Odgovor: Ne postoji nijedan kur'anski ajet, niti vjero
dostojan hadis koji enama zabranjuju odlazak u damiju.

Postoji samo jedan hadis kojeg pojedinci pogreno inter
pretiraju. Prenosi se od Abdullaha ibn Mes'uda, r.a., da je
Allahov Poslanik, s.a.v.s., rekao: "eni je bolje da klanja u
kui, nego u predsoblju i bolje joj je da klanja u posebnoj
461
prostoriji nego u ostatku kue." (Ebu Davud)

Ako svoj stav temeljite na ovom hadisu, ignorirajui sve
ostale, pogreno ete zakljuiti da je enama zabranjen
odlazak u damiju. Pored toga, kontekst hadisa je veoma
bitan za njegovo tumaenje. Boiji Poslanik je rekao da je
namaz u dematu (u damiji) 27 puta vrijedniji od samo
stalnog namaza. Neke ene su se poalile da u kui imaju
mnogo posla i da vode brigu o porodici, te da je ovim data
prednost mukarcima. Tada je Poslanik, a.s., izrekao spo
menuti hadis. Zbog toga, ene se ne trebaju alostiti ukoli
ko proputaju sevabe zajednikog namaza u damiji, poto
im je ista nagrada obeana za namaz u kui.
Postoji veliki broj hadisa koji dokazuju da su u vrijeme
Boijeg Poslanika, s.a.v.s., i mukarci i ene odlazili u da
miju. Navest emo neke predaje.
Vjerovjesnik, s.a.v.s., je rekao: "Ne zabranjujte Allahovim robinjama da dolaze u Allahove kue!" (Muslim)
Muevima je jasno dato do znanja: "Ako vas supruge
pitaju da idu u damiju, nemojte im zabranjivati!" (El-Buhari)
Od kada je uinio Hidru iz Mekke u Medinu, pa sve do
svoje smrti, Poslanik, s.a.v.s., nikada nije zabranio enama
odlazak u damiju.
Za vrijeme Boijeg Poslanika, a.s., ene nisu dolazile u
damiju samo radi namaza, ve i radi prouavanja vjere.
Damija je bila centar nauke. Prisustvovale su predavanji
ma i esto postavljale pitanja Poslaniku, s.a.v.s.
462
Damije su, u vrijeme Poslanika, s.a.v.s., imale odvoje

ne ulaze za ene. One su popunjavale zadnje saffove, dok
su mukarci bili ispred. Izmeu njih su bili saffovi sastavlje
ni od djece.
rekao: "Najbolji saffovi za mukarce su prvi, a najgori za
dnji. Najbolji saffovi za ene su zadnji, a najgori prvi." (Muslim)
Islam dozvoljava enama odlazak u damiju, ali one
moraju imati odvojen prostor za klanjanje, jer je zabranje
no mijeanje mukaraca i ena. U suprotnom, deavalo bi
se isto to i u bogomoljama drugih religija, gdje su ljudi
manje posveeni mislima o Bogu koliko su posveeni po
gledima jednih u druge.
Danas, enama nije dozvoljeno dolaziti u damije samo
u nekim zemljama, ali u veini jeste. U Dva sveta harema,
u Mekki i Medini, ene imaju svoj prostor u oba mesdida.
Hvala Allahu, taj pozitivan trend se iri i u konzervativnim
drutvima, kao to je Indija.
Lunarni kalendar
Pitanje: Zato muslimani slijede lunarni (mjeseev) ka
lendar, umjesto Sunev?
Odgovor: Po sunevom kalendaru, svaki mjesec je fik
siran i nalazi se u istim godinjim dobima. U januaru je uvi

jek zima, u maju proljee, u julu ljeto, a u oktobru jesen.
463
Po lunarnom kalendaru, svi mjeseci padaju u razliitim

godinjim dobima. Lunarni kalendar je oko 11 dana krai
od sunevog. To znai da e u toku 33 godine svi mjeseci
zasebno proi kroz sva godinja doba. Ovo je veoma va
no zbog injenice da se mnoge islamske aktivnosti veu za
lunarni kalendar. Naprimjer, muslimani su u mjesecu rama
zanu duni postiti od zore do zalaska Sunca. Kad bi se rama
zan odreivao po sunevom kalendaru, u nekim dijelovima
svijeta bi se postilo samo ljeti, kad su dani dugi i vreli, dok
bi se na suprotnoj hemisferi postilo samo zimi, kad su dani
kratki i svjei. Neki muslimani bi doli u neravnopravan po
loaj u odnosu na druge. Zahvaljujui prirodi lunarnog ka
lendara, svi muslimani na cijelom svijetu e doekati rama
zan i ljeti i zimi, ime je pravda za sve potpuno zadovoljena.
Logika u islamu
Pitanje: Ako se neki vjerski princip kosi sa logikom, tre
ba li ga odbaciti?
Odgovor: Prvo, morate precizirati o kojoj vjeri je rije i
o kojim njenim principima? Ako je u pitanju islamski vjer
ski princip koji se spominje u Kur'anu, sukob sa zdravom
logikom je nemogu. Vjerujemo u sve ta Kur'an kae. Me
utim, prijevod znaenja moe biti pogrean. Ako ne znate
arapski jezik, ne moete znati odgovor na pitanje. Drugo,
ako je vama neto nelogino i ne moete nai objanjenje,
nekome drugom je to isto sasvim logino i ima objanje
nje. U islamu, Kur'an je na prvom mjestu. Nakon Kur'ana
je hadis. Logika je poslije njih.
464
Ako mu nestane
Pitanje: Koliko dugo ena mora ekati mua koji je ne
stao i ne javlja se?
Odgovor: U normalnim situacijama, moemo ekati
koliko god elimo. Meutim, deava se da nismo sigurni
da li je nestala osoba mrtva ili se samo izgubila. Islamska
ulema se razlilazi po pitanju duine ekanja mua koji je
nestao. Duina ekanja moe zavisiti i od okolnosti u koji
ma se nestanak dogodio. Naprimjer, ako je osoba nestala
u ratu, velike su anse da je ubijena. Dakle, zavisi od situ
acije. Generalno, islamska ulema je dala okvir od nekoliko
godina ekanja, nakon ega se ena moe ponovo udati,
ukoliko ne dobije nikakve vijesti o nestalom.
Zato unuci ne nasljeuju

Pitanje: Ukoliko im otac umre prije nego to im umre
djed, unuci nemaju pravo naslijediti bilo ta od djedove
imovine. Zato?
Odgovor: Unuci ne spadaju u kategorije koje nasljeu
ju imetak, spomenute u Kur'anu i hadisima. Meutim, po
znato je da se testamentom moe dodijeliti jedna treina
imetka bilo kome ko ne spada u nasljednike. Ne smiju na
osnovu testamenta jedni nasljednici dobiti vie imetka od
drugih. Oporuka, vasijet, se moe ostaviti samo nekome
ko nije nasljednik: prijatelj, roak i slino. Poto unuci ne
spadaju u nasljednike, moe im se oporukom ostaviti ak
jedna treina imovine. Dakle, u erijatu postoji nain da i
unuci dobiju dio imovine umrlog.
465
Posao za enu
Pitanje: Smije li ena raditi u nekom preduzeu ili usta
novi?
Odgovor: Islam nalae da mukarac vodi brigu o eni.
Prije njene udaje, brigu o njoj vode otac ili brat. Nakon
udaje, ta dunost pripada muu. Meutim, ukoliko ena
eli raditi, nema nikakve zapreke, sve dok je njen posao u
okvirima erijata. Muslimanskoj populaciji su neophodne
uiteljice i vaspitaice, bolesnim enama su potrebne Ijekarke itd. Neki poslovi koji nisu dozvoljeni enama, nisu
dozvoljeni ni mukarcima, kao to su: pokazivanje tijela
strancima, rad u prodavnicama alkohola, kazinima i slino.
ak i kad se ena zaposli, mu je duan finansijski se
starati o njoj, jer ona ne mora ni dinar svoje plate uloiti
u kuu. Sve to zaradi, njeno je. To je njeno islamom zagarantovano pravo. Meutim, primarna uloga ene je da
bude dobra majka, a mukarca da bude skrbnik porodice.
ena, zato, ne bi trebala raditi, ukoliko nema posebne po
trebe za tim.
Islam e zavladati svijetom
Pitanje: Kako objanavate filozofiju koju Kur'an promo
vira, rekavi da je Allah poslao Muhammeda da bi islam

zavladao svijetom?
O dgovor: Da, to se spominje na dva mjesta u Kur'anu.
Allah je Svoga Poslanika poslao sa Uputom i jasnom isti

466
nom, da bi islam nadvladao nad svim ostalim sistemima

ivota, bez obzira da li se radilo o judaizmu, hrianstvu,
hinduizmu, marksizmu, socijalizmu, materijalizmu... U suri
Ali Imran Uzvieni kae:
Allohu je prava vjera jedino - islam. (Ali Imran, 19)
Na drugom mjestu kae:
A onaj koji eli neku drugu vjeru osim islama, nee mu
biti primljena, i on e na Onome svijetu nastradati. (Ali
Imran, 85)
Kur'an je jedina knjiga koja nedvosmisleno potvruje
da su sve ostale religije neispravne.
Meuvjerski sukobi
Pitanje: Ako svaka religija zagovara mir i sigurnost, zar
nee doi do nereda ako jednu religiju poniavate a drugu
uzdiete?
Odgovor: Slaem se. Doi e do nereda ako se ne ita
ju izvori tih religija, njihove svete knjige. Ljudi kau da je
islam netolerantan. Da, netolerantan je prema krai, ko
rupciji i nepravdi. Ljudi kau da su muslimani ekstremisti.
Da, ekstremno su samilosni, ekstremno pravedni i ekstre
mno gostoljubivi. Okrenite tablu naopake, pa e oni koji
vas napadaju biti primorani da se brane.
467
Islam u svijetu
Pitanje: ta mislite o islamu i muslimanima danas?
Odgovor: Hvala Allahu, islam je vjera koja se iri bre
od svih. Prema preciznim podacima koje posjedujemo,

muslimani su druga populacija po broju, odmah nakon
hriana. U Americi i Evropi, islam je najatraktivnija religija
i ima najvie novih sljedbenika.
Ah med Deedat
Pitanje: Ko Vam je najvea inspiracija danas?
Odgovor: Izvor moje inspiracije je Ahmed Deedat.
Upoznao sam ga 1987. godine. Nakon prvog susreta, osta

vio je snaan utisak na mene, kao i na hiljade drugih ljudi
irom svijeta.
Tajna dobrog pamenja
Pitanje: Imate nevjerovatnu memoriju! Da li se trudi
te da neto zapamtite, ili momentalno zapamtite sve to

proitate?
Odgovor: To je Allahov dar. Bez Allahove milosti, bio
bih nita. Uzvieni u Kur'anu kae:

One koji se budu zbog Nas borili Mi emo, sigurno, putevima koji Nama vode uputiti. (El-Ankebut, 69)
Dakle, ko god je u dihadu (borbi i trudu) na Allahovom
putu, Allah e ga voditi. Dok sam bio djeak, mucao sam.
468
Kad bi me neko pitao kako se zovem, odgovarao bih: "Z..

Za... Zaa.. Zakir." Mogao sam sanjati da postanem jedan od
najboljih hirurga na svijetu, ali nisam mogao ni sanjati o
tome da u nekada drati govor velikom broju ljudi. Hvala
Allahu, Koji mi je olakao. Od kad sam poeo razgovarati
sa nemuslimanima o islamu, vie ne mucam. Danas, kad
god se popnem na binu i ponem drati predavanja, ne
zastajkujem u govoru.
Ljekar ili islamski uenjak
Pitanje: Kako odravate balans izmeu dr. Naika kao
hirurga i dr. Naika kao islamskog uenjaka?

Odgovor: Kao prvo, nisam uenjak. Ja samo prouavam
komparativne religije. Drugo, medicinom sam se poeo

baviti jer sam smatrao da je to najbolja profesija. Moja
majka je imala veliku elju da postanem hirurg poput Christa
Burnarda, koji je prvi izvrio transplantaciju srca. Kada sam je
pitao: "ta bi vie eljela da budem: poput Christa Burnarda
ili poput Ahmeda Deedata?", odgovorila je: "Oboje." Danas
kad joj postavim isto pitanje, odgovara: "Bolji je jedan
Ahmed Deedat nego hiljadu Christa Burnarda!" Napustio
sam medicinu i potpuno se posvetio da'vi.
Zato vi (muslimani) ograniavate Boiju mo?
Pitanje: Neki govore:"Bog je svemoan. Moe uiniti
ta god hoe! Ako moe sve to hoe, zato se ne bi mo

gao pretvoriti u ovjeka!?" ta kaete na to?
469
Odgovor: To je uobiajeni argument: "Zato vi (musli

mani) ograniavate Boiju mo? Zar Bog ne moe uiniti ta
god hoe!? Zato Ga ograniavate?" Sloit u se sa njima,
radi argumenta, da Bog moe ta hoe - pa i da postane
ljudsko bie. Meutim, ako bi jednom postao ljudsko bie
-v i e se ne bi mogao nazvati Bogom. Ne postoji neto to
se zove 'Bog-ovjek'. Kada kaete: 'Bog je postao ovjek,
pa je taj ovjek imao Boiju mo.' - to nema nikakvog smi
sla. Zato? Zato to je, po definiciji, Bog besmrtan. Ljudsko
bie je smrtno. Ne postoji ljudsko bie koje je istovremeno
i smrtno i besmrtno. To nema smisla. Svevinji Bog nema
poetak. Ljudsko bie ima poetak. Ne postoji ljudsko bie
koje istovremeno ima poetak i nema poetak. To je be
smisleno. Bog nema kraj. Ljudsko bie ima kraj. Ne posto
ji ljudsko bie koje istovremeno ima kraj i nema kraj. To
nema smisla. To je isto kao kad bih rekao: 'Vidio sam vi
soko niskog ovjeka/ ovjek moe biti visok, ili moe biti
nizak. Izraz "visoko nizak ovjek" ak i ne postoji. Postoji
neko ko je visok, neko ko je nizak i neko ko je srednjeg
rasta. Ne postoji visoko nizak ovjek. Isto tako, ne postoji
'Bog-ovjek'.
Koje stvorio Boga
Pitanje: Rekli ste da je Kur'an Boija rije. elim Vas pi
tati: Koje stvorio Boga? ta je Njegovo porijeklo?
Odgovor: -Tvoje pitanje je kao kad bih ja tebe pitao:
Tvoj prijatelj Don je rodio bebu. Moe li pogoditi da li je
beba muko ili ensko?
470
-Ne mogu do nagaam.

-Pokuaj! Ima bar 50% anse da pogodi.
-Da, pola-pola.
-Pa, reci onda?
-Muko.
-Muko... Brate, moe li mukarac roditi bebu?
-Ne.
-Pa, da li je onda Don rodio djevojicu ili djeaka?
-Ime Don" moe imati i ena.
-Pitam te: tvoj prijatelj Don... Ne znam da neka ena
ima ime Don. Tvoj prijatelj, mukarac, odlazi u bolnicu i
rodi bebu. Da li je rodio djevojicu ili djeaka?
-Djevojicu.
-Brate, opet te pitam: Moe li mukarac roditi bebu?
-Ne!
-Sad si razumio! Mukarac ne moe roditi bebu! Pitanje
bebinog pola je suvino. Bog je sve stvorio, a nije stvoren!
Pitanje je nelogino, kao to je nelogino pitanje o mu
karcu koji je rodio bebu! Otkud, onda, pitanje o bebinom
spolu!? Dakle, po definiciji, Bog nije stvoren, jer samo su
stvorenja stvorena - a Stvoritelj ne moe biti stvoren.
Obiljeavanje roendana i godinjica
Pitanje: Kako da objasnimo naim prijeteljima nemuslimanima da mi muslimani ne slavimo roendane i godi
njice?
Odgovor: Svjestan sam da jedan dio muslimana tvrdi
471
da je obiljeavanje roendana zabranjeno. to se mene

tie, jo nisam proitao nijedan kur'anski ajeti, niti vjero
dostojan hadis, koji zabranjuju obiljeavanje roendana.
Zbog toga, ne smatram da je obiljeavanje roendana za
branjeno, ali veina dananjih proslava roendana postaju
zabranjeni zbog drugih razloga. Naprimjer, posjedovanje
TV-aparata nije zabranjeno. Posjedovanje kablovske te
levizije nije zabranjeno. Meutim, ukoliko ih koristite za
gledanje zabranjenog sadraja, oni vam postaju haram i
morate se kloniti televizije.
Veina proslava koje se danas organiziraju su haram.
Naprimjer, obiljeavanje roendana Bude, ri Krine i dru
gih, su zabranjeni jer vode u idolopoklonstvo. Ako pro
slavljate roendan s namjerom velianja odreene osobe,
to vas moe odvesti u irk. To je sluaj sa proslavljanjem
roendana lsaa, a.s. Mi ga volimo i potujemo, ali im su
ljudi poeli obiljeavati njegov roendan, proglasili su ga
bogom. Zbog toga, obiljeavanje roendana nekih osoba,
naroito Boijih poslanika, sa ciljem njihovog velianja je
zabranjeno, i to je sasvim jasno.
Imajte na umu da u islamu postoje dvije vrste propi
sa: ibadet i muamelat. Ibn Tejmijje, rahimehullah, je na
osnovu vjerodostojnih hadisa izveo generalno pravilo, koje
glasi:
Kada su u pitanju djela iz oblasti ibadeta/obredoslovIja, dozvoljeno je sam o ono to je spom enuto u Kur'anu i
hadisu. Ono to nije spom enuto, zabranjeno je.
Naprimjer, ne moete u namazu uiti neto drugo osim

472
Fatihe, zato to je njeno uenje potvreno hadisima. Da

kle, u oblasti ibadeta moete initi samo ono za ta postoji
dokaz da je dozvoljeno. Ono to nije spomenuto u vjero
dostojnim izvorima je zabranjeno.
Meutim, u svim ostalim aspektima ivota mimo iba
deta, u oblastima poslovanja i svakodnevnih aktivnosti
koje nisu direktno vezane za ibadet, zabranjeno je samo
ono za ta postoji dokaz da je zabranjeno - a sve ostalo je
dozvoljeno. Naprimjer, u Kur'anu asnom i vjerodostojnim
hadisima je zabranjeno konzumiranje svinjetine, alkohola,
strvine i slino. To znai da su spomenute stvari zabranje
ne. Sve ostale namirnice su dozvoljene, dokle god ne na
emo dokaz da su zabranjene. Veoma jednostavno. Mango nije spomenut u Kur'anu. Da li to znai da ne smijemo
jesti mango, zato to nema dokaza da je dozvoljen? Na
protiv, dozvoljen je zato to nema dokaza da je zabranjen.
Isto vai i za proslavljanje roendana. Ako se obiljea
vaju roendani poznatih historijskih linosti, ime se ide ka
irku, to je zabranjeno. Meutim, obiljeavanje roendana
na individualnom nivou, bez primjesa zabranjenih stvari,
nije zabranjeno. Ima muslimana koji to zabranjuju, ali ja se
ne slaem sa njima. Obiljeavanje roendana obinih lju
di, unutar porodice, spada pod obiaje, uobiajene stvari,
tj. ne pripadaju ibadetu. Ako na proslavama ima muzike,
alkohola i drugih harama, to je drugo pitanje. Time prosla
ve postaju zabranjene. Ali, ne moete generalno donijeti
fetvu da je haram obiljeavanje roendana vaeg djeteta.
Moete samo preporuiti da se to izbjegava, zbog moguih
47;t
primjesa harama. Ne postoji ni ajet ni hadis koji zabranjuju

obiljeavanje roendana i godinjica, jer njihovo obiljea
vanje ne spada u kategoriju ibadeta.
Nemojte od tako sitne stvari praviti veliki problem. Ko
ne eli obiljeavati roendane, neka ne obiljeava. Ali, ne
smijete rei da je neto haram, ukoliko nemate vrst dokaz
da je haram. Moete rei da je mekruh/pokueno i da je
bolje to izbjegavati, ali ne smijete zabraniti neto iz oblasti
muamelata za ta ne postoji dokaz o zabrani.
VJERA ZA SVA VREMENA
0 AUTORU
oktor Zakir AbdulKerim Naik je ro

en 18. oktobra,
1965. godine u Mumbaju, u
Indiji, gdje je zavrio osnov
no i srednje obrazovanje, te
opu medicinu i hirurgiju na
Univerzitetu u Mumbaju.
lako je zavrio medicinu, po
stao je jedan od najpoznatijih
internacionalnih predavaa
na temu islama i kompara
tivnih religija. Svaka osoba koja prisustvuje dijelu njego
vih predavanja kada mu prisutni postavljaju pitanja, bit
e iznenaena i zadivljena njegovom vjetinom iznoenja
stavova i otklanjanja zabluda i nesuglasica u vezi islama,
citirajui napamet Kur'an i vjerodostojne hadise. Za svaki
citirani ajet ili hadis citira i redni broj.
Ne samo da poznaje Kur'an i mnoge hadise napamet,
ve i sve verzije Biblije, Talmud i Toru (svete jevrejske knji
ge), Mahabharatu, Bagvad Gitu i Vede (svete hindu knjige),
i jo mnogo ostalih knjiga, dajui jako zadivljujue odgo
vore na pitanja, u skladu sa razumom, logikom i naunim
dokazima. Nauio je napamet na stotine i hiljade stranica iz
475
knjiga razliitih oblasti, i veoma je upuen u mnoge naune

discipline, poput fizike, hernije, matematike i biologije.
Doktor Zakir Naik je postao posebno poznat po ubjedIjivim odgovorima na izazivajua, a ponekad i provokativna
pitanja od strane prisutnih slualaca na njegovim predava
njima, naroito od strane nemuslimana. Uzgred, imajte na
umu da on nema 78, ve 48 godina!
Proteklih godina, Zakir Naik je odrao preko 1.500 pre
davanja, tribina i javnih debata na temu islama i kompara
tivnih religija u Sjedinjenim Amerikim Dravama, Kanadi,
Velikoj Britaniji, Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim
Emiratima, Kuvajtu, Kataru, Bahrejnu, Junoj Africi, Mauritiusu, Australiji, Maleziji, Singapuru, Hong Kongu, Tajlandu,
i jo veliki broj predavanja u Indiji.
Zabiljeio je velike uspjehe u javnim debatama sa po
znatim predstavnicima drugih religija. Posebno se pamti
njegova uspjena rasprava sa dr. Vilijamom Kembelom na
temu Kur'an i Biblija u svjetlu nauke, koja je odrana 1. apri
la, 2000. godine u ikagu.
Zakir Naik je osniva i predsjednik neprofitne Islamske
istraivake organizacije, koja je osnovana 1991. godine.
ejh Ahmed Deedat, rahmetullahi alejhi, irom svijeta po
znati govornik o islamu i komparativnim religijama, nazvao
je Zakira Naika Deedat Plus, 1994. godine. Maja mjese
ca, 2000. godine, dodijelio mu je priznanje za postignute
uspjehe u da'vi, sa porukom: Sine, ono to si ti postigao za
etiri godine, ja nisam uspio postii ni za etrdeset. Elhamdu lilla h!
SADRAJ
PREDGOVOR............................................................................. 5
SMISAO IVOTA....................................................................11
Izgubljeni putnik...................................................................13
Glumci i biznismeni bez cilja............................................... 14
Osnovno pitanje...................................................................16
Treba li Allahu velianje.......................................................17
Zahvalnost - sr potovanja................................................ 18
Svrha ivota na ovome svijetu............................................21
Kako se polae isp it............................................................. 22
Pouzdanje u Allaha...............................................................23
I.S.L.A.M................................................................................. 24
Ahmed Deedat - ovjek koji mi je promijenio ivot........27
Kako razmilja veina.............................................................30
Centar ivota.......................................................................... 31
Najvei ovjek svih vrem ena................................................37
Radosne vije sti.......................................................................38
Moj poetak misije, rezultati i planovi................................40
Zakljuak................................................................................. 43
PITANJA I ODGOVORI............................................................ 46
Prihvaanje islama.................................................................46
Udaja muslimanke za nemuslimana................................... 47
Kako izgleda pravi m uslim an............................................... 48
Vjerujem u sve religije.......................................................... 50
"Dokaz" da je Kur'an falsifikat............................................. 52
Kritike na raun Zakira N aika................................................ 54

elim prihvatiti islam pred Zakirom Naikom.......................56
JEDINSTVO ISLAMSKOG UMMETA...................................... 59
Vana, specifina i osjetljiva tem a....................................... 61
Temelji jedinstva..................................................................... 62
Poetak razilaenja.................................................................64
Ne mogu svi biti uvijek u pravu............................................65
Primjer doticanja ene........................................................... 66
Izgovaranje rijei Amin u namazu........................................ 69
Razilaenja velikih imama......................................................70
Niko od nas se ne moe porediti sa njim a.......................... 71
ta je rjeenje......................................................................... 72
Kom pravcu pripadamo......................................................... 73
Ja sam 100% hanefijskog m ezheba.................................. 75
Ja sam 100% malikijskog mezheba................................... 76
Ja sam 100% afijskog m ezheba........................................77
Ja sam 100% hanbelijskog mezheba................................. 78
Imami nisu izmiljali mezhebe..............................................79
Slijepo slijeenje....................................................................80
Samo jedna ispravna skupina...............................................82
Ne postoje "selefije".............................................................. 83
Nesuglasice sa ejhom Albanijem ....................................... 85
Svako novo ime donosi nove podjele................................. 88
"U kojoj si organizaciji?"....................................................... 91
Pitanje tekfira......................................................................... 91
Mi smo samo m uslim ani...................................................... 93
KO JE AUTOR KUR'ANA........................................................ 97
Muhammed, s.a.v.s., nije osniva islama............................99
udo za sva vremena...........................................................100
478
Tri mogunosti......................................................................101
Muhammed, a.s., nikada nije proglasio svoje autorstvolO l
Imetak kao motiv................................................................. 102
udnja za poloajem, moi, slavom i vodstvom ............. 104
Oslobaanje i ujedinjenje A rap a.......................................107
Moralna reforma................................................................. 109
Teorija o epileptinosti....................................................... 114
Teorija umiljenosti............................................................. 115
Teorija o prepisivanju iz Biblije.......................................... 117
"Muhammed je uio Kur'an od rimskog kovaa"............117
"Muhammed je uio Kur'an kod Vereke, Hatidinog
roaka"..................................................................................118
"Muhammed je esto razgovarao sa jevrejima i
hrianim a".......................................................................... 119
"Muhammed je uio Kur'an od jevreja i hriana koje je
upoznao van granica Arabije"............................................ 119
Logiki dokazi da Poslanik, s.a.v.s., nije uio Kur'an od
Jevreja i hriana................................................................. 120
Poslanik, s.a.v.s., je bio nepismen......................................120
Tada nije postojala Biblija na arapskom............................121
Slinosti izmeu Kur'ana i Biblije.......................................122
Muslimani vjeruju u etiri Boije knjige.......................... 122
Nauna usporedba Kur'ana i Biblije.................................124
Stvaranje kosmosa za est d an a...................................... 124
Prvo je nastao dan a zatim Sunce.................................... 124
Stvaranje Zemlje, Sunca i M jeseca....................................125
Vegetacija stvorena treeg, a Sunce etvrtog dana........ 125
I Sunce i Mjesec su izvori svjelosti?...................................125
Adam/Adem, a.s., prvi ovjek na Zemlji, je ivio prije 5.800
godina?..................................................................................126
479
Nuh, a.s., i Potop................................................................127

Musa, a.s., i Faraon.............................................................128
Kur'an nije knjiga koja kazuje prie.................................. 129
Muhammed, a.s., ne moe biti istovremeno i laov i
lu a k ....................................................................................133
Muhammed, a.s., ne moe biti istovremeno i obmanjiva i
falsifikator............................................................................ 133
M itomanija..........................................................................134
Nove informacije u Kur'anu.................................................135
"Kur'an je obm ana".............................................................. 136
Svjesno brane svoju zabludu...............................................136
Objava ne protivrjei razum u............................................. 137
Kur'an podstie na diskusiju................................................137
Crpljenje svih alternativa..................................................... 137
Test neispravnosti................................................................. 138
KUR'AN MORA BITI UEN SA RAZUMIJEVANJEM........ 147
Najitanija knjiga koja se ita bez razumijevanja............. 149
"Ne razumijem arapski je z ik " ............................................. 150
"Mnogo sam zauzet"............................................................153
Pismo iz daleka..................................................................... 154
Kur'an je i za muslimane i za nemuslimane...................... 155
"Kur'an trebaju razumjeti samo uenjaci"........................ 158
Upustvo za upotrebu............................................................161
"to manje znam - manje sam odgovoran"..................... 163
Ekstremni sluajevi...............................................................164
Primjer magarca koji nosi knjige.........................................164
Uenje Kur'ana na sveanostima....................................... 166
Lani potivaoci Kur'ana......................................................166
Neopravdani izgovori........................................................... 169
480
Dvije vrste uenja Kur'ana................................................ 169

Najbolji poklon...................................................................170
Zakljuak..............................................................................171
PITANJA I ODGOVORI.........................................................173
Duhovno lijeenje...............................................................173
Zato postoji ovoliko religija.............................................176
Sve to itate - itajte sa razumijevanjem......................177
emu vjera, kad i bez nje moemo biti dobri ljudi!?.... 179
Kur'an trebaju itati i muslimani i nemuslimani............ 185
Zato je petak odabrani d an .............................................186
Zabrana braka izmeu muslimanke i nem uslim ana..... 187
Mnogobotvo u svetim knjigam a.................................... 188
rtvovanje ivotinja........................................................... 189
Nema posrednika u dovi................................................... 192
Zato se muslimani mole pet puta dnevno....................193
Bog ini ono to On hoe.................................................. 195
Kur'an se ne slae sa Darvinovom teorijom....................196
ene u Afganistanu............................................................ 197
Razlika izmeu Isusa, a.s., i Muhammeda, s.a.v.s.............198
EKONOMIJA BEZ KAMATE..................................................... 203
Definicija kamate................................................................206
Objava rata od Allaha.......................................................... 210
Ciljevi islamskog ekonomskog poretka..............................211
Ekonomska stabilnost u okviru islamskih principa........211
Univerzalno bratstvo i pravda............................................. 212
Jednaka raspodjela dobara................................................ 213
Individualna sloboda u kontekstu drutvenog
blagostanja...........................................................................214
Zaarani krug.........................................................................215
481
Posao bez m orala................................................................. 215

Koncentracija m oi...............................................................216
Islamsko bankarstvo.............................................................216
Socijalna pravda................................................................... 217
Moralan p osao..................................................................... 217
Cirkulacija novca................................................................... 218
Taka razilaenja................................................................... 218
Principi islamskog bankarstva............................................. 219
ta klijent dobija u islamskoj banci.................................... 220
Finansiranje projekata......................................................... 222
Banka nema pravo mijeati se u poslovne odluke.........222
Muarika - partnerstvo .....................................................223
Muraheba-sistem................................................................. 223
El-idara................................................................................. 224
Kardi-hasen............................................................................ 225
Najbolji biznis....................................................................... 226
PITANJA I ODGOVORI........................................................... 227
Pozitivna n u la....................................................................... 227
Stambeni krediti................................................................... 227
Haram u dobrotvorne svrhe............................................... 228
Uzimanje i davanje kamate su isto .................................... 230
Tekui rauni..........................................................................231
Da li su "provizija" i kamata isto?...................................... 232
Posao u neislamskoj banci.................................................. 233
Podmiivanje i kamata.........................................................234
ivotno osiguranje................................................................235
AKO TVO JA ETIKETA PO KAZU JE KO SI, NOSI J E ....... 237
Neobina tem a.....................................................................239
"Dobro jutro"........................................................................ 240
482
Svaka religija ima svoja obiljeja...................................... 246

Dovoljno je da vas vide......................................................247
Najgora psovka na svijetu................................................. 248
Obiljeje m uslim anke........................................................ 249
Ime kao obiljeje.................................................................251
Etiketa kao poslovna politika............................................252
Nove vrste obiljeja........................................................... 253
PITANJA I ODGOVORI......................................................... 255
ta ako su nam ivoti ugroeni.........................................255
Nazivanje selama nemuslimanima.................................. 256
Kad neto zabranjujete, naite dokaz da je zabranjeno 259
Pesimisti i optimisti............................................................ 260
Brijanje brade, radi boljeg dojm a.................................... 261
Svi smo Allahovi..................................................................262
Noenje gulabije.................................................................263
Kada pokvarene djevojke nose hidab..............................264
Zato pokrivene muslimanke ostaju neudate...................265
Duina brade...................................................................... 265
Prisila u vjeri....................................................................... 266
MEDIJI I M USLIM ANI........................................................269
Definicija medija................................................................... 271
Ujecaj medija.........................................................................272
Poast i odgovornost........................................................... 273
Podvale u levham a...............................................................275
La, doista, nestaje...............................................................276
Dnevno ispiranje m ozgova................................................. 277
Moemo, ali se ne trudimo................................................. 278
Ako vi neete - ima ko hoe............................................... 280
"Nepristrasno" protiv islam a.............................................. 282
483
Uspavani m uslim ani............................................................ 283

Informatika i m ediji............................................................. 284
Novi pristup: odgovori na zablude....................................285
Odgovor u tri faze.................................................................287
Profesionalci......................................................................... 288
Tehnike pozivanja u islam ................................................... 289
Najpametniji da se bave da'vom ....................................... 289
Perfekcija...............................................................................290
Koji prijevod odabrati.......................................................... 292
Klanje ivotinja..................................................................... 292
Novinarstvo i islam .............................................................. 294
0 mu'dizama nema rasprave........................................... 296
Islam je najbolji, ali muslimani nisu...................................296
Dobro obrazovanje je klju uspjeha..................................299
Zabranjene zone ................................................................. 301
Bolje je rei "Allah" nego "Bog"......................................... 302
Moe li muslimanka drati predavanja............................. 303
Da li je bilo Objave u Indiji.................................................. 304
TERORIZAM I DIHAD.........................................................309
Islamska perspektiva...........................................................311
Fundamentalizam................................................................ 311
Dobri fundamentalisti..........................................................312
Manipulacije u rjenicim a.................................................. 312
Svaki musliman treba biti terorista....................................313
Jedna osoba, jedno djelo - dva nadimka..........................314
Dihad - drugo veliko pitanje............................................ 315
Dobar i lo dihad................................................................ 316
"Sveti rat"..............................................................................317
484
Dihad u Kur'anu................................................................. 318

ejtanove stope................................................................... 320
60.000 knjiga protiv islama.................................................322
Muslimani na meti medija..................................................323
Izigravanje sa Kur'anom...................................................... 324
Rat u drugim knjigam a....................................................... 326
Mit o irenju islama sabljom ..............................................328
Sablja intelekta.....................................................................330
Procentualni porast svjetskih religija 1934-1984. godine 330
Poveano interesovanje nakon 11. septembra................ 331
"Sveti rat" i krstai............................................................... 333
Bin Laden i islam...................................................................334
Zato Allah stvara hendikepirane ljude............................. 338
Napadi u kojima stradaju neduni lju di............................ 340
Politiari su u svim problematinim kombinacijama.... 343
Dravni zakoni....................................................................... 345
Homeinijevi politiki trikovi................................................346
Tolerancija ili kukaviluk..................................................... 348
Ruenje budistikih spomenika......................................... 349
DA'VA ILI UNITENJE........................................................... 353
ta je "da'va"........................................................................ 355
Zajednica srednjeg puta .................................................... 357
70.000% profita....................................................................358
Bit ete zamijenjeni drugim narodom.............................. 359
Gdje vam je ljubomora!?.................................................... 360
Postali smo vrea za udaranje........................................... 362
Uzvratite udarac...................................................................364
"Opravdanja"........................................................................ 365
485
"Vama vaa vjera, a meni moja"........................................ 368

"U vjeru nema prisile"......................................................... 369
Uslovi ulaska u Dennet.......................................................371
Da'va kao jedan od uslova.................................................. 372
Obeana pobjeda.................................................................372
Program d a've...................................................................... 375
Kako odgovoriti hrianskim misionarima........................376
Zato nismo uporni kao hriani........................................ 379
Kako ih zaustaviti..................................................................380
Podstiite na dobro koje i sami inite............................... 380
Da li je da'va pojedinana obaveza....................................382
UPUTSTVA ZA DAME............................................................ 385
Definicije da've.....................................................................387
Definicija islaha.....................................................................387
Razlika izmeu da've i islaha..............................................387
Vrste da've.............................................................................387
Mediji u slubi da've............................................................388
Efikasnost razliitih tipova m edija.....................................389
Zahtjevi d a've.......................................................................390
iva rije ................................................................................390
Da'va na individualnom nivou........................................... 390
Iniciranje d a've.....................................................................391
Da'va na javnom nivou....................................................... 393
Struktura i sadraj islamskog predavanja........................ 394
Poetak..................................................................................394
Uvod u tem u.........................................................................395
Sadrina predavanja............................................................395
Zakljuak................................................................................396
486
Kako odrati impresivno i autentino predavanje.........397

Jo nekoliko vanih napomena.......................................... 398
ta morate izbjegavati........................................................ 399
Preleminarne pripreme...................................................... 400
Pripremanje sadrine predavanja......................................400
Istraivanje........................................................................... 401
Generalna proba.................................................................. 402
Tehnike odgovaranja na pitanja publike...........................403
Pravila sesije......................................................................... 403
Nain odgovaranja na pitanja............................................ 404
Uvod u odgovor................................................................... 404
Sadrina odgovora...............................................................406
Zakljuak............................................................................... 407
Vane napomene................................................................. 408
Pripreme za pitanja i odgovore.........................................409
Tehnike odgovaranja na pitanja.........................................410
Neuobiajene okolnosti...................................................... 411
IZBOR IZ PITANJA I ODGOVO RA.......................................415
Namaz za imamom bez brade........................................... 417
Teravih-namaz od osam rekata.......................................... 417
Prekidanje posta.................................................................. 419
Uenje Kur'ana za umrle.....................................................419
Odbijanje suprunika u postelji.........................................420
Posjeta groblju 15. a'b an a............................................... 421
Drutveno-korisni rad......................................................... 423
Nekoliko pitanja o dodirivanju mushafa.......................... 426
Da lije imenica "Allah" mukog roda................................ 428
Nikab - prekrivanje lica muslimanke................................ 429
Citiranje Biblije radi da've...................................................433
487
D r . Z a k ir N aik
Odnos prema roditeljim a....................................................438

Zato islamski misionari nisu aktivni poput hrianskih 440
Vjerovanje u Isu sa................................................................444
Pantalone iznad lanaka......................................................447
Sporazumni razvod braka....................................................448
Bogata supruga..................................................................... 450
Sredstva kontracepcije........................................................ 452
Dozvola prve ene ................................ .............................. 455
Kada je zabranjeno klanjati..................................... ......... 457
enidba ehli-kitabijkom.......................................................458
Farbanje kose....................................................................... 460
ene u dam ijam a................................................................461
Lunarni kalendar................................................................... 463
Logika u islam u........................................................ .......... 464
Ako mu nestane.................................................................. 465
Zato unuci ne nasljeuju.................................................. .465
Posao za enu....................................................................... 466
Islam e zavladati svijetom................................................. 466
Meuvjerski sukobi........... ..................................................467
Islam u svijetu.................................................................. . 468
Ahmed Deedat..................................................................... 468
Tajna dobrog pam enja.......................................................468
Ljekar ili islamski uenjak....................................................469
Zato vi (muslimani) ograniavate Boiju m o?".........469
Ko je stvorio Boga .............................................................470
Obiljeavanje roendana i godinjica................................471
O A U T O R U ....................................................... .................... 475

Vjera Za Sva Vremena Zakir Naik

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Vjera Za Sva Vremena Zakir Naik

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Zakir Naik

Vjera za sva vremena

Novi Pazar, 2014 .

Bio sam oduevljen beskompromisnim stavom o sva

Ovaj savremeni islamski uenjak i misionar govori ne

VJERA ZA SVA VREMENA / Smisao ivota

su preneseni cjeloviti prijevodi nekih njegovih odranih

da'ija, jer Uzvieni kae u Kur'anu: Na put Gospodara svo

VJERA ZA SVA VREMENA / Smisao ivota

Hvala Allahu. Neka su mir i spas na Allahovog Poslani

osnove?", on opet odgovara: "Ne znam. Nisam razmiljao

VJERA ZA SVA VREMENA / Smisao ivota

su ga pitali: "Zato si odabrao ba taj automobil?", rekao

VJERA ZA SVA VREMENA / Smisao ivota

ja maina na svijetu. Zar mislite da je tako komplikovana

sigurni u Njegovu mudrost i mo. Ako sebe uvjerimo u to,

VJERA ZA SVA VREMENA / Smisao ivota

koji udiemo? Uzvieni Allah kae:

To je toliko veliki grijeh, da ga Allah sigurno nee oprostiti

VJERA ZA SVA VREMENA / Smisao ivota

Svrha ivota na ovome svijetu

od sjeanja na Allaha. A oni koji to uine, bit e izgubljeni.

VJERA ZA SVA VREMENA / Smisao ivota

Bez ove etiri osobine kod sebe, nemojte raunati na

VJERA ZA SVA VREMENA / Smisao ivota

A - adekvatnost. Va cilj mora biti prikladan i svrsis

s.a.v.s: "Koje je djelo najbolje i Allahu najdrae?" Odgovo

VJERA ZA SVA VREMENA / Smisao ivota

ma je ispunila sve uslove uspjeha. Ipak, analizirajmo koliko

je islam beskorisna i nemilosrdna religija. To je u njemu

VJERA ZA SVA VREMENA / Smisao ivota

Ostvario je veliki uspjeh. Da vidimo da li su mu ciljevi

morali braniti. Sve to je inio, bilo je radi Allahovog zado

VJERA ZA SVA VREMENA / Smisao ivota

Diplomiramo i zavrimo specijalizaciju, a tek onda oprav

put onoga koji se iskreno Meni obraa; Meni ete se po

VJERA ZA SVA VREMENA / Smisao ivota

je komiji dao dva takva sata. ovjek je traio najnoviji

svojim Omega i Rolex satovima. U stanju su satima priati

VJERA ZA SVA VREMENA / Smisao ivota

drugima. Predloio sam mu da mi, umjesto privatnog leta,

Konano, postoje ljudi kojima je Allah podario sva du~

VJERA ZA SVA VREMENA / Smisao ivota

Ako vam da slavu, iskoristite je da promovirate Njegovu

U knjizi Historijo Turaka, dotie se pitanja Poslanika isla

VJERA ZA SVA VREMENA / Smisao ivota

le religije i naune oblasti. Nisam ni sanjao da u odrati

da smo imali i manje. Zato svome sinu govorim da se navi

VJERA ZA SVA VREMENA / Smisao ivota

to vie nauio. Pitao sam ga: "Amida-Ahmede, zato si

ne bismo angairali najbolju opremu radi pozivanja na

VJERA ZA SVA VREMENA / Smisao ivota

milou, to se ostvarilo 19. juna 2009. godine, a 2010. go

Prvi savjet: kada trai obrazovanje, potrudi se da to

VJERA ZA SVA VREMENA / Smisao ivota

Reci: "Klanjanje moje, i obredi moji, i ivot moj, i smrt

VJERA ZA SVA VREMENA / Smisao ivota

im da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik.

VJERA ZA SVA VREMENA / Smisao ivota

Vjerujem u sve religije

VJERA ZA SVA VREMENA / Smisao ivota

Biblija Boija rije. Hindusi vjeruju da su Vede Boija rije.

Zatim, ukoliko vjerujete u neku od ovih knjiga, morate

VJERA ZA SVA VREMENA / Smisao ivota